REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: P-1127/2021-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa odvjetnik Velebit Božikov iz Zagreba, protiv tuženika Grada Zagreba OIB: [osobni identifikacijski broj], Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, kojeg zastupa ČN dipl. iur. po punomoći, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. ožujka 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 30. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je tužiteljica ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] [adresa], DVORIŠTE površine 410 m2, KUĆA, [adresa], površine 90 m2, ukupno površine 500 m2, te se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude izvrši upis prava vlasništva za cijelo navedene nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje istog prava sa imena tuženika Grada Zagreba.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.552,56 eura sa zakonskom zateznom tekućom od 30. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovog suda u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta [adresa], DVORIŠTE 410 m2, KUĆA, [adresa], 90 m2, ukupno površine 500 m2.

Navodi da je predmetna nekretnina ranije bila upisana kao Društveno vlasništvo sa upisanim pravom korištenja na ime Općine Remetinec, a da je upis tuženika kao vlasnika proveden je 2009. godine sukladno odredbama čl. 361 i 365 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Tuženik je upisan i kao posjednik predmetne nekretnine u katastru u PL 2291.

1.1. Tužiteljica nadalje navodi da je upis tuženika samo formalan, jer da je predmetna nekretnina vlasništvo tužiteljice u cijelosti, pri čemu obrazlaže pravni slijed stjecanja kako slijedi:

- da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem iza pok. supruga PN temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Novom Zagrebu, po povjereniku suda, javnom bilježniku Višnji Antoš, posl.broj O-577/2020-4, UPP/OS-45/20 od 15.svibnja 2020. godine;

- da je pok. suprug tužiteljice PN predmetnu nekretninu naslijedio iza pok. sestre CN temeljem Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nikole Tadić, kao povjerenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br.O-7316/07, UPP/OS-178/07 od 10. prosinca 2007. godine (imovinsko pravo ostaviteljice iz Kupoprodajnog ugovora od 25.05.1992. godine, sklopljenog između MN kao prodavatelja i TN i CN, kao kupaca, svakog u ½ dijela);

- da je CN naslijedila svog pok. supruga TN temeljem Rješenja o nasljeđivanju posl.br.O-3791/2007, UPP/OS-92/2007 od 25.09.2007. godine;

- da su AN i CN kupili predmetnu nekretninu Kupoprodajnim ugovorom od 25.5.1992. od LN MN, time da je kao predmet kupoprodaje označen dio zkč. br. [katastarska čestica], oranica na kojoj je sagrađena kuća tlocrtne površine 50 m2.

1.2. Tužiteljica nadalje objašnjava:

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 4417m2, tadašnjeg korisnika N.O. Općine Remetinec, formirana popisom promjena br. 38/62 iz 1962. godine, od dijela kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] površine 7217m2.

- da je Rješenjem Klasa:UP/I-932-07/1995-01/81 uz prilog parcelacijskog elaborata –RN 1185/95 k. o. [katastarska općina] od dijela kčbr. [katastarska čestica] formirana je kčbr. [katastarska čestica], površine 1573m2, a kao korisnik je evidentiran Grad Zagreb;

- da je Rješenjem Klasa:UP/I-932-07/1999-01/278 uz prilog geodetskog elaborata RN 2129/99 k. o. [katastarska općina] od dijela kčbr. [katastarska čestica] formirana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 482 m2, sa upisom tuženika – Grada Zagreba, kakvo stanje upisa je i u vrijeme podnošenja tužbe.

1.3. Tužiteljica nadalje navodi da je stambeni objekt tužiteljice bio sagrađen i u vrijeme kupoprodaje 25.5.1992. godine, što slijedi i iz priložene Kopije katastarskog plana od 15.7.1992. godine, a isti je kasnije i uređivan dogradnjom i radovima, što proizlazi iz dokumentacije i to:

- Suglasnosti Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Grada Zagreba, posl.br.250-7645/2-92 od 30.11.1992. kojim je dozvoljena izgradnja- legalizacija stambenog objekta do izgrađenosti parcele od 30%, za koji objekat su izdani;

- Sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeti za izgradnju stambenog objekta na kčbr. [katastarska čestica], investitora TN, izdani od Gradskog Sekretarijata za zdravstvo i socijalnu skrb, Sanitarna inspekcija Klasa:540-02/92-01/8489, ur.br.251-07-03-92-2 od 09.11.1992.;

