Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Trg Ljudevita Posavskog 5

44000 Sisak

Poslovni broj: Pn-12/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, OIB 74610670107, u ime Republike Hrvatske po sutkinji Sandi Navara Sladović, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice HF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vl. OPG HF, zastupana po punomoćniku Željku Stankoviću, odvjetnik u [adresa].P. 59, protiv tuženika Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, OIB: 28921383001, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 220, radi nakade štete, nakon glavne javne rasprave održane i zaključene 21. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, 30. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama da tužiteljici HF na ime naknade štete isplati iznos od 4.163,16 € sa zakonskom zateznom kamatom od 31. 1. 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama da tužiteljici HF naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.307,52 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica HF podnijela je ovom sudu tužbu protiv tuženika Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, radi naknade štete.

2. U tužbi tužiteljica navodi da je kao vlasnica OPG HF zasijala 1. kolovoza 2023.g. uljanu repicu na kčbr. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Uz južni rub kčbr. [katastarska čestica] čitavom dužinom proteže se kanal tuženika kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koji nije održavan, obrastao je u šumu drvećem topole i vrbe. Uslijed neodržavanja obraslog kanala prilikom olujnog nevremena u mjesecu kolovozu 2023.g. došlo je do lomljenja manjih i većih grana, pa čak i čitavih stabala koja rastu na kčbr. [katastarska čestica], te pada drvnog materijala na zasijane usjeve na kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice. Drvni materijal bio je razbacan na kčbr. [katastarska čestica] u pojasu širine 20 metara uz kanal u čitavoj njegovoj dužini. Zbog toga tužiteljica ima problem s kombajnom, mora odmah očistiti teren jer se grane koje padnu iz šumovitog kanala prilikom žetve nađu u mašini kombajna i naprave štetu. Već se dva puta to dogodilo tužiteljici zbog palih grana i zbog toga je nužno bilo očistiti zemlju od drvnog materijala koji je pao s šumovitog kanala na usjeve tužitelja. Isto tako tužiteljica ima štetu zbog sjene koja se prostire na usjeve od predmetne šume. Stabala koja rastu su svake godine sve viša, veća i gušćeg obrasta, a sjena i umanjenje prinosa zbog nedostatka sunca na usjevu veća. Kako bi uklonili srušena stabla, grane i granje što prije s usjeva uljane repice, tužiteljica je pokrenula postupak osiguranja dokaza koji se vodio pred naslovnim sudom pod posl. br. R1-108/2023 u kojem su provedeni očevid na licu mjesta te poljoprivredno vještačenje radi utvrđivanja štete na kulturi uljane repice i vještačenje po vještaku šumarske struke koji je utvrdio opseg i visinu štete na zemljištu u vezi uklanjanja srušenih stabla, grana i granja. U postupku osiguranja dokaza ZF dipl. ing. sačinio nalaz i mišljenju s zadatkom da utvrdi opseg šteta na kulturi uljane repice, u zaključku nalaza i mišljenja ističe da je štetu prouzročilo neodržavano raslinje iz kanala na kčbr. [katastarska čestica], k. o [katastarska općina] i da ukupna šteta na usjevu uljane repice posijane na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uzrokovana slomljenim granama, srušenim stablima, mehanizacijom i sjenom na dan vrednovanja iznosi: 2.932,16 €. U istom postupku osiguranja dokaza vještak Tihomir Pejnović procijenio je visinu štete u svezi uklanjanja drvnog materijala s poljoprivrednog zemljišta tužiteljice, te je procijenio kako vrijednost troškova izrade i uklanjanja trenutno opasnog materijala, sakupljanje s tla polomljenog materijala, ručni utovar u prikolicu i odvoz drvnog materijala s kčbr. [katastarska čestica] iznosi sveukupno 1.231,00 €. A koji radovi su nakon provođenja prijedloga osiguranja dokaza i izvršeni. Tužiteljica je zbog neodržavanja kanala u vlasništvu tuženika već imala nekoliko parnica, u kojima je uspjela u sporovima za naknadu štete isključivo zbog činjenice da je kanal obrastao, neodržavan i isključivi izvor nastanka štete kako u ranijim slučajevima tako i u ovome, iz njoj nepoznatog razloga tuženik i dalje ne održava kanal na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a na zahtjev tužiteljice da sama okrči kanal tuženik se oglušio i uporno odbija ukloniti sporno raslinje, stabla i dr. U odnosu na pasivnu legitimaciju tuženika ističe se kako obrasli kanal na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlastovnici upisan kao javno vodno dobro u općoj uporabi te je sukladno čl. 12. st. 8. Zakona o vodama/19 (dalje u tekstu: ZoV) u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojim kanalom temeljem čl. 16. st. 1. istog upravlja ovdje tuženik. Nadalje, čl. 27. st. 2. ZoV propisano je da građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave upravljaju Hrvatske vode. Stoga, razvidno je kako spornim kanalom upravlja upravo tuženik. Pojam upravljanja definiram je čl. 27. st. 7. ZoV smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih građevina, njihovo održavanje, čuvanje i korištenje za namjene kojima vodne građevine služe. Čl. 30. st. 2. ZoV propisano Gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema Planu upravljanja vodama. Iz naprijed navedenog, tužiteljica drži da odgovornost za predmetnu štetu leži na tuženiku jer je upravo tuženik odgovoran za održavanje spornog kanala, a iz svega ranije iznesenog proizlazi kako kanal nije bio održavan.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva jer nije priložen niti jedan račun iz kojeg bi proizlazila osnova navedenog iznosa. Procjene vještaka su samo procjene ali ne i stvarni iznos nastale štete. Bez dostavljenih računa tužena osporava nastalu štetu. Tuženik Hrvatske vode slijedom iznesenog predlažu odbiti tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga (str. 5-9 spisa), preslike fotografija (str. 10-18 spisa), nalaz i mišljenje vještaka ZF (str. 19-29 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Tihomira Pejnovića (str. 30-33 spisa), presudu (str. 34-44 spisa), predmet ovog suda br. R1-108/2023, saslušani su svjedok DF, vještaci ZF i Tihomir Pejnović, te je izveden dokaz saslušanjem stranaka.

