REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1659/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Filipović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Addiko Bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB:14036333877, koju zastupa punomoćnik Hrvoje Matić, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Hrvoje Matić u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-643/2024-2 od 20. studenoga 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-6053/2022-58 od 20. lipnja 2024., u sjednici održanoj 30. travnja 2025.,
r i j e š i o j e :
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-643/2024-2 od 20. studenoga 2024., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P- 6053/2022-58 od 20. lipnja 2024. pozivajući se na odredbe čl. 385.a Zakona o parničnom postupku.
1.1. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije postavio pravna pitanja:
"1. Je li, u slučaju kad utvrdi da su pojedine promjene ugovorne kamatne stope neodredive, sud ovlašten ukinuti ugovorenu promjenjivost kamatne stope iz ugovora o kreditu ili je dužan utvrditi na koji se način kamata trebala mijenjati?
2. Može li sud, u slučaju pravne praznine nastale u ugovornom odnosu utvrđenjem ništetnosti dijela ugovorne odredbe ugovora o kreditu s valutnom klauzulom o kojem ovisi ispunjenje obveze na plaćanje ugovorne kamate korisnika kredita, a kad tužitelj potražuje isplatu kao da se radi o ugovoru o kreditu bez valutne klauzule, vještaku naložiti izradu nalaza i mišljenja bez da odredi primjenu ugovorne kamate za kredite bez valutne klauzule?
3. Može li se stav građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kojim je zauzeto shvaćanje da „ugovorne strane iz ništavog ugovora o zajmu u smislu odredbe čl. 214. Zakona o obveznim odnosima treba smatrati savjesnim, pa stjecatelju pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva“, primijeniti i na ugovor o kreditu?
4. Može li se nepoštenje ugovorne strane predmnijevati ili sud isto mora utvrditi na temelju činjenica i dokaza u pojedinačnom postupku, a kako bi se na konkretan pravni odnos primijenila odredba čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima (opseg vraćanja)?".
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Polazeći od odredbe članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće je ocijenilo da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.1. Prema ocjeni vijeća pitanja postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP s obzirom pobijana drugostupanjska odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovog suda poslovni broj Revt-249/2014 od 9. travnja 2015., Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/2018-2 od 19. ožujka 2019., Rev-2221/2018 od 3. rujna 2019., Rev- 308/2022 od 19. travnja 2022. i drugim, a nije riječ o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu (u tom smislu ovaj sud u Revd- 2722/2024 i Revd-1291/2024 i sl.).
4. Budući da u odnosu na niti jedno od postavljenih pravnih pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučio kao u točki I. izreke ovog rješenja.
5. S obzirom da je tuženik prijedlog za dopuštenje sadržajno temelji i na odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP valjalo je ispitati jesu li ispunjene zakonske pretpostavke za dopuštenje revizije sukladno toj odredbi.
5.1. Tuženik navodi da mu je pobijanom odlukom, kada mu je naloženo vraćanje zateznih kamata od dana stjecanja svakog pojedinog iznosa anuiteta na temelju valjane ugovorne obveze, koja je tek naknadno utvrđena nepoštenom, povrijeđeno pravo na legitimno očekivanje zajamčeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija), iz razloga što smatra da se nepoštenim stjecateljem može smatrati tek od dana utvrđenja ništetnosti.
5.2. Takvi navodi su neutemeljeni, jer je nižestupanjskim odlukama utvrđeno da je tuženik nepošteni stjecatelj, a odredba čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 135/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje: ZOO) jasno propisuje opseg vraćanja stjecanja bez osnove u slučaju kada je stjecatelj nepošten, pa sud u pobijanoj odluci primjenjujući nacionalno materijalno pravo nije mogao tuženiku povrijediti pravo na legitimno očekivanje zajamčeno Konvencijom.
5.3. Stoga tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu zbog takvog postupanja suda bilo povrijeđeno gore navedeno temeljno Konvencijom zajamčeno pravo.
6. Slijedom navedenog vijeće je na temelju odredbe čl. 389.a st. 1. i 3. ZPP odlučilo kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 30. travnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