- Uvjerenja o uvjetima uređenja prostora Gradskog Sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove promet i veze, Odjela za prostorno uređenje, zaštitu čovjekova okoliša i graditeljstvo, Područnog ureda Novi Zagreb Klasa:350-05-14-93-2 od 16.03.1993. za izgradnju stambenog objekta na dijelu kčbr. [katastarska čestica], po zahtjevu TN;

- Rješenja Gradskog zavoda za katastar Klasa:936-05/93-01/932 ur.br.251-15-31-93 od 23.06.1993. godine određen je stambenoj zgradi na kčbr. [katastarska čestica] u [adresa], kućni broj 9 po zahtjevu TN;

- Uvjeta uređenja prostora za izgradnju stambenog objekta na kčbr. [katastarska čestica] izdani od Izvršnog vijeća Grada Zagreba, Klasa 350-05/93-01/11, ur.br.251-01-03-93-7 od 3.3.1993. godine, kojima je utvrđeno da na parceli postoji stambeni objekt dimenzija 7,5m x 7,5m, kao i da prema tadašnjem Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba se predmetna čestica nalazila u površinama za gradnju mješovite namjene;

- Rješenja Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za slivno područje Grada Zagreba, Klasa UP/I-325-08/99-63/8046, ur.br.374-25/251-2-99-1 od 08.09.1999. godine kojim je TN utvrđena obveza plaćanja naknade za slivne vode kao korisniku stambene zgrade u [adresa], površine 42m2, u naselju sa uređenim građevinskim zemljištem;

- Lokacijske dozvole Odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, Klasa:UP/I-350-05/99-01/26, ur.br.251-05-14-99-11 od 05.10.1999. godine za legalizaciju izgrađene stambene zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tlocrtne površine 86m2, po zahtjevu TN (gdje je tuženik bio suglasan za ishođenje lokacijske dozvole TN kao vlasniku bespravno izgrađene građevine);

- Potvrde Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove potvrda Klasa 932-06/99- 01/1209, ur.br.251-15-21-99-2 od 1.12.1999. parcelacijskog elaborata RN-2511/99 za kčbr. [katastarska čestica];

- Rješenje Odjela za prostorno uređenje Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Klasa:UP/I 350-05/2012- 007/1051, ur.br.251-13-21/308-2014-9 od 30.06.2014. o izvedenom stanju kojim je ozakonjena stambena zgrada izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dimenzija 7,71m x 11,73m, troetažna, prizemlje i dva kata, sa dva stana i dvostrešnim krovištem , prema geodetskom snimku izvedenog stanja od 11.11.2012. izrađenom od ovlaštenog ing. geodezije HN i snimci izvedenog stanja br.TD 03/12 od studenog 2012. izrađenog po arhitektu ŽNC;

- Potvrde o priključenju objekta [adresa], u [adresa], HEP-a ODS d.o.o. od 23.5.2019. kojom je utvrđeno priključenje objekta na niskonaponsku mrežu prije 07.11.1994. godine;

- Rješenja o plaćanju komunalne naknade od 8.9.1999.

1.4. Stoga, tužiteljica tvrdi da je predmetnu nekretninu naslijedila, ali isto tako s obzirom da je uračunavajući i posjed njenih pravnih prednika, u nesmetanom, vlasničkom posjedu predmetnih nekretnina preko 30 godina, pa je vlasništvo predmetne nekretnine stekla i dosjelošću.

Isto tako navodi da je vlasništvo predmetne nekretnine stekla i građenjem, budući je u tolikoj mjeri obnovila postojeći objekt te nadogradila isti, tako da je promijenjen njen identitet te se radi o novoj nekretnini.

Također se poziva i na odredbu čl. 368.st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sukladno kojem ako je do dana stupanja na snagu tog Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja se u trenutku stupanja na snagu Zakona (1.1.1997.) u nečijem vlasništvu, ali nije upisana u zemljišnoj knjizi, iako je upisano zemljište na kojem je izgrađena, vlasnik te zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine upisom postojanja zgrade na zemljišnoknjižnoj čestici na kojoj je izgrađena, uz upis prava vlasništva na cijelom zemljišnoknjižnom tijelu u korist vlasnika zgrade.

1.5. Tužiteljica predlaže donošenje presude kojom će se utvrditi da je vlasnica za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta [adresa], DVORIŠTE površine 410 m2, KUĆA, [adresa], površine 90 m2, ukupno površine 500m2, te se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude izvrši upis prava vlasništva za cijelo navedene nekretnine na svoje ime, uz istodobno brisanje istog prava sa imena tuženika.