5. Svjedok DF iskazao je da supruga koja je nositeljica OPG i on imaju usjev uljane repice na parceli br. 416, koja je okružena kanalom te da se krajem srpnja, početkom kolovoza 2023. dogodilo to da je vjerojatno uslijed nevremena došlo do rušenja stabala i granja po tom usjevu i to na površini uz cijelu dužini kanala, a udaljeno 30 ili 40 metara od kanala. To nije tako neuobičajeno i dešava se često, obzirom da u tom kanalu ima stabala koji su visine i do 15 metara. On je angažirao dva radnika koja su potom pilila to granje i stabla i odvozila sa parcela uz pomoć traktora i prikolice te tuženik nije ništa učinio vezano za uklanjanje tih stabala odnosno granja. Na tom dijelu je usjev bio potpuno uništen. Koliko je njemu poznato ne postoji neka druga vrsta štete na tom usjevu. Šteta na tom potpuno uništenu usjevu se odnosi na sve te njegove troškove koje je imao vezano za taj usjev i na ono što je morao platiti za uklanjanje tog granja i stabala, odnosno tu štetu je platio OPG. Ukupna površina djela parcele sa uništenim usjevom je oko 4.50 hektara. Ističe da i sada na parceli ima potpuno srušena stabala iz kanala, a radi se o stablu koje je primjerice star preko 25 godina i u potpunosti je suho i srušilo se. Nije bilo situaciji da se radi o zdravim iščupanim stablima. Radi se o stablima vrbi i topoli te se gornje grane tih stabala suše i padaju na parcelu. Ističe da je radnike za uklanjanje štete platio u iznosu od 1.250,00 eura, odnosno to je platio OPG u gotovini i za to nije izdan račun jer ti radnici nisu bili u mogućnosti izdati račun. Ističe da ti radnici nisu bili registrirani za obavljanje tih poslova zbog toga nisu niti izdali račun.

6. Tužiteljica HF iskazala je u cijelosti kao svjedok DF, njezin suprug, u odnosu na kojeg je navela da je član OPG Božica Mihalić.

7. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cijelog postupka sud zaključuje da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

8. Uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Sisku za k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je BF vlasnik nekretnine na čest. kat. br. 416 Š. Jazvina, oranica Š. Jazvina površine 354074 m2 k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška].

9. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljišnih knjiga Općinskog suda u Sisku za k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] utvrđeno je da se čest. kat. br. 834 ostala zemljišta, kanal površine 10318 m2 vodi upisana kao javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu Republike Hrvatske - upravlja Hrvatske vode, OIB 28921383001, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220.

