Poslovni broj: P-9935/2023-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Hrvoju Vučić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika KAMGRAD d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 1H, OIB: 89931241548, kojeg zastupa punomoćnik Zlatko Gregurić, odvjetnik u Bjelovaru, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. prosinca 2024. godine u prisutnosti punomoćnice tužitelja ŽA, dipl.iur. i punomoćnika tuženika Zlatka Gregurića, odvjetnika, dana 30. siječnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku KAMGRAD d.o.o., Josipa Lončara 1H, 10000 Zagreb, OIB. 89931241548, da tužitelju HZMO iz Zagreba, A. Mihanovića 3, isplati iznos od 12.277/49 EUR792.504,75 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623 naknaditi tuženiku KAMGRAD d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 1H, OIB: 89931241548 trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.300,00 EUR zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. travnja 2025. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 26.10.2023. godine navodi da je osiguranik HZMO ZA doživio dana 13.2.2003. godine ozljedu na radu kao radnik tuženika na način da se poskliznuo i pao prilikom demontaže zida od opeke, koji se urušio te ozlijedio radniku šaku. Nesreća se dogodila zbog nepoštivanje mjera zaštite na radu od strane poslodavca. Rješenjem tužitelja broj 420273 od 03.09.2007. godine priznato je gore imenovanom osiguraniku HZMO-a pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad kao posljedica navedene ozljede na radu, a isplata koje mirovine za Zavod predstavlja štetu. Povodom predmetnog događaja pred Općinskim sudom u Križevcima vodio se postupak pod posl.br. P-396/08 u pravnoj stvari tužitelja ZA (osiguranik HZMO) i Kamgrad d.o.o. (kao poslodavca). Isti je pravomoćno okončan presudom Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-459/11 od 16.11.2011. Odgovornost tuženika utvrđena je i u parničnim postupcima koji su se vodili u istoj pravnoj stvari, iz iste činjenične i pravne osnove za prethodna razdoblja isplate invalidske mirovine ZA pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, i to presudom P-2230/16 od 8.6.2017. koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-5285/2017 od 28.9.2018. g., presudom 2410/15 od 25.2.2022. koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu broj Pž-1690/822 od 25.8.2022. i presudom Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-2418/19 od 22.10.2020. Za prethodno razdoblje isplate invalidske mirovine od 01.11.2016. do 30.09.2018. g. u tijeku je parnični postupak koji se pred TSZG vodio pod brojem P-478/19 i u kojem je provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo i zaštitu na radu, a kojim je utvrđeno da je poslodavac, ovdje tuženik , postupak suprotno Zakonu u zaštiti na radu. Navedeni postupak je povodom žalbe tuženika na odlučivanju pri Visokom trgovačkom sudu RH, za razdoblje od 1.10.2028. do 31.10.2020. u tijeku je parnični postupak koji se pred naslovnim sudom vodi pod brojem P-6881/2021.Budući da je tužitelj nastavio sa isplatom invalidske imovine osiguraniku UA to je u razdoblju od 1.11.2020. do 31.5.2023. za njega nastala nova šteta u iznosu od 12.277,49 EUR/92.504,75 kn. tužitelj je predmetnu štetu pokušao namiriti u mirnom postupku te je tuženiku uputio odštetni zahtjev 05.06.2023. kojemu tuženik nije postupio.

Tuženik u svom odgovoru na tužbu navodi U odnosu na navode tužbe tuženi se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Neke činjenice nisu sporne. Nesporno je da je osiguranik tužitelja a istovremeno kao radnik tuženika dana 13. veljače 2003. godine doživio povredu na radu.Međutim, nesreća se nije dogodila zbog nepoštivanja mjera zaštite na radu od strane poslodavca. Do povrede je došlo upravo iz razloga što ZA, kao iskusan, stručno i za rad na siguran način osposobljen radnik nije postupao u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti na radu. Točno je da je rješenjem tužitelja radniku ZA od 03. rujna 2007. godine priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad a kao posljedica navedene ozljede na radu. Međutim, prema aktualnoj sudskoj praksi to rješenje ne isključuje mogućnost tuženika da u posebnom parničnom postupku dokazuje stvarne razloge nastanka povrede na radu a samim time i razloga koji isključuju njegovu obavezu regresa prema tužitelju. Točno je da je između ZA kao tužitelja i tuženika kao poslodavca vođen parnični postupak koji je započet u spisu broj P-396/08. Međutim, potpuno je netočna tvrdnja da je isti okončan pravomoćnom presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-459/11 od 16. studenog 2011. godine. Povodom revizije koju protiv te presude uložio tuženi Vrhovni sud Republike Hrvatske je svojim rješenjem broj Revr-989/2021-7 od 09. siječnja 2019. godine kompletan predmet vratio na početak, a tamo tužitelj ZA je tužbu povukao. Iz odluke Vrhovnog suda RH-a proizlazi da Zakon o zaštiti na radu djeluje u oba smjera: da obvezuje poslodavca ali da obvezuje i radnika. Temeljem čl. 68 st.1. ZZR radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja. Prema čl. 68.st.1.toč.1., 2., 5. i 6 ZZR smatra se da radnik radi dužnom pažnjom kad poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca , odnosno njegovog ovlaštenika, tako da ; prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika; pravilno koristi sredstva rada; odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju , kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu; odnosno posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca a u konkretnom slučaju sve je to izostalo. Samo se djelomično priznaje. Međutim, u odnosu na period u kojem su ovi parnični postupci vođeni nastupila je nova okolnost. Iz dokaza koji su provedeni u spisu P-478/2019 Trgovačkog suda u Zagrebu, u kojem je provedeno adekvatno vještačenje, utvrđeno je da bi osiguranik tužitelja, ZA morao biti u redovnoj starosnoj mirovini. Zbog toga svakako ne postoji razlika između mirovine koja mu se isplaćuje temeljem rješenja iz 2007. godine i prava na mirovinu koju bi ostvarivao danas temeljem radnog staža koji je imao i činjenice da je napunio godine za punu starosnu mirovinu. Zbog toga se tuženi tužbi i tužbenom zahtjevu protivi u cijelosti i predlaže da ga sud odbije, a tužitelja obveže da tuženiku naknadi troškove postupka.