Potražuje i naknadu parničnog troška sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu osporava da bi tužiteljica i njeni prednici ispunjavali pretpostavke za stjecanje prava vlasništva bilo građenjem na tuđem zemljištu, bilo dosjelošću ili nasljeđivanjem iza prednika tužiteljice.

Navodi da je predmetna nekretnina u vlasništvu tuženika, a da je 1967. godine na istoj upisano Društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Remetinec.

Tuženik također osporava da bi tužiteljica stekla pravo vlasništva temeljem čl. 368. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, dalje: ZVDSP-a), jer niti tužiteljica, a niti njeni prednici nemaju niti jedan akt nadležnog tijela o dodjeli zemljišta za građenje ili dodjeli na korištenje radi izgradnje. Pri tome navodi da suglasnost Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu čovjekovog okoliša posl. broj: 250-7645/2/2-92 od 30.11.1992. ne predstavlja odobrenje za građenje, dodjelu zemljišta za građenje ili dodjelu na korištenje, već samo suglasnost u smislu ispunjenja uvjeta uređenja prostora, dok iz rješenja o izvedenom stanju od 30.06.2014.. proizlazi da za zgradu izgrađenu na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije nikada izdano odobrenje za građenje. Također navodi da niti ostale suglasnosti na koje se tužiteljica poziva ne predstavljaju odobrenje za građenje niti se može smatrati da je tuženik pristao da tužitelj na njegovom zemljištu izgradi zgradu. Također se tuženik poziva i na Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91- dalje: ZOVO), koji je bio na snazi u vrijeme gradnje predmetnih objekata, koji nije dopuštao mogućnost stjecanja vlasništva građenjem na društvenom zemljištu bez valjane osnove ili akta o dodjeli nadležnog tijela. Stoga smatra da niti tužiteljica niti njeni prednici nisu se mogli smatrati vlasnicima kuće, a niti zemljišta na kojem su isti izgrađeni. Također navodi da Rješenje o izvedenom stanju od 30.06.2014. kojim se suprugu tužiteljice ozakonjuje stambena zgrada nema pravnih učinaka na vlasništvo na zgradi i zemljištu na kojem je zgrada izgrađena. Navedeno i izrijekom proizlazi i iz toč. II. rješenja o izvedenom stanju.

Navodi da tužiteljica jedino ima pravo temeljem odredbe čl. 176. st. 1. t.3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19), zahtijevati od tuženika prodaju zemljišta koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju.

Osporava da bi tužiteljica i njeni prednici ispunjavali pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. To stoga što je tuženik upisan kao posjednik predmetne nekretnine, a iz ugovora o kupoprodaji od 25.5.1992. proizlazi da su prednici tužiteljice kupili samo dio zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dio na kojem je sagrađena kuća površine 50 m2, a tužbom se traži utvrđenje prava vlasništva na cijeloj čestici od 500 m2. Tuženik osporava da bi posjed tužiteljice bio neprekidan, jer je CN preminula je 2007., a tužbi ne prileže dokazi od kada predmetnu nekretninu koristi prednik tužiteljice BN. Sve da tužiteljica i dokaže svoj posjed, smatra tuženik da posjed tužiteljice nije kvalificiran iz razloga što isti nije zakonit, jer tužiteljica nema pravni temelj posjedovanja obzirom da se u odnosu na Ugovor o kupoprodaji od 25.5.1992. može uočiti da MN kao prodavatelj nije bio ovlašten na prodaju, jer nije bio vlasnik, niti nositelj prava korištenja predmetne nekretnine, nema ovjereni potpis prodavatelja, te je predmet kupoprodaje je samo dio zkčbr. [katastarska čestica] na kojem je sagrađena kuća površine 50 m2. Osporava i poštenje tužiteljice i njenih prednika, tvrdeći da su prednici tužiteljice morali obzirom na promjene u katastru zemljišta izvršene 2000. znati da je posjednik predmetne nekretnine Grad Zagreb i da nemaju valjane osnove za upis posjeda.

