REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-252/2025-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Ani Santini Gazilj, u pravnoj stvari tužiteljice VU, V, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Marko Gracin, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Gracin & Vatroslav Šego u Zagrebu, protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 00432869176, koje zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu OLUJIĆ, PEZIĆ & PARTNERI d.o.o. u Zagrebu, radi naknada štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 1. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Marka Gracina - odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika Sandre Pleše - odvjetnice, dana 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176 isplatiti tužiteljici VU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 5.634,00 eur s zateznom kamatom koja teče:

- na iznos od 5.490,00 eur od 29. ožujka 2019. do isplate

- na iznos od 144,00 eur od 30. travnja 2025. do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 1.082,00 eur s zateznom kamatom tekućom od 1. veljače 2019. do isplate, dio tužbenog zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 5.490,00 eur za razdoblje od 1. veljače 2019. do 28. ožujka 2019. te dio tužbenog zahtjeva za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 144,00 eur za razdoblje od 1. veljače 2019. do 29. travnja 2025.

III Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176 naknaditi tužiteljici VU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 2.588,43 eur sa zateznom kamatom tekućom od 30. travnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predmetni parnični postupak pokrenut je tužbom tužitelja ZU protiv tuženika Hrvatske osiguravajuće kuće d.o.o., radi naknade štete koja je tužitelju nastala kao posljedica sudjelovanja u prometnoj nesreći koja se dogodila 29. rujna 2018. u Prigorju Brdovečkom na kolniku Zagrebačke ceste kod kbr. 53. Tužitelj ZU je u tužbi naveo da je u prometnoj nesreći sudjelovao kao vozač motocikla dok je kao vozač osobnog automobila osiguranog kod tuženika sudjelovao VUP te da je do prometne nezgode došlo na način da je tužitelj upravljajući motociklom iz smjera zapada, južnom prometnom trakom Zagrebačke ulice udario u vozilo VUP koji se osobnim vozilom uključivao na kolnik Zagrebačke ulice s parkirališnog mjesta koji se nalazi uz južni rub kolnika Zagrebačke ulice, krećući se iz smjera juga, pri čemu se VUP pri uključivanju u promet na kolnik Zagrebačke ulice nije prethodno uvjerio da radnju uključivanja može napraviti bez ugrožavanja drugih sudionika u prometu te nije propustio sva vozila koja se kreću kolnikom. Tužitelj je naveo da je toj u prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede čime mu je povrijeđeno pravo osobnosti pa da s obzirom na okolnosti slučaja i to pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah, smanjenje životne aktivnosti, naruženost i potrebu tuđe pomoći i njege predlaže donošenje presude kojom se nalaže tuženiku naknaditi tužitelju iznos od 53.000,00 kn s zateznom kamatom do 1. veljače 2019. (kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva) do isplate uz naknadu troška parničnog postupka s zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

1.1. Podneskom od 19. listopada 2020. tužitelj je pozivom na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednici Građanskog odjela dana 5. ožujka i 15. lipnja 2020., kojim se mijenjaju Orijentacijski kriteriji, predložio donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 83.550,00 kn s zateznom kamatom od 1.veljače 2019. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja ali osporava isključivu odgovornost osiguranika tuženika te ističe prigovor suodgovornosti tužitelja za nastanak štetnog događaja i posljedice proizašle iz istog, navodeći da se tužitelj kretao velikom nepropisnom brzinom, osporava visinu štete koju tužitelj zahtjeva tužbom, prigovara tijeku kamata, predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom i obvezati ga na naknadu troška parničnog postupka s zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

2.1. Tuženik se usprotivio preinaci tužbe iz podnesak tužitelja od 19. listopada 2020. te je osporio tijek zateznih kamata na povećani dio tužbenog zahtjeva (ukoliko sud preinaku dopusti).

