Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj K-1094/2022-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Anamaria Zubović- Bogosavljev, predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Zdenka Badanjak i Ivona Grgas Roknić, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Zorane Trbović, u kaznenom predmetu protiv optuženog CE, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 6. u vezi članka 227. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.,118/18 i 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, poslovni broj KO-DO-391/2022-1 od 20. svibnja 2022, nakon javne rasprave održane i zaključene 29. travnja 2025., u prisutnosti zamjenice općinske državne odvjetnice Aleksandre Vučinić, optuženog CE i njegovog branitelja Saše Jelušića odvjetnika iz Rijeke te pun. oštećenika Petra Tomljanović odvjetnika iz Senja, 30. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik CE, sin C i OE, rođ. O, rođen **.**.1995. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Slovenije, tehničar za autoservis, zaposlen, s mjesečnim primanjima od oko 800,00 eura, udovac, bez djece, pismen, sa završenom Srednjom tehničkom školom u trajanju od 5 godina, vlasnika osobnog automobila VW godina proizvodnje 2005., neosuđivan, na slobodi,

k r i v  j e

da je

dana 25. lipnja 2021., oko 09,00 sati u mjestu Sveti Juraj, na DC broj 8, 7 dionica, kod km stupa 9 plus 300 metara, upravljajući motociklom marke Suzuki, reg. oznake i broja KR-RU-38 (SLO), iz smjera Senja u smjeru Karlobaga, protivno odredbi čl. 51. st. 1.i čl. 54 st.1 toč.3 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), nakon izlaska iz njemu lijevog zavoja, na ravnom i preglednom dijelu kolnika upravljao neprimjerenom brzinom, olako smatrajući da time neće ugroziti druge sudionike u prometu, kojom prilikom je, u nakani da motociklom obiđe pješaka UE, koji je prelazio kolnik njemu s desne na lijevu stranu, a koji se u tom trenutku nalazio na lijevoj kolničkoj traci, kojom prilikom se nastavio kretati neprimjerenom brzinom, te motociklom prešao preko pune uzdužne linije gdje je na lijevoj prometnoj traci prednjim dijelom motocikla naletio na pješaka UE, koji je uslijed siline udara odbačen na desnu prometnu traku, gledano iz smjera kretanja motocikla, pri čemu je pješak UE zadobio višestruke teške tjelesne ozljede, u vidu otvorene rane glave tjemeno lijevo, prijeloma baze lubanje, prijeloma nosne pregrade, nagnječenje prsnog koša sa serijskim prijelomom rebara, prijeloma lijevog ramena i lijeve nadlaktice, prijeloma lijevog kuka, nagnječenja desnog koljena i hemoragijski šok, u kojem trenutku je vozač CE izgubio nadzor nad motociklom, te lijevom bočnom stranom motocikla udario u kameni usjek s lijeve strane kolnika, od kojeg se odbio, te otklizao do desnog ruba kolnika gdje se i zaustavio, pri čemu je AE, putnica na motociklu, tijelom udarila u kameni usjek sa lijeve strane kolnika, od kojeg se odbila, te pala na lijevu kolničku traku, kojom prilikom je AE zadobila višestruke teške tjelesne ozljede u vidu otvorene rane na zatiljnom dijelu glave, prijeloma baze lubanje, krvarenje unutar lubanjske šupljine, krvarenja iz oba uha, prijeloma rebara na desnoj strani grudnog koša, prijeloma obiju potkoljenica i prijeloma lijeve bedrene kosti, uslijed kojih ozljeda su pješak UE i putnica na motociklu ŠE ubrzo preminuli na mjestu događaja,

dakle, iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozio promet da je izazvao nesreću u kojoj je prouzročena smrt više osoba,

čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u čl. 227. st. 1. i 2. i 6. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 6. KZ/11

pa se na temelju čl. 227. st. 6. i čl. 48. i čl. 49. st. 1. toč. 4. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora od 11 (jedanaest) mjeseci.