Tuženik osporava da bi istekao i rok potreban za stjecanje vlasništva dosjelošću.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige za kčbr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i posjedovni list za istu česticu (list 7-30 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. PN od 15.5.2020. (list 31-33 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. CN od 10.12.2007. (list 34-35 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. TN od 15.9.2007. (list 36-37 spisa), kupoprodajni ugovor između LN MN i TN i Ž **.**.1992. (list 38-41 spisa), kopiju katastarskog plana od 15.7.1992. (list 42 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama od 2.2.2018. (list 43 spisa), dopis Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša od 30.11.1992. (list 44 spisa), sanitarno-tehničke i higijenske uvjete za izgradnju objekta od 9.11.1992. (list 45 spisa), uvjerenje Gradskog sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove od 16.3.1993. (list 46-47), rješenje Gradskog zavoda za katastar od 23.6.1993. (list 48-49 spisa), uvjete uređenja prostora Izvršnog vijeća Grada Zagreba od 3.3.1993. (list 50-51 spisa), rješenje Hrvatskih voda od 8.9.1999. (list 52 spisa), lokacijsku dozvolu od 5.10.1999. (list 53-56 spisa), potvrdu Gradskog zavoda za katastar od 1.12.1999. (list 57 spisa), rješenje o izvedenom stanju od 30.6.2014. (list 58-60 spisa), dopis HEP-a od 23.5.2019. (list 61 spisa), rješenje o plaćanju komunalne naknade od 8.9.1999. (list 62 spisa), preslika zemljišne knjige (list 123-125 spisa), uvjerenja o prebivalištu za LN, AN, CN i PN i ŽN (list 130-134 spisa), saslušana je tužiteljica, te svjedoci JN, KN (list 135-138 spisa), pročitano je rješenje Gradskog ureda za katastra od 20.11.2020. (list 141-144 spisa), proveden je očevid na licu mjesta 9.4.2024., te geodetsko vještačenje po vještaku dipl. ing. Mladenu Beberu (list 171-211 spisa), te je pročitana dostavljena sudska praksa.

3.1. Svjedok UN nije saslušan, jer je preminuo **.**.2022.

4. Ocjenom svih navedenih dokaza, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Sud je kao vjerodostojnu ocijenio svu dokumentaciju u koju je izvršio uvid i koju je pročitao, a koja prileži spisu.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je temeljem zakona i nasljeđivanjem vlasnica nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovog suda u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta [adresa], DVORIŠTE površine 410 m2, KUĆA, [adresa], površine 90 m2, ukupno površine 500 m2.

7. Dakle, nije sporno među strankama da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo Grada Zagreba, koji je upisan i kao posjednik iste.

Također nije sporno među strankama:

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 4417m2, tadašnjeg korisnika N.O. Općine Remetinec, formirana popisom promjena br. 38/62 iz 1962. godine, od dijela kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] površine 7217m2;

- da je Rješenjem Klasa:UP/I-932-07/1995-01/81 uz prilog parcelacijskog elaborata –RN 1185/95 k. o. [katastarska općina] od dijela kčbr. [katastarska čestica] formirana je kčbr. [katastarska čestica], površine 1573m2, a kao korisnik je evidentiran Grad Zagreb;

- da je Rješenjem Klasa:UP/I-932-07/1999-01/278 uz prilog geodetskog elaborata RN 2129/99 k. o. [katastarska općina] od dijela kčbr. [katastarska čestica] formirana kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 482 m2, sa upisom tuženika – Grada Zagreba.

Nije sporno niti da je u faktičnom posjedu predmetne čestice tužiteljica.

8. Iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je kčbr. [katastarska čestica] površine 4417 m2 bila upisana 1967. godine kao Društveno vlasništvo sa pravom korištenja Općine Remetinec. Navedeno također nije sporno među strankama.

9. Tužiteljica u spis dostavlja kupoprodajni ugovor sklopljen između LN MN i RN TN i CN, sklopljen 25.5.1992., predmet kojeg je dio zkčbr. [katastarska čestica] oranica na kojoj je sagrađena kuća tlocrtne površine 50m2. Potom dostavlja rješenja o nasljeđivanju (iza pok. RN TN, RN i svog pok. supruga PN), kojim dokazuje slijed stjecanja u odnosu na predmetnu nekretninu.