Za potrebe ovog postupka sud je izvršio uvid i pročitao Prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), Rješenje HZMO-a broj 141-02/06-01 od 03.09.2007. g. (list 9-11 spisa), Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 13-18 spisa), presudu Općinskog suda u Križevcima broj P-3966/08-56 od 3.5.2010. (list 19-29 spisa), presudu ŽS Varaždin broj. Gž-459/11-10 od 16.11.2011. (list 30-36 spisa), presudu TSZG broj P- 2230/16 od 8.6.2017. (list 37-40 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH broj Pž- 5285/17 od 28.9.2018. (list 41-44 spisa), presudu TSZG broj P-2410/15 od 25.2.2022. (list 45-49 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-1690/22 od 25.8.2022. (list 51- 55 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-2418/19 od 22.10.2020. (list 57-60 spisa), nalaz i mišljenje ČA (list 61-64 spisa), financijsku dokumentaciju (list 65- 69 spisa), presudu VSRH broj Revr 989/12 od 9.1.2019. (list 78-82 spisa), nalaz i mišljenje TA, mag.oec. (list 83--86 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zrinka Ručevića, mr.sc. od 14.10.2024. (list 107-114 spisa) te ispravak nalaza i mišljenja (list 130 spisa). Sud je izvršio uvid u predmet Općinskog suda u Križevcima P-396/2008.

Imajući u vidu odredbu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP), a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti, a kako je to navedeno u izreci ove presude.

Sud je izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu ER-8 te je utvrdio da je ista napravljena vezano uz štetni događaj od 13.02.2003. godine povodom ozljeđivanja ZA dok je radio kao radnik tuženika KAMGRAD d.o.o.

Sud je izvršio uvid u rješenje HZMO od 03.09.2007. godine te je utvrdio da je istim rješenjem osiguraniku tužitelja ĐA priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad koja je nastala uslijed ozljede na radu.

Sad je izvršio uvid u dostavljeni nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu Damira Mikleca iz predmeta Trgovačkog suda u Zagrebu P-478/2019 te je utvrdio da je istim utvrđeno više postupanja suprotno pravilima zaštite na radu.

Sud je izvršio uvid u predmet Općinskog suda u Križevcima P-396/2008, zatim u predmet Županijskog suda u Varaždinu Gž-459/2011 te naposljetku i u rješenje VSRH Rev- 989/12 te je utvrdio da u tom predmetu nije donesena pravomoćna sudska odluka iz razloga što je u tom predmetu tužitelj ZA povukao tužbu protiv tuženika KAMGRAD d.o.o.

Sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu te je proveo financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviiću iz Ručević vještačenja d.o.o.

Predmetnim vještačenjem je bio cilj utvrditi da li postoji osnova za potraživanje tužitelja prema tuženiku s osnova isplate invalidske mirovine u periodu od 1.11.2020. do 31.5.2023. godine uzimajući u obzir i navod tuženika da bi osiguranika tužitelja, da nije bilo štetnog događaja, 05.03.2019. godine ostvario pravo na starosnu mirovinu. Naime, tuženik smatra da tužitelj ne trpi štetu jer bi starosna mirovina bila viša od isplaćene invalidske mirovine.

Provedenim vještačenjem je utvrđeno da bi iznos pretpostavljene starosne mirovine osiguranika tužitelja određen pod pretpostavkom rada do 65-te godine bio veći od iznosa invalidske mirovine koju tužitelj isplaćuje pa stoga između invalidske mirovine određene rješenjem HZMO od 03.09.2007. godine i pretpostavljene starosne mirovine, u razdoblju od 01.11.2020. do 31.5.2023. godine nema pozitivnih razlika .