II Na temelju odredbe čl. 55. st. 1. i 2. KZ/11 okrivljeniku CE izrečena kazna zatvora zamjenjuje se RADOM ZA OPĆE DOBRO na način da se 1 (jedan) dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada.

III Na temelju odredbe čl. 55. st. 6. KZ/11 ako se okrivljenik CE u roku od 8 (osam) dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja.

IV Na temelju čl. 55. st. 7. KZ/11 ako okrivljenik CE svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u određenom roku, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje određene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu.

V Na temelju odredbe čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda i 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 120/30, 80/22, 36/24 - dalje ZKP/08) oštećenici NE i HE dosuđuje se djelomično imovinsko pravni zahtjev na način da je okrivljenik CE oštećenicima NE i GE dužan platiti iznos od 1.848,74 eura (tisućuosamstočetrdesetosam eura i sedamdesetčetiri centa) dok se isti sa preostalim dijelom imovinsko pravnog zahtjeva upućuju u parnicu.

VI Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku CE naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eur (tristo eura), trošak sudsko-medicinskog vještačenja u iznosu od 524,52 (petstodvadesetčetiri eura i pedesetdva centa) , trošak prometnog vještačenja u iznosu od 1.208,33 eur-a ( tisućudvjestoosam eura i tridesettri centi, kao i trošak zastupanja oštećenika po opunomoćeniku visina kojeg će se odmjeriti naknadno rješenjem.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci (dalje u tekstu: ODO u Rijeci), od 20. svibnja 2022, poslovni broj KO-DO-391/2022-1, optužen je CE zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, opisanog u članku 227. stavku 6. KZ/11. u vezi članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11., a kažnjivog po članku 227. stavku 6. KZ/11.

2. Optuženi CE očitovao se da se ne smatra krivim u odnosu na kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te je tijekom rasprave izmijenio svoj stav o krivnji i naveo da se smatra krivim.

3. U tijeku dokaznog postupka pročitana je i pregledana materijalna dokumentacija i to kaznena prijava Policijske postaje Senj broj: 511-04-09/20-Ku-49/1-2021 od 17.09.2021. (list 1 do 3 spisa) glede mjesta i vremena podnošenja, zapisnik o očevidu Klasa: 211-04/21-K-776, Urudžbeni broj: 511-04-09/06-K-49-1/2021 od 17.09.2021. (list 4 do 5 spisa), situacijski plan nesreće (list 6 spisa, dokumentacijski list hitnog slučaja za Vrban Vladu od 25.06. 2021. (list 9 spisa), izvadak iz Matice umrlih – Matični ured Senj za BE Klasa: 223-04/21-002/82, Ur. broj: 2125-07-02/15-21-1 od 29.06.2021. (list 36 spisa), dokumentacijski list Zavoda za hitnu medicinu Ličko – senjske županije za KE od 25.06.2021 (list 82 spisa), dokumentacijski list hitnog slučaja za KE od 25.06.2021. (list 83 spisa), dokumentacijski list Zavoda za hitnu medicinu Ličko – senjske županije za LE od 25.06.2021. (list 86 spisa), fotodokumentacija očevida broj: 511-04-13/06-7513/2021 od 08.10.2021. (list 95-107 spisa), potvrda o smrti za AE od 25.06.2021. (list 109-111 spisa), potvrda o smrti za BE od 25.06.2021. (list 112-114 spisa), nalaz i mišljenje Prof. dr. sc. ČE, dr. med., stalnog sudskog vještaka – specijaliste sudske medicine od 24.02.2022. (list 201-207 spisa), nalaz i mišljenje Jakoplić Igora, dipl. ing. stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila od 25.02.2022. (list 208-216 spisa), imovinsko pravni zahtjev oštećenika od 07.3.2023. (list 313 spisa), uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. AE (list 343-346 spisa), liječnička dokumentacija za okrivljenika (list 349- 422 spisa), te su saslušani stalni sudski vještaci Dražen Cuculić ( list 475 spisa) i Igor Jakopilić (list 476-477spisa) na raspravi 29. travnja 2025., reproducirana je snimka prvog ispitivanja okrivljenika CE (list 66 spisa) i s tim u vezi pročitan je zapisnik o pravom ispitivanju okrivljenika od istog datuma (list 63-66 spisa), te je temeljem čl. 431.st.1.toč.6. ZKP/08 pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆE od 17.12.2021 (list 68-71 spisa) dok se odustalo od provođenja dokaza očevid na licu mjesta te pribave podatka od ŽUC o postavljenoj prometnoj signalizaciji kao suvišno. Na kraju dokazanog postupka pročitan je izvadak iz Kaznene evidencije za okrivljenika i izvršen uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dr. Mirana Remsa te je okrivljenik iznio svoju obranu.