10. Međutim, tužiteljica nema saznanja niti dokazuje na koji način je MN stekao predmetnu nekretninu kojom je raspolagao. Ona je iskazivala o tome da živi u predmetnoj nekretnini od 2010. godine, te da je istu kupio njen šogor 1992. od LN, te da su tu kuću on i supruga proširili 2 m sa lijeve strane i 4 m sa stražnje strane i to ubrzo nakon što su je kupili, godinu, najviše dvije godine nakon kupnje. Muž tužiteljice je naslijedio tu nekretninu od sestre, a tužiteljica ju je naslijedila od svog muža. Iskazivala je također da su ona i suprug 2011. digli kat na toj kući i da su uredili potkrovlje i da im nitko nikada nije osporavao da tu nekretninu koriste, a koliko zna niti njenom šogoru. Nije joj bilo poznato je li njen šogor kada je kupovao tu nekretninu bio upoznat da je zemljište u društvenom vlasništvu, a ne zna niti je li to bilo poznato njenom suprugu. Nakon smrti supruga, je vidjela problem, a ne zna je li njen muž pokušao urediti zemljišne knjige i katastar za tu nekretninu. Iskazivala je da je njen suprug pomagao šogoru u građevinskim radovima na toj kući i uvodio im je struju. U to vrijeme je i ona dolazila sa suprugom kod šogora i šogorice i sječa se da je ta nekretnina graničila sa jednom velikom parcelom i da je od nje bila ograđena žičanom ogradom, koja je bila stara, pa je njen šogor umjesto te stare ograde postavio novu žičanu ogradu na istom mjestu, a do ulice je zamijenio drvenu ogradu novom, koju je također postavio na istom mjestu gdje je bila i stara. Rekla je da su ona i njen suprug nastavili koristi tu nekretninu u istim gabaritima kao što je nekada bila kada ju je kupio šogor.

11. Iz iskaza svjedoka JN sa ročišta 14.2.2023., koji svjedok je susjed tužiteljice, odnosno predmetne nekretnine i koji tamo živi od 1977 godine, proizlazi da je to cijelo područje gdje su sagrađene te kuće, a ima ih dvjestotinjak, bilo državno zemljište, koje su ljudi koji bili podstanari na različitim adresama zauzeli i počeli graditi kuće kako su htjeli. To je sve bila divlja gradnja. Tako je i došao i FN koji je 1977. ili 1978. godine sagradio tu kuću površine oko 50 m2 na tom zemljištu koje je on zauzeo i ogradio tu površinu i ona je u tom obliku i danas kako ju uživa tužiteljica s tim da je tužiteljica nešto uređivala i dograđivala. Naveo je da je FN tu nekretninu prodao 90-tih godina LN, a to je bila već gotova sagrađena kuća od oko 50 ili 60m2, koja je imala nešto okućnice i sve je to bilo ograđeno. Nije mogao reći kolika je to bila površina, ali je rekao da je u tim gabaritima ista i danas kako ju uživa tužiteljica. Rekao je da je njegova kuća dva puta rušena jer je bila „divlja gradnja“, a neki su se „provukli“, pa tako kuću FN, odnosno tužiteljice nisu dirali. Rekao je također da je napravio novu kuću na istom mjestu, legalizirao ju je, ali se nije uspio upisati u zemljišne knjige kao vlasnik, kao niti mnogi drugi. Zna da su ljudi koji su kupili kuću od FN istu uredili i dogradili garažu, dok su tužiteljica i njen suprug dogradili kat na toj kući. Nije mogao reći od kada tužiteljica koristi predmetnu nekretninu, ali zna da je to bilo nakon 1990-tih, ali zna da je prije 10-tak godina sagradila kat, jer su se ti radovi izvodili istovremeno sa njegovim radovima i radio im je isti majstor.

12. Na istom ročištu je saslušan i svjedok DN, koji je također susjed tužiteljice na predmetnoj nekretnini, a koji je rekao da je njegov otac kupio kuću u susjedstvu tužiteljice 1983. od brata LN. Kuća tužiteljice je tada već postojala, ali je tužiteljica doselila naknadno. On se sjeća da je to bila kuća od FN, a to zna jer je on imao djecu, kao što je bio i svjedok, pa su se družili. Koliko zna taj FN je gradio tu kuću, a 90-tih godina ju je prodao jednom Č LN, a on ju je prodao dalje šogoru tužiteljice. Nije mogao reći kolika je površina nekretnine tužiteljice, ali je rekao da je to bila ograđena čestica ne može reći koje površine i gabarita, ali misli da je u istoj površini i obliku i danas. Zna da je to cijelo područje gdje su ljudi gradili te kuće bilo od Grada Zagreba, a ljudi su sa svojim novcima te kuće gradili. Bio je dogovor sa SN da će se to riješiti, ali nije. Rekao je da su te kuće legalizirali i da im nikada nije nitko postavio pitanje da im te kuće ne bi pripadale, ali da se nikada nisu mogli upisati u zemljišne knjige, jer je vlasnik bio Grad Zagreb. nema saznanja da bi tužiteljicu netko tražio da se iseli iz predmetne nekretnine.

13. Sud vjeruje ovim svjedocima, isto kao i tužiteljici, jer su uvjerljivo iskazivali, međusobno suglasno, a svjedoci su susjedi tužiteljice koji imaju neposredna saznanja o predmetu spora, jer i sami imaju također nekretnine u statusu kao i tužiteljica.