3. Tužitelj ZU je u tijeku postupka umro radi čega je rješenjem naslovnog suda poslovni broj Pn-1850/2019 od 2. prosinca 2022. utvrđen prekid postupka, a rješenjem naslovnog suda poslovni broj Pn-1850/2019 od 3. veljače 2023. postupak je nastavljen, obzirom je nasljednica pok. ZU, sada tužiteljica VU, preuzela postupak u ovoj pravnoj stvari.

4. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom podneskom od 21. siječnja 2025., a nakon izvedenog dokaza medicinskim vještačenjem, tužiteljica je predložila donošenje presude kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 6.716,00 eur s zateznom kamatom od 1. veljače 2019. do isplate uz naknadu troška parničnog postupka s zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

5. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: potvrdu MUP-a, Pu Zagrebačka, PP Zaprešić (list 6-7 spisa), zapisnik o očevidu od 29. rujna 2018. (list 8-30 spisa), optužnicu (list 34-37 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 38-53 spisa), odštetni zahtjev uz povratnicu (list 54-56 spisa), dopis tuženika od 22. ožujka 2019. (list 57 spisa), izjavu osiguranika (list 68-69 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-227/19 od 17. svibnja 2019. (list 73-76 spisa), obavijest Općinskog suda u Novom Zagrebu od 22. srpnja 2019. (list 77 spisa), fotografski elaborat (list 110-129 spisa), saslušao svjedoke CU, VUP, saslušao tužitelja ZU, izveo dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom Berislavu Šimunovića, saslušao stalnog sudskog vještaka Berislava Šimunovića, izveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Miljenku Franiću i saslušao stalnog sudskog vještaka Miljenka Franića.

6. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete i imovinske nenovčane štete za tuđu pomoć i njegu, nastalu ŽU kao posljedica štetnog događa od 29. rujna 2018. godine.

8. Među strankama nisu sporni nastanak štetnog događaja i pasivna legitimacija pa navedene činjenice sukladno odredbi čl. 221. st. 1. ZPP-a nije trebalo dokazivati.

9. Među strankama je sporna odgovornost i visina tužbenog zahtjeva.

10. Uvidom u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-227/19 od 17. svibnja 2019. utvrđeno je da je izdan kazneni nalog protiv vozača vozila osiguranog kod tuženika kojim je isti proglašen krivim da je dana 29. rujna 2018., iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa i to članka 45. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, zbog čega je prouzročio osobito tešku tjelesnu ozljedu druge osobe (ZU) čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu opisano po članku 227. st.1., 2. i 5. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 227. st. 5. Kaznenog zakona.

11. Saslušan u svojstvu svjedoka VUP, koji je u predmetnom štetnom događaju sudjelovao kao vozač vozila osiguranog kod tuženika, je iskazao da se kao vozač vozila s parkirališta ispred dućana u Prigorju Brdovečkom uključivao na glavnu cestu, unaprijed, skretanjem u lijevo da bi ušao na desnu traku glavne ceste pri čemu je vozilo bilo u prvoj brzini, da je prilikom uključivanja na glavnu cestu pogledao desno te da nije vidio automobile te da je pogledao i lijevu traku da vidi ima li koga na lijevoj traci, pri čemu se vidi jedno 100 metara minimum, da je cesta bila prazna, da nije vidio nikakvo vozilo, a sigurnosti radi da je pogledao i u desno, jer uz dućan ide još jedna sporedna cesta koja vodi do glavne, ali da je možda bila sekunda do dvije, koliko je trebalo da okrene glavu da pogleda, tada da je malo ukoso krenuo u lijevu traku da bih mogao prijeći u desnu traku kada ga je supruga upozorila na motoristu te je stisnuo kočnicu i u tom trenutku kočenja da je zauzeo lijevu traku i motorist je udario u desni dio prednje strane automobila kojim je upravljao. Svjedok je iskazao da je po njegovoj procjeni motociklist vozio brzinom iznad dopuštene te da je motociklista prvi put vidio na pola puta od 100 metara za koje je iskazao da su mu bili vidljivi i da mu je motociklist izgledao kao da je pokušao zaobići jer je išao prema srednjoj crti.

