REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

59. P-1492/2022-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Jeleni Antonić Šego, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o. Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti iznos od 1.459,95 eura/ 11.000,00 kn[1] sa zateznim kamatama koje teku od 23. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 1.459,95 eura/ 11.000,00 kn[1] preko stope dosuđene pod točkom I. izreke, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 529,63 eura sa zateznim kamatama koje teku od 30. travnja 2025. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je dana 11. prosinca 2021. godine, oko 23:37 sati na dionici autoceste A4- Goričan, Granični prijelaz Goričan (državna granica Hrvatska/Mađarska) – Varaždin-Zagreb (čvor Ivanja Reka, A3), općina Jalžabet, na 30 km + 400 m, došlo je do prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo vozilo marke Opel Astra, reg. oznaka [registarska oznaka]. U navedenoj prometnoj nesreći, kao vozač osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] sudjelovala je SL iz mjesta Veliki Bukovec, Dravska ulica 19, a koja je na predmetnoj dionici autoceste A4 vozilom naletjela na divljač, odnosno na jazavca, a koji je uginuo na mjestu događaja. Očevidom Postaje prometne policije Varaždin potvrđeno je da je do štetnog događaja došlo na način kako je to opisala vozačica navedenog osobnog vozila SL a očevidu su bili nazočni i djelatnici tuženika, a koji su nakon očevida preuzeli uginulog jazavca. Izvršenim alkotestiranjem vozačice osobnog vozila utvrđeno je da u trenutku prometne nesreće ista nije bila pod utjecajem alkohola. Oštećeno vozilo Opel Astra reg. oznaka [registarska oznaka], vlasništvo je društva SILO-MONT POŽGAJ d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], Dravska ulica 19, 42 231 Mali Bukovec, a isto je u trenutku predmetnog štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010914385089 važećom od 18. srpnja 2021. do 18. srpnja 2022., s ugovorenim djelomičnim kasko osiguranjem za slučaj „Sudara sa životinjama“. Zahtjev za naknadu štete oštećeni je prijavio iz osnova automobilskog kaska kod tužitelja. Tužitelj je temeljem Prijave i zahtjeva za naknadu štete iz auto kaska od 13. prosinca 2021. svom kasko osiguraniku tvrtki SILO-MONT POŽGAJ d.o.o., na ime osigurnine (totalna šteta) na oštećenom vozilu [registarska oznaka] isplatio iznos od 11.000,00 kn dana 23. prosinca 2021.

Kako je tužitelj, u svojstvu osiguravatelja, isplatio štetu/osigurninu svom kasko osiguraniku, temeljem čl. 963. Zakona o obveznim odnosima na tužitelja kao osiguravatelja prešla su prava na naknadu štete od osobe koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu u vezi s kojom je isplaćena naknada osigurnine.

U konkretnom slučaju za predmetni događaj postoji odgovornost tuženika za štete nanesene trećim osobama, jer je do štetnog događaja došlo zbog propusta u održavanju javne ceste sigurnom za promet, budući da tuženik za takve štete odgovora po Zakonu. Ta se odgovornost temelji na propustu dovođenja ceste u stanje sigurno za promet, pri čemu ga redovna ophodnja predmetne dionice ne ekskulpira, iz razloga što se jazavac uopće nije smio zateći na autocesti, kojom se velikom brzinom kreću osobna, teretna i druga vozila, a koja cesta zbog činjenica brzine kretanja vozila i plaćene cestarine za korištenje autoceste, bi trebala biti apsolutno sigurna za vožnju. Prema mišljenju tužitelja, jazavac se ni na koji način nije smio naći na autocesti.Slijedom navedenog, za nastanak prometne nezgode odgovoran je tuženik jer nije ispunio svoje obveze sukladno Zakonu o cestama i Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta (Narodne novine br. 25/98 i 162/98,180/04 i 84/11).

Tuženik je mirnim putem pozvan refundirati tužitelju štetu isplaćenu svom kasko osiguraniku, no tuženik nije postupio po regresnom zahtjevu tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i prometne nesreće koja se dogodila dana 11. prosinca 2021. na autocesti A4, na 30+400 kilometru, naletom vozila reg. oz. [registarska oznaka] na jazavca.

