Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: K-660/2022-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Nadeždi Šepelj Mažuranić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Samante Nikolesić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika SE zbog kaznenog djela iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21 - dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-393/2022 od 20 svibnja 2022., nakon održane javne rasprave zaključene 28. travnja 2025. u prisutnosti državnoodvjetničkog savjetnika u Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci PE, zamjenika opunomoćenika oštećene odvjetnika Marka Vodanovića iz Zagreba i okrivljenika SE, **.**.2025. izrekao je i javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik SE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin KE i S rođene P, rođen **.**.1965. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, pogonski električar, zaposlen u HEP-u, s mjesečnim primanjima od oko 1.000,00 eura, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, pismen, sa završenom srednjom školom u trajanju od 4 godine, vlasnik stana na adresi prebivališta površine 80m2, vlasnik stana u [adresa] površine 36m2, vlasnik tri osobna vozila marki Peugeot 407 i 206 godine proizvodnje 2005. i 2007. i Peugeot 206 godina proizvodnje 1998., služio HV 1995., bez čina i odlikovanja, neosuđivan,

k r i v  j e

što je

dana 07. kolovoza 2021. oko 08,30 sati, u Malom Lošinju, na ŽC 5159, upravljao osobnim vozilom marke Fiat Uno, reg. oznaka [registarska oznaka], u smjeru juga, gdje je dolaskom kod raskrižja s [adresa], prilazio obilježenom pješačkom prijelazu, protivno odredbi čl. 38 st. 1 i 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, nije obratio pažnju na pješakinju DE, koja je prelazila kolnik s njegove lijeve na desnu stranu kolnika, olako držeći da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, kojom prilikom je prednjim lijevim dijelom gore navedenog osobnog vozila udario u desnu stranu tijela DE od koje siline udarca je imenovana pala na kolnik, zadobivši pri tome prijelom nadlaktične kosti, koja ozljeda je okvalificirana kao teška tjelesna ozljeda,

dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11,

pa se na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11 okrivljenik SE

osuđuje

na kaznu zatvora od 8 (osam) mjeseci.

II. Na temelju članka 56. stavak 1., stavak 2. i stavak 3. KZ/11 okrivljeniku

SE izriče se UVJETNA OSUDA, pa se kazna zatvora od 8 (osam) mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako okrivljenik SE u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

III. Na temelju odredbe članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22, 36/24 dalje: ZKP/08), oštećena DE se s imovinskopravnim zahtjevom od 15.000,00 EUR (petnaesttisuća eura) u cijelosti upućuje u parnicu.

IV. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavak 1., stavak 2. točka 1., 6. i 8. te stavka 3. ZKP/08 okrivljenik SE dužan je naknaditi troškove prometnog vještačenja u iznosu od 734,70 EUR (sedamstotridesetičetiri eura i sedamdeset centi), trošak svjedokinje DE u iznosu od 20,30 EUR (dvadeset eura i trideset centi), trošak svjedoka VE u iznosu od 37,20 EUR (tridesetisedam eura i dvadeset centi) te paušalnu svotu u iznosu od 150,00 EUR (stopedeset eura), kao i nužne izdatke oštećene i nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećene odvjetnika KE iz [adresa] u visini o kojoj će sud donijeti posebno rješenje sukladno odredbi članka 148. stavka 4. ZKP/08.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom tereti okrivljenika SE zbog učina kaznenog djela činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude.

2.Pozvan da se očituje o optužbi okrivljenik SE je izjavio da se ne smatra krivim za navedeno kazneno djelo, a obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.

3.U dokaznom postupku proveden je dokaz saslušanjem oštećene DE kao svjedoka (list 154-155 spisa) te svjedoka VE (list 155-156 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni i zračni promet Srećka Hlišća, dipl. ing. od 5. siječnja 2022. (list 83-93 spisa) te dodatno očitovanje sudskog vještaka od 27. siječnja 2022. (list 96-97 spisa) te je sudski vještak i neposredno saslušan (list 169-171 spisa), pročitana je i pregledana dokumentacija koja prileži spisu i to situacijski plan mjesta prometne nesreće ( list 2 spisa), zapisnik o očevidu PU PG Rijeka, PP Mali Lošinj s ispostavom Cres od 27. kolovoza 2021. ( list 3-4 spisa), prijava KBC Rijeka od 8. kolovoza 2021. (list 5 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu sačinjen od strane PU PG, PP Mali Lošinj 07. kolovoza 2021. za DE ( list 6 spisa) i za okrivljenika (list 8 spisa), medicinska dokumentacija za DE – otpusno pismo ( list 27-28 spisa), uvjerenje Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku s kvalifikacijom tjelesne ozljede za DE ( list 82 spisa), prigovor na zapisnik o očevidu i situacijski plan oštećene (list 18-22 spisa), pregledane su fotografije oštećene s mjestom događaja ( list 29-41 spis) i fotodokumentacija PU PG Rijeka PP Mali Lošinj mjesta događaja prometne nesreće ( list 44-48 spisa), a na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 175 spisa) te je okrivljenik iznio svoju obranu (list 172 spisa).