12. Saslušana u svojstvu svjedoka CU, putnik u automobilu kojim je upravljao VUP, je iskazala da se njezin suprug VUP s parkirališta ispred dućana u Prigorju Brdovečkom automobilom uključivao u promet na cesti, unaprijed, pri čemu je pogledao u desnu stranu i nije bilo nikog na cesti, a kad je krenuo na cestu na traku i kad je ona viknula motorista da je stao, ali motorista kad ih je vidio da nije usporio niti kočio već da je povećao gas te ih nije zaobišao nego udario u njihovo vozilo u prednju desnu lampu i branik. Svjedokinja je iskazala da su i ona i njezin suprug prije uključivanja u promet pogledali cestu i da je sigurna da nije bilo nikoga kada je njezin suprug počeo skretati, sve dok nije ugledala motor.

13. Prednik tužiteljice (ranije tužitelj ZU) je iskazao da je vozio motocikl glavnom cestom iz pravca Laduča prema Brdovcu, da se kretao po sredini svoje trake brzinom možda 50 i nešto sitno km/h, te da je s njegove desne strane bio dućan i parkiralište te da nije mislio da bi se netko uključivao s parkirališta ispred dućana na glavnu cestu niti je vidio da se netko uključuje s parkirališta na glavnu cestu, da se pomaknuo prema sredini ceste da bude uočljiviji i da stigne izbjeći automobil ako slučajno krene, što nije stigao, a dalje čega se sjeća je udarac u vozilo. Isti je iskazao da je vozilo krenulo u traku kojom je on upravljao motociklom ali da se ne sjeća položaja tog vozila u trenutku udarca jer da je sljedeće čega se sjeća buđenje na intenzivnoj obzirom je bio u komi negdje 8 dana i da su mu članovi obitelji rekli što se dogodilo pa se počeo prisjećati događaja.

14. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja izveden je dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Berislavu Šimunoviću. Iz nalaza i mišljenja proizlazi da je u ovom štetnom događaju motocikl ZU (ranije tužitelja) s prednjim više desnim dijelom kotača došao u kontakt s prednjim desnim dijelom vozila osiguranika tuženika, da se mjesto sudara nalazilo na početku prvih tragova krhotina stakla od vozila osiguranika tuženika, oko 0,5 m do 0,7 m duboko u lijevoj prometnoj traci, gledano u smjeru kretanja motocikla ZU (ranije tužitelja), koja je namijenjena kretanju vozila iz suprotnog smjera, sudarna brzina motocikla tužitelja iznosila je oko 57,2 km/h, tehnički da je moguće da se motocikl i prije sudara kretao ovom sudarnom brzinom, a za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tuženika neposredno prije i u trenutku sudara da nema elemenata te da je tehnički moguće da je vozilo osiguranika tuženika u trenutku sudara bilo zaustavljeno. Vještak u mišljenju dalje navodi da se neposredno prije štetnog događaja vozilo osiguranika tuženika uključivalo s parkirališnog prostora radnjom skretanja u lijevo, u lijevu (sjevernu) prometnu traku Zagrebačke ulice i dok je je bio prepriječen preko desne (južne) prometne trake kojom se kretao ZU (ranije tužitelj), da je došlo do ovog štetnog događaja te da je ovom radnjom uključivanja, osiguranik tuženika presjekao put kretanja motociklu ZU (ranije tužitelja). Vještak u mišljenju navodi da budući nije moguće utvrditi koliko je dugo vozilo osiguranika tuženika bilo zaustavljeno prije sudara, to nije moguće napraviti vremensko prostornu analizu odigravanja predmetnog štetnog događaja, a time niti sve mogućnosti izbjegavanja sudara od strane oba sudionika. Vještak u mišljenju navodi da da je osiguranik tuženika neposredno prije i na početku uključivanja umjesto u desnu pogledao u lijevu stranu, vidio bi ZU (ranije tužitelja) na motociklu i u tom slučaju bi zbog male brzine kretanja trenutno zaustavio svoje vozilo, pri čemu se ne bi u cijelosti prepriječio preko desne prometne trake kojom se kretao ZU (ranije tužitelj), pa bi ZU (ranije tužitelj) vožnjom bliže središnjoj liniji prošao pored zaustavljenog vozila osiguranika tuženika i do ovog štetnog događaja ne bi došlo te ako je ZU (ranije tužitelj) mogao vidjeti vozilo osiguranika tuženika kako se uključuje na kolnik Zagrebačke ulice, kada se nalazilo na udaljenosti većoj od 29,5 m od mjesta sudara, tada je ZU (ranije tužitelj) radnjom intenzivnog kočenja mogao zaustaviti svoj motocikl prije mjesta sudara i time bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut. Vještak navodi da na dijelu kolnika na kojem je došlo do štetnog događaja, brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim znakom na 40 km/h.