Ističe se, kako je tuženik u cijelosti postupio sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14) , Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/14), Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 7/21).

Nalet na divljač na spornoj dionici autoceste ne može se pripisati neredovnom odnosno protupravnom postupanju tuženika koji se u danim okolnostima imajući u vidu sve mjere koje je tuženik poduzeo za osiguranje nesmetanog i sigurnog odvijanja prometa na predmetnoj cesti, nije mogao spriječiti, čime je dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje. Kako se u blizini mjesta naleta nalazi naplatna postaja Varaždin moguć je ulaz životinje na tom dijelu, a lovoovlaštenik je LD Jalžabet.

U vrijeme štetnog događaja tuženik je imao zaključen ugovor o osiguranju od opće odgovornosti na predmetnoj dionici kod osiguravajućeg društva HOK osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB: 00432869176 te se stoga predlaže da naslovni sud, sukladno čl. 211. Zakona o parničnom postupku, obavijesti o parnici naznačeno osiguravajuće društvo i dostavi tuženikov odgovor na tužbu s prilozima, kako bi isto moglo, sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku stupiti u parnicu kao umješač.

3. Sukladno prijedlogu tuženika o parnici je obaviješten HOK Osiguranje d.d. dana 16. siječnja 2023. (list 168-169 spisa).

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu PPP Varaždin br.511-14-09/06-0-380-4/2021 od 14. prosinca 2021. (list 5-7 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova (list 8 spisa), polica osiguranja automobilske odgovornosti br. 010914385089 s pripadajućim Uvjetima automobilskog kaska (list 9-11 spisa), prometna dozvola za vozilo [registarska oznaka] (list 12-13 spisa), vozačka dozvola na ime SL (list 14 spisa), prijava štete i odštetni zahtjev iz osiguranja AK od 13. prosinca 2021. godine (list 15-16 spisa), fotografije oštećenog vozila [registarska oznaka] (list 17-19 spisa), procjena i obračun totalne štete od 21. prosinca 2021. godine (list 20 spisa), dokazi o isplati (nalog za doznaku po šteti 09 AK- 33235/2021 na iznos od 11.000,00 kn, izvadak po transakcijskom računu tužitelja od 23. prosinca 2021. (list 21-22 spisa), regresni zahtjev od 21. svibnja 2022. (list 23 spisa), uvjeti za osiguranje od automobilskog kaska tužitelja (list 24-30 spisa), preslika Ophodarskog dnevnika od 11./12. prosinca 2021. (list 39 spisa), preslika Dnevnika rada od 11./12. prosinca 2021. (list 40 spisa), preslika Putnog radnog lista od 11. prosinca 2021. (list 41-42 spisa), polica osiguranja od odgovornosti broj 13- 00000010476 uz prilog polici (list 43-44 spisa), iskaz svjedoka SL i UL (list 208-212 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka Igora Jakoplića od 4. rujna 2024. (list 221-231 spisa).

5. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.459,95 eura s osnova regresa za isplaćenu štetu nastalu na vozilu osiguranika tužitelja a koja mu je šteta nastala uslijed naleta na jazavca na autocesti A4 radi propusta prilikom održavanja autoceste za koji je odgovoran tuženik.

7. Prema odredbi čl. 963. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 dalje: ZOO) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

8. Među strankama nije sporan štetni događaj niti činjenica da je tužitelj svome osiguraniku isplatio naknadu imovinske štete u iznosu od 1.459,95 eura dana 23. prosinca 2021.

9. Među strankama je sporna osnova, visina odnosno odgovornost tuženika za nastalu štetu.

10. Prema odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22 i 114/22 dalje: ZC) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje. Prema stavku 2. istoga članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

11. Sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama ("Narodne novine" broj: 92/19 dalje: Pravilnik) na području autoceste gdje se dogodio predmetni štetni događaj bile su postavljene zaštitne žičane ograde koje su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu autoceste.

