Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž-101/2023-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], S, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zoran Horvatić, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Privredne banke Zagreb d.d., OIB: 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, kojeg zastupaju punomoćnici DS, Boris Bilić i Vana Vrsalović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Matulić, Bilić i Vrsalović d.o.o. u Splitu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1504/2019-41 od 28. studenoga 2022., na sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1504/2019-41 od 28. studenoga 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka će se odlučiti konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„I. Utvrđuje se da je ništetan dio odredbe čl. 1. i 7. Ugovora o kreditu broj 9011793479 od 17.08.2006., sklopljenom između tužitelja i tuženika, solemniziranom 18.08.2006. od Javnog bilježnika Alkice Kolega Zubčić OU-783/06-1, u dijelu u koji se odnosi na valutu CHF (švicarski franak), i to dio koji glasi:
1. IZNOS KREDITA
"……. iznos u kunama koji odgovara protuvrijednosti od 55.337,00 CHF (slovima: pedesetpettisućatristo tridesetsedam CHF) , po srednjem tečaju za CHF ...“ 7.2 OTPLATA KREDITA,
„...Kredit u iznosu od 55.337,00 CHF(slovima: pedesetpettisućatristo tridesetsedam CHF) i kamata iz točke 4. ovog Ugovora otplaćuju se .........po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke....“
II. Utvrđuje se da je ništetan dio odredbe čl. 4. Ugovora o kreditu broj 9011793479 od 17.08.2006., sklopljenom između tužitelja i tuženika, solemniziranom 18.08.2006. od Javnog bilježnika Alkice Kolega Zubčić OU-783/06-1, u dijelu koji se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu, i to dio koji glasi:
4. 1. KAMATA NA KREDIT, :
„... Korisnik kredita obvezuje se platiti Banci kamatu po godišnjoj kamatnoj stopi koja je promjenjiva sukladno odluci Banke o kreditiranju građana....“.
III. Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 46.661,57 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.09.2015. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana.
IV. Nalaže se tuženiku da s osnove razlike preostale glavnice u odnosu na preostalu glavnicu u EUR nakon izvršene konverzije isplati tužitelju iznos od 16.263,73 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.09.2015. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29.st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana.
V. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 21.529,00 kuna, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve u roku od 15 dana.“.
2. Tuženik je podnio žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Sadržajno ističe da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi članka 190. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP), jer je sud dopustio preinaku tužbe kojoj se tuženik protivio i da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a jer nije saslušan svjedok djelatnik banke čime je onemogućen u pravu na raspravljanje. Zatim ističe da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer pobijana presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, osobito stoga što o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi relevantnim činjenicama te sadržaju i značaju isprava. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tužiteljici da mu nadoknadi parnične troškove, podredno ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Zahtijeva trošak sastava žalbe i sudskih pristojbi na žalbu u ukupnom iznosu 571,00 eura.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tuženika je osnovana.
5. Osnovani su žalbeni navodi tuženika da prvostupanjski sud nije obrazložio zbog čega je, unatoč protivljenju tuženika, raspravnim rješenjem od 7. studenoga 2022. dopustio objektivnu preinaku tužbe iz podneska tužitelja od 23. srpnja 2021. čime obrazloženje presude nije sastavljeno sukladno članku 338. stavak 4. ZPP-a.
6. U odnosu na žalbene navode tuženika da prvostupanjski sud nije saslušao predloženog svjedoka djelatnika banke valja reći da je tuženik u odgovoru na tužbu predložio da se sasluša svjedokinja RS koji dokaz je prvostupanjski sud prihvatio i pozvao svjedokinju na ročište za glavnu raspravu 7. studenoga 2022. na koje ročište svjedokinja nije pristupila, te je pisanim putem (dopisom od 10. studenoga 2022.) ispričala nedolazak što je utvrđeno u zapisniku s ročišta. Na slijedeće ročište za glavnu raspravu svjedokinja nije pozvana, iako tuženik nije naveo da odustaje od tog svojeg dokaznog prijedloga te prvostupanjski sud nije obrazložio zašto nije izveo ovaj dokaz, odnosno zašto je odustao od saslušanja svjedokinje.
7. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odlukama Rev-558/2023 od 8. studenoga 2023., Rev-1279/2022 od 14. veljače 2023., Rev-1135/2023 od 3. siječnja 2024. i dr. zauzeo pravno shvaćanje da je u postupku individualne zaštite i kontrole nepoštenosti ugovornih odredbi sud dužan raspraviti specifične okolnosti pojedinog slučaja s obzirom na osobu potrošača i mora banci omogućiti dokazivanje da se u postupku sklapanja pojedinačnog ugovora o kreditu dane odgovarajuće obavijesti potrošaču o naravi, rizicima i posljedicama osporenih ugovornih odredbi na određivanje njegove novčane obveze i da je potrošač unatoč punoj obaviještenosti svejedno pristao na sklapanje takvog ugovora. Kada banci ne bi bilo omogućeno dokazivanje da je određenom potrošaču u postupku sklapanja konkretnog ugovora o kreditu dala odgovarajuće obavijesti o spornim odredbama, unatoč tome što je na njoj teret dokazivanja te okolnosti, tada bi se odluka suda o nepoštenosti (ništetnosti) tih odredaba zbog povrede potrošača na obaviještenost, kao odlučna okolnost za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, temeljila na pravnoj presumpciji koja ni u jednom sudskom postupku nije utvrđena jer tuženoj banci nije omogućeno dokazivanje o protivnom. U navedenim se odlukama Vrhovni sud Republike Hrvatske poziva i na shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izneseno u odluci poslovni broj U-III-5458/2021 od 30. lipnja 2022.
8. Prema tome, tuženiku je povrijeđeno pravo na procesnu ravnopravnost i onemogućen je u raspravljanju jer sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedokinje RS ili obrazložio razloge zbog kojih ovaj dokaz neće izvesti (zašto odbija dokazni prijedlog) čime je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a.
9. Slijedom navedenoga, valjalo je na temelju članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu kako je odlučeno pod točkom I. izreke ovog rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o trošku postupka u cijelosti, jer je još uvijek neizvjestan uspjeh stranaka u sporu.
10. U ponovnom postupku će prvostupanjski sud saslušati svjedokinju RS ili dati jasne i valjane razloge zašto smatra da ovaj dokaz nije potrebno izvesti pri čemu će imati u vidu naprijed navedena pravna shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, obrazložiti zašto je dopustio objektivnu preinaku tužbe, nakon čega će cijeneći i ostale razloge kojima tuženik pobija zakonitost donesene presude biti u mogućnosti donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku.
11. Na temelju članka 166. stavak 3. ZPP-a odlučeno je da će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
U Velikoj Gorici 30. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
Nikola Ramušćak