14.1. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu dana 1. ožujka 2024., a nastavno na prigovore tuženika iz podneska od 15. svibnja 2023., stalni sudski vještak je iskazao da ukoliko se prednik tužiteljice na motociklu kretao brzinom od oko 40 km/h tada mu je zaustavni put radnjom kočenja iznosio oko 16,6 metara i u tom slučaju, ako je prednik tužiteljice mogao vidjeti vozilo osiguranika tuženika kako se uključuje na kolnik glavne ulice na udaljenosti većoj od 16,6 metara od mjesta sudara tada je prednik tužiteljice radnjom intenzivnog kočenja mogao zaustaviti svoj motocikl prije mjesta sudara, pa do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Vještak je dalje iskazao da u trenutku sudara vozilo osiguranika tuženika je od uključivanja na kolnik prešao put u luku od oko 6 metara za što mu je vremenski bilo potrebno oko 2,1 sekunde pa kako je vozilo u trenutku sudara bilo zaustavljeno (ne zna koliko dugo), proizlazi da je prednik tužiteljice mogao vidjeti ovo uključivanje vozila na kolnik glavne ulice, kada se nalazio udaljen više od 16,6 metara pa je radnjom kočenja mogao izbjeći ovaj štetni događaj jer, naime, prednik tužiteljice je za prelazak puta od oko 16,6 metara, brzinom od oko 40 km/h, vremenski trebao oko 1,5 sekundi. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika je li je obzirom na iskaz samog vozača motocikla razvidno da je isti mogao uočiti osiguranika tuženika, stalni sudski vještak je iskazao da na to ne može odgovoriti jer, kao što je rekao, ne može napraviti vremensko prostornu analizu zbog nepoznavanja načina kretanja vozila osiguranika tuženika neposredno prije štetnog događaja, a obzirom na okolnost da je u trenutku predmetnog štetnog događaja bio zaustavljen, kako je to naveo i u pisanom nalazu i mišljenju. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika radi li se obzirom na konfiguraciju ceste o preglednom pravcu, stalni sudski vještak je, nakon uvida u foto-elaborat policije, iskazao da se radi o preglednom pravcu iz smjera kretanja prednika tužiteljice.

15. Nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića sud je u potpunosti prihvatio jer je dan na temelju priložene dokumentacije, u skladu s pravilima struke te je vještak naveo jasne razloge kojima se rukovodio prilikom izrade nalaza i mišljenja na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja.

16. S obzirom na utvrđenu dinamiku nastanka štetnog događaja, sud je iskaze saslušanih svjedoka VUP i CU ocijenio kao uvjerljive u dijelu u kojem su iskazali da se vozilo kojim je upravljao VUP uključivalo s parkirališta na glavnu cestu, a kao neuvjerljive u dijelu u kojem su iskazali da je VUP prilikom uključivanja vozilom u promet na glavnu cestu pogledao i lijevu stranu ceste jer je isto u suprotnosti s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića.

17. Iskaz prednika tužiteljice sud je ocijenio kao iskren, uvjerljiv te u skladu s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića u dijelu u kojem je iskazao da je vozio brzinom možda 50 i nešto km/h.

