Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27

    Split

    Poslovni broj: P Ob-559/2021-22

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Anđelki Rađi kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Dinka [adresa], zastupana po punomoćniku Meri Prar, odvjetnici iz Splita protiv tuženika RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Miši Živaljiću, odvjetniku iz Splita, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave, zaključene dana 25. veljače 2025., u nazočnosti pun. tužitelja i pun. tuženika, a objavljene dana 30. travnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik za 1/2 od 71/100 dijela 82/2744 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-67) dijela nekretnine označene kao čest. 522/17, ZU 15064, KO [katastarska općina], anagrafske oznake Dinka [adresa], stanom na XI. (jedanaestom) katu, označen br. 35, površine 81,56 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje s blagovaonicom, dnevnog boravka, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe, pa se ovlašćuje se tužiteljica, temeljem ove presude, postići uknjižbu prava vlasništva 82/2744 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-67) dijela nekretnine označene kao čest. 522/17, ZU 15064, KO [katastarska općina], anagrafske oznake Dinka [adresa], 6 stanom na XI. (jedanaestom) katu, označen br. 35, površine 81,56 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje s blagovaonicom, dnevnog boravka, kupaonice, nužnika, hodnika i lođe na svoje ime EJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] za 1/2 od 71/100 dijela, uz istodoban izbris prava vlasništva s imena tuženika za 1/2 od 71/100 dijela, što je tuženik dužan trpjeti.

    II. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnik za 1/2 (jednu polovicu) posebnog dijela zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 14976, KO [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28), i to baš stana na (sedmom) katu, označen br. 23, tip stana E 11, u površini od 83,50 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe i balkona, sve neodjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine - zgrade, uključujući zemljište i zajedničke dijelove zgrade, sukladno odredbi članka 68., 69. i čl. 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa se ovlašćuje se tužiteljica, temeljem ove presude, postići uknjižbu prava vlasništva posebnog dijela zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], ZU 14976, KO [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa], ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-28), i to baš stana na VII. (sedmom) katu, označen br. 23, tip stana E 11, u površini od 83,50 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika, predsoblja, hodnika, lođe i balkona, sve neodjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine - zgrade, uključujući zemljište i zajedničke dijelove zgrade, sukladno odredbi članka 68., 69. i čl. 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na svoje ime EJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], Dinka [adresa] za 1/2 (jednu polovicu) dijela, uz istodoban izbris prava vlasništva s imena tuženika za 1/2 (jednu polovicu), što je tuženik dužan trpjeti.

    III. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 5.815,76 Eura sa zateznom kamatom koja teče od 29. travnja 2025. pa do isplate po stopi sukladno odredbama čl. 29. st. 2. i st 8. Zakona o obveznim odnosima.