4. Iznoseći obranu, optuženi CE je naveo da mu je žao što je došlo do ove prometne nesreće, da može sve bi promijenio te jedino želi da mu ostane sačuvano radno mjesto. Priznaje da je počinio navedeno kazneno djelo na način, u vrijeme i mjestu kako ga se to tereti predmetnom optužnicom te istu ne osporava niti u jednom djelu. Nadalje navodi da mu je poslodavac rekao ukoliko ode u zatvor da će izgubiti radno mjesto te da će jako teško dobiti neko drugo radno mjesto s obzirom na svoju invalidnost, odnosno nema mogućnosti pomicanja desne ruke.

4.1. Na daljnji upit navodi da invalidnost desne ruke mu se dogodila u ovoj prometnoj nesreći.

4.2. Na daljnji upit navodi da je taj dan sa svojom suprugom išao na vikend tri dana na Pag, nije se žurio, nije mu se činilo da tako brzo vozi. Tog dana krenuli su iz Ljubljane , bio je dogovor da se nađu oko 7, nije gledao točno na sat koliko je bilo, moguće da je bilo i ranije te ne može precizirati s obzirom na protek vremena kada su krenuli.

4.3. Na daljnji upit navodi da motore vozi od svoje pete godine, otac ga je vozio još na motokros.

4.4. Na daljnji upit navodi da je u izvanbračnoj zajednici sa preminulom AE bio četiri godine.

5. U vrijeme iznošenja svoje obrane, optuženi je konstantno kroz plač drhtavim glasom i jecanjem vidno uzbuđen iznosio obranu. Zaključuje se da je uistinu vidno potresen radi prometne nesreće.

6. Optuženi CE prilikom prvog ispitivanja naveo je da mu je žao za to što se dogodilo jer je izgubio suprugu.

7. Vještak Dražen Cuculić (list 475 spisa) saslušan na raspravi iskazao je da ostaje kod nalaza i mišljenja od 24.2.2022.g , a isti nalaz radio na temelju dostupne dokumentacije u spisu s obzirom da nije bila provedena obdukcija.

8. Vještak Igor Jakopilić (list 476-477 spisa) saslušan na raspravi iskazao je da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja od 25.2.2022. te nema ništa za dodati.

8.1. Na daljnji upit pun. oštećenika naveo je da uz kolnik na mjestu nezgode nije bilo kuća niti ikakvih zgrada niti s jedne strane pa iako se dionica kolnika nalazila unutar naseljenog mjesta u katastarskom smislu i u smislu da je bila između postavljenih prometnih znakova s nazivom naseljenog mjesta mišljenja je da je vozač mogao ili trebao smatrati da vrijedi ograničenje od 90 km/h.

8.2. Na daljnji upit branitelja naveo je da ne može govoriti o suodgovornosti pješaka UE , jer kao vještak ne ulazi u taj dio a što se tiče prometno tehničkog djela to je odgovorio u svom nalazu.