18. Pravilima Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08, 74/11, 80/13, 92/14., 64/15., 108/17., u daljnjem tekstu: ZSPC-a) je među ostalim propisano da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu s propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenim na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba (članak 34. stavak 1.), da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (članak 51. stavak 1.), da je vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili drugih sličnih površina) dužan propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje (članak 45. stavak 1.).

19. Izvedenim prometnim vještačenjem je dakle utvrđeno da je vozač vozila osiguranog kod tuženika postupio u suprotnosti s odredbom čl. 45. st. 1. ZOSPC odnosno do štetnog događaja je došlo zato što se vozač vozila osiguranog kod tuženika prije uključivanja u promet sa parkirališnog prostora na glavnu cestu nije uvjerio da li se glavnom cestom kreću druga vozila koja je dužan propustiti. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da osiguranik tuženika neposredno prije i na početku uključivanja nije pogledao u lijevu stranu, a da je, vidio bi prednika tužiteljice ZU (ranije tužitelja) na motociklu i u tom slučaju bi zbog male brzine kretanja trenutno zaustavio svoje vozilo, pri čemu se ne bi u cijelosti prepriječio preko desne prometne trake kojom se kretao ZU (ranije tužitelj), pa bi ZU vožnjom bliže središnjoj liniji prošao pored zaustavljenog vozila osiguranika tuženika i do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

19.1. Međutim, štetni događaj bi bio izbjegnut da je ZU (ranije tužitelj) poduzeo radnju intenzivnog kočenja u trenutku kada je mogao vidjeti vozilo osiguranika tuženika kako se uključuje na kolnik Zagrebačke ulice. Dakle, krivnja ZU (ranije tužitelja) sastoji u tome što je u suprotnosti s odredbom čl. 51. st. 1. ZSPC-a propustio prilagoditi brzinu kretanja postavljenom prometnom znaku i stanju ceste, a obzirom je utvrđeno da se u trenutku štetnog događaja ZU (ranije tužitelj) kretao glavnom cestom brzinom nešto većom od dopuštene, odnosno sudarnom brzinom od 57,2 km/h, (brzina kretanja vozila je na mjestu štetnog događaja ograničena prometnim znakom na 40 km/h).

20. Sud stoga smatra da je tuženik kao osiguravatelj svoga osiguranika djelomično oslobođen od odgovornosti s obzirom da je do štetnog događaja došlo obostranom krivnjom oba vozača i to u omjeru od 90 % krivnje vozača vozila osiguranika tuženika i 10 % krivnje ZU, prednika tužiteljice. Taj omjer ocijenjen je imajući u vidu da je primarni uzrok prometne nezgode nepropisno uključivanje vozača vozila osiguranika tuženika s parkirališnog mjesta na glavnu cestu, pri čemu se ZU vozilom kretao glavnom cestom brzinom većom od dopuštene, odnosno sudarnom brzinom od 57,2 km/h, dok je brzina kretanja vozila na mjestu štetnog događaja ograničena prometnim znakom na 40 km/h, pa je stoga njegov doprinos ocijenjen u omjeru od 10 %.

21. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako za predmetni štetni događaj postoji obostrana krivnja, a uslijed postupanja suprotno navedenim odredbama ZSPC-a pa imajući u vidu sve utvrđene okolnosti sud ocjenjuje da je doprinos prednika tužiteljice nastanku štetnog događaja 10 %, dok je tuženik odgovoran za naknadu štete u omjeru od 90 %.

