REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1803/2023-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marina Burić Ramadanović, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, OIB: 18683136487, kojeg zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja Marine Burić Ramadanović, odvjetnice i punomoćnice tuženika NT, zamjenice OGDO, 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo financija, OIB: 18683136487 da isplati tužitelju TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 5.067,71 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od 5.5.2022. do isplate, prema stopi koja se određuje do 31.12.2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo financija, OIB: 18683136487 da isplati tužitelju TT, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete ukupni iznos od 403,20 EUR, sa zateznim kamatama tekućim:

– na iznos od 46,25 EUR od 12.5.2019. do isplate,

– na iznos od 32,74 EUR od 17.4.2019.

– na iznos od 31,14 EUR od 23.3.2019.,

– na iznos od 40,29 EUR od 19.3.2019.,

– na iznos od 179,28 EUR od dana 13.11.2019.,

– na iznos od 73,50 EUR od dana 2.4.2019.,

prema stopi koja se određuje do 31.12.2022. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 30.12.2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak od 2.137,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 30.4.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 189,24 eura sa pripadajućim zateznim kamatama te zahtjev za naknadom parničnog troška za 162,50 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva financija na radnom mjestu Viši analitičar u Uredu za sprečavanje pranja novca, Služba za financijsko- obavještajnu analitiku. Dana 31.12.2018. tužitelj je pretrpio ozljedu na radu uslijed izloženosti prekomjernoj buci na radnom mjestu kod tuženika na način da je prilikom dolaska na radno mjesto oko 7:35 sati zadobio tešku ozljedu slušnih organa prilikom otvaranja službenog ulaza poslodavca ovdje tuženika na adresi [adresa], IV. kat od strane ovlaštene osobe poslodavca - zaštitara, radi ulaska tužitelja i drugih prisutnih radnika u radne prostorije poslodavca radi pristupa na svoja radna mjesta. Naime, tom prilikom se oglasio iznimno i neprirodno glasni zvuk alarma na ulazu koji se nastavio u radnim prostorijama tuženika, i koji alarm se uslijed kvara nije mogao isključiti, veoma jakog intenziteta u trajanju od više od 15 minuta neprekidno, a koji je uzrokovao oštećenje sluha kod tužitelja. Sama buka kao posljedica navedenog pokvarenog alarmnog uređaja nastavila se i kasnije tokom dana. Uslijed navedenog štetnog događaja, kritičnoga dana tužitelj je posljedično najprije pretrpio iznenadnu bol u oba uha i to veoma jakog intenziteta s popratnim zujanjem, kao i šum koji se sve više pojačavao u oba uha, a što nije prestalo dakle niti nakon gašenja predmetnog alarma, da bi kroz nekoliko dana, tj. 7.1.2019., po pogoršanju zdravstvenog stanja ubrzo bio hospitaliziran u hitnoj proceduri s dijagnozom „perceptivni gubitak sluha 50 dB na visokim frekvencijama 4 i 8 KHz na lijevom uhu“. Nakon toga tužitelj je dugotrajno liječen, bio na raznim terapijama, imao učestale smetnje spavanja i koncentracije radi prisutnog šuma u uhu, cijelo vrijeme je morao uzimati propisane lijekove i vitamine, a 20.4.2021. na liječničkom nalazu dr. T po izvršenom kontrolnom pregledu navodi se cit.: „Šumi mu i dalje u lijevom uhu... Tonski audiogram pokazuje desno uredan sluh, lijevo uredan sluh do 3000 Hz, zamjedbeno oštećenje do 70 dB.... .“ Tužitelj je uslijed pretrpljene ozljede trpio fizičke bolove i strah, ima povremeno bolove i danas, kontinuirano ima prisutne probleme sa spavanjem, pamćenjem i koncentracijom te sveprisutnim šumom u uhu prilikom svakodnevnih interakcija tj. komunikacije sa drugim ljudima, kada je zamijetio da mu izrazito smetaju povišeni glasovi, a osobito glasna muzika. Poradi navedenog, tužitelj je primoran izbjegavati kafiće te druga okupljališta mladih ljudi, čime je ograničen u svojim uobičajenim aktivnostima. Tužitelj je u vrijeme pretrpljene ozljede na radu bio u dobi od svega 30 godina, pretrpio je izraziti strah za svoj život i zdravlje u trenutku nastanka štetnog događaja i nakon toga, ali i izrazitu zabrinutost za svoju budućnost u