    Obrazloženje

    1. U tužbi poslanoj ovom sudu dana 7. prosinca 2021. tužiteljica navodi da je s tuženikom zaključila brak dana 16. listopada 2002. u Splitu. Za vrijeme trajanja bračne zajednice navodi da je zajedno s tuženikom, zajedničkim radom, između ostalog, stekla u vlasništvo nekretninu – stan u [adresa] u [adresa] i to temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine "U Splitu, 29.07.2015." koji je kupljen za cijenu od 136.500,00 Eura protuvrijednosti u kunama na dan isplate, da su dio te kupoprodajne cijene u visini kunske protuvrijednosti od 96.500,00 Eura stranke podmirile iz sredstava bračne stečevine, a iznos od 40.000,00 Eura tuženik je platio iz vlastite imovine. Nadalje, ovih 40.000,00 Eura tuženik je dobio od svoje sestre ŠJ, a na ime dijela stana koji bi nasljeđivanjem iza smrti roditelja pripao i tuženiku kao zakonskom nasljedniku. Stoga tužiteljica smatra da je ovaj stan za 29/100 dijela vlastita imovina tuženika, a 71/100 dijela bračna stečevina tužiteljice i tuženika pod 1, tj. vlasništvo tužiteljice za ½ od 71/100 dijela. Nadalje, tužiteljica navodi da su stranke stekle u vlasništvo i stan u [adresa], koji je kupljen temeljem Ugovora o kupoprodaji "U Splitu, 31.08.2018." za iznos od 166.000,00 Eura protuvrijednosti u kunama na dan isplate, a koji iznos su tužiteljica i tuženik u cijelosti podmirili iz sredstava bračne stečevine, uz to su dio sredstava pozajmili od trećih osoba te zajmove su vratili sve iz sredstava bračne stečevine. Također su stranke imale obvezu u odnosu na taj stan na kojem je postojalo stanarsko pravo od ranijeg vlasnika, stranke su iz sredstava bračne stečevine isplatili i iznos od 2.149,03 Eura u protuvrijednosti u kunama i ishodili brisovno očitovanje od HŽ infrastrukture. Tužiteljica u ovoj tužbi ističe da je saznanjem od strane suvlasnika stanara dana 25. studenog 2021. saznala da je tuženik, njen suprug sa svojom majkom LJ dana 4. siječnja 2021. zaključio ugovore o darovanju, a potpisi na tim ugovorima su ovjereni po javnom bilježniku, te temeljem tih ugovora obje nekretnine darovao svojoj majci koja je to darovanje prihvatila, stoga tužiteljica u ovom postupku predlaže da se utvrdi ništetnim darovne ugovore od 4. siječnja 2021. a na kojem su potpisi ovjereni od javnog bilježnika te da se uspostavi ranije ZK stanje na predmetnim nekretninama odnosno na stan u [adresa] u [adresa] i na stan u [adresa] u [adresa]. Tužiteljica također traži da se utvrdi da je ona suvlasnica za ½ od 71/100 dijela nekretnine u [adresa], jer da ona smatra da je u tom dijelu ona suvlasnica predmetne nekretnine te da je tuženik to dužan trpjeti uknjižbu njenog suvlasništva. Također tužiteljica traži da je se utvrdi suvlasnicom za ½ dijela stana u [adresa] jer i to predstavlja bračnu stečevinu stranaka, te da je tuženik dužan trpjeti njen upis na nekretnini za ½ dijela. Tužiteljica potražuje naknadu parničnog troška.

    2. Tuženicima tada prije označenima ZJ i LJ je uredno dostavljena tužba s prilozima na odgovor, a isti su se izjasnili da se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice kao neosnovanom te predlažu njene zahtjeve odbiti uz naknadu parničnog troška tužiteljice prema tuženima pod 1 i pod 2. Tuženik pod 1 tvrdi da je za kupnju stana u [adresa] on od svoje sestre primio iznos od 40.000,00 Eura i 30.000,00 Eura koja sredstava su korištena za kupnju ovog stana, jer ga je njegova sestra na ovaj način isplatila iz osnove nasljedstva nad stanom koji bi spadao i u nasljedstvo tuženika pod 1 tj. tada još supruga tužiteljice. Naveo je tuženik da je cijeli život plovio na brodu kao pomorac i zarađivao novac, a tužiteljica je prvi put zasnovala radni odnos neposredno prije podnošenja tužbe. Tuženik je naveo da je tužiteljica novčani iznos od 51.000,00 Eura, a koju je tuženik stekao prodajom vlastite kuće u [adresa] uzela dana 8. prosinca 2021. bez suglasnosti tuženika i taj iznos zadržala do danas. Stoga je tuženik podnio protutužbu u odnosu na navedeni iznos od 51.000,00 Eura podneskom kojeg je dostavio sudu 15. ožujka 2023., ta njegova protutužba je zavedena pod brojem P Ob-142/2023, te je u tom svom zahtjevu naveo da taj iznos ne spada u bračnu stečevinu već da se radi o njegovoj vlastitoj imovini uz zahtjev da mu je tužiteljica dužna isplatiti navedeni iznos zajedno za zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 8. prosinca 2021., pa do isplate. Tuženik se dodatno izjasnio da bi on bio većinski vlasnik stana u [adresa] na adresi Dinka [adresa], da je stan u [adresa] bračna stečevina koja je stečena isključivo tuženikovim radom na brodovima. Pojasnio je da je on prije zaključenja braka s tužiteljicom, sa svojom sestrom E zaključio ugovor o kupoprodaji kuće u [adresa] 2.9.2011. a koju kuću je njegova sestra E naslijedila od bake TJ, a sestra E je s njim potpisala i ovjerile dogovor još 12.10.2009. da će tu kuću prodati tuženiku, tu kuću je tuženik od svoje sestre kupio za iznos od 26.900,00 Eura, a koji iznos je tuženik dana 20.4.2010. isplatio ujaku BJ sve u ime i za račun tuženikove sestre CJ čime je ona svom isto ujaku podmirila dio cijene za njegovu polovinu stana na adresi [adresa]. Tu nekretninu u [adresa] tuženik je kao svoju vlastitu imovinu prodao 21.5.2021. kupcu ĐJ, te je tužiteljica bez suglasnosti, znanja i odobrenja tuženika dana 8. prosinca 2021. s njegovog računa uzela iznos od 51.000,00 Eura. Tuženik se osvrnuo da je tužiteljica trošila desetke tisuća eura na skupu i luksuznu odjeću i obuću, da je time financiran njen vlastiti studij u trajanju od šest godina, specijalizacija u Sloveniji, tečajevi te njeno fiktivno zaposlenje, tj. da je tuženik nešto više od osam godina platio 50.000,00 Eura na ime zaposlenja tužiteljice putem rodice tužiteljice koja radi u knjigovodstvenom servisu. Radi toga tuženik smatra da ½ stana u [adresa], KJ [adresa] predstavlja njegovu vlastitu imovinu, a da ¼ dijela njegovu bračnu stečevinu tako da u imovinu tužene može spadati samo preostala ¼ dijela ove nekretnine, nadalje da bi u imovinu tužene mogla spadati ½ stana na adresi [adresa], u slučaju da tužena sebi nije zadržala 51.000,00 Eura njegovog vlastitog novca kao i više desetaka tisuća vrijedne dizajnerske odjeće i obuće, naočala koje je kupovala od sredstava koje je zaradio tuženik, te tuženik navodi da u situaciji da se stranke dogovore ili da temeljem sudske odluke tužiteljici pripadne jedna od dvije nekretnine koje su predmet postupka, on smatra da bi mu tužiteljica ostala dužna iznos veći od 100.000,00 Eura.

