Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-658/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Andrine Raspor Flis kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Markoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv prvoovršenic PJB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugoovršenice TJB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po punomoćnici Dunji Kreso, odvjetnici u Krku, radi prisilne naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini, odlučujući o žalbi prvo i drugoovršenice protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku broj Ovr-126/2025 od 26. ožujka 2025. godine, dana 2. svibnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba prvoovršenice PJB i drugoovršenice TJB kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku broj Ovr-126/2025 od 26. ožujka 2025. godine.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbija se prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe od 20. ožujka 2023. godine, kao neosnovan, te će se ovrha nastaviti i prije pravomoćnosti prvostupanjskog rješenja.

2. Protiv tog rješenja žale se prvo i drugoovršenice zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, a iz žalbe proizlazi da predlažu da se pobijano rješenje preinači odnosno ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08 – dalje: OZ), budući da pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a u njemu su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

5. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je odbio prijedlog za odgodu ovrhe.

7. Naime, prema odredbi čl. 61. st. 1. OZ na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik dokaže da postoji koji od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe iz stavka 1. toč. 1. do 8. navedene odredbe.

8. Da bi se mogao prihvatiti prijedlog za odgodu ovrhe moraju se kumulativno ispuniti zakonom određeni uvjeti za odgodu ovrhe i to da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, te, između ostalih, da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek.

9. Rješenjem suda prvog stupnja broj Ovr-425/22-16 od 23. ožujka 2023. godine prvo i drugoovršenice upućene su na parnicu radi proglašenja ovrhe broj Ovr-425/22 nedopuštenom s obzirom na osnovu i vrijeme stjecanja prava vlasništva na nekretnini [katastarska čestica] k.ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju parnicu su ovršenice dužne pokrenuti u roku od 15 dana, što su one učinile i pokrenule parnicu koja se kod suda prvog stupnja vodi pod brojem P-349/23, čime je ispunjen jedan od uvjeta naveden u čl. 61. st. 1. toč. 4. OZ.

10. Osim toga, za odgodu ovrhe potrebno je da je kumulativno ispunjen i drugi uvjet naveden u toj zakonskoj odredbi, a to je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela, ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, pa i sam pojam te štete ima prvenstveno kvalitativno značenje, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti. Ovršenik, dakle, treba učiniti vjerojatnim postojanje uzročne veze između nastanka ovrhe i nastanka te štete, te da bi se odgodom ta opasnost otklonila.

11. Međutim, prvo i drugoovršenice uopće ne dokazuju tu odlučnu činjenicu, tj. vjerojatnost da bi provedbom ovrhe pretrpjele nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a sama činjenica da je ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu zatražio da ga se oslobodi od plaćanja sudskih pristojbi na koje kao ratni vojni invalid VI skupine sa 60% oštećenja organizma, ima pravo sukladno čl. 15. st. 4. tada važećeg Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 26/03), ne dokazuju da ovršenice ne bi mogle od ovrhovoditelja nadoknaditi tu eventualnu štetu koja bi im nastala.

12. Stoga je pravilno sud prvog stupnja predmetnu odgodu ovrhe odbio i nastavio s ovrhom, sukladno odredbi čl. 61. st. 7. OZ.

13. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu prvo i drugoovršenica kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

U Zagrebu, 2. svibnja 2025. godine

Sudac:

Andrina Raspor Flis