smislu normalnog funkcioniranja kao do dana nastanka ozljede, osobito i radi toga jer je tužitelj od djetinjstva slabovidna osoba veoma visoke dioptrije (cca -13.5., dijag. Degenerativna miopija, slabovidnost te degeneracija desnog očnog živca) praktički bez vida na desnom oku, pak su tužitelju problemi sa sluhom dodatno pogoršali njegovo zdravstveno stanje i otežali funkcioniranje u svakodnevnom životu. Tužitelju je za vrijeme oporavka bila nužna tuđa pomoć i njega, koja mu je pružana od strane ukućana, i to njegove majke u početnoj fazi, prva 3 dana po 5 sati dnevno (radi pospremanja stana, odlaska u nabavu i dr.), a sljedećih 8 tjedana od strane majke i oca naizmjenično po oko 2 sata dnevno, a što je osobito uključivalo odlazak na terapiju u barokomoru u Polikliniku Marija u Zagreb, tj. vožnju automobilom od strane majke ili oca tužitelja, od mjesta prebivališta u [adresa], a do spomenute Poliklinike na adresi [adresa] u trajanju od najmanje 2 sata dnevno. U tijeku liječenja, tužitelj je bio izložen, osim hospitalizacije, i nizu različitih dijagnostičkih i terapijskih postupaka, vađenju krvi, sistemskom pregledu, RTG srca i pluća i dugotrajnom rehabilitacijskom postupku (HBOT i Laser niskog intenziteta) a što je dodatno povećalo njegovu zabrinutost za zdravlje i budućnost, a izazvalo mu je i trenutačne neugodnosti. Slijedom svega gore navedenog, razvidno je da je tužitelj uslijed štetnog događaja pretrpio povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, i povrede prava na osobni i obiteljski život, koje pravo tužitelj nije mogao ostvarivati u svojoj punini za vrijeme trajanja oporavka, a dijelom kao posljedica pretrpljenih ozljeda tužitelj svoja prava na osobni i obiteljski život i trajno neće moći ostvarivati u njihovoj punini ni ubuduće, obzirom i nadalje uslijed prisutnog tinitusa - šuma u lijevom uhu, konstantno pati od nesanice i otežanog sna općenito, pojačane razdražljivosti te otežane koncentracije i smetnji s pamćenjem prilikom rada, čitanja i učenja, posebice kada se uzme u obzir da je tužitelj visoko obrazovana osoba sa završenim Ekonomskim Fakultetom u Zagrebu, smjer Financije, koja se bavi intelektualnim radom koji zahtijeva posebno dobro pamćenje i koncentraciju, kao i odlučnu činjenicu da je od nastanka ozljede tužitelj u bitnome ograničen u noćnim i dr. izlascima te drugim sličnim sadržajima radi toga jer mu izrazito smetaju povišeni glasovi osobito glasna muzika, pak su sve to vidovi života u kojima je tužitelj i dalje sputan, a očekivano će to biti trajno u budućnosti. Slijedom izloženog, tužbenim zahtjevom preciziranim u eurima u podnesku od 19.3.2025. tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete u ukupnom iznosu od 5.067,71 eura i to: iznos od 1.128,81 eura s osnova smanjenja životne aktivnosti, iznos od 2.656,04 eura s osnova pretrpljenog straha, te iznos od 1.282,86 eura s osnova fizičkih bolova. Po osnovi materijalne štete – naknade za tuđu pomoć i njegu, tužitelj potražuje iznos od 189,24 eura. Po osnovi materijalne štete - na ime plaćenih računa za pretrage, terapiju laserom niskog intenziteta, propisane lijekove, vitamine i dr., tužitelj potražuje iznos od 403,20 eura, uz pripadajuće zatezne kamate i naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor litispendencije jer je u tijeku pred ovim sudom među istim strankama parnica pod brojem Pr-17294/2021. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporava osnov, odgovornost i visinu tužbenog zahtjeva, kao i činjenične navode tužbe. Ističe se i prigovor zastare potraživanja. Predlaže odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je saslušao svjedoke UT i ST, tužitelja kao stranku, proveo je medicinsko vještačenje po sudskim vještacima dr. Maji Mušuri i dr. Damiru Vodopivcu te je saslušao sudske vještake dr. Maju Mušura i dr. Damira Vodopivca. Od ostalih predloženih, a neizvedenih dokaza stranke su odustale.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovan.

5. Predmet spora u ovom stadiju postupka je zahtjev tužitelja kao radnika tuženika od tuženika kao poslodavca za naknadom neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje povodom ozljeđivanja na radu od 31.12.2018. kada je tužitelju zbog buke alarma došlo do oštećenja sluha.

6. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija stranaka. Nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu od strane Upravnog suda u Zagrebu presudom br. Usl-1968/2020 od 2.2.2023. Sporna je odgovornost tuženika te visina tužbenog zahtjeva.

7. Nije osnovan prigovor litispendencije istaknut od tuženika jer je u predmetu Pr-17294/2021 tužba povučena. Nije osnovan ni prigovor zastare jer je tužba podnesena 5.5.2022., a štetni događaj je nastupio 31.12.2018. te nije prošlo više od pet godina od nastanka štete do utuženja (čl. 139. Zakona o radu, ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19 - u daljnjem dijelu teksta ZR).

8. Na temelju odredbe članka 111. stavak 1. ZR poslodavac je dužan naknaditi štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom. Budući da nije sporno da je šteta nastala na radu, tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

9. Odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14 – u daljnjem tekstu: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koje je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a stavkom 2. je propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

10. Obveza poslodavca je da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika (čl. 7. st. 3. ZR)

11. Sukladno odredbi čl. 19. st. 1. ZZR poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, nadalje, obvezan je uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima (čl. 17. st. 3. ZZR).

12. Odredba čl. 32. ZZR propisuje obvezu poslodavca da radnike obavještava te po potrebi izdaje pisane upute o svim opasnostima i štetnostima.

13. Odredba čl. 44. ZZR propisuje obvezu poslodavca planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razine zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

14. Svjedokinja ST je iskazala da je zaposlena u Ministarstvu financija, dana 31.12.2018. došla je na posao, u zgradu poslodavca u [adresa], na 4. kat gdje su uredi poslodavca, a poslovne prostorije poslodavca nalaze se na jednom dijelu 4. kata te su ograđene posebnim vratima gdje se nalazi alarm. To je bilo u jutarnjim satima, stigla je ispred ulaznih vrata, a zaštitarke ŠT nije bilo pa su je čekali da im otvori vrata. Zajedno s njom ispred vrata bili su i drugi radnici među kojima i tužitelj. Došla je zaštitarka ŠT koja im je otvorila vrata i tada se oglasio alarm, bilo je jako glasno pa su se svi razbježali po sobama, a zaštitarka im je rekla da odu u svoje sobe i da će se to riješiti. Zvonjava alarma je bila jako glasna i trajala je dugo, otprilike 15-20 minuta, svjedokinja je bila zatvorena u svom uredu, a nakon što je prestala zvonjava alarma, u dva navrata joj je došao tužitelj i požalio se da mu zvoni u ušima. Svjedokinja nije osjećala zvonjavu u ušima i nije osjećala nikakve posljedice od navedene zvonjave alarma, a navodi da se njezina soba nalazi skroz na kraju kata dok je soba od tužitelja odmah na početku kata kod ulaza. Za vrijeme zvonjave alarma nije izlazila iz sobe. I prije toga se događalo da je taj alarm povremeno zvonio, ali nikada nije trajalo toliko dugo i toliko glasno i riješilo se kroz par minuta.

15. Svjedokinja ŠT je iskazala da je zaposlena kao zaštitar u tvrtci AKD zaštita d.o.o. i radi poslove osiguranja na lokaciji Avenija Dubrovnik 30 u Zagrebu posljednjih 14 godina. Zbog proteka vremena se ne sjeća štetnog događaja.