    3. Rješenjem suda od 21. listopada 2022. sud je razdvojio postupak u ovoj pravnoj stvari tužiteljice HJ, sada EJ u odnosu na tuženog ŽJ i tuženu DJ radi utvrđenja ništetnosti darovnih ugovora od 4. siječnja 2021. i radi nalaganja uspostave ranijeg ZK stanja na nekretninama tj. na stanovima u [adresa], KJ [adresa] i stana u [adresa], te je odlučeno da će se ti postupci voditi kao parnični postupci pod oznakom P. Naime, kao prethodno pitanje u odnosu na ranije postavljene zahtjeve trebalo je riješiti pitanje bračne stečevine, pa tek kada se o tome donese pravomoćna odluka moći će se odlučiti o ništetnosti darovnih ugovora i drugih zahtjeva tužiteljice.

    3.1. U odnosu na postavljeni protutužbeni zahtjev tuženika za isplatu od 51.000,00 Eura (a koja oznaka spisa glasi P Ob-142/2023), taj postupak se izdvojio iz postupka P Ob-559/2021 i o istom će se odlučivati u drugom postupku, tj. o istom će se odlučivati u postupku koji se vodi kod ovog suda broj P Ob-560/2021, u kojem postupku tužiteljica EJ traži utvrđenje preostale bračne stečevine stranaka tj. između ostalog da sud utvrdi da iznos od 222.000,00 Eura, a koji iznos je dobiven prodajom nekretnine u [adresa] predstavlja stečevinu stranaka za ½ dijela svakog te da se naloži tuženiku da tužiteljici isplati 111.000,00 Eura. Naime, donošenje odluke o tome predstavlja li iznos od 222.000,00 Eura stečevinu stranaka je prethodno pitanje u odnosu na traženje da sud utvrdi da iznos od 51.000,00 Eura koji je tužiteljica uzela s računa tuženika ne spada u bračnu stečevinu stranaka.

