REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] S 5

Poslovni broj: Us I-45/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu Jan Immobili j.d.o.o., OIB: 24278265419, Kaštel, Grad Buje, Juki 161, kojeg zastupa opunomoćenica Orjana Makovac, odvjetnica u Bujama, Istarska 22, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi obnove postupka, 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-361-05/22-26/345, URBROJ: 531-03-4-2-23-3 od 29. listopada 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/22-26/345, URBROJ: 531-03-4-2-23-3 od 29. listopada 2023. pod toč. I. izreke poništeno je rješenje Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Buje KLASA: UP/I-361-05/13-06/11064, URBROJ: 2163-18-01/6- 22-12 od 31. svibnja 2022. o odbijanju prijedloga za obnovu postupka donošenja rješenja o izvedenom stanju te toč. II. izreke odbačen prijedlog tužitelja od 5. siječnja 2022. za obnovom postupka donošenja rješenja o izvedenom stanju, obustavljenog rješenjem Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Buje KLASA: UP/I-361-05/13-06/11064 od 22. prosinca 2022.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika ističući kako je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Buje 22. prosinca 2020. donio rješenje kojim je obustavljen postupak pokrenut po zahtjevu SŠ (pravnog prednika tužitelja) iz Buja, Stanična 24, za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 26. lipnja 2013. U vezi s iznesenim navodi kako navedeni postupak nije negativno riješen, već je stranka (VŠ) odustala u tom postupku od svog zahtjeva, jer prema saznanju tužitelja, nije mogla pribaviti snimku DOF5/2011. U svakom slučaju, dana 16. prosinca 2021. tužitelj je (putem svoga punomoćnika ŽŠ) od Sektora za katastarski sustav zaprimio Uvjerenje da su zgrade koju su predmetom gornjeg upravnog postupka, smještene na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vidljive na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000, izrađenoj na aerofotogrametrijskom snimanju Republike Hrvatske započetom 21. lipnja 2011. – DOF5/2011. Tuženik je poništio rješenje prvostupanjskog tijela, ali umjesto da predmet pozitivno riješi i vrati na ponovni postupak ili dopusti obnovu postupka, tuženik je odbacio tužiteljev zahtjev za obnovu postupka, koja odluka je nezakonita. U bitnome pobijano rješenje navodi da tužitelj nije ovlaštena osoba za podnošenje prijedloga za obnovu te da nije dostavio novi dokaz u smislu čl. 123. st. 1. toč. 1 Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP). Novi dokaz temeljem kojeg je obnova zatražena je Uvjerenje Državne geodetske uprave od 3. prosinca 2021. o vidljivosti na karti DOF5/2011. Iz pobijanog obrazloženja proizlazi da to “nije novi dokaz u smislu čl. 123. st. 1. toč. 1. ZUP-a jer se pod tom odredbom podrazumijevaju dokazi koji su postojali u vrijeme vođenja spornog postupka kojeg se predlaže obnova, a navedeno Uvjerenje je nastalo nakon okončanja spornog postupka kojeg se predlaže obnova…” Tužitelj ne prihvaća navedeno obrazloženje kao zakonito ističući pri tome kako se navedeno Uvjerenje koristi za dokazivanje da je zgrada vidljiva na podlogama državne izmjere izrađenim do 21. lipnja 2011. (DOF5/2011) te je notorno da je takav dokaz postojao u vrijeme vođenja postupka. Samo iz određenih, tužitelju nepoznatih razloga, prethodno to uvjerenje nije izdano odnosno pribavljeno. Navedeni dokaz odnosno snimka postoji minimalno od 21. lipnja 2011. kada je ista i nastala pa je logički drugostupanjsko tijelo previše usko tumačilo odredbu da navedeni dokaz nije postojao u vrijeme vođenja postupka. Da se sada zatražio novo uvjerenje imalo bi noviji datum, ali snimka DOF5/2011 je uvijek ista. Tužitelj ukazuje kako u postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari, sukladno čl. 8. ZUP-a – načelo utvrđivanja materijalne istine. Jednako tako, drugostupanjsko tijelo previše usko i formalno tumači odredbe koje se tiču stranačke sposobnosti i stranačke legitimacije u postupku. Naime, tužitelj je pravni slijednik VŠ, a VŠ je pravni sljednik od DŠ. Potonji je pokrenuo upravni postupak legalizacije, VŠ je preuzeo kada je stekao pravo vlasništva, a tužitelj kada je stekao pravo vlasništva od VŠ i kada su se stekli razlozi za obnovu.

3. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donijeti odluku kojom će se poništiti rješenje tuženika te dopustiti obnova postupka, podredno predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz pobijanog rješenja te predložio sudu tužbeni zahtjev odbiti.

5. U sporu je održana rasprava 9. travnja 2025. u nazočnosti zamjenice opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika čime je strankama omogućeno da se na raspravi očituju o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmetom spora sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS).