16. Tužitelj je iskazao da je radio u Ministarstvu financija oko 5,5 godina sve do unazad 3 mjeseca kada mu je radni odnos prestao zbog drugog zaposlenja. Navodi da se predmetni štetni događaj dogodio na način kako ga svjedokinja ST opisala. Dakle, toga dana 31.12.2018. na Staru godinu došli su u jutarnjim satima na radno mjesto u poslovne prostorije poslodavca u [adresa], zaštitarke još nije bilo pa su je čekali da im otvori vrata, a zaštitari su se znali mijenjati i toga dana bila je prisutna zaštitarka ŠT. Uobičajena je procedura da kada zaštitar otvori ulazna vrata oglasi se alarm, koji se isključuje pritiskom na tipku koja se nalazi iza ulaznih vrata. Toga dana oglasio se alarm iznimno glasno i trajalo je jako dugo, radnici su otišli u svoje urede i čekali da prestane zvonjava alarma. Prije toga kada bi dolazio na posao je zaštitar bio prisutan i ulazna vrata su bila otvorena pa nikada prije nije čuo zvonjavu alarma. Ta zvonjava alarma je bila jako glasna i trajala je jako dugo, otprilike više od 15 minuta, on je bio u svom uredu koji se nalazio odmah pored ulaznih vrata, dakle vrlo blizu tog alarma. Od zvonjave alarma imao je šumove u ušima, osjetio je nelagodu i čak je graničilo sa boli, a morao je čekati da ta zvonjava prestane te je bio zatvoren u svojoj sobi i nije htio izlaziti iz ureda jer bi tada zvonjavu osjećao glasnije. Nakon što je alarm prestao zvoniti on je i dalje osjećao tegobe u ušima u vidu zujanja i šuma i o tome je istoga dana obavijestio svoga nadređenog, TTP. U daljnjem periodu i dalje je osjećao tegobe u vidu zujanja i šumova u ušima pa je vrlo brzo posjetio liječnika obiteljske medicine koji ga je uputio u bolnicu. Kada je došao u bolnicu po obavljenom pregledu odmah su ga hospitalizirali te su mu rekli da ima oštećenje sluha, ležao je u bolnici nekoliko dana i primao terapiju, ali terapija nije djelovala pa su ga poslali u barokomoru. Išao je svakodnevno na liječenje u barokomoru u periodu od 3 mjeseca osim vikendom, a s obzirom da pati i od slabovidnosti jer ima dioptriju - 9 i -13 s time je morao biti jako oprezan pa je sa tim terapijama morao prekinuti nakon 3 mjeseca jer mu se počelo mutiti u očima. Zujanje u ušima mu se nije značajno smanjilo ni nakon 40 terapija u barokomori, ali je mali napredak u odnosu na početak terapije. Bio je i na terapijama laserom istog intenziteta, 20 tretmana, ali ni to nije značajno pomoglo. I dan danas trpi svakodnevno tegobe u vidu tinitusa, odnosno izmjenjuju se zvukovi zujanja i šumova u ušima. Na bolovanju je bio sve do 4. mjeseca 2019. U svakodnevnom životu smeta mu žamor, pogotovo zvuci sirena u prometu koji su mu užasni, mora izbjegavati glasnu glazbu jer nakon toga ima neizdrživo zujanje u ušima, mora se kloniti prekomjerne buke. Kada negdje dođe u neku instituciju, banku i slično ima fobiju od zvukova alarma, a to ponekad se alarmi oglase. Po preporuci liječnika uzimao je medikamente koje i danas uzima po potrebi, a to su lijekovi koji služe za smirenje i opuštanje ušnih struktura. Zbog zujanja u ušima ima problema i sa usnivanjem jer mu je teško zaspati od konstantnog zujanja, a posljedično ima problema sa koncentracijom. Ne pomažu mu čepići za uši prilikom spavanja jer od toga mu bude još gore. U vrijeme zvonjave alarma nije mogao napustiti svoj ured bez dozvole odnosno tzv. izlaznice. Nije se htio izlagati većoj buci koju bi osjetio kada bi izašao na hodnik i hodao do kraja hodnika jer je na hodniku zvonjava alarma bila glasnija. Za ulaz i izlaz iz ureda morali su koristiti elektronsku karticu koju je trebalo prisloniti na ulazna vrata gdje se nalazi čip pa se nije usudio izaći iz ureda jer bi se još više izlagao buci dok bi očitavao karticu za izlaz.

17. Sud je prihvatio iskaze svjedokinje ST i tužitelja kao istinite jer su iskazivali međusobno suglasno i uvjerljivo dok iskaz ŠT nije posebno cijenio jer nije imala relevantna saznanja.

18. Iz iskaza ST i tužitelja utvrđeno je kako je predmetnog dana 31.12.2018. kod dolaska tužitelja na posao došlo do jake zvonjave alarma koja je trajala iznimno dugo 15-20 minuta, da je tužitelj za vrijeme buke alarma bio u svom uredu koji je bio odmah do ulaznih vrata gdje je zvonio alarm, da isti nije mogao napustiti ured bez izlaznice i bez da se izlaže još jačoj buci alarma te da je isti uslijed buke alarma imao šumove u ušima i nelagodu koja graniči sa boli, te zdravstvene probleme koje je morao liječiti.

19. Uvidom u Izvješće o obavljenom ispitivanju buke u radnom okolišu od Atest Kontrole d.o.o. sačinjeno 11.11.2019., dakle skoro godinu dana nakon štetnog događaja, utvrđeno je da je maksimalna razina buke alarma 110 dB koju je proizvođač deklarirao, te nema podataka o razini buke alarma na dan štetnog događaja.