4.U svojoj obrani okrivljenik je istaknuo da nije brzo vozio, možda 30 km/h. Prilikom udarca odmah je stao, a čim je otvorio vrata od auta njezina glava je bila pored vrata auta. Dakle zakočio je čim je naletjela na vozilo, nije ju uopće nosio na autu. Policajci su u zapisniku pogrešno naveli da mu je naišla sa desne strane, a zapravo mu je naišla sa lijeve strane. To se dogodilo 30 metara prije raskršća. Nije točno da je oštećena prelazila cestu na pješačkom već izvan pješačkog prijelaza 26 metara, a to su izmjerili policajci na licu mjesta.

5.Prilikom prvog ispitivanja 30. ožujka 2022. u Policijskoj postaji Mali Lošinj sa ispostavom Cres, koja snimka (list 121 spisa) je reproducirana na raspravi i s tim u vezi je pročitan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 30. ožujka 2022. sastavljen kod PP Mali Lošinj sa ispostavom Cres (list 117-120 spisa) okrivljenik je naveo da DE nije niti vidio. Išao je sa svojim vozilom od bolnice prema Dražici. Prošao je pješački prijelaz, a ona je bila na oko 32 m od pješačkog prijelaza gdje je pretrčavala cestu. Moguće je da ju nije primijetio. Naletila je na lijevu stranu vozila. Tragova kočenja nema jer je išao oko 30 km/h. Kada je otvorio vrata od vozila vidio je kako ona leži ispod auta i bio je u šoku. Nije bio pod utjecajem alkohola niti je brzina bila velika. Njezina nesmotrenost je prouzročila udes. Ona je njemu doletjela s lijeve strane bočno i ona je pretrčavala cijeli lijevi kolnik. Ne sjeća se je li imala slušalice u ušima. Navela je da žuri na trening. Sve je to vidio i VE. Nakon prometne nesreće došla je hitna i odvezla ju za Rijeku. Radi se o nesretnom slučaju koji se dogodio njezinom nepažnjom.

6.Uvidom u zapisnik o očevidu sa situacijskim planom (list 2-5 spisa) utvrđeni su sudionici predmetnog događaja i opis mjesta događaja, pronađeni tragovi, te smjer kretanja vozila okrivljenika. Međutim, u situacijskom planu je naznačen pogrešan smjer kretanja oštećene jer temeljem svih provedenih dokaza proizlazi da se kretala iz smjera istoka prema zapadu, a što je u skladu i sa obranom okrivljenika.

7.Nije sporno vrijeme niti mjesto inkriminiranog događaja na način kako je opisano u činjeničnom dijelu optužnice, nije sporan smjer kretanja vozila okrivljenika niti smjer kretanja pješakinje DE, nije sporno da je došlo do kontakta prednjom lijevom stranom vozila okrivljenika u desnu stranu tijela oštećene i da je ona uslijed toga pala na kolnik, a nije sporno niti da je zadobila prijelom nadlaktične kosti. Sporno je da li je tom prilikom okrivljenik kao vozač obilježenom pješačkom prijelazu prilazio protivno odredbi čl. 38 st. 1 i 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., dalje: ZSPC) a sporno je i da li je oštećena prelazila kolnik na ili izvan obilježenog pješačkog prijelaza.

8.Oštećena DE saslušana u svojstvu svjedokinje navela je da se dana 7. kolovoza 2021. uputila iz kuće svojih roditelja na adresi [adresa] prema teretani Aurora i vespera gym kako bi tamo stigla do 9 sati. U predjelu [adresa] došla je do pješačkog prijelaza gdje je namjeravala preći cestu, pogledala je s lijeve i desne strane, s lijeve strane nailazilo je neko sivo vozilo koje je usporavalo i stalo ispred pješačkog prijelaza, dok s desne strane nije bilo vozila. Nakon što joj je to sivo vozilo stalo, krenula je prelaziti pješački prijelaz, a kada je došla do sredine, odnosno nakon što je prešla prvu traku s desne strane je uočila da se približavalo jedno vozilo, vozilo nije usporavalo i kada je vidjela da neće stati, krenula je potrčati u lijevo, dakle u koso kako bi izbjegla udarac. Ne može se izjasniti koliko je ulijevo potrčala odnosno koliko je to koraka bilo, zna samo da je skrenula kako bi izbjegla udarac. Međutim udarac je ipak osjetila, a slijedeće čega se sjeća je da se probudila na cesti i da nije mogla ustati. Došla je hitna pomoć koja ju je odvezla. Kada je krenula prelaziti na pješačkom prijelazu, bila je sama na tom pješačkom prijelazu s lijeve strane. Ne zna da li je možda netko drugi s druge strane prijelaza čekao, gledala je u prijelaz.