12. Tuženik prema odredbi čl. 1045. ZOO-a odgovara po načelu krivnje.

13. Naime potraživanje tužitelja proizlazi iz prometne nezgode koja se dogodila 11. prosinca 2021. na dionici autoceste A4- Goričan, Granični prijelaz Goričan (državna granica Hrvatska/Mađarska) – Varaždin-Zagreb (čvor Ivanja Reka, A3), općina Jalžabet, na način da je vozilom osiguranika tužitelja marke Opel Astra upravljala SL te je dolaskom kod oznake 30 km + 400 m, metara prednjim dijelom vozila udarila u jazavca koji je istrčao na kolničku traku s lijeve strane kolnika te je uginuo na mjestu nesreće.

14. Dakle, predmetna nezgoda se dogodila na autocesti na kojoj nema znakova koji bi se odnosili na divljač, već se na autocesti nalazi žičana ograda upravo u vidu opreme koja bi trebala sprječavati dolazak divljači na autocestu.

15. Tijekom postupka na okolnost dinamike štetnog događaja i održavanje autoceste proveden je dokaz saslušanjem svjedoka SL, UL i ŽL .

16. Iz iskaza svjedokinje SL, proizlazi da se na dan predmetne prometne nezgode kretala svojim osobnim automobilom, autocestom Goričan, iz smjera Varaždina prema Ludbregu te je jednom trenutku osjetila da je nešto veliko pregazila jer je automobil dva puta poskočio. Zaustavila je vozila i vidjela je da je pregazila jazavca i potom je nazvala policiju. Na mjesto događaja prvo su došli cestari a potom je dosta kasnije došla i policija. Prije naleta na jazavca kretala se brzinom od oko 90 km/h jer je bilo zimsko doba pa se bojala da cesta ne bi bila skliska, a toga dana nije bilo nikakvih padalina. Njezino vozilo nakon predmetne prometne neugode nije bilo u voznom stanju jer je cijeli prednji dio bio oštećen kao i prednji dio podvozja. U trenutku prometne nezgode sa njom u vozilu se se nalazile još 4 osobe, i to kao suvozač NL, zatim kao putnice GL, FL i IL. Navodi kako je od uključenje na autocestu pa do naleta na jazavca prošlo otprilike nekih desetak minuta. Prema njenom sjećanju ispred nje nije bilo vozila te pretpostavlja da se se kretala lijevom kolničkom trakom jer je na toj strani bio pregaženi jazavac. Navodi kako se nakon udara u životinju pomaknula sa mjesta nesreće i to na desnu zaustavnu traku. Automobil je nakon te prometne nezgode popravila.

17. Iz iskaza svjedoka GL u bitnom proizlazi kako se sa SL koja je upravlja vozilom i još tri kolegice vraćala iz kina u Lumini centru, u Varaždinu, te su nedugo nakon uključena na autocestu naletjele na jazavca kojeg su pregazile. SL je pomaknula vozilo na zaustavni trak, nazvala je 112, te su vrlo brzo došli i djelatnici iz Hrvatskih autocesta, a policiju su čekale otprilike sat vremena. Za to vrijeme razgovarali su sa djelatnicima Hrvatskih autocesta koji su rekli da se često ne tom dijelu događaju nesreće upravo zbog izlaska jazavca na autocestu. Navodi kako SL nije vozila brzo, prema njezinoj procjeni vozila je maksimalno 100 km/h. Toga dana nije bilo padalina te je vidljivost na cesti bila dobra. Nakon prometne nezgode vozilo nije više bilo uz voznom stanju. Ističe kako vozačica SL nije mogla izbjeći nalet na jazavca.

18. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka SL i GL obzirom su isti logični, životni i uvjerljivi te u bitnom dijelu međusobno suglasni i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