22. U nalazu i mišljenu stalnog sudskog vještaka dr. Miljenka Franića opisuju je ozljede koje je ZU zadobio i tijek liječenja. Iz nalaza i mišljenja te dopune istog proizlazi da je prednik tužiteljice ZU rođen 1997., da je u predmetnom štetnom događaju zadobio tjelesne ozljede: Comma cerebri, Contusio cerebri, Difuzna aksonalna ozljeda, Fractura allae ossis ilei lat dex, Fractura masse lateralis sacri lat dex, Contusio pulmonum bilateralis, Contusio capitis, Commotio cerebri, Macrohematuria, Contusio thoracis, abdominis et pelvis, VLC pedis dex, da između zadobivenih ozljeda i štetnog događaja postoji uzročno posljedična veza te da se zdravstveno stanje prednika tužiteljice, obzirom na karakter zadobivenih ozljeda te priloženu medicinsku dokumentaciju, stabiliziralo 28. ožujka 2019. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka proizlazi da je prednik tužiteljice pretrpio tzv. primarni strah, koji se javio prilikom tjelesnog ozljeđivanja, bio je vrlo intenzivan i kratkotrajan, takozvani sekundarni strah, koji je proistekao iz tjelesnih ozljeda i njenih posljedica, jačeg intenziteta je bio prisutan 3 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, slabijeg intenziteta 20 dana, bol jakog intenziteta imao je 4 dana, srednje jakog intenziteta 20 dana, a manjeg intenziteta 30 dana, tuđa pomoć i njega da je bila potrebna 2 sata dnevno kroz 10 dana liječenja, u periodu od 30 dana bila je potrebna pomoć druge osobe u prosjeku od 1 sat dnevno (pomoć kod održavanja osobne higijene, oblačenja, odlaska kod liječnika te na fizikalnu terapiju, odlaska u trgovinu, kućanskih poslova...), da je zaostalo naruženje lakog stupnja povremeno uočljivo trećima, a obzirom na ožiljak koji je zaostao nakon ozljede i obrade rane desnog stopala dok su trajne posljedice zaostale u visini od 15% (prijelom crijevne kosti te prijelom križne kosti) s ortopedsko traumatološkog stajališta.

22.1. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu dana 1. travnja 2025. stalni sudski vještak dr. Miljenko Franić, a nastavno na prigovore tuženika iz podneska od 19. veljače 2025., je iskazao da je korekciju svog pisanog nalaza i mišljenja izvršio nakon uvida u potvrdu liječnika prema kojoj je decidirano navedeno da sličnih ili istih ozljeda koje je ZU zadobio u predmetnom štetnom događaju prije toga nije imao. Stalni sudski vještak je dalje iskazao da je evidentno jasno iz medicinske dokumentacije da je ZU u štetnom događaju zadobio lom crijevne kosti te lom križne kosti što jedno i drugo predstavlja tešku tjelesnu ozljedu te da se uobičajeno u praksi trajne posljedice cijene u visini svaka od po 5 do 10%, a obzirom da je ZU preminuo, da nije bio u mogućnosti izvršiti klinički pregled što je uobičajeno i praktično redovito kod izrade nalaza i mišljenja, ali da obzirom na zadobivene ozljede najčešće zaostaju bolovi u području zdjelice u prednjem i stražnjem dijelu, otežano nošenje tereta, odnosno smanjena mogućnost opterećenja takve zdjelice te brojne radnje koje su otežane, a zahtijevaju određena naprezanja i opterećenje same zdjelice.

23. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dr. Miljenka Franića jer je dan na temelju priložene liječničke dokumentacije, u skladu s pravilima struke te je vještak naveo jasne razloge kojima se rukovodio prilikom ocjene jačine i trajanja pretrpljenih fizičkih boli i straha te potrebe za tuđom pomoći i njegom.

24. Obzirom su stranke na ročištu za glavnu raspravu održanom pred naslovnim sudom dana 1. srpnja 2022. učinile nespornim da su predniku tužiteljice tuđu pomoć i njegu pružali ukućani to navedenu činjenicu nije trebalo dokazivati (čl. 221. st. 1. ZPP-a).

25. Sud je dakle utvrdio da je prednik tužiteljice ZU povredu opisanu u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka dr. Miljenka Franića zadobio upravo u štetnom događaju u obimu kako je to vještak utvrdio. Slijedom navedenog povrijeđeno je njegovo pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime je za istog nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2. u vezi s odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" boj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje u tekstu ZOO) te sud nalazi da utvrđena povreda i okolnosti slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih i duševnih boli, straha, zaostalog naruženja i zaostalih trajnih posljedica, karakteru nastale povrede te dobi prednika tužiteljice. Sud je vodio računa i o cilju kojem služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

25.1. Cijeneći utvrđeno trajanje i intenzitet fizičkih boli i mjesto povrede, sud nalazi s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti obzirom na pretrpljene fizičke boli, osnovanim iznos od 1.800,00 eur.

