1              Poslovni broj: 7 Us I-707/2023-7

 

Poslovni broj: 7 Us I-707/2023-7

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja I. P.iz Z., D., kojega zastupa opunomoćenica Z. R., odvjetnica u Z., A., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. N. Š. iz Z., O.i 2. B. Š. iz Z., D., koje zastupaju opunomoćenici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva M., J. & M. d.o.o., Z., Z., radi promjene u katastarskom operatu, 20. studenog 2023.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

1.         Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/21-07/785, URBROJ: 541-11/2-22-3 od 5. travnja 2022. i rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove KLASA: UP/I-932-07/21-02/3888, URBROJ: 251-15-05-1-21-4 od 10. studenoga 2021.

 

2.         Nalaže se tužitelju da zainteresiranim osobama naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 1.368,70 eura / 10.312,5 kn [1], u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude.

 

3.         Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora.

 

4.         Nalaže Republici Hrvatskoj da iz sredstva Državnog proračuna tužitelju naknadi trošak delegacije u iznosu od 20,00 eura / 150,69 kn, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude.

 

5.         Nalaže Republici Hrvatskoj da iz sredstva Državnog proračuna zainteresiranim osobama naknadi trošak delegacije u iznosu od 20,00 eura / 150,69 kn, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude.

 

 

Obrazloženje

             

1.                 Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove KLASA: UP/I-932-07/21-02/3888, URBROJ: 251-15-05-1-21-4 od 10. studenoga 2021. povodom zahtjeva N. Š. i B. Š., ovdje zainteresiranih osoba, na temelju geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, broj elaborata 21/2021, izrađenog od projektnog ureda G. m. d.o.o., promijenjeni se podaci u katastarskom operatu katastarske općine M., za k.č.br., na kojima su kao ovlaštenici upisane zainteresirane osobe.

 

2.                 Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio I. P., ovdje tužitelj, a koju žalbu je tuženik rješenjem KLASA: UP/II-932-07/21-07/785, URBROJ: 541-11/2-22-3 od 5. travnja 2022. odbio.

 

3.                 Tužitelj je protiv tuženika pravodobno Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja, iz istih razloga zbog kojih je pobijao prvostupanjsko rješenje u žalbenom postupku. U tužbi u bitnom navodi da je u upravnom postupku prigovorio prikazanoj međi između k.č.br., koja je predmet elaborata, te k.č.br., koja je u njegovom suposjedu,  te izjavio da prikazana ograda nije međa između navedenih čestica pa da stoga nisu bile ispunjene pretpostavke za provedbu elaborata. S tim u svezi nadalje navodi da je dosadašnja površina predmetne k.č.br. iznosila 1087 m2, dok je prema novom stanju njena površina 1137 m2, iz čega da proizlazi da je navedena čestica povećana na štetu tužiteljevih čestica za punih 50 m². Nadalje se poziva na odredbu članka 74. Zakona o državnoj izmjeri katastru nekretnina, za koju navodi da propisuje da kada se katastar nekretnina osniva postupno razlika u površini između katastarskih čestica katastra zemljišta i osnovanih čestica katastra nekretnina može iznositi najviše 5 % površine, a što da je u konkretnom slučaju premašeno, pa da ni iz tog razloga nije bilo uvjeta za provedbu elaborata. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog  postupka i isprave koje prilaže uz tužbu (katastarska evidencija i dr.), pa da po provedenom postupku poništi prvostupanjsko rješenje i osporeno rješenje tuženika.

 

4.                 Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da sud tužbeni zahtjev odbije.

 

5.                 Zainteresirane osobe u odgovoru na tužbu u prvom redu osporavaju sadržaj punomoći koju je tužitelj izdao opunomoćenici i predlaže da Sud tužbu odbaci. Nadalje u bitnom navode  da je u predmetu koji je prethodio ovome sporu pravilnom primjenom materijalnog prava, na temelju geodetskog elaborata koji je izrađen u skladu s geodetskim katastarskim propisima te koji odgovara svrsi za koju je izrađen i koji se može koristiti za potrebe promjena u katastru zemljišta, u zakonito provedenom postupku, pravilno provedena promjena u katastarskom operatu  za predmetnu k.č.br. k.o. M. Predlažu stoga da Sud, ukoliko tužbu ne odbaci, tužbeni zahtjev odbije.

 

6.                 U prvom redu, budući da je po pozivu Upravnog suda u Zagrebu opunomoćenica tužitelja dostavila punomoć u izvorniku kojom ju tužitelj ovlašćuje na zastupanje u ovome sporu, Sud je prijedlog zainteresirane osobe za odbacivanje tužbe ocijenio neosnovanim.

