Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Poslovni broj: Usž-528/2025-2

    VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Frankopanska 16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Blanše Turić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Željke Zrilić Ježek, članova vijeća te sudske savjetnice Marte Srake, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice GŠ iz [adresa], koju zastupaju ĐŠ, EŠ, RŠ, UŠ i GŠU, diplomirani pravnici u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 2, protiv tuženika Odbora za državnu službu, Zagreb, Palmotićeva 5, radi rasporeda na radno mjesto, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1697/2023-9 od 19. srpnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I- 1697/2023-9 od 19. srpnja 2024.

    II. Poništava se dio izreke rješenja Odbora za državnu službu klasa: UP/II-112-07/23-01/135, urbroj: 566-01/13-23-2 od 6. ožujka 2023. koji glasi: "I predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje".

    III. Poništava se rješenje Državnog inspektorata, klasa: UP/I-112-02/20- 01/134, urbroj: 443-01-02-02-23-20 od 19. siječnja 2023.

    IV. Obustavlja se upravni postupak.

    V. Odbacuje se žalba Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Zagreb.

    Obrazloženje

    1. Presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1697/2023-9 od 19. srpnja 2024. poništava se dio izreke rješenja Odbora za državnu službu, klasa: UP/II- 112-07/23-01/135, urbroj: 566-01/13-23-2 od 6. ožujka 2023. koji glasi: "I predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje." (točka I. izreke presude) te se poništava rješenje Državnog inspektorata, klasa: UP/I-112-02/20-01/134, urbroj: 443-01-02-02-23-20 od 19. siječnja 2023. (točka II. izreke presude).

    2. Navedenim rješenjem tuženika od 6. ožujka 2023., povodom žalbe tužiteljice poništene su točke 1., 2., 3., 4. i 5. rješenja Državnog inspektorata klasa: UP/I-112- 02/20-01/134, urbroj: 443-01-02-02-23-20 od 19. siječnja 2023. i predmet je dostavljen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje.

    3. Protiv navedene presude tuženik je izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da po prirodi ove stvari drugostupanjsko tijelo ne može raspoređivati službenike unutar prvostupanjskog tijela jer raspored službenika na radno mjesto nije samo matematičko popunjavanje radnog mjesta, već podrazumijeva vođenje računa o potrebama službe pojedinog državnog tijela, dakle sadrži slobodnu ocjenu, sadržaj koje se ne može prenijeti na drugostupanjsko tijelo ili sud. Stoga osporava stajalište prvostupanjskog suda po kojem je tuženik sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku ovlašten rješavati u meritumu po slobodnoj ocjeni u konkretnom slučaju. Navodi i druge razloge zbog kojih smatra da u konkretnom slučaju nije bilo zakonske osnove da sud upravni postupak obustavi, te obrazlaže da je predmet upravnog spora raspored na radno mjesto u Državnom inspektoratu nakon njegovog osnivanja i donošenja Pravilnika o unutarnjem redu. Nadalje, tuženik u žalbi upire na iznesenu ustavnosudsku praksu, primjerice navodi odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-2090/2012 od 28. listopada 2015., kojom su odbijene ustavne tužbe na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-6595/2009 od 2. siječnja 2012. u kojoj je izraženo stajalište o nužnosti rasporeda s danom navedenim u prvotnom (poništenom) rješenju, jer bi u protivnom žaliteljica za neko razdoblje ostala neraspoređena. Nadalje, ističe da činjenica što je tužiteljici prestala državna služba, rad odlaska u mirovinu, naknadno s danom 19. rujna 2021., ne može biti od utjecaja na ishod postupka, budući se radi o rasporedu tužiteljice na radno mjesto s danom 1. lipnja 2020. Posebno napominje da iako prvostupanjski sud u obrazloženju navodi da je sam riješio upravnu stvar obustavom postupka, takav način rješavanja nije sadržan u izreci presude. Opreza radi, navodi da je po odredbi članka 58. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, a na koju se sud nije pozvao, propisano da će sud ako utvrdi da je pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar osim kad to ne može s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni. Sve i da je prvostupanjski sud izrekom presude obustavio postupak, a ponovno se ističe da takva odluka suda nije sadržana u izreci presude, tuženik drži da u takvoj situaciji nisu bili ispunjeni uvjeti za obustavu upravnog postupka te u tom smislu smatra neutemeljenim pozivanje prvostupanjskog suda na odredbu članka 46. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da ovaj Sud poništi prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev.

    4. Žalba tuženika dostavljena je tužiteljici na odgovor, no međutim tužiteljica u ostavljenom roku nije dostavila Sudu odgovor na žalbu tuženika, iako je istu uredno primila.

    5. Žalba tuženika je osnovana.

    6. Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24.), ovaj Sud nalazi da se prvostupanjska presuda ne može ocijeniti zakonitom.

    7. Prema podacima u spisu predmeta, kao i obrazloženju pobijane presude proizlazi da je predmet ocjene u ovom upravnom sporu rješenje tuženika od 6. ožujka 2023., kojim su poništene točke 1. – 5. rješenja Državnog inspektorata od 19. siječnja 2023., te je predmet dostavljen prvostupanjskom tijelu na ponovno rješavanje.