14. Dakle, iz iskaza ovih svjedoka i tužiteljice je utvrđeno da je LN stekao predmetnu nekretninu od FN, koji je zemljište uzurpirao (1977. ili 1978. godine) i na istom sagradio kuću površine oko 50 m2, te je tu česticu ogradio u gabaritima u kakvim česticu i danas tužiteljica koristi, te ju je otuđio MN 90-tih godina, a on prodao prednicima tužiteljice RN TN i RN koji su istu dogradili, da bi istu od njih naslijedio suprug tužiteljice, a potom tužiteljica, a oni su na toj kući sagradili kat i potkrovlje.

15. Iz dokumentacije u spisu je utvrđeno:

- da je na kopiji katastarskog plana na predmetnoj čestici još 1992. godine evidentiran stambeni objekt;

- da je Grad Zagreb (slijednik Općine Remetinec) još 30.11.1992. dao suglasnost da AN na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa] izgradi (legalizira), stambeni objekt visine do max. prizemlje, kat i potkrovlje, s tim da izgrađenost parcele ne može biti veća od 30%, dok se neizgrađeni dio parcele treba hortikulturno urediti;

- da je također Grad Zagreb izdao sanitarno-tehničke i higijenske uvjeti za izgradnju stambenog objekta na kčbr. [katastarska čestica], investitora TN još 9.11.1992.;

- da je Grad Zagreb dana 16.03.1993. izdao uvjerenje o uvjetima uređenja prostora za izgradnju stambenog objekta na dijelu kčbr. [katastarska čestica], po zahtjevu TN;

- da je Rješenjem Gradskog zavoda za katastar od 23.6.1993. godine određen je stambenoj zgradi u [adresa], po zahtjevu TN, kućni broj 9;

- da je u Uvjetima uređenja prostora za izgradnju stambenog objekta na kčbr. [katastarska čestica] izdani od Izvršnog vijeća Grada Zagreba, od 3.3.1993. godine, utvrđeno da na parceli postoji stambeni objekt dimenzija 7,5m x 7,5m, kao i da prema tadašnjem Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba se predmetna čestica nalazila u površinama za gradnju mješovite namjene, a također su utvreni i ostali uvjeti uređenja i gradnje na parceli;

- da je Rješenjem Hrvatskih voda od **.**.1999. godine TN utvrđena obveza plaćanja naknade za slivne vode kao korisniku stambene zgrade u [adresa], površine 42m2, u naselju sa uređenim građevinskim zemljištem, a Rješenjem Grada Zagreba od 8.9.1999. određeno mu je plaćanje komunalne naknade za izgrađeni stambeni objekat od 42 m2.

- da je 5.10.1999. godine Grad Zagreb izdao Lokacijsku dozvolu za legalizaciju izgrađene stambene zgrade na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tlocrtne površine 86m2, po zahtjevu TN;

- da je Grad Zagreb dana 30.06.2014. donio Rješenje o izvedenom stanju kojim je ozakonjena stambena zgrada izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dimenzija 7,71m x 11,73m, troetažna, prizemlje i dva kata, sa dva stana i dvostrešnim krovištem, prema geodetskom snimku izvedenog stanja od 11.11.2012. godine;

- da je još prije 7.11.1994. godine, objekta na adresi [adresa], u [adresa], bio priključen na niskonaponsku mrežu, te su plaćanje akontacijske rate za potrošnju električne energije.

16. Očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Mladenu Beberu je utvrđeno:

- da je predmetni posjed potpuno ograđen, odnosno razgraničen od okolnih, čvrstim ogradama, što odgovara pozicijama katastarske granice na katastarskom planu i površini od 500 m2, kako je i u zemljišnoj knjizi i u katastru;

- da se izgrađenost na navedenom posjedu mijenjala, obzirom na dogradnju kuće br. 9;

- da je do 1992. kuća na predmetnoj parceli imala dimenzije 7,61 x 7,71 m i površinu od 58 m2, što je vještak na nacrtu označio spojem točaka 11-12-13-16- 11,obojen zelenom bojom (iskazano u omjeru 58/500 dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te je vještak naveo da se pozicija na terenu poklapa sa pozicijom navedenom u ugovoru;