    4. U tijeku postupka sud je pregledao izvadak iz matice vjenčanih za stranke, izvatke iz knjiga položenih ugovora KO [katastarska općina], ugovor o kupoprodaji nekretnine "U Splitu, 29.07.2015.", potvrda – tabularna izjava od 10. kolovoza 2015., izvadak iz ZK za KO [katastarska općina] za stan u [adresa], izvadak iz ZK za KO [katastarska općina] za stan u [adresa], ugovor o kupoprodaji od 31. kolovoza 2018., potvrda HŽ infrastrukture od 27.8.2018., brisovno očitovanje od 21.12.2020., privremeno porezno rješenje Porezne uprave, Ispostave Split od 7. rujna 2018., dokaz o prometu nekretnina, darovni ugovori "u Splitu, 04.01.2021., broj Ov-13/2021 i broj Ov-11/2021 oba od 4. siječnja 2021.", izvadak iz ZK za stan u [adresa], Dinka [adresa], dopis upućen od stane tuženika nadležnom CZSS Split od 30. lipnja 2021., shematski prikaz spasa braka, mail tuženika upućen tužiteljici od 6. prosinca 2021., ugovor o darovanju "u Splitu 15. listopada 2002.", priznanja potpisana od BJ od 20. travnja 2010., kupoprodajni ugovor zaključen između CJ i ŽJ od 2. rujna 2011., ugovor o kupoprodaji zaključen između tuženika i ĐJ od 21. svibnja 2021., izvod OTP banke na računu tuženika za razdoblje od 1.5.2021. do 31.5.2021. i za razdoblje od 1.12.2021. do 31.12.2021., rješenje o uvjetima građenja izdanog od Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo iz Kaštel Sućurca od 24. kolovoza 2011., dio preslike pomorske knjižice tuženika, e- mailovi upućeni od strane tuženika prema tužiteljici od 12. travnja 2008. i 17. travnja 2008., kupoprodajni ugovor "U Kaštel Starom, 26.9.2017.", izvadak iz ZK za KO [katastarska općina], fotografije sporne kuće, saslušana je u svojstvu svjedoka ŠJ i tužiteljica i tuženik u svojstvu stranaka.

    5. Tužbeni zahtjevi tužiteljice su osnovani.

    6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je u tome jesu li nekretnine i to stan u Dinka [adresa] i stan u [adresa] bračna stečevina stranaka i u kojem suvlasničkom dijelu.

    7. Sud smatra da se u ovoj pravnoj stvari primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona (NN 75/2014, 5/2015, 103/2015). Naime, Obiteljski zakon NN 75/2014 se primjenjivao od 28. lipnja 2014 , 1. rujna 2014. i 1. siječnja 2015., a temeljem odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. siječnja 2015., rješenje pod brojem U-I- 3101/2014 je u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom RH privremeno obustavio izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koji se poduzimaju na osnovi ObZ-14 i odlučio da se d donošenje nove odluke primjenu ObZ/03, tako da je donesen Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23) koji se primjenjuje od 1. studenog 2015. U pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova odredbe ovog ObZ/15 su gotovo istovjetne s odredbama ObZ/14, kao i u odnosu na ObZ/03, a koji ObZ je u pravni sustav unio neoborivu pretpostavku da su supružnici suvlasnici u ravnim dijelovima a bračnoj stečevini osim ako nisu drugačiji ugovorili. Naime, ObZ/14 je propisao da bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu kao što je to propisano i odredbom 35 ObZ/15. Pojam bračne stečevine je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drugačije ugovorili. Nadalje, je propisano da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju stvarno pravni i obvezno pravni odnosi ako ObZ-om nije drugačije određeno. U odnosu na pojam vlastite imovine oba ObZ-a navode da imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka ostaje njegova vlastita imovina, da je vlastita imovina i ona imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od imovine koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine.

    8. Nije sporno vrijeme stjecanja predmetnih nekretnina, tj. da je nekretnina u [adresa], KJ [adresa] (pobliže označena u točki I. izreke presude) stečena temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine zaključenog između prodavatelja SJ i JJ dana 29. srpnja 2015. te da je izvršena uknjižba tuženika u ZK na predmetnoj nekretnini temeljem tabularne izjave prodavateljice od 10. kolovoza 2015. U tom ugovoru se navodi da su stranke sporazumno utvrdile kupoprodajnu cijenu od 136.500,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan isplate, da je kupac prodavatelju danom 29. srpnja 2015. isplatio kaparu u kunskoj protuvrijednosti od 14.000,00 Eura, stranke su se dogovorile da će preostali iznos kupoprodajne cijene u iznosu 122.500,00 Eura kupac plaćati u ratama i to 30.000,00 Eura na dan 29. srpnja 2015., potom 76.000,00 Eura i 18.000,00 USA dolara najkasnije u kunskoj protuvrijednosti na dan 17. kolovoza 2015. koje su stanke dostavile niti u ocjeni tih dokaza niti iskaza stranaka u pogledu nekretnine

    8.1. Nije sporno da su stranke drugu nekretninu stan u [adresa], a koji je pobliže označen u točki II. izreke presude, stekle temeljem ugovora o kupoprodaji "u Splitu, 31. kolovoza 2018." za cijenu od 166.000,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti.