25.2. Cijeneći vrstu i intenzitet pretrpljenog straha te dužinu trajanja istog, sud nalazi s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti obzirom na pretrpljeni strah, osnovanim iznos od 1.300,00 eur.

25.3. Cijeneći da je štetni događaj rezultirao naruženjem lakog stupnja sud nalazi da je s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti obzirom na duševne boli zbog naruženja, osnovan iznos od 500,00 eur.

25.4. Cijeneći da je štetni događaj rezultirao zaostalim trajnim posljedicama od 15% sud nalazi da je po osnovi istog osnovan iznos od 2.500,00 eur.

26. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a, a uvažavajući utvrđenu suodgovornost prednika tužiteljice u omjeru od 10%, za koji omjer je valjalo umanjiti određenu naknadu štete, sud smatra da je osnovan zahtjev za naknadu neimovinske štete u iznosu od 5.490,00 eur.

27. Odluka o kamati na dosuđeni iznos glavnice po osnovi neimovinske štete temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO pa zatezna kamata teče od 29. ožujka 2019., kao dana nakon datuma završetka liječenja, kako je to naveo vještak u nalazu i mišljenju, do isplate, a po stopi određenoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a i Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/22).

28. Na temelju prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je predniku tužiteljice ŽU tuđa pomoć i njega bila potrebna u ukupnom trajanju od 40 sati.

Kako se cijena jednog sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije, to je sud, imajući u vidu načelo ekonomičnosti postupka, na temelju odredbe čl. 223. ZPP-a uzeo kao primjeren iznos od 4,00 eur za jedan sat tuđe pomoći i njege.

Stoga se kao nepotrebno ukazalo izvođenje dokaza financijskim vještačenjem na okolnost neto cijene NKV radnika.

28.1. Slijedom navedenog, a uvažavajući utvrđenu suodgovornost prednika tužiteljice u omjeru od 10%, za koji omjer je valjalo umanjiti određenu naknadu štete, na temelju odredbe čl. 1089. st. 2. i čl. 1095. ZOO-a sud nalazi osnovanim zahtjev za naknadu iznosa od 144,00 eur za pretrpljenu nenovčanu imovinsku štetu.

28.2. Kamata na dosuđeni iznos nenovčane imovinske štete po osnovi naknade za tuđu pomoći i njegu teče od dana donošenja presude, kada je ta šteta utvrđena prema cijenama u vrijeme presuđenja sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a, do isplate, a po stopi sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

29. Slijedom navedenog tužiteljici je dosuđena naknada štete u ukupnom iznosu od 5.634,00 eur s zateznom kamatom tekućom na iznos od 5.490,00 eur od 29. ožujka 2019. do isplate i na iznos od 144,00 eur od 30. travnja 2025. do isplate.

30. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih i duševnih boli, straha, karakteru nastale povrede te dobi prednika tužiteljice. Sud je vodio računa i o cilju kojem služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. U konkretnom slučaju sud je uvažio i utvrđenu suodgovornost prednika tužiteljice za nastanak štetnog događaja u omjeru od 10%, za koji omjer je valjalo umanjiti određenu naknadu štete.

30.1. Kako je tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zahtijevala naknadu štete u iznosu od 6.716,00 eur s zateznom kamatom od 1. veljače 2019. do isplate to je, uvažavajući navedene okolnosti, zahtjev tužiteljice za naknadu štete preko dosuđenog iznosa valjalo odbiti kao neosnovan.

30.2. Kao neosnovan odbijen je i zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos od 5.490,00 eur za razdoblje od 1. veljače 2019. do 28. ožujka 2019. jer kamata ne može teći prije datuma završetka liječenja kako je to vještak utvrdio (čl. 1103. ZOO-a).