20. Tuženik tijekom postupka osporava svoju odgovornost međutim niti ne navodi tko bi bio odgovoran za štetni događaj. Tuženikova se odgovornost može isključiti ili umanjiti jedino ako dokaže da je tužitelj svojim radnjama namjerno ili zbog krajnje nepažnje skrivio ozljedu, a to u ovom postupku, kraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja, tuženik ničime nije uspio dokazati.

21. Naime, iz provedenih dokaza nije utvrđeno da je u radnjama tužitelja bilo propusta te da je isti ikakvim svojim radnjama doprinio nastanku štetnog događaja. S druge strane, na strani tuženika utvrđen je propust jer su radnici na radnom mjestu bili izloženi dugotrajnoj i prekomjernoj buci alarma u trajanju od 15-20 minuta kojeg nije bilo moguće isključiti te tuženik ničime nije dokazao da bi alarm bio ispravan niti razinu buke alarma koja bi bila manja od deklariranih 110 dB.

22. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, zaključak je suda da tuženik u konkretnom slučaju nije uopće vodio brigu o sigurnosti te zaštiti života i zdravlja tužitelja prilikom obavljanja radnog zadatka, jer mu nije omogućio da obavlja poslove na siguran način zbog čega je došlo do ozljeđivanja radnika.

23. Iz ovako provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je tuženik odgovoran za nastalu štetu tužitelju, i to osim što je objektivno odgovaran kao poslodavac, odgovoran je i subjektivno jer je prekršio propise zaštite na radu i o sigurnosti radnika, dok tužitelj ničim nije doprinio nastanku štetnog događaja, stoga nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 25. st. 2. ZZR da se tuženika oslobodi odgovornosti ili da se ista umanji.

24. Na okolnost zadobivenih ozljeda radi utvrđenja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Maji Mušura, ORL specijalistu i dr. Damiru Vodopivcu, specijalistu medicine rada.

25. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Maje Mušure proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju 31.12.3018. na radnom mjestu bio izložen iznenadnoj i neočekivanoj buci nepoznatog intenziteta u trajanju od 15 - ak minuta. Odmah je osjetio bol u ušima, praćen šumom. Kako se stanje nije popravljalo, obratio se liječniku obiteljske medicine 03.01.2019. koji ga upućuje na ORL Kliniku Merkur, gdje je odmah 07.01.2019. i hospitaliziran radi akutne akustičke traume. Prema preporukama ORL specijalista provodi liječenje infuzijama, vitaminima te u Hiperbaričnoj komori 40 x, a potom i na Laseru. Uz dugo bolovanje i sve liječenje, dolazi do neznatnog poboljšanja sluha, no šum i dalje perzistira. Uzročno- posljedična veza je jasna slijedom medicinske dokumentacije. U atestu alarmnog aparata je jasan intenzitet koji je moguće proizveo 110 dB (osobito ukoliko su postojale tehničke poteškoće na dan štetnog događanja). Dužina trajanja ove izrazito neugodne buke u trajanju dužem od 10 minuta, neminovno dovodi do pomaka praga sluha kod mladih i zdravih ljudi. Buka od 1000 Hz-a i 100 dB dovodi do pomaka praga sluha kod mladih zdravih ispitanika, privremeno ukoliko ne traje dulje. Jasno da buka jačeg intenziteta i dužeg trajanje može dovesti do trajnog oštećenja. Oštećenje se događa na stanicama unutrašnjeg uha, obično onima najosjetljivijima za visoke tonove. Cijeli organizam dokazano odgovara na buku hormonskim odgovorom kao kod svakog stresa. Stoga nisu isključena i posredne sekundarna oštećenja. Naknadno mjerenje buke 11.11.2019. na različitim mjestima ispravnog i kontroliranog alarmnog aparata, ne isključuje njen intenzitet u štetnom događaju. Ovaj štetni događaj doveo je do povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelj je trpio bolove srednjeg intenziteta 3, dana i slabije 5 dana. Primarni strah bio je jak i kratkotrajan u momentu akustičke traume 15–ak min. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je mjesec dana a slabijeg još dva mjeseca, vezano za neugodan šum i brigu o liječenju i njegovom ishodu. Povremeno slabiji strah osjeća i danas u blizini zvučnih izvora, te ulazi u trajne posljedice. Tuđu pomoć tužitelj nije trebao tijekom 3 mj. bolovanja i liječenja. Oštećen sluh u visokim tonovima praćen šumom ostavio je trajne posljedica koje umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja 5% u kojem će omjeru morati ulagati pojačane napore u budućem životu i radu. Šum u uhu ga dekoncentrira, otežava usnivanje i slušanje. Mora se čuvati buke i redovito kontrolirati sluh radi mogućeg pogoršanja u budućem životu. Svi priloženi računi od 3.036,16 kn su opravdani jer su indicirani od ORL specijaliste i vezani za predmetno liječenje (BONTEC - tretman laserom, HBOT poliklinike Marija, Dijagnostika Sv Rok).

26. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Damira Vodopivca proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju 31.12.2018. bio izložen izvoru prekomjerne razine buke na radnom mjestu, u trenutku štetnog događaja nepoznatog intenziteta, u trajanju od 15-ak min kojom prilikom se razvila bol u ušima praćen šumom. Netom poslije toga tužitelj se počeo liječiti po ORL. Usprkos tom liječenju zaostao je zamjedbeni gubitak sluha na lijevom uhu. Postoji uzročno-posljedična veza između izlaganja bukom u navedenom trajanju, kako je navedeno u tužbi, i ozljede sluha jer je poznato da buka od preko 100 dB, u konkretnom slučaju oko 110 dB, u trajanju preko 10 minuta uzrokuje oštećenje sluha. Smatra opravdanim i trajanje bolovanja tijekom kojeg je tužitelj liječio posljedice štetnog događaja.

27. Na vještačenja tužitelj nije imao primjedbe, a tuženik je prigovorio navodeći da je vještačenje nepotpuno, površno, paušalno i proturječno utvrđenim okolnostima. Budući da se zvuk širi zrakom, vještak ne pojašnjava kako je moguće da bi u opisanim okolnostima tužitelj bio jedini od prisutnih s teškim i trajnim oštećenjem, i to oštećenjem koje nije obostrano i simetrično, usprkos vlastitim navodima o iznenadnim i intenzivnim bolovima u oba uha, a da je pri tom liječničku pomoć zatražio tek 7.1.2019., odnosno nakon proteka sedam dana od ozljede. Ako je iznenadna bol jakog intenziteta u oba uha nastala odmah po oglašavanju alarma, nameće se pitanje kako je moguće da je tužitelj s takvim bolovima dolazio na posao tjedan dana, a ne tražio liječničku pomoć. Ostaje otvoreno pitanje da li se u navedenom razdoblju od tjedan dana stanje tužitelja poboljšalo ili, naprotiv, pogoršalo. Postavlja se pitanje u kojem točno trenutku je došlo do gubitka sluha - u trenutku oglašavanja alarma ili protekom tjedan dana kada je tužitelj zatražio liječenje. Navedeno je bitno nedvojbeno utvrditi zbog utvrđivanja uloge i doprinosa tužitelja. Ukoliko je do gubitka sluha došlo u trenutku oglašavanja alarma razvidno je da je tužitelj namjerno postupao na vlastitu štetu i štetu vlastitog zdravlja budući da je odlagao početak liječenja, a ako je gubitak sluha nastupio nakon proteka tjedan dana, kada je tužitelj otvorio bolovanje, opravdano se postavlja pitanje o mogućim drugim uzrocima gubitka sluha. Vještačenjem je potrebno utvrditi doprinos tužitelja budući da tužitelj tjedan dana nije imao potrebu potražiti liječničku pomoć, iako tvrdi da su bolovi u oba uha bili intenzivni. Osim što je spomenuo da je tužitelj imao pomoć i njegu majke, vještak ne navodi u čemu se ta pomoć sastojala niti da li je bila potrebna, niti je pojasnio svoj stav u vezi opravdanosti postavljenih troškova liječenja.

28. Na prigovore tuženika vještak dr. Vodopivec se pisano očitovao navodeći da je njegovo mišljenje temeljeno na medicinskim podacima iz spisa i mišljenju dr. Mušura koja je u svom Nalazu i mišljenju od 02.05.2024. navela da je uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i oštećenja sluha tužitelja jasna, da „dužina trajanja ove izrazito neugodne buke u trajanju dužem od 10 min, neminovno dovodi do pomaka praga sluha kod mladih i zdravih ljudi“, da „buka jačeg intenziteta i dužeg trajanja može dovesti do trajnog oštećenja koje se događa na stanicama unutrašnjeg uha, obično onima najosjetljivijima na visoke tonove“. Pored toga, vidljivo je iz zdravstvenog kartona da prije štetnog događaja tužitelj nije imao tegoba vezano za sluh, da se tužitelj javio svom ordinarijusu 03.01. i zatražio medicinsku pomoć, te da je potom bolnički liječen od 07.01. do 10.01.2019. Kod nastanka akustičke traume se pričeka kraći period u kojem se očekuje spontani oporavak sluha, a što i dolazi u nekim slučajevima. Stoga da se tužitelj i javio istog dana 31.12. u bolnicu, on ne bi bio obrađen jer audiološka obrada ne spada u hitne pretrage u ORL. Temeljem navedenog smatra da tužitelj ničim nije doprinio oštećenju sluha ni na duljinu liječenja tog oštećenja, da je navedeno oštećenje nastalo oglašavanjem alarma 31.12.2018., a ne tjedan dana nakon označenog događaja i da se zdravstveno stanje tužitelja nije pogoršalo zbog njegovog nedolaska liječniku i odlaganja liječenja.