19. Iz iskaza svjedoka ŽL, kojeg je sud u bitnom prihvatio, proizlazi kako je dana 11. na 12. prosinca 2021. bio u redovnoj ophodnji na potezu autocesti od Varaždina prema Goričanu sa kolegom CL. Dojavu o predmetnoj prometnoj nezgodi dobili su iza 23:30 sati kada su se nalazili prije čvora Novi Marof, te su potom došli na mjesto događaja gdje su zatekli i vozilo i pregaženu životinju odnosno jazavca. Prije toga obavljali su ophodnju i prošli su kraj toga mjesta gdje se dogodila predmetna prometna nezgoda u 20:25 prema Goričanu, a nazad prama Varaždinu, dakle na suprotnoj strani, su obavili ophodnju u 22:35 sati. Napominje da se predmetna prometna nezgoda dogodila na strani prema Goričanu. Prilikom ophodnje vrše kontrolu kolnika, prometnih znakova, cestovne opreme, u koju spadaju i žičane ograde, a koju kontroliraju sa bočnim svjetlima koji se nalaze na našem vozilu te kontrolu vrše iz vozila a iz istog izlaze samo ako uoče kakva oštećenja, ili ako spaze nešto na kolniku ili ako se dogodi kakva prometne nezgoda. Koliko se sjećam toga dana na tom području nisu ranije zaprimili nikakve dojave da bi bila životinja na cesti.

Nakon predmetne prometne nezgode pregledali su žičanu ogradu sukladno redovnoj proceduri i to pješice jedan km prije i jedan km poslije prometne nezgode, s obje strane kolnika, a što je bilježio u ophodarski dnevnik. U konkretnom slučaju nisu pronađena oštećenja na žičanoj zaštitnoj ogradi. Naplatna postaja udaljena je 2 km od mjesta događaja odnosno predmetne prometne nezgode. Navodi kako su na toj dionici povremeni naleti vozila na divljač na cesti.

20. Tijekom postupka provede je i dokaz prometnim vještačenjem na okolnost dinamike predmetnog štetnog događaja i visine štete po stalnom sudskom vještačku Igoru Jakopliću. Iz nalaza i mišljenja od 4. rujna 2024. proizlazi kako je prilikom predmetne nezgode došlo do naleta vozila osiguranika tužitelja OPEL ASTRA reg. oznake VŽ▫192-KJ na jazavca, na gotovo pravocrtnoj dionici istočnog kolnika autoceste A4 između čvorova Varaždin i Ludbreg, na kojoj je lijevi-zapadni rub asfaltnog zastora omeđen zaštitnom limenom ogradom čiji je donji rub odignut od razine kolnika za 45 cm. Vozilo se kretalo od juga prema sjeveru. S je prema smjeru i poziciji nađenih tragova krhotina, krvi i tkiva na kolnik izašao ispod navedene limene ograde, krećući se vozaču gledano s lijeva u desno. Jazavca je vozačica najranije mogao uočiti u snopu svojih dugih svjetala kad se jazavac nalazio na udaljenosti od oko 2,60 metra prije mjesta naleta.•

Na temelju nastalih oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja vještak procjenjuje da je naletna brzina vozila na jazavca iznosila oko 120 km/h. Vozačica je za reakciju na opasnost imala na raspolaganju vremenski interval od 0,53 sekunde, u kojem vremenu nije mogla dovesti vozilo u kočeno stanje, pa slijedi da se i prije nezgode vozilo kretalo brzinom od 120 km/h.Vozačica vozila osig. tužitelja bi nalet uspjela izbjeći reakcijom forsiranim kočenjem u najranijem mogućem trenutku kad se jazavac tek pojavio u vidnom polju vozača, pri prethodnom kretanju svim brzinama do 37 km/h. Vještak navodi kako nema primjedbi na opseg štete utvrđen od strane tuženika jer je štetu na vozilu je bilo potrebno rješavati kao ekonomsku totalnu štetu budući je trošak popravka vozila premašivao 75% vrijednosti neoštećenog vozila na dan utvrđivanja štete. Tržišna vrijednost neoštećenog osobnog vozila tužitelja OPEL ASTRA 1.4 je na dan utvrđivanja štete zajedno s uključenim PDV-om i državnim davanjima iznosila oko 20.632,44 kn, dok je vrijednost ostatka oštećenog vozila iznosila oko 9.284,60 kn, a stvarnu štetu na vozilu predstavlja razlika između tržne vrijednosti neoštećenog vozila i vrijednosti ostatka oštećenog vozila, što je zajedno s uključenim državnim davanjima iznosilo oko 11.347,84 kn ili 1.506,12 eura.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještak obzirom je isti izrađen u skladu s pravilima struke, detaljan , jasan i argumentiran a također stranke na isti nisu imale primjedbi. Ovdje valja napomenuti kako nisu osnovani navodi tuženika kako je vozačica vozila osiguranika tužitelja počinila prekršaj iz čl. 142. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) budući je činjenica da se ispred nje nije nalazilo drugo vozilo ne upućuje na zaključak da ista nije pretjecala druga vozila koja su se nalazila s njezine desne strane .Naime svjedokinja SL nije navela da s pored nje nije nalazilo drugih vozila te je stoga ovakav navod tuženika prije svega ocijenjen proizvoljnim i neutemeljenim. Također kao bitno je istaknuti kako je provedenim vještačenjem kao nedvojbeno utvrđeno da vozačica nije mogla izbjeći nalet na jazavca brzinama većim od 37 km/h. Dakle slijedom navedenog vozačica koja je upravlja vozilom osiguranika tužitelja tužitelja prema ocjeni ovoga suda nije doprinijela nastanku predmetne prometne nezgode a time niti šteti na predmetnom vozilu.