30.3. Kao neosnovan odbijen je i zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos nenovčane imovinske štete po osnovi naknade za tuđu pomoći i njegu za razdoblje od 1. veljače 2019. do 29. travnja 2025., obzirom kamata na taj iznos teče od dana donošenja presude, kada je ta šteta utvrđena prema cijenama u vrijeme presuđenja sukladno odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a, do isplate.

31. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom II izreke presude.

32. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a i na odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a.

32.1. Tužiteljica je parnici uspjela 90% u pogledu osnove, dok je u pogledu visine uspjela 83,88%, pa je ukupan uspjeh tužiteljice u parnici 86,94% (173,88:2).

32.2. Tuženik je u parnici u pogledu osnove uspio 10%, a u pogledu visine 16,12% pa je ukupan uspjeh tuženika u parnici 13,06% (26,12:2).

32.3. Kada se od postotka tužiteljice kao stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici oduzme postotak tuženika kao stranke koja je u manjoj mjeri uspjela u parnici, preostaje postotak od 73,88% prema kojem valja tužiteljici odmjeriti naknadu dijela ukupnih troškova (čl. 154. st. 2. ZPP-a).

32.4. Trošak postupka odmjeren je prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje u tekstu OT) i to za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eur (tbr. 32. OT), za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eur (tbr. 7.tč.1. OT), za sastav podneska od 12. rujna 2019. u iznosu od 200,00 eur (tbr. 8.tč.1.OT), za sastav podneska od 1. veljače 2023. u iznosu od 50,00 eur (tbr.8.tč.4.OT), za sastav podneska od 11. svibnja 2023. u iznosu od 200,00 eur (tbr.8.tč.1.OT), za sastav podneska od 8. studenog 2024. u iznosu od 200,00 eur (tbr.8.tč.1.OT), za sastav podneska od 21. siječnja 2025. u iznosu od 100,00 eur (tbr.8.tč.3.OT), za zastupanje na ročištima dana 4. ožujka 2020., dana 26. svibnja 2022., dana 1. srpnja 2022., dana 1. ožujka 2024., dana 1. travnja 2025. u iznosu od po 200,00 eur za svako (tbr.9.tč.1.OT), sve uvećano za 25% PDV-a (tbr. 42.OT) što ukupno iznosi 2.687,50 eur pa je tužiteljici dosuđen trošak postupka prema uspjehu u sporu u omjeru od 73,88% što iznosi 1.985,53 eur.

Tužiteljici je na temelju odredbe čl. 165. st. 1. ZPP-a dosuđen trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 366,66 eur (nalaz i mišljenje i pisano dopunsko očitovanje vještaka dr. Miljenka Franića), trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 123,43 eur i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 112,81 eur.

Slijedom navedenog tužiteljici je dosuđen trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.588,43 eur.

32.5. Tužiteljici u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a nije dosuđen trošak sastava podneska od 19. srpnja 2019. jer je istim dostavljen dokaz u uplati sudske pristojbe pa nije bio potreban za vođenje parnice, podneska od 25. lipnja 2020. jer isti nije bio potreban za vođenje parnice, za sastav podneska od 19. listopada 2020. obzirom je tužiteljica nakon provedenog medicinskog vještačenja postavila konačan tužbeni zahtjev pa navedeni podnesak nije bio potreban za vođenje parnice, za sastav podneska od 29. siječnja 2021. jer isti nije bio potreban za vođenje parnice, za sastav podneska od 28. prosinca 2021. jer isti nije bio potreban za vođenje parnice, za sastav podneska od 28. studenog 2022., za sastav podneska od 14. ožujka 2024., za sastav podneska od 7. svibnja 2024. jer isti nije bio potreban za vođenje parnice.

32.6. Odluka o kamati na dosuđeni trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a i odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

32.7. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III izreke presude.

U Zagrebu, dana 30. travnja 2025.

Sudac:

Ana Santini Gazilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. tužitelj po pun. uz rješenje za sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 112,81 eur

2. tuženik po pun.

3. spis