- da je do 1997. kuća dograđivana na nove dimenzije 11,76 x 7,63-7,71 m, s tim da je dio koji je dograđen imao dimenzije 7,63x4,15-4,32 m i površinu na zemljištu od 32 m2, što je na nacrtu označeno spojnicom točaka 13-14-15-16-13 i obojeno ljubičasto (iskazano u omjeru 32/500 dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]);

- da danas kuća na predmetnom zemljištu ima dimenzije 11,76 x 7,63 m (s tim da je 5.1.1999. godina dimenzija kuće bila 11,00 x 7,75 m (evidentirana u katastru sa površinom na zemljištu od 85m2), što bi značilo da je kuća danas duža za 0,76 m, ukoliko je izmjera po geodetskom izvođaču bila točna, a ukoliko nije kuća je nepromijenjenih dimenzija);

- da je na nacrtu u nalazu i mišljenju površina označena spojnicom točaka 1-2-3- 4-5-6-7-8-9-10, obojena sivo do spojnice 11-12-13-14-15-16 (zeleno i ljubičasto), u naravi zemljište uz kuću, a očevidom 9.4.2024. je utvrđeno da je to uređeni vrt.

17. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je sukladno zadatku suda, temeljem dokumentacije u spisu, a nakon provedenog očevida na kojem je vještak izvršio potrebna mjerenja nekretnine, jasno je obrazloženo, a stranke su isto također izričito prihvatile bez isticanja bilo kakvih pitanja i prigovora.

18. Što se tiče tvrdnje tužiteljice da je ona dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine, kao kvalificirani posjednik, valja reći da je kvalificirani posjednik onaj tko ima zakonit, istinit i pošten posjed. Pri tome je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj svog posjedovanja.

18.1. Nadalje, odredbom čl. 159 ZVDSP-a je propisano da se samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu RH i jedinica lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, čiji je posjed zakonit istinit i pošten stječe pravo vlasništva protekom 20 godina neprekidnog posjedovanja, a ukoliko je posjed samo pošten steći će vlasništvo te nekretnine dosjelošću protekom 40 godina neprekidnog posjedovanja.

18.2. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je predmetno zemljište bilo u društvenom vlasništvu od 1967. godine, te da je FN isto uzurpirao (okupirao), 70- tih godina i sagradio kuću na istom površine oko 50 m2, te otuđio 90-tih godina LN, koji je istim dalje raspolagao 1992. prednicima tužiteljice, pa bez obzirna na sklopljeni ugovor o kupoprodaji 1992. godine između LN i ĐN i RN, ne može se smatrati da postoji zakonit posjed predmetne nekretnine, jer niti FN, nije bio vlasnik nekretnine (pravo vlasništva nekretnine ne može steći okupacijom), pa samim time niti LN, pa istom nekretninom nisu mogli valjano raspolagati. Dakle tužiteljica nema zakonit, pa time niti kvalificiran posjed, pa ne može steći pravo vlasništva predmetne nekretnine dosjelošću protekom 20 godina.

18.3. Što se tiče poštenja posjeda, valja reći da je pošteni posjednik onaj koji kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

U konkretnom slučaju FN se svakako ne može smatrati poštenim posjednikom. Međutim, sve da su LN MN i ĐN AN i RN i bili pošteni posjednici, poštenje se može računati tek od 90-tih godina. Imajući u vidu odredbu čl. 159. ZVDSP-a u tom slučaju za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potreban je rok od 40 godina, koji u konkretnom slučaju do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari 6.12.2021. godine, taj nije protekao. Naime i sama tužiteljica govori o posjedu zajedno sa prednicima u trajanju od 30 godina.

19. Tužiteljica se poziva na stjecanje vlasništva na predmetnoj nekretnini i temeljem odredbe čl. 368. st. 1 ZVDSP-a.

Navedena zakonska odredba propisuje da ukoliko je od stupanja na snagu ovog zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu, ali nije upisana u zemljišnoj knjizi, iako je upisano zemljište na kojem je zgrada izgrađena, vlasnik te zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine upisom postojanja zgrade na zemljišnoknjižnoj čestici na kojoj je izgrađena, uz upis prava vlasništva na cijelom zemljišnoknjižnom tijelu u korist vlasnika zgrade.

19.1. Dakle, za stjecanje prava vlasništva zemljišta u društvenom vlasništvu primjenom odredbi o uspostavi pravnog jedinstva nekretnine trebaju se ispuniti sljedeće pretpostavke:

- da je zemljište upisano u zemljišnoj knjizi kao društveno vlasništvo

- da je na tom zemljištu izgrađena zgrada do stupanja na snagu ZV-a

- da je ta zgrada u nečijem vlasništvu.