    9. U ovom postupku je trebalo između ostalog utvrditi je li između tužiteljice i tuženika postojala izvanbračna zajednica koja je propisana čl. 11. ObZ/14 i ObZ/15, kao i odredbom čl. 3. ObZ/03 naime, izvanbračna zajednica primjenjuje se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

    10. Saslušanjem tužiteljice i tuženika sud smatra da je između njih od svibnja 2008., kada su započeli zajednički živjeti u iznajmljenim stanovima u [adresa] započela izvanbračna zajednica koja je nastavljena sklapanjem braka 6. listopada 2012. u Splitu. Naime, u to vrijeme tužiteljica je studirala u Zagrebu, tuženik je istina radio kao pomorac i radni ritam mu je bio četiri mjeseca na brodu i dva na kopnu, odnosno sve kako su potrebe posla tražile, osim stanovanja kada bi tuženik bio na kopnu zajedno su planirali kupnju kuće, planirali su brak i djecu, za praznike je u početku njihove zajednice tužiteljica dolazila u Split kod svojih roditelja, a od 2009. su zajedno dolazili na praznike u Split kod njegovih roditelja. Tuženik ne spori da je plaćao stanarinu i režije za tužiteljicu u Zagrebu dok je ona studirala, s obzirom da je tužiteljica bila imala namjeru raditi i studirati u Zagrebu, ali je tuženik isticao želju za njihovim zajedničkim druženjima pa ona stoga nije radila dok je studirala odnosno tuženik je sve režije i iznajmljeni stan plaćao, jer je tužiteljica imala neku mala financijsku pomoć od svojih roditelja. Iako tuženik tvrdi da se on uvijek planirao ženiti ali da nisu imali zajedničke planove, tj. da je svatko imao svoje, potvrđuje da je prvi put s tužiteljicom bio u Zagrebu u prosincu 2007. nekoliko dana, a od 2008. da joj je plaćao i stanarinu i režije, tj. da je imao neki pokroviteljski odnos prema njoj, svo vrijeme da su uredno imali intimne odnose, negirao je da bi njemu tužiteljica prala odjeću dok bi on bio u Zagrebu. Tužiteljica je potvrdila da joj tuženik u početku nije davao nikakva financijska sredstva, a da joj je od 2009. osim plaćanja režija i stanarine davao i sredstva za hranu – osnovne potrepštine. Iz svega ovoga sud zaključuje da je između stranaka postojala i izvanbračna zajednica prije zaključenja braka koja je trajala najmanje tri godine, to proizlazi i iz dijela iskaza tuženika kada je istakao da se otac tužiteljice uključio krajem 2009. ili početkom 2010. savjetodavno u odnosu na pitanje restauracije kuće u [adresa]. Činjenica što su se stranke formalno zaručile 1. kolovoza 2011., po mišljenju suda i prije tih službenih zaruka održavali su emocionalnu, ekonomsku povezanost između njih, a posebno to potvrđuje i navod tuženika u podnesku od 15. ožujka 2023. u kojem je naveo da je tužiteljica njegovim novcem financirala vlastiti studij u trajanju od šest godina, što je bilo prije braka, da su joj plaćane specijalizacije u Sloveniji, razni tečajevi. Zašto bi to sve tuženik plaćao ako nije imao planove s tužiteljicom tj. sklapanje braka, stvaranje obitelji, unatoč tome što je u svom iskazu priznao da je imao sve skupa tri ili četiri avanture za jednu noć od kada je bio s tužiteljicom kao djevojkom, ali da nakon što ju je zaprosio od 2011. da više nije imao avantura s bilo kim drugim. Tu njegovu izjavu je tužiteljica potvrdila, tj. da je u trudnoći 2013. saznala za te avanture tuženika dok su bili zajedno u vezi, a prije braka, te je navela da je prvi put po povratku tuženika s broda 2013. u razgovoru s tuženikom tražila razvod.