9. Svjedok ME saslušan na ODO u Rijeci naveo je da se vozio iza CE. Vozili su se motorima. CE je uvijek bio savjestan vozač. Nikad nije pretjerivao s brzinom u naselju i uvijek je vozio 50-55 KM/h. Na izlazu iz mjesta odjednom se pojavio pješak koji je s desne strane stupio na kolnik. Htio je prijeći cestu, ali kad ih je vidio okrenuo se nazad i izgledalo je kao da se želi vratiti na desnu stranu. CE ga je pokušao zaobići po lijevoj strani ceste i u trenutku kad je Tomažev motor bio jako blizu pješaku, pješak se opet okrenuo, gledao oko sebe i naglo krenuo u lijevo. S prednjim desnim dijelom motora je zahvatio pješaka jer ga više nije mogao zaobići, što ga je bacilo u zrak i suputnica je pritom zadobila udarac i udarila u stijenu koja se nalazila pored. Pješak je pao na lijevu stranu. Nakon udarca CE je klizio na motoru otprilike 50 do 100 metara s desne na lijevu stranu. Nakon toga je zaustavio svoj motor. Zvali su Hitnu pomoć i započeli sa spašavanjem. Vozili su se jedan iza drugoga na udaljenosti od oko 100 metara. U naselju je brzina okrivljenika bila 50-55 km/h, a nakon izlaza iz mjesta ne može procijeniti kojom brzinom je vozio okrivljenik. Kad je prvi puta uočio pješaka isti je bio negdje na sredini njihove kolničke trake. Pješak se nalazio nekako već na sredini kada je vidio da okrivljenik zaobilazi pješaka. Do udara je došlo na lijevoj strani. Pješak je u odnosu na mjesto udara pao svega par metara. Okrivljenik je udario u kameni usjek jako blizu u odnosu na mjesto udara u pješaka, obzirom da je pješak pao na desno, a njih je odbilo na lijevu stranu, tako da je došlo odmah do kontakta. AE je pala negdje na sredinu lijeve kolničke trake, ali kako je izgledalo prvo je udarila u stijenu. Pješaka je prvi puta vidio na sredini desne kolničke trake. Prelazio je cestu s desne na lijevu stranu. Pješak je bio već skoro na sredini ceste kad ga je okrivljenik krenuo zaobilaziti s njegove lijeve strane. Pješak je tada stao, okrenuo se kao da će se vratiti od kuda je krenuo da bi se zatim opet okrenuo i skoro trčeći pokušao prijeći cestu po onoj strani kolnika gdje ga je CE pokušao zaobići. Pješak je bio na sredini kolnika kad ga je CE krenuo zaobilaziti s lijeve strane. Pješak je stao okrenuo se i vraćao se otkud je krenuo, zatim se naglo okrenuo i krenuo po lijevoj strani prelaziti cestu. Tamo nema pješačkog prijelaza. Ne sjeća se da li se okrivljenik kretao istom brzinom ili je dodao gas prilikom zaobilaženja. U većini slučajeva se ubrzava pri zaobilaženju da bi se što prije zaobišlo i izbjegla opasnost. Misli da nije postojala mogućnost da okrivljenik zaustavi svoj motocikl gdje je pješak prelazio. On se zaustavio otprilike 20 metara od mjesta sudara. Ne sjeća se brzine hoda pješaka od kad ga je uočio pa kad je došao do sredine ceste. Sjeća se da je pješak ubrzao kada se zadnji puta okrenuo i pokušao doći na lijevu stranu ceste. Po njegovom mišljenju je posljednji potez pješaka bio potpuno nepredvidiv jer je izgledalo da će se vratiti na desnu stranu ceste od kuda je i došao. Pješaka su neko vrijeme oživljavali na mjestu nesreće, te je preminuo u kolima Hitne pomoći. AE su na mjestu nesreće oživljavali jako dugo, čak nekih sat i pol, ali je nisu ni stavili u kola Hitne pomoći jer je preminula na mjestu nesreće.

