R1-294/2017.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
STALNA SLUŽBA U SUPETRU
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, stalna služba u Supetru po sucu ovog suda Katarini Heinrich, u pravnoj stvari predlagatelja: FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku ZU, odvjetniku u [adresa], protiv predloženika: ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Heli Guić, odvjetnici u Supetru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 1. travnja 2025. godine, u nazočnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika ZU te tuženika ŠU osobno uz punomoćnicu odvjetnicu Helu Guić, dana 30. travnja 2025. godine, donio je i objavio
r j e š e n j e
Odbija se prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice.
Obrazloženje
1. U prijedlogu se navodi da su predlagatelj i predloženik suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki za ½ dijela, da među strankama nema spora o predmetu diobe i opsegu imovine kao niti o suvlasničkim udjelima, da se predlagatelj želi odvojiti od predloženika o čemu se stranke nisu uspjele sporazumjeti, zbog čega se predlaže razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] civilnom diobom, odnosno prodajom na javnoj dražbi te geometrijskom diobom čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. Predloženik se u odgovoru na prijedlog ne protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina vertikalnom geometrijskom diobom, uz poštivanje postojećeg vlasničkog posjeda stranaka i njihova dogovora.
3. Tijekom dokaznog postupka pregledani su zk izvadci za predmetne nekretnine te je izveden dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju te vještaka za graditeljstvo.
4. Prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nije osnovan.
5. Člankom 47. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća. Odredbom čl. 48.ZV-a propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno. Kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drukčije.
6. Odredbom čl. 49.ZV-a propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga. Kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta. Suvlasnici mogu sporazumno odabrati osobu koja će umjesto njih odlučiti o načinu razvrgnuća. Ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud.
7. Odredba čl 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja ( st. 2. ) . Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
8. Na očevidu na licu mjesta vještak za geodeziju identificirao je predmetne nekretnine te je utvrdio predmet diobe predstavljaju čest. zgr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], te dio čest. zem. [katastarska čestica] u naravi objekt pod terasom odnosno betonskom pločom, koja je sastavni dio kuće u suvlasništvu stranaka. Predmetne nekretnine u naravi predstavljaju kuću na tri etaže sa dvorištem na južnoj strani. Iz tematske skice geodetskog nalaza vještačenja također proizlazi da se dio kuće u suvlasništvu stranaka, koja je predmet razvrgnuća, nalazi na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na preostalom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], ukupne površine 446 m2, nalaze se dvije stambene zgrade koje nisu predmet diobe, a na kojima su kao suvlasnici istina upisane stranke i to predlagatelj FU za 3/9 dijela te predloženik ŠU za 6/9 dijela . Iz nalaza vještaka za graditeljstvo, list br. 4., vidljivo je da se terasa označena kao 1e- pripadak E1, površine 26,10 m2, jednim svojim dijelom nalazi izvan predmetnih čestica čest. zgr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], te se nalaze na
dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 446 m2.
9. Predlagatelj nakon utvrđenja vještaka da se nekretnina koja je predmet diobe nalazi jednim svojim dijelom i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nikada nije uredio prijedlog na način da i taj dio kuće označi kao predmet diobe.
10. Na ročištu održanom dana 17. siječnja 2014. godine predlagatelj je odustao od prijedloga da se razvrgnuće zajednice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvrši civilnom diobom, obzirom da obje stranke i žive u kući koja je predmet diobe.
11. Na okolnost mogućnosti diobe predmetne nekretnine izveden je dokaz saslušanjem vještaka za graditeljstvo Slavena Runje koji je u svom iskazu naveo da geometrijska dioba u konkretnom slučaju nije moguća i to zbog nezadovoljavanja urbanističkih uvjeta prostorno plana Općine Povlja. Geometrijska dioba da ponajprije podrazumijeva formiranje novih čestica ili od predmetnih ili o dijelova predmetnih čestica a svaka od novonastalih nekretnina treba zadovoljavati uvjete prostornog plana a to su veličina građevinske čestice, koeficijent izgrađene čestice, i koeficijent iskorištenosti novonastale čestice. Minimalna površina čestice koja se može formirati po prostornom planu je 200 m2, a ukupna površina predmetnih čestica iznosi 147 m2. Za razvrgnuće etažiranjem preduvjet je da bude formirana nova čestica, da bude unutar istog ZK uloška sa jasnim suvlasničkim udjelima, kuća mora biti uplanjena, nakon čega je tek moguće provesti postupak etažiranja ili putem suda ili dogovorom stranaka.
12. Kako obzirom na sve navedeno nije moguće razvrgnuti suvlasničku zajednicu na jedan od zakonom predviđenih načina, koji je moguć i dopušten, kako je to propisano čl. 47. ZV-a, prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice je odbijen te je odlučeno kao u izreci.
U Supetru, 30. travnja 2025.g.
Sudac
Katarina Heinrich
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave rješenja. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje sud neće dostavljati odluku prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis iste. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Sud će istaknuti odluku na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
Dostaviti:
1. odvj. ZU, [adresa]
2. odvj. Hela Guić, Supetar