    11. Sud je pregledao spis pod brojem P Ob-221/2022 a koji se vodi po tužbi tužiteljice protiv tuženika radi razvoda braka i dr. te je u tom postupku dana 15. listopada 2024. donesena djelomična presuda kojom je odlučeno o razvodu braka stranaka, po pitanju roditeljske skrbi u odnosu na zajedničku djecu, u odnosu na to s kojim će roditeljem mal. djeca stanovati te o održavanju osobnih odnosa mal. djece s roditeljem s kojim ne stanuju.

    12. Unatoč činjenici što tužiteljica tijekom trajanja braka pa sve do faktičkog prestanka bračne zajednice 6. veljače 2022. nije bila zaposlena osim u vremenu od 1. prosinca 2020. do 5. srpnja 2021. ona je vodila skrb o djeci i kućanstvu, a kako je već prethodno navedeno smatra se da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine ako nisu drugačije ugovorili. Između stranaka nije bilo ugovoreno o njihovim imovinsko pravnim odnosima na postojećoj ili budućnoj imovini.

    13. U odnosu na stan u KJ tužiteljica je u svom iskazu, tuženik također u svom iskazu naveo da je prilikom kupnje toga stana on od svoje vlastite imovine platio 40.000,00 Eura, tužiteljica tvrdi da je ostali dio kupoprodajne cijene plaćen iz sredstava bračne stečevine, a tuženik u svom iskazu navodi da je on osim tih 40.000,00 Eura svojom vlastitom imovinom - ušteđevinom od 18.000,00 USA dolara platio dio cijene stana, ušteđevinu je držao u jednom zidu u stanu Dinka [adresa] (bivši roditeljski stan, sada stan njegove sestre ŠJ). Tužiteljica također u svom iskazu ne spori da su prilikom kupnje stana u [adresa] brojali tih 18.000,00 USA dolara radi isplate cijene, međutim tužiteljica je istakla da je taj novac bio donesen u jednoj metalnoj kutiji, ali da ne zna iz kojeg točno mjesta i u kojem je zidu taj iznos bio, ali smatra da i taj iznos predstavlja bračnu stečevinu još za vrijeme njihove izvanbračne zajednice. Naime, tužiteljica je tvrdila da je u početku njihove izvanbračne zajednice tužitelj bio zaposlen u tvrtci Brodospas, da je tada plaću primao u dolarima, da je nakon toga promijenio poslodavca i da mu je plaća bila u Eurima negdje od 2013. Navela je da je nakon sklapanja braka njoj tuženik dao punomoć za raspolaganje na njegovom računu. Tuženik je istakao da je do 2007. radio u tvrtci Brodospas, potom je radio u jednoj američkoj kompaniji kada mu je plaća bila ispod 4.000,00 USA dolara, napredovao je 2010. tada mu je ritam rada bio tri mjeseca na kopnu, tri na brodu, 2012. je otišao iz američke kompanije u jednu japansku kompaniju i tada mu je plaća iznosila 7.000,00 Eura, dodatno je pojasnio da mu je isplata plaće u Eurima bila od 2012. Tuženik je tek na saslušanju održanom dana 25. veljače 2025. izjavio da je i ovih 18.000,00 dolara koji je plaćen kao dio kupoprodajne cijene za prvi stan njegova posebna imovina, tj. njegova ušteđevina, međutim to tuženik sudu nije dokazao, tek je tada predložio saslušanje njegove majke DJ kojoj bi bila poznata ta činjenica o tih 18.000,00 dolara, pa je time tuženik prekudiran pravu navoditi izvođenje dokaza na tu okolnost s obzirom da nije niti u jednom podnesku odnosno odgovoru na tužbu ili pak postavljenoj protutužbi nigdje ne spominje da bi 18.000,00 dolara bila njegova vlastita imovina. Sud smatra nespornim, a kako to proizlazi iz iskaza saslušane sestre tuženika, tako tužiteljice pa i samog tuženika da je njemu njegova sestra ŠJ prilikom kupnje prvog stana dala 40.000,00 Eura kao njegovu vlastitu imovinu čime je on stekao u suvlasništvo 29/100 dijela nekretnine – stana u KJ [adresa], a ovaj preostali dio od 71/100 dijela vlasništva na tom stanu je po mišljenju suda bračna stečevina stranaka jer stranke nisu ništa drugačije ugovorile. Sud je odbio prijedlog za saslušanjem majke tuženika DJ kao nepotreban iz razloga što je ista primila u darovanje stanove za koje je znala da nisu u cijelosti vlasništvo njenog sina pa bi zasigurno ista i pred ovim sudom tvrdila da je 18.000,00 dolara vlastita imovina tuženika i da je tu štednju tuženik čuvao na način da je istu ukopao u jedan zid u Dinka [adresa]. Također je po mišljenju suda nesporno da sestra tuženika ŠJ prilikom kupnje stana nije dala cjelokupan iznos kako su se oni dogovorili čime bi tuženik bio namiren na ime nasljedstva, tj. dala mu je samo 40.000,00 Eura, a preostalih 30.000,00 Eura mu je davala u razdoblju od 2015., ali još u cijelosti tuženik nije isplaćen od svoje sestre tj. još ima duga oko 6.000,00 Eura, jer je o tome kazivala i sestra tuženika. Kako je sud prethodno naveo postojala je izvanbračna zajednica između tužiteljice i tuženika još u razdoblju od svibnja 2008. pa sve do dana zaključenja braka 6. listopada 2012., pa tako sud smatra da je i ovih 18.000,00 dolara bračna stečevina stranaka. Taj iznos u dolarima u vrijeme kupoprodaje je iznosio protuvrijednost od 16.500,00 Eura, to stoga sud nije imao potrebe ni vršiti konverziju USA dolara u Eure na dan isplate 10. kolovoza 2015.