10. Iz Zapisnika o očevidu Policijske postaje Senj Klasa: 211-04/21-K-776, Urudžbeni broj: 511-04-09/06-K-49-1/2021 od 17. rujna 2021. proizlazi da je mjesto događaja Sveti Juraj, Ulica Kotlina bb, kolnik u oba smjera, bez prijelaza za pješake. Širina kolnika je 7 metara, a asfalt je bio suh – čist. Ograničenje brzine je 50 km/h. Stanje prometa je gusto, a vidljivost dobra-sunčano. Vezano za prometne znakove je naznačeno da je vertikalna i horizontalna signalizacija dobra. U zapisniku o očevidu su evidentirani tragovi struganja motocikla, tragovi krvi pješaka UE, tragovi stakla plastike otpali prilikom sudara, tragovi curenja ulja iz motocikla, položaj motocikla reg. oznake [registarska oznaka]. Na sredini kolnika se nalazi puna bijela crta koja dijeli dva kolnička traka za promet vozila iz obaju smjerova. Navedeno je evidentirano u situacijskom planu prometne nesreće, te fotodokumentaciji očevida, time da su u istima evidentirani i tragovi udara motocikla u kameni usjek u duljini od 36 metara, položaj preminule putnice AE po dolasku policijskih službenika, položaj pješaka u trenutku dolaska Hitne pomoći i drugi tragovi.

11. Iz Nalaza i mišljenja Jakoplić Igora, dipl. ing. stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila od 25. veljače 2022. pored ostalog proizlazi da na mjestu nezgode nije bilo pješačkog prijelaza niti rubne trake s obje strane kolnika prikladne za kretanje pješaka, a ispred i iza dionice kolnika se nalaze nepregledni zavoji. Brzina kretanja okrivljenika na motocikla u trenutku naleta pješaka iznosila oko 92 km/h. Tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova nije moguće utvrditi brzinu kretanja motocikla prije nezgode, ali ako se uvaži da je okrivljenik na opasnost reagirao u najranijem mogućem trenutku, kao vozač sa prosječnim psihofizičkim sposobnostima, tada se prije nezgode morao kretati brzinom od 119 km/h. Ako se kretao nekom manjom brzinom od 119 km/h tada na opasnost nije reagirao u najranijem mogućem trenutku. Okrivljenik je nalet na pješaka UE mogao izbjeći intenzivnim kočenjem pri prethodnom kretanju brzinom od 104 km/h jer bi tada reakcija i vrijeme kočenja trajali 2,8 sekundi, što bi pješaku UE bilo dovoljno da izađe van gabarita motocikla na mjestu naleta. Prema prometno tehničkim kriterijima je uzrok nezgode kretanje stradalog pješaka UE preko kolnika vrlo blizu nepreglednog zavoja uz dva zaustavljanja i okretanja u zoni sredine kolika.

12. Iz sadržaja Nalaza i mišljenja prof. dr. sc. ČE, dr. med. stalnog sudskog vještaka – specijaliste sudske medicine od 24. veljače 2022. proizlazi da je UE u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio višestruke teške tjelesne ozljede i to otvorene rane glave tjemeno lijevo, prijelom baze lubanje, prijelom nosne pregrade, nagnječenje prsnog koša sa serijskim prijelomom rebara, prijelom lijevog ramena i lijeve nadlaktice, prijelom lijevog kuka, nagnječenja desnog koljena i hemoragijski šok, a koje su dovele do smrtnog ishoda. Smrt je nasilna, a uzrok smrti su mnogostruke tjelesne ozljede, odnosno traumatski šok. Naletna brzina od 92 km/h odgovarala bi području naletne brzine pri kojoj najčešće dolazi do utvrđenih ozljeda na tijelu pješaka u kontaktu sa motornim vozilom dvotočkašem. AE kao suvozačica na motoru, nakon naleta na pješaka i destabilizacije motocikla u nastavku kretanja, pri padu je udarila u kameni usjek s desne strane ceste u odnosu na zatečeni položaj tijela na kolniku, pri čemu je zadobila višestruke teške tjelesne ozljede i to: otvorenu ranu na zatiljnom dijelu glave prijelom baze lubanje, krvarenje unutar lubanjske šupljine, krvarenje iz oba uha, prijelom rebara na desnoj strani grudnog koša, prijelom obiju potkoljenica i prijelom lijeve bedrene kosti, koje su dovele do smrtnog ishoda. Smrt je nasilna, a uzrok smrti su višestruke teške tjelesne ozljede odnosno traumatski šok. Ozljede su nastale djelovanjem jake, mehaničke sile tupotvrde površine, najvjerojatnije udarcem lijevom stranom tijela i glavom u kamenu stijenu, nakon čega je došlo do pada tijela na kolnik.