19.2. Prema stavu ovog suda u konkretnom slučaju su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZVDSP-a.

To stoga što je zemljište bilo upisano kao društveno vlasništvo, na istom je još 1992. godine izgrađena zgrada, koja je do 1.1.1997. godine dograđena od strane prednika tužiteljice u površini zemlje kao što je to i danas, (pri čemu manje odstupanje može biti rezultat netočne geodetske izmjere), da bi nakon stupanja na snagu ZVDSP-a na istoj kući tužiteljica i njen suprug dogradili kat i potkrovlje.

20. Nije sporno da su prednici tužiteljice ishodili isprave vezane za predmetnu nekretninu na koje se tužiteljica poziva u tužbi (list 43-62 spisa). Upravo iz tih isprava proizlazi da je Grad Zagreb, odnosno njegova nadležna tijela još 1992. i 1993., pa potom i 1999. dali suglasnost za gradnju i legalizaciju na predmetnoj parceli predniku tužiteljice TN i to dimenzija prizemlje, kat i potkrovlje (legalizacija 1-3 stana) , a da se neizgrađeni dio hortikulturno uredi. Predmetnoj kući je dodijeljen kućni broj 9, određeno mu je plaćanje komunalne naknade, da bi u konačnici suprug tužiteljice legalizirao predmetni sagrađeni objekt 2014. godine.

21. U odnosu na tvrdnju tuženika da sve naprijed navedene isprave koje dostavlja tužiteljica nisu temelj za stjecanje vlasništva, valja reći da se u konkretnom slučaju radi o stjecanju vlasništva ispunjenjem zakonskih pretpostavki, a predmetne isprave koje je sud analizirao dokazuju da je zgrada na predmetnoj nekretnini građena i dograđena uz znanje i suglasnost Grada Zagreba.

22. U odnosu na prigovor tuženika da je vezano za predmetnu nekretninu vođen zk. ispravni postupak, te da je protekom roka za podnošenje prijave i prigovora prestalo pravo tužiteljice tražiti ispravak upisa, pa da se smatra da je zemljišna knjiga istinita i potpuna, valja reći da tužiteljica dokazuje da se vodio postupak obnove predmetnog zk. uloška još 2009. pod brojem Z-63911/09, jer je bio uništen, a također je razvidno iz zemljišnoknjižnog uloška da je vođen pod brojem Z-10101/2016 i pojedinačni zk. ispravni postupak povodom prijedloga Gradskog ureda za katastar protiv Grada Zagreba, ali ne dokazuje da je tužiteljica sudjelovala u tim postupcima. Osim toga, to ne znači da tužiteljica ne može podnijeti tužbu radi utvrđenja da je vlasnik predmetne čestice. Također valja reći da prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda od 31.1.2022. Su- IV-33/2022. „kad je presudom utvrđeno da je pravo vlasništva tužitelja stečeno na temelju zakona preostali dio tužbenog zahtjeva kojim se tužitelj „ovlašćuje ishoditi uknjižbu stečenog prava vlasništva uz brisanje tog prava s upisanog imena što je tuženik dužan trpjeti“ nije neosnovan, odnosno protivan zakonu.“

23. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci pod I.

24. O parničnom trošku je odlučno primjenom čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a, a imajući u vidu označeni VPS u tužbi, te odredbe Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23-dalje: Tarifa), a isto tako i zahtjev tužiteljice.

Tužiteljici je dosuđen trošak za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1), trošak sastava podneska od 14.11.2022. i 17.(13) 3.2025. u iznosu od 200,00 eura za svako (Tbr. 8/1), zastupanje na ročištima 24.11.2022., 14.2.2023. i 24.3.2025. u iznosu od 200,00 eura za svako (Tbr. 9/1), očevid 9.4.2024. u iznosu od 200,00 eura, što iznosi 1.400,00 eura, uvećano za 25% PDV-a od 350,00 eura, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 26,54 eura, sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 26,54 eura, plaćeni predujam za očevid u iznosu od 49,48 eura i geodetsko vještačenje u iznosu od 700,00 eura, što iznosi ukupno 2.552,56 eura (toč. II. izreke).

24.1. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 9.2.2023., kojim dostavlja uvjerenja o prebivalištu za sebe i svoje prednike, jer je sve dokaze bila dužna dostaviti ranije tijekom postupka, a osim toga isti nije bio potrebni za ovaj postupak.

U Zagrebu dana, 30. travnja 2025.

Sudac:

Martina Klanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Punomoćniku tuženika