21. Prema čl. 44. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" broj 75/14 i 7/21 dalje: Pravilnik) nakon ophodnje, ophodar mora unijeti u ophodarski dnevnik sve informacije o stanja i prohodnosti javne ceste kao i sve događaje uočene na ophodarskoj dionici. Za svaku ophodarsku dionicu treba se voditi posebni ophodarski dnevnik.

22. Prema čl. 52. Pravilnika za vrijeme ophodnje javne ceste ophodar mora, prema potrebi, obavljati i radove manjeg opsega te druge radnje i aktivnosti koje su funkciji provedbe mjera za zaštitu javne ceste i prometa na njima te se to odnosi, između ostalog, i na zatvaranje manjih otvora na zaštitnoj žičanoj ogradi te sukladno čl. 54. Pravilnika isto mora upisati u ophodarski dnevnik.

23. Iz putnog radnog lista ophodarske službe Tehničke jedinice održavanja Varaždin proizlazi da su vozač (ophodar) ŽL i CL dana 11/12 prosinca 2021. na relaciji Goričan-Breznički Hum u redovitim ophodnjama obilazili predmetnu dionicu autoceste te istu pregledavali.

24. Nadalje iz ophodarskog dnevnika i dnevnika rada utvrđeno je da je 11/12. prosinca 2021. obavio ophodnju predmetne dionice autoceste Goričan-Breznički Hum, koja uključuje i mjesto prometne nesreće. U ophodarskom dnevniku i dnevniku rada su navedeni radovi koje je ophodar poduzeo, i to ispravljanje nakošenog znaka, čišćenje kolnika od rasutog materijala, životinja (jazavac). Nadalje pod točkom D. (ostale aktivnosti u funkciji zaštite ophodarske dionice i prometa) je navedeno da je obavljena kontrola zaštitne žičane ograde te je uz isto naznačeno „400-31 .400 L+D - OK“ . Pod točkom E. (podaci o prometnim nezgodama ) naveden je predmetni štetni događaj (nalet vozila na jazavca)

25. Prema tome, iz ophodarskog dnevnika i putnog radnog lista proizlazi da je tuženik redovno vršio ophodnju predmetne dionice autoceste na dan štetnog događaja na način da je ophodar na dan štetnog događaja više puta obišao dionicu na kojoj se dogodila prometna nesreća te prilikom ophodnje nije uočena niti divljač na cesti, niti oštećenje zaštitne žičane ograde. Oni nedostaci na cesti koji su uočeni prilikom ophodnje su otklonjeni kako je navedeno u ophodarskom dnevniku.

26. Međutim u konkretnom slučaju nesporno je utvrđeno da je do prometne nezgode došlo na način da je pred vozilo osiguranika tužitelja izletjela divljač – jazavac pa sama činjenica da se jazavac našao na kolniku autoceste ukazuje na to da je u žičanoj ogradi postojala rupa ili procjep ili da zaštitna ograda nije bila pravilno održavana, odnosno pravilno postavljena.