9.Odgovarajući na pitanja svog opunomoćenika navela je da je nogostup na strani kada se čeka za prijelaz pješačkog prijelaza, dakle ispred samog pješačkog prijelaza asfaltiran, no izvan toga je pješčani i šljunčani dio, dakle šljunak i pijesak počinje u ravnini gdje završava obilježeni pješački prijelaz. Tom prilikom kretala se iz smjera istoka u smjeru zapada. Vozilo je na nju naletilo s njezine desne strane. Nije koristila mobitel niti slušalice kada je prelazila cestu. Do udarca vozila na nju došlo je u drugoj kolničkoj traci.

10.Svjedok VE naveo je da se sjeća da se nalazio na nogostupu na križanju [adresa] gdje je čekao oca da naiđe sa autom kako bi ga odvezao na posao. Opazio je kako okrivljenik u svome vozilu ide iz smjera Čikata prema Sunčanoj uvali po glavnoj cesti, prošao je ispred njega sporo možda brzinom 20-30 km/h. Već je otišao od njega sigurno 50-60 metara kada je čuo udarac i vidio da nešto bijelo leti u zrak te je dotrčao i vidio da cura leži na cesti. Sve se odigralo u sekundi i on je tada zvao hitnu pomoć. Kada je čekao na nogostupu gledao je u tom smjeru, iako nije previše pažnje obraćao, ali prvo je čuo udarac pa vidio, a iz tog smjera mu je dolazilo i sunce. Kada je došao na to mjesto gdje je cura ležala, nisu se nalazili na pješačkom prijelazu, od pješačkog su bili udaljeni možda 10 metara, ne može reći točno.

11.Odgovarajući na pitanja zastupnika optužbe svjedok je naveo da je prije udarca gledao u tome smjeru jer je njegov otac od tamo trebao stići i vidio je tu curu, ali nije previše obraćao pažnju. Na mjestu gdje se nalazio nije bio zavoj.

12.Po predočenju fotodokumentacije svjedok VE je pokazao da se nalazio na mjestu koje je na fotografiji F3 vidljivo pored parkiranog vozila ispred sivo- bijele zgrade, a radi se o vozilu koje je na fotografiji vidljivo sa svoje stražnje strane. On se nalazio uz sam kolnik. Sivo-bijela zgrada se nalazi na adresi [adresa].

13.Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni i zračni promet Srećka Hlišća, dipl. ing. (list 84-96 spisa) utvrđeno je da se vozač osobnog vozila kretao kolnikom [adresa] u [adresa] u smjeru juga i dolaskom do raskrižja s Ulicom Vresnik prilazio obilježenom pješačkom prijelazu, kada mu je s lijeve strane u smjeru zapada na kolnik stupila pješakinja, ali se ne može utvrditi da li oko južnog dijela pješačkog prijelaza pa do približno 6 m južnije od pješačkog prijelaza, kada je na njenu desnu stranu tijela vozač naletio prednjim krajnje lijevim dijelom osobnog vozila brzinom od oko 40 km/h s time da je u samom trenutku naleta pješakinja bila u zastajanju, najvjerojatnije imajući rasterećene noge. Za okomiti prelazak kolnika pješakinja bi prešla put od oko 4,3 m pa bi za prosječnu brzinu od brzog hoda od 6 km/h, što uključuje i vrijeme na zastajanje, na kolniku do naleta boravila oko 2,5 s. U slučaju da vozač nije mijenjao brzinu prije nesreće u odnosu na naletnih 40 km/h, a dozvoljena brzina na mjestu nesreće iznosi 50 km/h, u trenutku kada je pješakinja započela prelazak kolnika osobno vozilo bi bilo udaljeno oko 2,8 m ispred mjesta naleta. Pješakinja bi stupanjem na kolnik, bilo u području južnog dijela pješačkog prijelaza ili južnije od njega, mogla sigurno izbjeći nesreću jedino sačekivanjem prolaska osobnog vozila koje joj je dolazilo s njene desne strane, jer prije njegovog dolaska nesmanjenom brzinom ne bi stigla prijeći kolnik, osim da je ubrzala hod ili potrčala. Vozač je vozila kod stupanja pješakinje na kolnik za prilaznih 40 km/h mogao biti udaljen za oko 27,8 m ispred mjesta naleta i putanje prelaska pješakinje preko kolnika, bilo da je isti prelazila u području južnog djela pješačkog prijelaza ili južnije od njega, pa se mogao zaustaviti do njezine putanje i tako izbjeći nalet uz usporenje od oko 3,1 m/s[2] , što odgovara intenzitetu prikočivanja uobičajenom u gradskom prometu zbog potrebe zaustavljanja radi propuštanja pješaka, pa snažno kočenje za izbjegavanje naleta nije bilo potrebno.