10. Prema navodima tuženika iz odgovora na tužbu te stranaka s ročišta za glavnu raspravu održanog 6. 3. 2025., između stranaka nije sporno da je tužiteljica na nekretninama upisanim na čest. kat. br. 416, k. o. [katastarska općina], tijekom 2023. imala usjev uljane repice, da je na tim usjevima pretrpjela štetu zbog zasjenjivanja raslinjem iz kanala na čest. kat. br. 834, k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] odnosno zbog lomljenja drvnog materijala iz tog kanala i pada na usjev dok je sporna odgovornost tuženika jer tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, tvrdi da je šteta nastala uslijed više sile, te osporava visinu štete.

11. Svjedok DF, kojem sud nije imao razloga ne povjerovati, a niti je tuženik dokazao suprotno, potvrdio je da je tužiteljica na čest. kat. br. 416 2023. imala usjev uljane repice, te da je na tom usjevu krajem srpnja, početkom kolovoza 2023. nastala šteta na način da je uslijed nevremena došlo do rušenja stabala i granja po tom usjevu.

12. Odredbom čl. 25. st. 1. (Narodne novine broj: 66/19, 84/21, 47/23, dalje: ZV) propisano je da vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:

1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama

2. komunalne vodne građevine:

2.1. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda i

2.2. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, građevine i oprema za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijamnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu kanala

3. vodne građevine za melioracije:

3.1. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka 2. ovoga članka

3.2. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama i

3.3. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočaka 3.1. i 3.2. ove točke

4. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, retencije, strojarnica, vodna komora, crpne stanice, dovodni i odvodni kanali, dovodni i odvodni tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama i

5. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda,

dok su prema odredbi st. 2. istog članka građevine za melioracijsku odvodnju kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama, betonskim propustima, čepovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom i dijele se na:

1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:

1.1. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mreže i odvode u prirodni ili umjetni prijamnik i

1.2. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mreže i odvode melioracijske građevine I. reda

2. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:

2.1. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta i njihovo odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske građevine II. reda) i

2.2. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta odnosno drugih čestica i njihovo odvođenje u melioracijske građevine III. reda.

13. Nadalje, prema odredbi čl. 26. st. 1.. ZV regulacijske i zaštitne vodne građevine i građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu su Republike Hrvatske, a prema odredbi čl. 26. st. 2. ZV vodne građevine za melioracije, osim građevina iz stavka 1. ovoga članka, javna su dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su jedinica područne (regionalne) samouprave.

14. Odredbom čl. 27. st. 1. ZV propisano je da regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama, građevinama za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu Republike Hrvatske upravljaju Hrvatske vode, a prema odredbi st. 2. istog članka građevinama za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave upravljaju Hrvatske vode.

15. Prema odredbi čl. 27. st. 7. ZV, pod upravljanjem u smislu ovoga članka smatraju se poslovi investitora gradnje vodnih građevina, njihovo održavanje, čuvanje i korištenje za namjene kojima vodne građevine služe.

16. Prema odredbi čl. 30. st. 1. ZV gradnja i održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodnih građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu Republike Hrvatske provodi se prema Planu upravljanja vodama te prema st. 2. istog članka gradnja i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave provodi se prema Planu upravljanja vodama. Plan upravljanja vodama, sukladno odredbi čl. 39. st. 1. ZV, donosi Vlada Republike Hrvatske.

17. Nadalje, odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a prema odredbi čl. 1049. ZOO krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

18. Odredbom čl. 1046. ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

19. Dakle, tuženik je, sukladno odredbama čl. 30. st. 1. i 2. ZV dužan održavati regulacijske i zaštitne vodne građevine i vodne građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu Republike Hrvatske kao i građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave, a prema priloženom zemljišnoknjižnom izvatku nedvojbeno je utvrđeno da je sporni kanal, na čest. kat. br. 834, kao javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu Republike Hrvatske i da istim upravlja upravo tuženik te je stoga tuženik, u vezi s odredbama čl. 1045. i čl. 1049. ZOO, odgovoran za štetu koja je prouzročena neodržavanjem navedenog kanala.

20. Stoga prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan.

21. U predmetu ovog suda br. R1-108/2023 koji je vođen po prijedlogu ovdje tužiteljice, protiv ovdje tuženika, radi osiguranja dokaza, proveden je uviđaj na nekretnini na čest. kat. br. 416, k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] te je provedeno poljoprivredno vještačenje po stalnom sudskom vještaku ZF, na okolnost utvrđenja opsega i visine štete na kulturi uljane repice na navedenoj nekretnini kao i šumarsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Tihomiru Pejnoviću, na okolnost opsega i visine štete na istom zemljištu u vezi uklanjanja srušenih stabala i granja.

22. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 18. 10. 2023. u predmetu R1- 108/2023 vještak ZF naveo je da se uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a potom u industrijske svrhe. Ulje sadržava veliku količinu eruka kiseline (do 50 %) koja nema hranjive vrijednosti, a štetna je za zdravlje. Selekcijom se uspio dobiti sortiment s neznatnim sadržajem te kiseline, pa se ulje tako može koristiti u prehrani bez da je štetno za zdravlje. Počinje cvjetati rano u proljeće, a cvatnja traje 20-ak i više dana. Najbolje uspijeva u umjereno toplim i umjereno vlažnim područjima. Minimalna temperatura za klijanje iznosi 3 – 5 °C, a optimalna 25 °C. Prilično je otporna na niske temperature, osobito ako je pravodobno zasijana i do zime se dobro razvila. Može izdržati temperature i do -10 °C, a pod snijegom i do -20 °C. Uljana repica je biljka dugoga dana, treba dosta svjetlosti što joj se može osigurati dobrim i pravilnim sklopom i rasporedom biljaka. Ima velike potrebe za vodom. Najviše vode treba u vrijeme intenzivnog porasta. Repica vrlo rano kreće s vegetacijom i dobro koristi jesensko-zimsku vodu akumuliranu u tlo, zato joj rijetko smetaju suše. Tlo treba biti plodno, dobre strukture i imati dobra vodo-zračna svojstva. Bolja su tla bogatija kalcijem, pa je najpovoljnija slabo kisela, neutralna ili slabo bazična reakcija tla. Uljanu repicu treba obvezatno uzgajati u plodoredu jer ju napadaju brojni štetnici i bolesti. Sije se vrlo rano, pa se pretkultura mora rano požeti da se osigura potrebno vrijeme za obradu tla i sjetvu uljane repice. Takve pretkulture su strne žitarice (ječam, pšenica), rani krumpir, grašak za zrno i rane krmne kulture. Uljana repica je ozima kultura koja se najranije sije. Optimalan rok sjetve je kolovoz i početkom rujna. Sije se sijačicama u redove na dubini 1 – 2 cm i međurednom razmaku od oko 20 – 25 cm. Linijski kultivari siju se u sklopu oko 100 biljaka/m2 , a sintetski oko 80 biljaka/m2. Za postizanje takvog sklopa potrebno je oko 8 kg/ha sjemena, a to ovisi o klijavosti i čistoći sjemena, masi 1 000 sjemenki i gustoći sklopa. Uljana repica brzo raste, pokriva tlo i guši korove, pa je moguće izbjeći primjenu herbicida. Prihrana se izvodi jednokratno i to u samom početku proljetnog porasta (krajem veljače ili početkom ožujka). Problem pri žetvi je u tome što uljana repica nejednolično i dugo dozrijeva, a zrele komuške lako pucaju i sjeme se osipa. Žetva treba započeti kada se lišće suši, stabljika mijenja boju u žućkastu, a komuške poprimaju žutosmeđu boju i pucaju. Da bi se izbjegli, odnosno smanjili gubici, pribjegava se desikaciji 7 do 10 dana prije žetve. Desikacija se provodi totalnim herbicidima kako bi se prekinula vegetacija, izjednačila zrioba, smanjilo pucanje komuški te olakšala i ubrzala žetva. Nakon žetve sjeme uvijek ima više vode, pa ga treba sušiti na manje od 8 % vode, da bi se moglo čuvati. Prirodi uljane repice kreću se između 2 – 3 t/ha, ali dobrom se agrotehnikom mogu povećati na 3 – 4 t/ha. U tijeku očevida na licu mjesta razvidno je definirano kako raslinje iz kanala kontinuirano do podneva pravi sjenu na usjevu (uljana repica na dan očevida i dan vrednovanja) u dubinu (širinu) oranice do 30 m, a pošto govorimo o biljci dugog dana štetne posljedice su značajne i očituju se kroz pojedinačno srušena stabla, vrlo slabo nicanje, rijedak sklop nicanja u odnosu na sijanu gustoću sklopa te očekivano smanjen prinos 30 % te izuzetnu podložnost rastu korova koji bi inače bio „ugušen“ normalnim razvojem uljane repice na predmetnoj oranici. Dodatno je definirano da je pojas nepovratno uništenog usjeva, a s naslova polomljenih grana, srušenih stabala iz kanala Hrvatskih voda i djelovanjem mehanizacije, širok 10 m gdje je šteta na uljanoj repici 100 % i to cijelom dužinom oranice (1.190 m) u navedenoj širini. Nastavno na gustoću sklopa i normalan razvoj predmetnog usjeva na ostalom dijelu oranice, vještak procjenjuje očekivani prinos na 3,5 t/ha po cijeni od 0,43 €/kg, a što definira TISUP (Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi) za 2023. godinu. Nastavno na sve dostupne i raspoložive informacije, dokumentaciju, izvršeni očevid na licu mjesta, pravila struke, statističke podatke za predmetni areal, dosadašnje iskustvo na ciljanom području i stanje u naravi, nepobitno se radi o šteti koju je prouzročilo neodržavano raslinje iz kanala na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (11900 m2 x 0,35 kg/m2 x 0,44 eur/kg = 1.832,60 eur, 23800 m2 x 0,35 kg/m2 x 30 % x 0,44 eur/kg = 1.099,56 eur. Ukupna šteta na usjevu uljane repice posijane na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] uzrokovana štetnim djelovanjem slomljenih grana, srušenih stabala, mehanizacije i sjene na dan vrednovanja iznosi: 2.932,16 € ≈ 22.092,36 HRK (HRK - fiksni tečaj konverzije: 1 € = 7,53450 kn). Ukupna vrijednost iskazana je bez PDV-a.