    14. U odnosu na stan u [adresa] u [adresa] koji je pobliže označen u točki II. izreke presude, tuženik je istakao da je ovaj stan kupljen sredstvima koja su stečena u braku i uz neke pozajmice koje su isto uredno vraćene tijekom braka.

    15. S obzirom na sve navedeno sud smatra utvrđenim da je tužiteljica suvlasnica za ½ od 72/100 dijela stana u KJ [adresa] i da je tužena suvlasnica za ½ dijela stana u [adresa], kako je to sve pobliže označeno u točkama I. i II. izreke presude, te je tužena ovlaštena da na temelju ove presude ishodi uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama, a što je tuženik dužan trpjeti. Sud se u ovom postupku nije upustio u obrazlaganje dokaza u pogledu nekretnine u [adresa], a koju je tuženik kupio od svoje sestre CJ, s obzirom da će to biti predmet raspravljanja i odlučivanja u postupku koji se vodi kod ovog suda pod brojem P Ob-560/2021. Sud je također odustao od izvođenja dokaza saslušanjem svjedokinje CJ s obzirom da je ista predlagana na okolnost stjecanja nekretnine tuženika u [adresa], jer će se o tome odlučivati u postupku P Ob-560/2021.

    16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP). Tužiteljici je priznat trošak zastupanja po odvjetniku i to sukladno važećoj Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) i to za sastav tužbe, sastav podneska od 23. studenog 2022., od 22. ožujka 2023. i od 20. prosinca 2024. sve po 250 bodova, za pristup na ročišta održana dana 17. siječnja 2024., 23. listopada 2024., 16. siječnja 2025. i za 25. veljače 2025. po 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 15. ožujka 2023. priznata su 125 boda, a za pristup na ročište za objavu presude priznato je 50 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 Eura ukupno daje iznos od 4.350,00 Eura, na koji iznos se izračunava 25% PDV-a pa se dobije trošak zastupanja u iznosu od 5.437,50 Eura. Tužiteljica je platila trošak sudske pristojbe u iznosu od 189,13 Eura a sve s obzirom na utvrđeni VPS od 33.180,70 Eura, pa će biti pozvana na plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 189,13 Eura to je sveukupni trošak tužiteljice u iznosu od 5.815,76 Eura. Taj sveukupni trošak tužiteljice je dužan naknaditi tuženik u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30. travnja 2025. pa do isplate po stopi sukladno čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08,125/11,78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

    U Splitu, 30. travnja 2025.

    S U D A C:

    Anđelka Rađa

    PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

    DNA:

    - pun. tužiteljice,

    - pun. tuženika,

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.