 

7.                 Rješenjem Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: 31 Su-229/2023-2 od 13. travnja 2023., predmet koji se povodom navedene tužbe vodio kod Upravnog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Us I-1366/2022, ustupljen je ovome Sudu, sukladno članku 11. stavku 3. Zakona o sudovima ("Narodne novine“ broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23,dalje: Zakon o sudovima).

 

8.                 Ovaj Sud je održao ročište za raspravu 10. studenog 2023., na koje su pristupili tužitelj osobno uz opunomoćenicu i zainteresirane osobe zastupane po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

 

8.1.           Tužitelj je na ročištu izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi i dosadašnjem tijeku postupka. Na upit Suda je pojasnio da je zemljišnoknjižni vlasnik i posjednik k.č.br. i. Nadalje je na  upit Suda pojasnio i ispravio navod iz tužbe da se predmetna ograda nalazi između k.č.br. te k.č.br. i. Na upit Suda nadalje je odgovorio  da je u upravnom postupku provedena usmena rasprava. Nadalje je naveo da je prijašnji vlasnik njegovih nekretnina s ocem zainteresiranih osoba sklopio sporazum u kojem je konstatirano da predmetni zid ne predstavlja među između predmetnih čestica. Nadalje je naveo da je u međuvremenu provedena geodetska izmjera u kojoj je utvrđena međa između k.č.br. i  te k.č.br. na način kako je bilo utvrđeno navedenim sporazumom. Nadalje je naveo da je pred nadležnim sudom pokrenuo postupak radi uređenja međa koji se vodi pod brojem., dokaz čemu u spis predaje prijedlog radi uređenja međe.

 

8.2.           Zainteresirane osobe su izjavile da ostaju kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu. U prvom redu su navele da je tuženik pravilno primijenio mjerodavnu odredbu članka 90. stavaka 6. i 7. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koja da propisuje da je međa sporna ukoliko je prije potvrđivanja elaborata pokrenut sudski postupak u svezi međe, što da u ovome predmetu nije slučaj, jer da je postupak radi uređenja međa tužitelj pokrenuo nakon pokretanja predmetnog postupka i potvrđivanja elaborata, a kao dokaz čemu su u spis predale ispis iz sustava eSpis koji se odnosi na predmet Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj. Nadalje su navele da se u tom dijelu tužitelj pozvao na pogrešnu odredbu članka 74. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koja nije mjerodavna za rješenje stvari. Osporile su postojanje bilo kakvog sporazuma o uređenju predmetne međe na koje se poziva tužitelj te dodale da je tužitelj sve navode trebao iznijeti u tužbi i da se u ovom slučaju radi o zlouporabi procesnih ovlaštenja i postupanju suprotnom načelu koncetracije rasprave. U odnosu na povećanje površine k.č.br. koja je predmet elaborata, istaknule su da je ona rezultat ranije pogrešnog izračuna te s tim u svezi dodale da se prema zemljišnoknjižnom stanju površina nekretnine u vlasništvu zainteresiranih osoba ne povećava već da se naprotiv smanjuje za 146 m2. Istaknule su da predmet postupka nije bila nekretnina u vlasništvu tužitelja te da ona ni na koji način nije dirana i nije predmet promjena. U spis su predale sliku predmetne nekretnine i slike predmetnih ograda, te geodetski elaborat temeljem kojeg je izvršena promjena iz predmeta ovoga spora.

 

8.3.           Tužitelj se na navode zainteresiranih osoba očitovao da nije točno da nije pravovremeno pokrenuo postupak radi uređenja međa, jer da se više puta obraćao nadležnom katastarskom tijelu radi dostave mjerodavnih podataka, kao dokaz čemu je u spis predao zahtjev Državnoj geodetskoj upravi. Nadalje je naveo da za postojeći elaborat nije dao suglasnost, što da je prema mjerodavnim propisima uvjet za provedbu elaborata u katastarskom operatu. U spis je predao nagodbeni ugovor iz 1961., te položajni nacrt iz 1972. i 1995., za koje tvrdi da predstavljaju pravo stanje stvari.

 

9.                 Među strankama je u ovom upravnom sporu sporno je li pravilno provedena predmetna promjena u katastarskom operatu.

 

10.             Sud je izveo dokaze uvidom u isprave koje se nalaze u spisu predmeta upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

 

11.             Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

12.             Prema odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj 112/18, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama.

 

13.             Odredbom članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da se granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat smatraju spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.