13. U postupku nije bilo sporno da je optuženik kritičnog dana upravljao motociklom reg. oznake i broja KR-RU-38(SLO), neprimjerenom brzinom kroz mjesto Sveti Juraj, te po izlasku iz njemu nepreglednog lijevog zavoja, uslijed čega je pri brzini od 92 km/h motociklom naletio na pješaka UE, koji je prelazio kolnik njemu s desne na lijevu stranu, na način da je svojim motociklom prešao na suprotnu stranu kolnika, te u pješaka UE udario na lijevoj kolničkoj traci, nakon čega je izgubio kontrolu nad motociklom, te motociklom udario u kameni usjek s lijeve strane kolnika, kada je njegova suputnica AE glavom i tijelom udarila u isti, a zatim pala na kolnik, pri čemu su pješak UE i njegova suputnica na motociklu AE, zadobili višestruke teške tjelesne ozljede od kojih su ubrzo preminuli.

14. Kako je optuženi CE u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela za koje se tereti, a njegovo je priznanje na raspravi bilo potpuno, te sukladno provedenim i gore navedenim dokazima – a posebno nalazu i mišljenju vještaka prometne struke, iz kojeg proizlazi da je brzina kretanja okrivljenika na motocikla u trenutku naleta pješaka iznosila oko 92 km/h, da je nalet na pješaka UE mogao izbjeći intenzivnim kočenjem pri prethodnom kretanju brzinom od 104 km/h, jer bi reakcija i vrijeme kočenja trajali 2.8 sekundi, što bi pješaku UE bilo dovoljno da izađe van gabarita motocikla.

15. Nadalje i iz provedenog sudskomedicinskog vještaka proizlazi da je na mjestu naleta, UE zadobio višestruke teške tjelesne ozljede, a koje su dovele do smrtnog ishoda, smrt je nasilna, a uzrok smrti su mnogostruke tjelesne ozljede, odnosno traumatski šok. Naletna brzina od 92 km/h odgovarala bi području naletne brzine pri kojoj najčešće dolazi do utvrđenih ozljeda na tijelu pješaka u kontaktu sa motornim vozilom dvotočkašem. AE kao suvozačica na motoru, nakon naleta na pješaka i destabilizacije motocikla u nastavku kretanja, pri padu je udarila u kameni usjek s desne strane ceste u odnosu na zatečeni položaj tijela na kolniku, pri čemu je zadobila višestruke teške tjelesne ozljede, smrt je nasilna, a uzrok smrti su višestruke teške tjelesne ozljede odnosno traumatski šok. Ozljede su nastale djelovanjem jake, mehaničke sile tupotvrde površine, najvjerojatnije udarcem lijevom stranom tijela i glavom u kamenu stijenu, nakon čega je došlo do pada tijela na kolnik.

16. Nadalje sud je prihvatio iskaz svjedoka ME prijatelja okrivljenika obzirom da je isti u suglasju sa provedenim vještačenjima.

17. Sud je u cijelosti prihvatio i nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka sudskomedicinske struke dr. Dražena Cuculića te vještaka prometne struke Igora Jakoplića, jer su isti dani stručno, jasno i sigurno te su sukladni međusobno i pravilima struke i vještine, a sa ostalim izvedenim dokazima čine jedinstvenu cjelinu. Osim toga na nalaze i mišljenja vještaka nije bilo primjedbi. U cijelosti je prihvaćena kao istinita i vjerodostojna pročitana dokumentacija u spisu obzirom da tijekom postupka nije izveden niti jedan dokaz kojim bi ista bila dovedena u pitanje te je u suglasnosti s obranom optuženog

18. Stoga je nedvojbeno utvrđeno da je optuženi CE počinio kazneno djelo za koje se tereti upravo na način naveden u činjeničnom opisu optužnice.

