Poslovni broj: Usž-2631/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VIS OKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe VČ iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Mirela Blažević, odvjetnica u Zagrebu, Nikole Tesle 3/II, radi izvlaštenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-734/2023-7 od 27. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-734/2023-7 od 27. ožujka 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda (točkom I. izreke) odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-943-04/19- 01/142, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-22-02 od 11. svibnja 2022. i točaka III. i IV. rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada, Sektora za upravno-pravne poslove, Odjela za naknade i izvlaštenja, Petog područnog odsjeka, KLASA: UP/I-943-04/17-04/1, URBROJ: 251-14-11-6/04-18-40 od 28. veljače 2019. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kojim je utvrđen interes Republike Hrvatske i prihvaćen prijedlog Grada Zagreba, ovdje tužitelja za potpuno izvlaštenje 331/5605 dijela k. č. br. [katastarska čestica] odnosno novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu VČ, ovdje zainteresirane osobe, radi izgradnje odvojka produžene Čulinečke ulice od lokacije Krčevine do [adresa], s komunalnom infrastrukturom. Točkom III. izreke prvostupanjskog rješenja je prihvaćen prijedlog zainteresirane osobe za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine i to 14/5605 dijela k. č. [katastarska čestica] i dr. Točkom IV. određena je naknada za izvlaštenje u ukupnom iznosu od 265.862,66 kn, koju je tužitelj dužan isplatiti zainteresiranoj osobi. Točkom II. izreke prvostupanjske presude naloženo je tužitelju nadoknaditi zainteresiranoj osobi troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 Eur u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne presude.
2. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da prvostupanjskom presudom nije odgovoreno na pravno pitanje vezano za postojanje nesuglasja između prihvaćanja nalaza i mišljenja vještaka od strane voditelja upravnog postupka i vlasnika nekretnine te neprihvaćanja istoga od strane korisnika izvlaštenja jer nije prihvaćen od strane procjeniteljskog povjerenstva. Postavlja se pitanje da li se znanje službene osobe smatra nadređenim stručnom mišljenju procjeniteljskog povjerenstva. Upućuje na odredbu članka 12. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj 78/15.-dalje: ZPVN). Ističe da jedinica lokalne samouprave ne smije prihvatiti procjembeni elaborat na koje je povjerenstvo dalo negativno mišljenje. Ističe da je upravno tijelo koje vodi postupak osiguranja dokaza odnosno izvlaštenja dužno voditi računa da li je procjembeni elaborat izrađen u skladu sa ZPVN. U slučaju da se stručne i obrazložene primjedbe procjeniteljskog povjerenstva koje u postupku iznosi punomoćnik jedinice lokalne samouprave ne prihvate, to predstavlja osnovu za podnošenje žalbe jedinice kao korisnika izvlaštenja. Predlaže poništiti presudu i da Sud riješi stvar.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17. i 110/21- dalje: ZUS), Sud ne nalazi postojanje ni jednog žalbenog razloga propisanog odredbom članka 66. stavka 1. ZUS-a, koji bi doveo do nezakonitosti pobijane presude.
6. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je zakonitost rješenja tuženika kojim je, primjenom mjerodavnih odredaba Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne novine“, broj 74/14. i 69/17.-dalje: Zakon), potvrđeno potpuno izvlaštenje preostalog dijela nekretnine po prijedlogu zainteresirane osobe, sve detaljno opisano u izreci tog rješenja, i određivanje naknade zainteresiranoj osobi u visini tržišne vrijednosti nekretnine. Ovo iz razloga jer je tijekom postupka potpunog izvlaštenja dijela predmetne nekretnine, koja se izvlašćuje po prijedlogu tužitelja radi gradnje odvojka produžene Čulinečke ceste s pripadajućom komunalnom infrastrukturom utvrđeno da zainteresirana osoba kao vlasnica iste nema gospodarski interes koristiti preostali dio nekretnine.
7. Naknada za posljedične gubitke nastale zbog izvlaštenja nekretnine javnopravno tijelo je utvrdilo na temelju uvjeta korištenja kakve je zainteresirana osoba kao vlasnica nekretnine imala prethodno koristeći istu kao i činjenicu gubitka gospodarskog interesa zainteresirane osobe za korištenje preostalog dijela nekretnine. Naime, javnopravna tijela su u tom pogledu prihvatila nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Mirka Hvale, dipl. ing. arh., iz kojeg proizlazi da nakon izvlaštenja preostali dijelovi predmetne nekretnine više ne bi imali pristupni put te se na taj način gubi gospodarski interes za njihovo korištenje.
8. Pri tome tužitelj neosnovano smatra da prvostupanjsko tijelo nije moglo rješenje temeljiti na nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo u pogledu gubitka gospodarskog interesa zainteresirane osobe za korištenje preostalih dijelova nekretnine jer taj nalaz i mišljenje nisu prihvaćeni od strane procjeniteljskog povjerenstva. U tom pogledu ovaj Sud prihvaća obrazloženje prvostupanjskog Suda i tuženika koji upućuju da činjenicu vrijednosti nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje javnopravno tijelo utvrđuje, na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili sudskog procjenitelja, koji je pak procjenu vrijednosti nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine u vrijeme izrade nalaza i mišljenja dužan odrediti primjenom ZPVN-a, a što tužitelj u konkretnom slučaju općenitim tvrdnjama nije ni doveo u sumnju. Pri tome mišljenje i prijedlozi procjeniteljskog povjerenstva ne obvezuju javnopravno tijelo kao ni sudskog vještaka koji je izradio nalaz i mišljenje. U tom pogledu su javnopravna tijela i sud uputili na načelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza u upravnom postupku.
9. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je osporena presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
10. Slijedom svega navedenog, valjalo je pozivom na odredbu članka 74. stavka 1.
ZUS-a odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 30. travnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