23. Nadalje, vještak šumarske struke Tihomir Pejnović svom pisanom nalazu i mišljenju od 6. 10. 2023. u predmetu R1-108/2023 naveo je da je 3. listopada 2023., na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica Š. Jazvina, površine 354074 m[2] , vlasništvo 1/1 DF, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], proveo vještačenje s ciljem utvrđivanja vrijednosti troškova uklanjanja drvnog materijala koji je na predmetnu površinu dospio sa susjedne k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kanal, površine 10318 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], vlasništvo 1/1 Republike Hrvatske kao javno vodno dobro u općoj uporabi, kojim upravljaju Hrvatske vode, Ulica Grada Vukovara 220, 10000 Zagreb. K. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pravokutnog je oblika i pruža se u smjeru istok-zapad s užom stranicom uz asfaltnu cestu Palanjek- Mahovo (proz polja), a južnom stranicom graniči s k. č. br. [katastarska čestica] čitavom svojom dužinom od 1,19 km (izmjereno na Geoportalu ( DGU). K. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi je kanal koji dugi niz godina nije čišćen od raznog drvenastog raslinja, (pretpostavljam zadnjih tridesetak godina) te je obrastao drvećem topole i vrbe u raznim stadijima razvoja, od mladih stabala do starijih stabala većih dimenzija, od kojih su neka viša od 20 m i promjera preko 60 cm, te gustim slojem grmlja. Raslinje se sve više širi od samog kanala i obrasta poljoprivrednu površinu k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj je zasijana Soja. Zajedno s vještakom poljoprivredne struke pregledao je površinu k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi drvni materijal koji potječe od stabala koja rastu na površini k. č. br. [katastarska čestica] s kojom graniči. Prilikom zadnjeg olujnog nevremena koje je bilo 29. kolovoza 2023., došlo je do lomljenja manjih i većih grana pa čak i čitavih stabala koja rastu na k. č. br. [katastarska čestica], te pada tog drvnog materijala na k. č. br. [katastarska čestica], koji je neuredno razbacan o površini u pojasu Širine do 20-tak metara uz kanala u čitavoj njegovoj dužini. Osim slomljenog i odbačenog materijala, tu se nalaze i nagnuta stabla i grane koje se trebaju ukloniti jer smetaju za prohodnost poljoprivrednih strojeva, a također mogu svaki tren pasti na tlo. Na čestici kanala ima dosta potpuno suhih stabala, koja će pri malo jačem naletu vjetra biti u cijelosti izvaljena ili će s njih otpadati pojedine grane. Ovo je uzak pojas visokih stabala koji se nalazi na vjetrometini, gdje stabla nisu zaštićena kao ona u šumi te su zbog toga podložna čestim izvalama i lomovima. Zbog navedenih karakteristika, ova stabla predstavljaju trajni izvor opasnosti za ljude i poljoprivredne strojeve (posebno kombajne) na kojima drvni materijal može prouzročiti skupe kvarove. Za očekivati je da će se iste scene ponavljati nakon svakog nevremena ili jačeg vjetra, a to je zadnjih godina sve učestalije. Jedino trajno rješenje je uklanjanje svega drvnog materijala, odnosno sječa stabala i grmolikog raslinja i uklanjanje istoga s k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno čišćenje kanala i dovođenja istoga u funkcionalno stanje. Kako bi se jednokratno očistila površina k. č. br. [katastarska čestica] od drvnog materijala koji je na tlu, te posjekle i uklonile grane koje su nagnute i ometaju prolaz poljoprivrednim strojevima i prijete da će pasti na tlo, sa stanjem zatečenim prilikom terenskog očevida na dan 03.10.2023., procjenjuje da je potrebno angažirati: radnika sjekača s motornom pilom (2 radna dana) u svrhu rezanja polomljenih i nagnutih grana i stabala, zatim pomoćnog radnika (5 radnih dana) za sakupljanje drvnog materijala s površine k. č. br. [katastarska čestica] te utovar istoga u traktor s prikolicom (1 dan) koji će izvršiti odvoz drvnog materijala s k. č. br. [katastarska čestica]. Vrijednost troškova izrade i uklanjanja trenutno opasnog (nagnutog) materijala, sakupljanje s tla polomljenog materijala, ručni utovar u prikolicu i odvoz drvnog materijala s k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iznosi sveukupno 1.231,00 EUR (obaranje stabala, sječa i izrada motornom pilom 176,00 eur/dan x 2 dana, pomoćni radnik, rad u lovstvu i poljoprivredi 129 eur/dan x 5 dna, poljoprivredni traktor 229,00 eur /dan, 1 dan i priključak 5,00 eur/dan, 1 dan).