19. Uzevši u obzir utvrđeni činjenični kompleks, dokazano je da je optuženi CE u svom ponašanju ostvario nužna zakonska obilježja kaznenog djela (tzv. biće djela) – nehajnog izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227.st.2. i 6. KZ/11.

20. Kazneno djelo izazivanja prometne nesreće iz članka 227. stavka 6. KZ/11. u vezi članka 227. stavka 1. i 2. KZ/11. čini onaj tko iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, pa zbog toga prouzroči smrt jedne ili više osoba.

21. Tako postupajući okr. CE je kazneno djelo počinio sa svjesnim nehajem. Dakle, okrivljenik je ostvario kazneno djelo koje nije htio, a posljedica djela je rezultat njegove nepažnje. Činjenica da počinitelj nije bio pažljiv onoliko koliko je to bio dužan i koliko je mogao biti. Baš u tome se sastoji sadržaj neprava i krivnje okrivljenika. Njegova neopreznost u prometu je suština nehaja. Protupravnost nehajnog ponašanja mjeri se objektivnim mjerilom, a objektivno mjerilo za nehaj je propuštanje dužne pažnje i time prouzročene posljedice iz bića djela. Okrivljenik je vozio neprilagođenom brzinom (u trenutku naleta na pješaka UE iznosila je 92 km/h) dok ograničenje na tom dijelu ceste je 90 km/h te nije prilagodio vožnju te brzinu kretanja motocikla osobinama i stanju ceste. Tako da se može pravodobno zaustaviti. Prometni vještak je utvrdio da je da je nalet na pješaka UE mogao izbjeći intenzivnim kočenjem pri prethodnom kretanju brzinom od 104 km/h, jer bi reakcija i vrijeme kočenja trajali 2.8 sekundi, što bi pješaku UE bilo dovoljno da izađe van gabarita motocikla. Dakle, da se okrivljenik pridržavao vožnje prilagođenom brzinom i te istu prilagodio uvjetima i stanju ceste, do prometne nesreće ne bi došlo.

22. Ubrojivost okrivljenika nije u tijeku postupka dovedena u pitanje.

23. Svijest o protupravnosti tijekom postupka nije osporena.

24. Nije utvrđeno ni postojanje niti jednog ispričavajućeg razloga.

25. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počinitelj život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu, a sve kako slijedi.

26. Kao olakotne okolnosti sud je cijenio činjenicu ranije okrivljenikovu neosuđivanost, da je u cijelosti priznao počinjenje djela i izrazio žaljenje kao i iskazao saučešće obitelji pokojne žrtve kao i činjenicu da je kazneno djelo počinjeno doista u jednom trenutku nepažnje. Već ranije je spomenuto da je okr. djelo počinio s nehajem, koji je, kao oblik krivnje, isto relevantna činjenica koju sud vrednuje kroz odmjeravanje kazne a posebice činjenicu da iz obrane optuženika jasno proizlazi kako ga posljedice ove prometne nesreće stvarno pogađaju, naime u ovoj prometnoj nesreći optuženiku je stradala supruga. Činjenica da je i sam oštećenik UE doprinio samom učinu kaznenog djela, a da je i okrivljenik zadobio vrlo teške tjelesne ozljede zbog čega je sada ugrožena i njegova egzistencija koja je vidljiva kroz otkaz ugovora o radu što je najavio njegov poslodavac što također predstavlja olakšavajuću okolnost.

27. Otegotne okolnosti sud nije utvrdio.

28. Shodno navedenom, sud je utvrdio postojanje naročito olakotnih okolnosti, te je primjenjujući odredbu članka 48. stavka 2. KZ/11 okr. CE proglasio krivim i osudio ga je na kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci.

29. Daljnju odluku o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro sud je donio uzevši u obzir sve okolnosti odlučne za izbor vrste i mjere kazne smatrajući da za ostvarenje svrhe kažnjavanja ipak nije potrebno izvršenje kazne zatvora. Stoga je sud, zamijenivši izrečenu zatvorsku kaznu radom za opće dobro, odlučio okrivljeniku pružiti priliku socijalne reintegracije kojom će ga navesti da uskladi svoje ponašanje s pozitivnim prometnim propisima Republike Hrvatske.