 

14.             Među strankama u ovome sporu nije sporno, a isto proizlazi i iz fotografija koje se nalaze u spisu predmeta, da je između k.č.br. te k.č.br. i, u odnosu na koju među tužitelj osporava zakonitost predmetnog elaborata, izgrađen međašni zid.

 

15.             S tim u svezi nadalje, iz isprava koje je u ovome sporu dostavio tužitelj i isprava koje se nalaze u spisu predmeta upravnog postupka ne proizlazi da bi vlasnici ugovorili drugačiji tijek međe ili drugačije ostvarivanje vlasničkih ovlaštenja između k.č.br. te k.č.br. i.

 

16.             Nadalje, uvidom u ispis sustava eSpis Sud je utvrdio da je tužitelj postupka radi uređenja međa, koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim broje . pokrenuo 8. srpnja 2022., odnosno nakon pokretanja postupka i donošenja osporenog drugostupanjskog rješenja iz predmeta ovoga spora.

 

17.             Stoga, budući da je između k.č.br. te k.č.br. i izgrađen međašni zid, a tužitelj nije dokazao da bi vlasnici ugovorili drugačiji tijek međe, te da predmetna međa u vrijeme pokretanja postupka nije bila sporna jer je tužitelj postupak uređenja međa pokrenu kasnije, predmetnim elaboratom je međa, sukladno citiranoj odredbi  članka 25. stavka 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, pravilno prikazana po međašnom zidu.

 

18.             Nadalje, odredba članka 74. Zakona o državnoj izmjeri katastru nekretnina, na koju se poziva tužitelj, ne uređuje materiju koja se odnosi na pravno pitanje iz predmeta ovoga spora, stoga nije mjerodavna za rješenje stvari.

 

19.             I naposljetku, ni jednom odredbom mjerodavnog prava nije propisano da bi za provedbu geodetskog elaborata u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, bila potrebna suglasnost, stoga su tužbeni navodi neosnovani i u tom djelu. 

 

20.             Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom, stoga je na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: Zakon o upravnim sporovima) tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan.

 

21.             Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova spora za sastav tužbe i  pristup ročištu, za svaku radnju po 250 bodova, te troškove prijevoza.

 

21.1.      Zainteresirane osobe su postavile zahtjev za naknadu troškova spora za zastupanje po odvjetniku za sastav odgovora na tužbu i sastav podneska od 25. studenoga 2023. te zastupanje na ročištu, za zastupanje dviju osoba, za svaku radnju po 547,48 EUR, uvećano za PDV, te za upotrebu vlastitog automobila, što sveukupno iznosi 2.217,31 EUR.

 

22.             Prema odredbi članka 79. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

 

23.             Zainteresiranim osobama je priznat trošak zastupanja za sastav odgovora na tužbu i zastupanje na ročištu, uvećano za 10 % za zastupanje dvije osobe te uvećano za PDV, što sukladno Tbr. 23. i 36. Odvjetničke tarife, za svaku radnju iznosi 684,35 eura, odnosno sveukupno 1.368,70 eura. Zainteresiranim osobama nije priznat trošak sastava podneska od 25. studenog 2023., budući da su sve navode iznesene u tom podnesku mogle iznijeti u tužbi ili na ročištu. Stoga je tužitelju naloženo da zainteresiranim osobama naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 1.368,70 eura, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude.

 

23.1.      Budući da je spor izgubio zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora je odbijen.

 

24.             Prema odredbi članka 11. stavaka 4. i 5. Zakona o sudovima u slučaju delegacije strankama i njihovim punomoćnicima na teret državnog proračuna pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza.

 

24.1.      Stoga je temeljem citirane odredbe tužitelju i  zainteresiranim osobama priznat trošak javnog prijevoza u iznosu od 20,00 eura koliko iznosi cijena povratne putne karte na relaciji Z - R. Tužitelju je po navedenoj osnovi priznat samo putni trošak za jednu osobu, budući da za održavanje ročišta nije bilo nužno na ročištu pristupe i tužitelj osobno i opunomoćenik.

 

25.             Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. stavka 1. točke 5. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 18/18, 51/23).

26.              

 

 

U Rijeci 20. studenog 2023.

                                                                                                                                                      S u d a c

                                                                                                                Antun Žagar

 

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. st. 5. ZUS-a).

 

 

 

 

 

 

Dostaviti:

- opunomoćenici tužitelja Z.R., odvjetnici u Z., A.

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Središnjem uredu, Zagreb, Gruška 20

- opunomoćenicima zainteresiranih osoba, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva M., J. & M. d.o.o., Z., Z.