29. Vještakinja dr. Mušura u pisanom očitovanju navodi da je tužitelj prema zdravstvenom kartonu imao uredan sluh prije štetnog događaja, dana 31.12.2018. bio je na radnom mjestu eksponiran buci oko 15 min, specifikacijom proizvođača alarmni aparat proizvodi buku od 110 dB, tužitelj je odmah po ekspoziciji buci osjetio bol, šum i nagluhost, tri dana poslije konsultira liječnika, koji sugerira da se radi o upalnim promjenama te je 7.1.2019. upućen specijalisti ORL. Pregledom je ustanovljen uredan otoskopski nalaz, te je učinjena audiološka obrada koja utvrdi zamjedbeno oštećenje sluha lijevog uha u visokim tonovima tipično za akustičku traumu. Stoga se hospitalizira radi liječenja infuzijama vazodilatatora. Dalja terapija u Barokomori, kao i lijekovi po ORL specijalistima, skromnog rezultata. Zaostaju trajne posljedice. Iz svega navedenog, postoji uzročno posljedična veza oštećenja sluha tužitelja nakon izlaganja buci jakog intenziteta i trajanja. Kod akutne akustične traume dolazi do direktnog oštećenja osjetnih stanica unutrašnjeg uha. Osim toga iznenadna buka kao stres izaziva i hormonalni odgovor sa promjenom nivoa hormona u krvotoku koji dodatno utječu na prehranu Cortijeva organa. Pri tome najprije se javlja šum i oštećenje sluha u visokim tonovima najčešće one frekvencije koja je dovela do oštećenja. Učinak buke je različit kao i utjecaj stresa na pojedinog čovjeka. Ovakve individualne razlike davno su poznate kod kronične akustičke traume (nisu svi radnici u buci tijekom godina razvili istu težinu nagluhosti). U audiologiji je poznat efekt Privremenog pomaka praga sluha / TTS / ako je buka do 100 dB i kratkog trajanja. Nakon izvjesnog vremena može doći do oporavka sluha kod mladih zdravih ljudi. Duža jednokratna ekspozicija dovodi do trajnog oštećenja. Kod tužitelja se očito radilo o buci jakog intenziteta i visoke frekvencije te dužem trajanju ekspozicije, uz popratni stres na iznenadnu neugodu. Stoga je uz bol, šum i nagluhost, a svakako i Novogodišnji praznici, doveli do otežane komunikacije s obiteljskim liječnikom, i kasnijeg liječenja, nakon izostanka oporavka lijevog uha. Različito oštećenje lijevo-desno, potvrđuje medicinsko pravilo različite individualne osjetljivosti, a moguće i položaja glave kod uključivanja alarma. Unatoč različitim provedenim terapijama, zaostale su trajne posljedice. Isti odgovor je na tvrdnju da drugi službenici nisu pretrpjeli oštećenja sluha, ili je došlo do spontanog oporavka, nije utvrđeno niti isključeno audiološkim pretragama. Na Staru godinu je bio štetni događaj, a poznato je koliko radnih dana ima u tjednu poslije Nove godine. Liječnik obiteljske medicine 3.1.2019. sugerira da se radi o upalnim promjenama. Kako nema poboljšanja tek 7.1. ga uputi na ORL pregled. U redovnom postupku se učini Audiološka obrada koja potvrdi sumnju na akutnu akustičku traumu sa tipičnim oštećenjem sluha u visokim tonovima, radi čega se HITNO hospitalizira. U Hitnoj službi, vikendom i praznikom ne rade se audiološke pretrage. Slabi učinak sve preporučene terapije dodatno isključuje tužiteljevu suodgovornost u trajnim posljedicama. U nalazima ORL pregleda tijekom hospitalizacije kao i osobnog pregleda kod vještaka, isključene su bolesti uha u užem smislu. Uvid u zdravstveni karton isključuje druga oštećenja sluha. Krivulja audiograma sugerira akustičku traumu, prema svim podacima akutnu. Poslodavac je vjerojatno radio liječnički pregled prije zapošljavanja, i omogućio radno mjesto bez kroničnog djelovanja buke. Time su isključeni drugi uzroci oštećenja sluha. Tužitelja je osobno pregledala 29.04.2024. Razlog dolaska tužitelja na posao uz bolove, znat će samo poslodavac.