30. Dakle, sud smatra da će se izvršenjem humanitarnog rada ostvariti svrha kažnjavanja kojom će se izraziti društveno-moralna kritika zbog počinjenog djela i na taj način jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, ali i istovremeno dovoljno djelovati na okrivljenika i na sve druge da više ne čine kaznena djela, odnosno na njihovu svijest o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

31. Sud je optuženiku kaznu zatvora od jedanaest mjeseci zamijenio radom za opće dobro na način da je jedan dan zatvora zamijenio s dva sata rada za opće dobro. Ako optuženik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro, sud će donijeti odluku kojom će odrediti izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili u neizvršenom dijelu.

32. Naime, uzimajući u obzir naročite olakotne okolnosti utvrđene na strani okrivljenika uzimajući u obzir izostanak otegotnih kao i protek vremena od inkriminiranog događaja, sud smatra da se svrha kažnjavanja može postići radom za opće dobro koji je efikasnija kazna radi sprječavanja daljnjeg protupravnog postupanja jer se kazna odslužuje radeći nešto korisno za društvo pa kao takva, predstavlja u konkretnom slučaju odgovarajuću kaznu. Naime, unatoč činjenici da je u prometnoj nesreći smrtno stradao oštećenik UE i ŠE sud smatra da će se svrha kažnjavanja postići i bez izricanja okrivljeniku bezuvjetne kazne zatvora koju kaznu, vodeći računa o naročitim olakotnim okolnostima smatra prestrogom.

33. Ako se okrivljenik CE u roku od osam dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, sukladno odredbi čl. 55. st.6.KZ/11 nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja, dok će sud na temelju čl. 55. st. 7. KZ/11 ako okrivljenik svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u određenom roku, donijeti odluku kojom određuje izvršenje određene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu.

34. Tijekom postupka oštećenici NE i HE su putem opunomoćenika dostavili sudu podnesak sa imovinskopravnim zahtjevom te je na temelju čl. 158 st. 2 ZKP/08 oštećenicima NE i GE djelomično dosuđen imovinsko pravni zahtjev i to za imovinsku štetu kao u izreci presude obzirom da su oštećenici priložili račune za troškove pogreba pok. UE dok su sa preostalim djelom imovinsko pravnog zahtjeva upućeni u parnicu.

35. Kako je sud okrivljenika proglasio krivim na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljenik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u visini navedenoj u izreci presude, a čija je visina odmjerena prema složenosti i trajanju postupka, troškove provedenih vještačenja u visini navedenoj u izreci presude i troškove zastupanja oštećenika po opunomoćeniku koji će se odmjeriti naknadno, a s obzirom da je utvrđeno da ih je u mogućnosti podmiriti prema svojem imovinskom stanju s obzirom da je zaposlen i ostvaruje primanja.

36. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Rijeci, 30. travnja 2025

Predsjednica vijeća

Anamaria Zubović-Bogosavljev,

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke i branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i branitelja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Žalbu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. ZKP/08.) ne može podnijeti optuženik u odnosu na točku optužbe za koju se izjasnio da se smatra krivim, osim ako je optuženik za dokaze o isključenju protupravnosti ili krivnje saznao nakon donošenja presude ili se radi o činjenicama odlučnim za izbor vrste i mjere kazne, sudske opomene, uvjetne osude, djelomične uvjetne osude, zamjene radom za opće dobro na slobodi, posebnih obveza, zaštitnog nadzora, sigurnosne mjere, oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta, te troškova kaznenog postupka (članak 464. stavak 7. ZKP/08.)

DOSTAVITI:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, na poslovni broj KO-DO-391/2022

2. Optuženi CE, nakon prijevoda na slovenski jezik

3. Branitelj optuženika Saša Jelušić , odvjetnik iz Rijeke

4. Pun. oštećenika