Vještak je svojim dopisom od 08.12.2024. godine ispravio svoj nalaz i mišljenje u smislu da u naslovu stupca C tabele 1, iz nalaza umjesto teksta pretpostavljena invalidska mirovine treba ispravno stajati pretpostavljena starosna mirovina.

Nakon ovog ispravka stranke su rekle da nemaju više potrebe zvati vještaka na ročište te su na ročištu 17.12.2024. godine dodatno iskazale da nemaju prigovora na matematički izračun vještaka.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr. sc. Zrinka Ručevića iz "Ručević vještačenja d.o.o." obzirom da je isti dan po stručnoj osobi, nakon izvršenog uvida u financijsku dokumentaciju u spisu, a nalaz i mišljenje valjano je obrazloženo i dano u suglasju sa suvremenim dostignućima financijske znanosti.

Među strankama je sporno koje propise treba primijeniti u ovoj pravnoj stvari, a sukladno navodima iz tužbe i odgovora na tužbu.

Dakle, u ovom postupku je tužitelj podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete koju navodno trpi radi isplate invalidske mirovine, a koju je prema njegovim navodima prouzročio tuženika. Tužitelj je tužbenim zahtjevom tražio isplatu iznosa isplaćenih na ime invalidske mirovine u razdoblju od 01.11.2020. do 31.05.2023. godine.

Ovaj sud smatra da je u ovoj pravnoj stvari potrebno primijeniti odredbu čl. 160. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14,35/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZOMO) kao Zakona koji je bio na snazi u vrijeme kada je tužitelju isplatama invalidske mirovine u utuženom razdoblju od 01.11.2020. do 31.05.2023. godine nastajala šteta. Prema toj zakonskoj odredbi tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok taje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju.

Na osnovi te zakonske odredbe, poglavito čl. 160 st. 5., prvostupanjski sud zaključuje da obveza tuženika kao društva za osiguranje u smislu citiranog čl. 163. st. 1. ZOMO-a da naknadi štetu tužitelju po osnovi isplaćene invalidske mirovine ovisi o tome da li bi osiguranik tužitelja, da prethodno nije ostvario pravo na invalidsku mirovinu, prije utuženog razdoblja ostvario pravo na starosnu mirovinu.

Utvrđujući kada bi osiguranik tužitelja ostvario pravo na starosnu mirovinu, ovaj sud je temeljem rješenja HZMO-a o priznanju invalidske mirovine te provedenog financijskog vještačenja utvrdio da bi to pravo temeljem čl. 81 st. 11 ZOMO-a ostvario na dan 05. ožujka 2019. godine obzirom da bi na taj dan imao preko 65 godina života.

Zbog naprijed navedenog ovaj sud smatra da tužitelju u utuženom razdoblju ne pripada naknada štete u visini isplaćenih iznosa invalidske mirovine svom osiguraniku, već mu pripada naknada štete u visini koja predstavlja razliku između visine starosne mirovine koju bi osiguranik tužitelja po redovitom tijeku stvari ostvarivao u utuženom razdoblju i visine isplaćene invalidske mirovine.

Obzirom da prema rezultatu provedenog financijskog vještačenja takve razlike u utuženom razdoblju od 01.11.2020. do 31.05.2023 godine nema to je ovaj sud utvrdio neosnovanim tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te je stoga isti odbio kako je to navedeno u tč. I. izreke ove presude.

Odluka o parničnom trošku stranaka u postupku temelji se na odredbi čl. 154 i 155 ZPP-a, te se trošak sastoji od troška zastupanja stranaka putem odvjetnika uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora u vrijeme zaključenja glavne rasprave te imajući pri tom u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Sud je tuženiku priznao trošak sastava odgovora na tužbu 08.01.2024. godine sa 200,00 EUR (tbr. 8/1, trošak pristupa na ročišta 15.04.2024., 02.12.2024., 17.12.2024. i 18.03.2025. godine sa 200,00 EUR za svako ročište (tbr. 9/1), trošak pristupa na ročište za objavu sa 100,00 EUR (tbr. 9/3), trošak sastava podneska od 16.04.2024. godine sa 100 EUR (tbr. 8/4), trošak sastava podneska od 11.11.2024. i 29.11.2024. godine sa 200,00 EUR za svaki podnesak (tbr. 8/1) ili ukupno 1.600,00 EUR. Tom iznosu valja pribrojiti i pripadajući PDV (tbr. 46) u iznosu od 400,00 EUR te trošak vještačenja od 300,00 EUR pa sveukupni trošak tuženika iznosi 2.300,00 EUR te je taj trošak tuženiku dosuđen na teret tužitelja.

Tuženiku je na njegov zahtjev dosuđena i kamata na trošak parničnog postupka te je o njenom tijeku i visini odlučeno primjenom odredbe čl. 30 stav 2 Ovršnog zakona i čl. 29 stav 2 ZOO-a 35/05, te su iste dosuđene tuženiku od 30. travnja 2025. godine pa do isplate.

Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, dana 30. travnja 2025. godine.

Sudac:

Hrvoje Vučić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa. Žalba se predaje ovom sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju

2. Punomoćniku tuženika