6. U cilju ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika sud je izveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom čl. 123. st. 1. toč. 1. ZUP-a propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od 3 godine od dana dostave rješenja stranci ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

9. Sukladno odredbi čl. 126. st. 1. ZUP-a nadležno tijelo koje primi prijedlog za obnovu postupka dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na koji se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ukoliko ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

10. U konkretnom slučaju pogrešno je tuženik ocijenio da ovdje tužitelj nije ovlaštena osoba za podnošenje prijedloga za obnovu. Naime, obnovu upravnog postupka mogu tražiti ne samo stranke koje su sudjelovale u prijašnjem redovitom postupku (prvostupanjskom ili žalbenom) već svaka osoba koja je u prijašnjem postupku mogla sudjelovati, a nije sudjelovala, uključujući i pravne sljednike stranke koja je sudjelovala ili imala pravno sudjelovati u prijašnjem postupku, ako se radi o njihovom pravnom interesu, npr. nasljednici umrle stranke ili sukecesor temeljem ugovora, što je u konkretnom slučaju tužitelj.

11. Nadalje, pod novim činjenicama kao razlogom za obnovu postupka smatraju se samo one koje su postojale u vremenu vođenja prijašnjeg postupka, ali se tada za njih nije znalo.

12. U konkretnom slučaju iz spisa upravnog postupka, odnosno zapisnika o izvršenom očevidu od 14. listopada 2020. (održanog prije donošenja rješenja kojim je postupak obustavljen odustankom od zahtjeva dana 22. prosinca 2020.) proizlazi kako je na izvršenom očevidu utvrđeno da zgrade koje su predmetom ozakonjenja nisu vidljive na DOF5/2011 u sadašnjem obliku i veličini; da je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada 13. studenog 2018. izvršila očevid na istoj lokaciji te utvrdila da je na DOF5/2011 vidljiva samo jedna građevina koja je u snimku izvedenog stanja prikazana kao stambena zgrada iako se radi o poljoprivrednoj zgradi (spremište i kokošinjac) što je vidljivo iz priloženih fotografija sa očevida kao i fotografija koje su sastavni dio Snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade broj el. 106-18, izrađene od Ureda ovl.ing.grad. ZŠ, d. i g. – [adresa], što sve nadalje potvrđuje da su sve zgrade koje su predmet ozakonjenja izvedene nakon datuma kada su službene osobe iz Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih izvršile očevid na licu mjesta, odnosno nakon 13. studenog 2018.; na mjestu gdje se nalazila mala poljoprivredna građevina (spremište i kokošinjac) na dan 13. studenog 2018. sada je izvedena manje zahtjevna stambena zgrada sa četiri stana katnosti prizemlje + kat. (P+1); da su predmetne zgrade izgrađene na način i od materijala kojima se osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja; da je snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem predmetnih zgrada, ali da predmetne zgrade nisu vidljive na DOF5/2011

13. Iz navedenog je razvidno da činjenica na koju se poziva tužitelj (vidljivost zgrade na DOF5/2011) u prijedlogu za obnovu nije nova činjenica za koju se nije znalo u vrijeme vođenja prijašnjeg upravnog postupka tj. isprava koja predstavlja dokaz predmetne činjenice postojala je u spisu upravnog postupka prije trenutka donošenja rješenja kojim je postupak okončan - donošenjem rješenja o obustavi postupka.

14. Sve da su upravna tijela iz snimke DOF5/2011 izvela pogrešan ili nepotpun zaključak, isto ne bi moglo biti razlogom za obnovu postupka s osnove ranije citirane zakonske odredbe. Naime, kao razlog za obnovu postupka ne može se uzeti drugačiji činjenični ili pravni zaključak izveden iz dokaznog materijala koji je pribavljen u redovitom postupku i koji je služio za donošenje rješenja po kojem se traži obnova postupka. U konkretnom slučaju navedena činjenica vidljivosti na snimci DOF5/2011 čak nije niti korištena kao dokaz prilikom donošenja rješenja čija se obnova traži, obzirom je postupak obustavljen jer je stranka povukla svoj prijedlog.

15. Zaključno, tužitelju valja ukazati kako vezano za razlog obnove propisan odredbom čl. 123. st. 1. toč. 1. ZUP-a, stranka isti može isticati i na njemu možebitno uspješno temeljiti svoj prijedlog samo ako dokaže da bez svoje krivnje nije bila u mogućnosti da u prije vođenom upravnom postupku iznese činjenice i okolnosti zbog kojih traži obnovu, što stranka mora dokazati ili barem učiniti vjerojatnim, a niti navedeno u konkretnom slučaju nije ispunjeno.

16. S obzirom na sve ranije navedeno, kao i odredbu čl. 116. st. 2. ZUS-a, prema kojoj odredbi će sud odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka te ako utvrdi da je pojedinačna odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci, sud je pobijano rješenje tuženika utvrdio zakonitim kao pod toč. I. izreke ove presude.

17. Odluka o troškovima ovog upravnog spora (toč. II. izreke ove presude) temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove, slijedom čega je, s obzirom da je tužitelj izgubio spor, postavljeni zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova spora valjalo odbiti.

U Rijeci 30. travnja 2025.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

- opunomoćenici tužitelja Orjani Makovac, odvjetnici u Bujama, Istarska 22

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine,

Zagreb, Ulica Republike Austrije 20