24. Vještak ZF je na ročištu za glavnu raspravu održanom 6. 3. 2025. iskazao da kanal koji je predmet spora nije više godina održavan, što znači da se u istom nalaze stabla visine preko 20 metara. Šteta koju je u navedenom predmetu vještačio odnosi se na štetu prouzročenu djelovanjem tuženika prilikom sanacije polomljenih grana i otpiljenih grana na toj trasi od 1190 metara i širine 10 metara, a sanacije je bila zbog tog granja i ponekog stabla koja se nalazila na toj oranici uslijed vremenske nepogode. Na tom dijelu i uslijed tog uzroka nastala je totalna šteta na tom koridoru jer je uslijed mehanizacije tuženika usjev tužitelja na tom dijelu potpuno propao. To se sve odnosi na štetu koju je naveo da je nastala štetnim djelovanjem slomljenih grana, srušenih stabala i mehanizacije. Nadalje, u odnosu na štetu prouzročenom zasjenjivanjem, ističe da se u tom kanalu nalaze stabala visine od 15-20 metara i to sa istočne strane te poljoprivredne površine na kojoj je bila uljana repica i koja je biljka dugog dana te stoga navedeno drveće radi sjenu usjevu uljane repice i onemogućuje njezin normalan rast i razvoj. Stoga je na tom dijelu usjev uljane repice zbog zasjenjivanja podbacio i to uzeo je u obzir isključivo površine na kojima nije nastala totalna šteta zbog prethodno opisan mehanizacije i slomljenih grana i stabala i gdje je vidio da je isključivo zbog sjene slabije nicanje, rast i razvoj uljane repice. Ističe još da se na takvim dijelovima gdje je takvo slabije nicanje, rast i razvoj desilo i to da se proširio korov, upravo zbog njezinog slabijeg rasta i razvoja, a koji je dodatno zagušio taj rast i razvoj. Štetu po toj osnovi procijenio je na način da je izradio izračun očekivanog odnosno izgubljenog prinosa. Šteta zbog zasjenjivanja koju je prethodno opisao nalazi se na str. 10 njegova pisanog nalaza i mišljenja, a šteta zbog mehanizacije i stabala nalazi se na str. 10. Ističe da je gubitak prinosa izračunat za jednu godinu, a radilo se o štetu za 2023.g. Uljana repica je sezonska jednogodišnja biljka. Ističe da naravno da ne bi bilo niti grana, odnosno drveća na usjevu da je tuženik održavao kanal i da u njemu nema stabala. On je sam na licu mjesta i dalje zatekao grane zaostale od te vremenske nepogode koju je prethodno spomenuo. Ističe da u konkretnom slučaju vremenska nepogoda koja se dogodila lomila i suhe, ali i zdrave grane stabala pa čak i sama stabla iz tog kanala. Ne može se upuštati u ocjenu intenziteta vremenske nepogode koja se dogodila niti je ovlašten za procjenjivanje elementarne nepogode. Ističe da je dva puta bio na terenu vezano za procjenu konkretne štete, a inače na tom terenu je bio u tom periodu 15 ili 20 puta zbog raznih vrsta šteta.