    8. Nadalje, iz podataka u spisu predmeta, kao i obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prije donošenja osporenog rješenja od 6. ožujka 2023. tuženik više puta poništavao prvostupanjska rješenja kao nezakonita, kao i prvostupanjsko rješenje od 19. siječnja 2023. Također proizlazi da je u ponovnim postupcima prvostupanjsko tijelo donijelo novo rješenje o rasporedu tužiteljice, identično ranijim rješenjima o rasporedu, protivno uputama tuženika i iznesenim stajalištima u ranijim rješenjima. Nadalje, iz podataka u spisu, a što nije niti sporno, proizlazi da je tužiteljici 19. rujna 2021. prestala državna služba radi odlaska u mirovinu.

    9. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pravilno navodi da se radi o upravnoj stvari (raspored službenika na radno mjesto) o kojoj se rješava primjenom diskrecijske ocjene, zbog čega sud nije ovlašten odlučiti o rasporedu tužiteljice na radno mjesto umjesto javnopravnog tijela. Stoga je, prvostupanjski sud ocjenjujući sve okolnosti konkretnog slučaja, zaključio da nema svrhe predmet ponovno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, a niti naložiti tuženiku da riješi upravnu stvar umjesto prvostupanjskog tijela, a prije svega jer je tužiteljica u međuvremenu otišla u mirovinu. Stoga je dalje zaključio da ne postoji djelotvorni pravni instrument za zaštitu prava tužiteljice, s obzirom na opisanu zlouporabu važećeg normativnog okvira i prirode konkretnog slučaja.

    10. Prvostupanjski sud je u konkretnom slučaju pravilno ocijenio da su prestale postojati pretpostavke za vođenje upravnog postupka, međutim, prvostupanjski sud u izreci pobijane presude nije obustavio predmetni postupak jer takav način rješavanja nije sadržan u izreci presude, iako iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je postupak u ovoj stvari obustavljen.

    11. Slijedom navedenog, ovaj Sud je ocijenio da su u predmetnom slučaju prestale postojati pretpostavke za vođenje upravnog postupka, zbog čega je odgovarajućom primjenom članka 46. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21.), upravni postupak obustavio.

    12. Imajući na umu navedeno osnovano je poništeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te obustavljen predmetni upravni postupak primjenom članka 46. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku, bez vraćanja predmeta na ponovni postupak. Naime, bilo je osnove za poništenje rješenja tuženika jer su prestale postojati pretpostavke za vođenje postupka, jer odredba članka 46. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku propisuje da kada se tijekom postupka utvrdi da više ne postoje pretpostavke za vođenje postupka, rješenjem će se postupak obustaviti.

    13. Prvostupanjski sud pravilno je zaključio da je došlo do zlouporabe važećeg normativnog okvira, a zbog pravne prirode konkretne vrste predmeta, pa je trebalo pronaći i primijeniti odgovarajuću soluciju za izlaz iz opisane situacije, a uvažavajući pri tome temeljen vrijednosti vladavine prava. S obzirom da pravni poredak izrijekom ne predviđa djelotvoran izlaz iz predmetne situacije, potrebno je da se te vrijednosti ne dovode u pitanje zbog zlouporabe važećeg normativnog okvira. Međutim, kako prvostupanjski sud izrekom presude nije donio odluku o obustavi upravnog postupka to je ovaj Sud sudio na način da je poništio prvostupanjsku presudu te dio rješenja tuženika i prvostupanjsko rješenje te obustavio postupak, a kako je to odlučeno u točkama I., II., III. i IV. izreke ove presude.

    14. Žalbu protiv prvostupanjske presude podnio je i Državni inspektorat koji je u konkretnom slučaju donositelj prvostupanjskog rješenja o rasporedu tužiteljice na radno mjesto.

    15. Prema ocjeni ovoga Suda Državni inspektorat kao donositelj prvostupanjskog rješenja nije zainteresirana osoba u ovom postupku. Naime, činjenica da je Državni inspektorat donio rješenje o rasporedu tužiteljice na radno mjesto ne daje mu aktivnu legitimaciju da kao stranka (zainteresirana osoba) sudjeluje u predmetnom postupku, a niti ovlast sudu da po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke pozove tijelo prvog stupnja Državni inspektorat da kao zainteresirana osoba sudjeluje u upravnom sporu.

    16. Odredbom članka 133. stavka 1. propisno je da će nepravodobnu, nedopuštenu ili žalbu koju je izjavila neovlaštena osoba Visoki upravni sud odbaciti rješenjem u roku od 15 dana od dana njezina primitka. Budući da je žalba podnesena od neovlaštene osobe to ju je pozivom na odredbu članka 133. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima trebalo odbaciti kao nedopuštenu, a kako je to i odlučeno točkom V. izreke presude.

    17. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 135. stavka 2. i članka 133. stavka 1. riješiti kao u točkama I., II., III., IV. i V. izreke presude.

    U Zagrebu 30. travnja 2025.

    Predsjednica vijeća

    Blanša Turić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.