27. Naime ukoliko je žičana ograda pravilno postavljena i održavana, tada se ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe na kolniku autoceste, stoga činjenica da su ophodari navedenog dana izvršili ophodnju autoceste, ne znači da ne postoji odgovornost tuženika niti pak da nije bilo propusta u održavanju zaštitne ograde.

28. Obzirom na dopuštene velike brzine kretanja vozila na kolniku autoceste, tuženik kao društvo koje odgovara za siguran i nesmetan promet autocestom dužno je, između ostalog, održavati autocestu da se na njezinom kolniku ne zatekne divljač, jer pri tako velikim dozvoljenim brzinama na kolniku autoceste, nalet na divljač je gotovo uvijek neizbježan, te predstavlja izuzetno veliku opasnost za život i zdravlje ljudi te nastanak materijalne štete. Naime autoceste imaju zaštitni zeleni pojas i dodatnu zaštitnu ogradu koja bi, između ostalog, trebala sprječavati ulazak divljači na autocestu, a samim time i na kolnik autoceste (sukladno odredbi čl. 78. st. 1. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama).

29. Tuženik odgovara trećim osobama za štetu nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač po osnovi pretpostavljene krivnje upravo iz razloga što je tuženik u ovom konkretnom slučaju propustio održavati zaštitnu ogradu uz autocestu na valjani način jer se divljač našla na kolniku autoceste. Slijedom navedenog, a kako tuženik tijekom postupka nije dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje, ovaj je sud utvrdio da tuženik nije poduzeo sve potrebne radnje na predmetnoj cesti kako bi ju na siguran način mogli koristiti svi korisnici cesta kojima je namijenjena, odnosno da nije osigurao siguran promet na navedenoj javnoj cesti.

Također navodi kako je šteta nastala blizu naplatnih kućica u svakom slučaju ne eskulpiraju tuženika za nastanka štete budući da je nedvojbeno utvrđeno kako je u navedenom dijelu autoceste na kojem se dogodila prometna nezgoda postavljena zaštitna ograda.

30. Prema tome navedeno upućuje kako je očito postojao propust u održavanju autoceste, odnosno žičane zaštitne ograde, a koja zaštitna ograda je trebala spriječiti ulazak divljači na autocestu, pa je tuženik na temelju odredbe čl. 50. st. 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11, 22/13, 4/13, 148/13, 92/14 i 110/19) odgovoran za nastanak štete na tužiteljevu vozilu jer nije poduzeo sve potrebne radnje na predmetnoj cesti kako bi ju na siguran način mogli koristiti svi korisnici cesta kojima je namijenjena, odnosno nije osigurao siguran promet na navedenoj javnoj cesti (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Pž-4385/2020, Pž- 4497/24)

31. Kako je tužitelj svome osiguraniku isplatio štetu u iznosu od 1.459,95 eura a koja visina je prema provedenom vještačenju utvrđena kao opravdana i realna , a stranke na taj dio nisu imale primjedbi to je valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke .

32. Nadalje prema odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate a tužitelja u smislu odredbe čl 1086. ZOO-a ima pravo na zateznu kamatu od dana nastanka štete odnosno od dana plaćanja štete svom osiguraniku.

33. Tužitelj je svom osiguraniku po polici kasko osiguranja isplatio iznos od 11.000,00 kn (1.459,95 eura) dana 23. prosinca 2021., stoga je njegov zahtjev za plaćanjem zateznih kamata od tog dana osnovan.

34. Visinu stope zatezne kamate sud je odredio na temelju odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a propisanu za ostale odnose, kako je i odlučeno pod točkom I. izreke dok je za kamatu zatraženu preko stope koja mu sukladno zakonu pripada tužitelja odbijen te je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

35. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl.151. st. 3., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a kao i na temelju Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23) i pripadajućoj Tarifi sudskih pristojbi, te je tužitelju priznat trošak prometnog vještačenja u iznosu od 450,00 eura, trošak sudske pristojbe za tužbu 26,54 eura a za presudu 53,09 eura , odnosno ukupno 529,63 eura kako je i odlučeno pod točkom III. izreke.

Zagreb, 30. travnja 2025.

Sudac:

Jelena Antonić Šego

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a (čl. 467. st.1. ZPP-a).