25. Vještak Tihomir Pejnović je na ročištu za glavnu raspravu održanom 6. 3. 2025. iskazao da je točno da je u predmetu R1-108/23 izradio nalaz i mišljenje te da je procijenio visinu štetu koja je predmet ovog spora. On sada ne može određeno navesti veličinu površine koju je procijenio jer se radi o nejednakoj udaljenosti razbacanih dijelova grana od kanala tako da najpreciznije može navesti da se radilo o dijelovima grana uz kanal i to od 10 do čak 30-tak metara gdje su grane odletjele. Ne sjeća se sada da li je na uviđaju u tom predmetu R1-108/23 bio prisutan netko iz Hrvatskih voda. Ističe da je uzrok štete nevrijeme, odnosno vjetar, a što je naveo u svom pisanom nalazu i mišljenju u tom predmetu kod kojeg u cijelosti ostaje.

26. Na nalaz i mišljenje vještaka Tihomira Pejnovića stranke nisu imale prigovora, a u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka ZF tužiteljica nije imala prigovora dok je tuženik prigovorio njegovom nalazu i mišljenju u cijelosti, no utoliko što se radi o paušalnom prigovoru tuženika, bez navođenja razloga prigovaranja te u konačnici i bez predlaganja bilo kakve dopune vještačenja po istom vještaku ili provođenja novog poljoprivrednog vještačenja po drugoj osobi vještaka, sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja oba vještaka kao stručna, logična i obrazložena.

27. Dakle, utoliko što je nalazom i mišljenjem vještaka ZF utvrđeno da je na usjevu uljane repice tužiteljice na čest. kat. br. 416. k. o. [katastarska općina] tijekom 2023. nastala šteta u vidu izostanka odnosno smanjenog prinosa zbog zasjenjivanja usjeva stablima iz kanala na čest. kat. br. 834 i to u iznosu od 1.099,56 eur te zbog štetnog djelovanja slomljenih grada, srušenih stabala i mehanizacije u iznosu od 1.832,60 eur, za zaključiti je da je tuženik sukladno odredbama čl. 30. st. 1. i 2. ZV, u vezi s odredbama čl. 1045., 1046. i 1049., dužan tužiteljici navedenu štetu nadoknaditi.

28. U odnosu na navode tuženika prema kojima isti otklanja svoju odgovornost zbog više sile, za istaknuti je da je točno da se nepogoda kao što je oluja ima smatrati višom silom, međutim, i iz nalaza i mišljenja vještaka Tihomira Pejnovića, kojem niti tuženik nije imao prigovora, proizlazi da se na čest. kat. br. 416, osim slomljenog i odbačenog materijala, nalaze i nagnuta stabla i grane koje se trebaju ukloniti jer smetaju za prohodnost poljoprivrednih strojeva, da ista mogu svaki tren pasti na tlo, da na čestici kanala ima dosta potpuno suhih stabala, koja će pri malo jačem naletu vjetra biti u cijelosti izvaljena ili će s njih otpadati pojedine grane, da je to uzak pojas visokih stabala koji se nalazi na vjetrometini, gdje stabla nisu zaštićena kao ona u šumi te su zbog toga podložna čestim izvalama i lomovima i da zbog navedenih karakteristika, ova stabla predstavljaju trajni izvor opasnosti za ljude i poljoprivredne strojeve, a za očekivati je da će se iste scene ponavljati nakon svakog jačeg vjetra. Stoga jedinim trajnim rješenjem vještak smatra uklanjanje svega drvnog materijala, odnosno sječu stabala i grmolikog raslinja i uklanjanje istoga s k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno čišćenje kanala i dovođenja istoga u funkcionalno stanje. Navedeni vještak je naveo i da navedeni kanal dugi niz godina nije čišćen od raznog drvenastog raslinja, zadnjih tridesetak godina, obrastao je drvećem topole i vrbe u raznim stadijima razvoja, od mladih stabala do starijih stabala većih dimenzija od kojih su neka viša od 20 m i promjera preko 60 cm te gustim slojem grmlja te se raslinje sve više širi od samog kanala i obrasta poljoprivrednu površinu na čest. kat. br. 416.