30. Vještaci dr. Maja Mušura i dr. Damir Vodopivec su na ročištu iskazali da u cijelosti ostaju kod pisanog nalaza i mišljenja i dopunskih očitovanja. Vještak dr. Mušura odgovara da pod pretpostavkom da je ekspozicija odnosno izloženost buci bila kraćeg trajanja i udaljena od izvora zvuka, moguće je da bi oštećenje sluha potencijalno moglo biti manje. Međutim, poznato je da u ovakvim iznenadnim situacijama je izraženo djelovanje buke kao stres faktora pa je i odgovor na njega neočekivan u smislu zbunjenosti, neadekvatne reakcije i sl. U cijeloj dokumentaciji nema dokaza o jačini i intenzitetu buke na mjestu gdje je tužitelj boravio, kao i na promjeni lokacije. Sva naknada ispitivanja buke rađena su 10 mjeseci poslije, dok atest samog aparata jedini ukazuje na mogućnost intenziteta buke koju je on proizvodio, bez obzira na udaljenost.

31. Nakon saslušanja vještaka stranke nisu imale daljnjih primjedaba na vještačenja, te je sud prihvatio u cijelosti pisane nalaze i mišljenja vještaka, dopunska očitovanja i iskaze vještaka jer su po ocjeni suda vještačenje napravili stručno i detaljno objašnjeno te su uspješno otklonili sve prigovore tuženika.

32. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO)). Slijedom toga pripada mu pravo na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO pri čemu je sud utvrđivao činjenice navedene u tužbi i koje su utvrdili vještaci i to fizičke boli, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

33. Imajući u vidu zadobivene ozljede, činjenicu da je tužitelj dugotrajno liječen, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha te utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 5%, da ima problema s usnivanjem i konstantnim šumom u ušima, da je prisiljen kontinuirano uzimati medikamente, činjenicu da je tužitelj mlađe životne dobi (1988. godište), a kako to sve proizlazi iz prihvaćenih nalaza i mišljenja vještaka dr. Mušura i dr. Vodopivca, te da zbog navedenog zujanja u ušima ne može nesmetano odlaziti na koncerte i slična glasna mjesta što je i razumljivo s obzirom na tegobe koje trpi, pa mu je narušena kvaliteta privatnog života, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu u iznosu od 5.067,71 eura (za pretrpljene fizičke bolove 1.282,86 eura, za pretrpljeni strah 2.656,04 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 1.128,81 eura).

34. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju odredbe čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužitelj podnio tužbu 5.5.2022., to mu od tada teku kamate.

35. Po osnovi imovinske štete za troškove liječenja tužitelju je dosuđen ukupan iznos od 403,20 eura na koje ostvaruje pravo na zatezne kamate od nastanka računa u spisu, a opravdanost tih troškova je utvrdila vještakinja dr. Mušura.

36. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da tužitelju nije bila potrebna tuđa pomoć i njega pa je za iznos od 189,24 eura sa pripadajućim zateznim kamatama odbijen.

37. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 5. i članka 155. stavka 1. ZPP, a troškovi su odmjereni tužitelju koji je u pretežnom dijelu uspio u postupku sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora od 5.660,18 eura. Tužitelju je priznat trošak:

- sastava tužbe od 200,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 28.11.2022. od 200,00 eura (Tbr.8/1),

- sastava podneska od 13.11.2023. od 100,00 eura (Tbr.8/2),

- pristupa na ročište 6.3.2024. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- sastava podneska od 4.6.2024. od 50,00 eura (Tbr.8/4),

- pristupa na ročište 14.10.2025 od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 19.3.2025. od 200,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 1.150,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i troškove vještačenja od 700,00 eura, a što sve ukupno iznosi 2.137,50 eura.

38. Tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav podneska od 31.10.2024. jer u spisu nema dokaza o istome.

39. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

40. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 30. travnja 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćnici

2. tuženiku po OGDO u Zagrebu