14.U dopunskom očitovanju od 27. siječnja 2022. sudski vještak je naveo da je do naleta na pješakinju došlo na lijevoj strani desne zapadne vozne trake za smjer kretanja osobnog vozila prema jugu, pri čemu je pješakinja do mjesta naleta, dolazeći vozilu s lijeve strane od istoka, prešla čitavu širinu vozaču lijeve – istočne vozne trake i ušla na desnu – zapadnu voznu traku. Preglednost kolnika na mjestu nesreće između vozača i pješakinje bila je izravna i neometana tako da su sudionici mogli vidjeti onog drugog bez poteškoća i ometanja. Pri brzini od 40 km/h vozač se mogao naglim prikočivanjem zaustaviti na putu od oko 19,0 m iz čega slijedi zaključak da je pješakinju mogao pravovremeno uočiti i poduzimanjem radnje prikočivanja s usporenjem od oko 3,1 m/s izbjeći nesreću. Snažno kočenje nije bilo potrebno, već samo prikočivanje uobičajeno u gradskom prometu zbog potrebe zaustavljanja radi propuštanja pješaka. Zaključno vještak navodi da je pješakinja prešla čitavu širinu vozaču lijeve i ušla na desnu voznu traku, pri čemu je vozač mogao neometano pratiti njeno kretanje vremenski dovoljno ranije i s dovoljne udaljenosti da se zaustavi prikočivanjem, a ne snažnim kočenjem, ispred putanje prelaska pješakinje preko kolnika.

15.Na raspravi 28. travnja 2025. sudski vještak je pojasnio da u slučaju da je pješakinja prelazila kolnik pod nekim kutom u odnosu na okomicu tada se povećava put njezinog prelaska preko kolnika, a time i vrijeme njenog boravka na kolniku. Produženje vremena boravka na kolniku za kosi prelazak znači da će vozilo biti udaljenije od mjesta naleta kada pješakinja stupa na kolnik u odnosu ako bi pješakinja kolnik prelazila okomito. To dodatno vrijeme omogućava okrivljeniku da ranije vidi stupanje pješakinje na kolnik, a time i povećava mogućnost izbjegavanja naleta. S obzirom na ovu okolnost u analizi je uzet granično nepovoljniji slučaj prelaska pješakinje okomito preko kolniku, a tada ista na kolniku boravi na kolniku najkraće jer prelazi najkraći put.

16.S obzirom na raspoložive materijalne tragove te okolnost da je nabacivanjem pješakinje došlo do njenog nošenja na vozilu, nije moguće sa sigurnošću utvrditi gdje je pješakinja prelazila kolnik u odnosu na obilježeni pješački prelaz. Jedino se može reći da je to bilo negdje u području od južne strane pješačkog prijelaza pa do približno 6 metara iza pješačkog prijelaza, a to uključuje i sam rubni prostor pješačkog prijelaza.

17.Na pitanje da li je moguće da je oštećenica kolnik započela prelaziti na kraju nogostupa koji se nalazi sa istočne strane kolnika županijske ceste, vještak je naveo da to ne može isključiti kao ni okolnost da je ista nakon stupanja na kolnik prelazila koso sebi ulijevo dakle prema jugozapadu, dok joj je osobno vozilo dolazilo sa sjevera sa njene desne strane pa je ista "bježala" lijevo od vozila koje joj dolazi s njene desne strane.

18.Odgovarajući na pitanja okrivljenika sudski vještak je naveo da tehnički nije moguće da je do naleta došlo 26 metara južnije od obilježenog pješačkog prijelaza budući da se mjesto pada špangice i trag nalik na krv nalazi 21 metar južnije od obilježenog pješačkog prijelaza što jednostavno isključuje mogućnost da bi se u toj razini pješačkog prijelaza dogodio nalet budući da nakon naleta je pješakinja nabačena na vozilo koje ju je nosilo, a nakon toga je pala uz lijevi bok osobnog vozila za koje vrijeme se vozilo kretalo tako da joj je uzdužni odbačaj morao biti takav da je lokacija mjesta naleta sjevernije od navedenih tragova.

19.Na primjedbu okrivljenika da je u zapisniku policije napisano da je pješakinja dolazila okrivljeniku s desne strane odnosno od zapada vještak je naveo da tragovi na osobnom vozilu pokazuju da je pješakinja u trenutku naleta morala biti okrenuta svojom desnom bočnom stranom tijela ili u nekom manjom otklonu od toga zato jer tragovi na vozilu pokazuju blagi otklon početka traga na prednjem rubu poklopca prostora motora u odnosu na oštećenje vjetrobranskog stakla i postojanja tragova koji se nalaze na lijevog strani poklopca prostora motora lijevo od sredine. U slučaju da je pješakinja bila okrenuta lijevo bočno onda bi se očekivalo da široki trag ako predstavlja osnovicu u nastavku ima oštećenje vjetrobrana lijevo od svog položaja te da crtasti tragovi budu s lijeve strane širokog traga brisotine.

20.Sudski vještak je nadalje naveo da ne može tehničkim putem isključiti da je pješakinja došla i sa desne strane osobnom vozilu ali se onda morala okrenuti na kolniku za 180 stupnjeva te se postaviti u položaj povratka.

21.Nastavno je pojasnio da tragovi na osobnom vozilu ukazuju na naletni položaj koji bi bio desno bočni za pješakinju koja je u trenutku naleta trupom bila praktično ispred prednjeg lijevog svjetla, a rukama prema sredini vozila nakon čega je nabačena duž poklopca prostora motora, ali ne izravno smjerom široke brisotine već desno od nje. Ovako raspored tragova na osobnom vozilu nedvojbeno ukazuje na položaj pješakinje desno bočno odnosno pod nekim otklonom od potpuno desnog bočnog položaja.

22.Na daljnju primjedbu okrivljenika sudski vještak je objasnio da se dogodio tzv. nekočeni nalet, odnosno nalet pri kojem nije ostvareno snažno kočenje osobnog vozila, a zbog čega se mjesto naleta može odrediti približno kako je to opisao u nalazu i mišljenju. Pritom se mjesto naleta moglo nalaziti u prostoru od južnog ruba pješačkog prelaza pa do oko 6 m iza pješačkog prelaza gledano iz smjera kretanja osobnog vozila. U slučaju da je osobno vozilo neposredno prije naleta bilo snažno kočeno i da je ostavilo blokirajuće tragove kočenja, tada bi s vrlo velikom vjerojatnošću mogli odrediti ne samo naletnu brzinu već i prilaznu brzinu kao i lokaciju mjesta naleta pogotovo ako bi se na tragovima blokirajućeg kočenja ocrtala zadebljanja gazećeg sloja pneumatika koji nastaju dodatnim opterećenjem prednjeg dijela vozila nabačeno masom pješaka. U pogledu nejasnoće koju ima okrivljenik s obzirom na mjesto naleta u odnosu na pješački prijelaz vještak je naveo da se nalet ne bi dogodio na sjevernom odnosno središnjem dijelu pješačkog prelaza već je moguće više južno rubno odnosno izvan pješačkog prelaza za oko 6 metara kako je to ucrtano u moju skicu mjesta nesreće.

23.Odgovarajući na pitanje opunomoćenika oštećene da li je mjesto naleta izvan pješačkog prelazi moguće posljedica bježanja oštećenice lijevo na dolazak vozila sa desne strane pa da je zato oštećena izašla na mjesto naleta s pješačkog prelaza, vještak je naveo da tako nešto ne može isključiti.

24.Sudski vještak je na primjedbu okrivljenika naveo da nije točno da bi okrivljenik vozio na vozilu pješakinju 21 metar iz razloga jer se tragovi nalaze 21 metar od obilježenog pješačkog prijelaza pa se u tih 21 metar mora nalaziti mjesto naleta na pješakinju, put koje vozilo prelazi dok se tijelo pješakinje nabacuje na vozilo i put odbačaja kojeg će tijelo pješakinje ostvariti u prvom kontaktu sa kolnikom i otklizati do mjesta gdje je pronađena krv. Nalet dakle nije nikakva čvrsta vremenski zamrznuta situacija već se odigrava čitav niz mehanizama naleta od trenutka primarnog kontakta pa do trenutka dok se tijelo pješaka ne smiri na kolniku.

25.Pojasnio je da je do trganja vanjskog lijevog retrovizora došlo zato jer se dogodio tzv. ulazni čeoni nalet prednjim krajnje lijevim dijelom vozila, pri čemu brzina kretanja pješakinje nije bila izražena pa je zato ista nakon nabacivanja na vjetrobransko staklo koje je zaobljeno lijevim bočnim dijelom unazad palo uz lijevi bok vozila. U slučaju da je pješakinja trčala tada bi joj tijelo bilo nagnuto gornjim dijelom prema naprijed pa bi nakon kontakta prednjim krajnje lijevim dijelom vozila ista bila nabačena prema sredini vjetrobranskog stakla ili čak desnom stranom ako bi trčanje bilo brzo. U tom slučaju zbog inercije kretanja pješakinje dogodilo bi se odbacivanje njenog tijela naprijed i desno od osobnog vozila pa bi na poklopcu prostora motora praktično imali trag koji je manje ili više istokračni trokut ulaznog dijela naleta i odbacivanja.

26.Pregledom fotodokumentacije očevida utvrđen je širi i uži izgled mjesta događaja s položajem i oštećenjima vozila okrivljenika, zatečeni stupanj prijenosa te mjesto pronalaska tragova pješakinje DE.

27.Uvidom u zapisnike o prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika i oštećenu utvrđeno je da prilikom testiranja okrivljenika i oštećene nakon predmetnog događaja (u 08,57 h i 08,59 h) kod istih nije utvrđena prisutnost alkohola u organizmu.

28.Na temelju uvjerenja Zavoda za sudski medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Rijeci od 22. prosinca 2021., koje je sačinjeno na temelju priložene prijave KBC Rijeka Policijskoj upravi od 8. kolovoza 2021. utvrđeno je da je oštećena DE u predmetnom događaju zadobila prijelom nadlaktične kosti koja ozljeda predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.

29.Materijalnu dokumentaciju koja je pročitana u dokaznom postupku sud je prihvatio kao vjerodostojnu, osim situacijskog plana. Naime, utvrđeno je da je u istom pogrešno naznačen smjer kretanja oštećene jer je temeljem iskaza oštećene i provedenog prometnog vještačenja utvrđeno da je ista kolnik prelazila s lijeva u desno u odnosu na smjer kretanja osobnog vozila, odnosno od istoka prema zapadu, a ne kako je naznačeno u situacijskom planu s desna na lijevo, a na što je ukazao i sam okrivljenik. Osim toga, temeljem provedenog prometnog vještačenja utvrđeno je da je u skici policije obilježeni pješački prijelaz širine 3 m, dok fotografije pokazuju da se radi o klasičnom pješačkom prijelazu širine 4 m, kao i da je u skici policije prikazano da je trag nalik na krv ispred špangice, gledano u smjeru juga, dok fotografije očevida pokazuju da je špangica ispred traga nalik krvi, kao i da je trag nalik krvi dalje od istočnog ruba kolnika nego špangica, dok su na skici od istočnog ruba oba traga udaljena 1,00 m. Stoga je umjesto situacijskog plana, utvrđeno da skica koju je izradio sudski vještak za potrebe vještačenja, a koja je sastavni dio nalaza i mišljenja sudskog vještaka, prikazuje točan položaj osobnog vozila, pješakinje i tragova mjesta nesreće. U odnosu na navedenu skicu, izrađenu od strane sudskog vještaka, stranke nisu isticale primjedbe, za razliku od situacijskog plana, na koji je primjedbe isticala oštećena već u tijeku istraživanja, kao i okrivljenik u svojoj obrani. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka je u cijelosti prihvaćen kao jasan, razumljiv i izrađen u skladu s pravilima struke. Također iskaze oštećene DE kao svjedoka i svjedoka VE sud je ocijenio istinitim i vjerodostojnim obzirom da su iskazivali logično i uvjerljivo, kao i s obzirom da su njihovi iskazi u skladu s pročitanom materijalnom dokumentacijom. Iskaz oštećene je u skladu i s provedenim prometnim vještačenjem jer je sudski vještak naveo da ne može isključiti mogućnost da je ista nakon stupanja na kolnik prelazila koso sebi ulijevo dakle prema jugozapadu dok joj je osobno vozilo dolazilo sa sjevera sa njene desne strane pa da je "bježala" lijevo od vozila koje joj dolazi s njene desne strane.

30.Dakle provedenim prometnim vještačenjem nije bilo moguće (s obzirom na raspoložive materijalne tragove te okolnost da je nabacivanjem pješakinje došlo do njenog nošenja na vozilu) sa sigurnošću utvrditi mjesto gdje je pješakinja prelazila kolnik u odnosu na obilježeni pješački prelaz, već da je to bilo negdje u području od južne strane pješačkog prijelaza pa do približno 6 metara iza pješačkog prijelaza, a to uključuje i sam rubni prostor pješačkog prijelaza. Dovodeći u vezu navedena utvrđenja sa iskazom oštećene sud utvrđuje da je oštećena započela prelaziti kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu, očito na njegovom rubnom dijelu te da je nakon što je prešla prvu traku s desne strane potrčala ulijevo, dakle ukoso kako bi izbjegla udarac vozila okrivljenika koje joj se približavalo s desne strane i za koje je uvidjela da neće stati. Ovo je potvrđeno i provedenim prometnim vještačenjem obzirom da je sudski vještak dopustio mogućnost da je oštećena nakon stupanja na kolnik prelazila koso sebi ulijevo dakle prema jugozapadu dok joj je osobno vozilo dolazilo sa sjevera sa njene desne strane pa da je "bježala" lijevo od vozila koje joj dolazi s njene desne strane, odnosno dopustio je mogućnost da je mjesto naleta izvan pješačkog prijelaza posljedica bježanja oštećenice lijevo na dolazak vozila sa desne strane i da je to razlog što je oštećena izašla na mjesto naleta s pješačkog prijelaza.

31.Prema odredbi čl. 38. st. 1. ZSPC vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, dok je odredbom čl. 38. st. 2. istog Zakona propisano da kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

32.Provedenim prometnim vještačenjem utvrđeno je da je okrivljenik kod stupanja oštećene na kolnik za prilaznih 40 km/h mogao biti udaljen za oko 27,8 ispred mjesta naleta i putanje prelaska pješakinje preko kolnika i da se mogao zaustaviti do njezine putanje i tako izbjeći nalet kočenjem koje je uobičajeno u gradskom prometu zbog potrebe zaustavljanja radi propuštanja pješaka te da snažno kočenje za izbjegavanje naleta nije bilo potrebno. Dakle utvrđeno je da je okrivljenik mogao neometano pratiti kretanje oštećene vremenski dovoljno ranije i s dovoljne udaljenosti da se zaustavi prikočivanjem, a ne snažnim kočenjem, ispred putanje prelaska pješakinje preko kolnika.

33.Opisana utvrđenja ukazuju da okrivljenik prilikom predmetnog događaja nije postupio prema citiranim odredbama ZSPC te da nije obratio pažnju na pješake, u konkretnom slučaju na oštećenu koja je već započela prelaziti kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu, a nije postupio niti u skladu s čl. 38. st. 2. ZSPC jer prilikom približavanja obilježenome pješačkom prijelazu na kojem je oštećena započela prelaziti kolnik, nije vozilom upravljao s osobitim oprezom te nije pravodobno zaustavio vozilo iako je za to postojala potreba obzirom da je oštećena započela prelaziti kolnik. Poduzimanjem radnje kočenja i to ne snažnog kočenja, već kočenja koje je uobičajeno u gradskom prometu zbog potrebe zaustavljanja radi propuštanja pješaka, izbjegao bi nalet na oštećenu. Međutim, okrivljenik uopće nije poduzeo radnju kočenja što i sam navodi u svojoj obrani, što dodatno potvrđuje da je postupio protivno citiranim zakonskim odredbama, iako mu je preglednost kolnika na mjestu nesreće bila izravna i neometana tako da je oštećenu mogao vidjeti bez poteškoća i ometanja a s obzirom na njezino kretanje. Naime, oštećena je prešla čitavu širinu njemu lijeve vozne trake i ušla na desnu voznu traku pa je mogao neometano pratiti njeno kretanje vremenski dovoljno ranije i s dovoljne udaljenosti da se zaustavi prikočivanjem, a ne snažnim kočenjem.

34.Okrivljenik je pritom bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali je lakomisleno smatrao da se to neće dogoditi, dakle postupao je sa svjesnim nehajem. Ubrojivost okrivljenika tijekom postupka nije bila dovedena u pitanje pa je zaključeno da je okrivljenik bio ubrojiv.

35.Slijedom navedenog nije prihvaćena obrana okrivljenika jer je obeskrijepljena provedenim dokazima. Obrana okrivljenika da je oštećena prelazila kolnik 26 m izvan pješačkog prijelaza ne proizlazi niti iz materijalne dokumentacije, a osim toga isključena je i provedenim prometnim vještačenjem te se sudski vještak detaljno očitovao na primjedbe okrivljenika i objasnio iz kojeg razloga iste nisu točne. Njegova obrana da je stao odmah nakon udarca ne dovodi do drugačijeg zaključka vezano za kršenje prethodno navedenih zakonskih odredbi s obzirom na utvrđenje da se mogao dovoljno ranije i s dovoljne udaljenosti zaustaviti prikočivanjem koje je uobičajeno u gradskom prometu zbog potrebe zaustavljanja radi propuštanja pješaka, a što je nedvojbeno bilo nužno s obzirom da se približavao obilježenom pješačkom prijelazu na kojem je oštećena kao pješakinja već započela s prelaženjem kolnika.

36.Slijedom navedenog provedenim je dokazima utvrđeno da je upravo postupanje okrivljenika protivno odredbama čl. 38. st. 1. i 2. ZSPC konkretne prilike uzrokovalo prometnu nesreću u kojoj je oštećena DE zadobila prijelom nadlaktične kosti, koja ozljeda je kvalificirana kao teška tjelesna ozljeda, a što proizlazi iz uvjerenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Takvim postupanjem iz nehaja okrivljenik je ostvario sve elemente bića kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11, zbog čega ga je za predmetno kazneno djelo trebalo oglasiti krivim i osuditi po zakonu.

37.Prilikom izbora kaznenopravne sankcije, sud okrivljeniku nije našao otegotnih okolnosti, dok mu je kao olakotnu cijenio okolnost da je neosuđivana osoba, što je utvrđeno uvidom u izvadak iz kaznene evidencije, a ukazuje da se ne radi o osobi koja dolazi u sukob s društvenim normama. Cijeneći vrstu i težinu počinjenog kaznenog djela te jačinu ugrožavanja zaštićenog društvenog dobra, okrivljeniku je izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 mjeseci, pri čemu mu je izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko tijekom roka provjeravanja od 2 godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Naime, cijeneći činjenicu neosuđivanosti okrivljenika, ocjena je ovog suda da okrivljenik i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela. Prema stajalištu ovog suda, takvom sankcijom ostvariti će se svrha generalne i specijalne prevencije kažnjavanja te će u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela, kao i na stvaranje svijesti kod drugih da ovakva djela ne mogu proći nekažnjena.

38.Okrivljeniku nije izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom jer je ocijenjeno da za to u konkretnom slučaju nisu ispunjenje zakonske pretpostavke. Naime, prema odredbi članka 72. stavak 1. KZ/11 sud će sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izreći počinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Međutim, imajući u vidu da okrivljenik prilikom predmetnog događaja nije bio pod utjecajem alkohola, već da je postupao s nehajem, kao i uzevši u obzir njegovu neosuđivanost prema podacima iz Kaznene evidencije, ocijenjeno je da u konkretnom slučaju nema takve opasnosti te da se ne radi o opasnom sudioniku u prometu.

39.Na temelju čl. 158. st. 2. ZKP/08 oštećena je s imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 15.000,00 eura, a koji se odnosi na povredu prava osobnosti, tuđu pomoć i njegu, troškove liječenja, troškove prijevoza i uništene stvari, u cijelosti upućena na pokretanje parnice obzirom da podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu niti za potpuno a niti za djelomično presuđenje.

40.Budući da je okrivljenik proglašen krivim, na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 naloženo mu je da podmiri troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 1. točka 1., 6. i 8. ZKP/08 i to trošak vještačenja po sudskom vještaku Srećku Hlišću u iznosu od 734,70 EUR (koji iznos obuhvaća trošak izrade pisanog nalaza i mišljenja od 399,50 EUR/3.010,00 kn[1] i trošak pristupa na raspravu 28. travnja 2025. u iznosu od 335,20 EUR), zatim putni trošak svjedokinje DE u iznosu od 20,30 EUR i svjedoka VE u iznosu od 37,20 EUR te paušalnu svotu u iznosu od 150,00 EUR, koji iznos je utvrđen imajući u vidu složenost i trajanje izvida i kaznenog postupka te imovno stanje okrivljenika. Također okrivljeniku je naloženo i da naknadi nužne izdatke oštećene i nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećene odvjetnika KE iz [adresa] u visini o kojoj će sud donijeti posebno rješenje sukladno odredbi čl. 148. st. 4. ZKP/08 obzirom da u vrijeme donošenja ove presude nedostaju podaci o visini tih troškova.

Rijeka, 30.travnja 2025.

Sutkinja

Nadežda Šepelj Mažuranić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u 3 istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- ODO u Rijeci,

- okr. SE,

- opun. ošt. odvj. KE iz [adresa].