29. Dakle, upravo je zbog dugogodišnjeg neodržavanja funkcionalnosti kanala na čest. kat. br. 834 k. o. [katastarska općina] od strane tuženika odnosno propuštanja sječe raslinja i stabala navedeni kanal obrastao i stablima i grmljem, koja ne samo da ometaju prohodnost i bavljenje poljoprivredom već predstavljaju i opasnost za ljude u slučaju lomova i izvaljivanja, koje se u konkretnom slučaju 2023. i dogodilo, zbog čega se ne može tuženik u ovom sporu s uspjehom pozivati na otklanjanje svoje odgovornosti uslijed više sile.

30. Nadalje, prema nalazu i mišljenju vještaka Tihomira Pejnovića vrijednost troškova izrade i uklanjanja trenutno opasnog (nagnutog) materijala, sakupljanje s tla polomljenog materijala, ručni utovar u prikolicu i odvoz drvnog materijala s k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iznosi sveukupno 1.231,00 EUR te je tuženik sukladno odredbama čl. 30. st. 1. i 2. ZV, u vezi s odredbama čl. 1045., 1046. i 1049., dužan tužiteljici i navedenu štetu nadoknaditi u cijelosti.

31. Odluka o zateznoj kamati temelji se na odredbama čl. 29. ZOO, a tužiteljici je ista dosuđena od dana podnošenja tužbe – 31. 1. 2024., uzimajući u obzir da prema odredbi čl. 1086. ZOO obveza naknade štete dospijeva od trenutka nastanka štete, a tužiteljica je za visinu štete prema procjeni vještaka ZF i Tihomira Pejnovića saznala tijekom postupka u predmetu ovog suda br. R1-108/23, dakle, prije podnošenja tužbe u ovom sporu.

32. Konačno, u odnosu na prigovor dvostruke litispendencije kojeg ističe tuženik, valja reći da isti nije osnovan jer je uvidom u predmet ovog suda br. Pn-26/2024 utvrđeno da se isti vodi po tužbi tužiteljice HF, protiv tuženika Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, radi naknade štete, između ostalog, i na čest. kat. br. 416 k. o. [katastarska općina], no na usjevima kukuruza, soje pšenice i ječma, dakle, radi štete na kulturama koja nije predmet ovog spora.

33. Odluka o troškovima postupka tužiteljice temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) odnosno stoga što je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu tuženik joj je dužan nadoknaditi parnični trošak koji se sukladno odredbama čl. 155. st. 1. i čl. 168. st. 2. ZPP te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika odnosi na trošak za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tr. 7. st. 1.), za zastupanja na ročištima 12. 9. 2024., 6. 3. 2025. i 21. 3. 2025. u iznosu od 200,00 eur za svako (Tbr. 9.st.1.), za zastupanja na ročištu 13. 1. 2025. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 9.st. 5.), za zastupanje na ročištu za objavu u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9.st.3.), za sastav prijedloga za osiguranje dokaza u predmetu br. R1-108/23 u iznosu od 100,00 eur (Tbr.16. st.1. toč. 3.), za zastupanje na uviđaju u predmetu br. R1- 108/23 u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 17. u vezi s Tbr.16. st.1. toč. 3.), PDV u iznosu od 287,50 eur, zatim, trošak uviđaja i nagrade vještacima ZF i Tihomiru Pejnoviću u predmetu br. R1-108/23 u iznosu od ukupno 663,61 eur, nagradu vještaku ZF u iznosu od 33,75 eur, nagradu vještaku Tihomiru Pejnoviću u iznosu od 26,54 eur, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 44,04 eur i na presudu u iznosu od 88,08 eur, te putni trošak punomoćnika tužiteljice u predmetu br. R1-108/23 za relaciju [adresa] u iznosu od 14,00 eur (28 km x 0,50 eur, Tbr. 50. st. 3.), ukupno 2.307,52 eur.

34. Tužiteljici nisu priznati traženi troškovi po Tbr. 34. i Tbr. 36. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ove parnice (č. 155. st.1. ZPP)

35. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Sisku, 30. travnja 2025.

Sutkinja

Sanda Navara Sladović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude.

Dostavna naredba:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku