Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-125/2022-37

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Trpimir Jonjić, odvjetnik iz Zagreba, protiv I-tuženika-protutužitelja GIK grupa d.o.o., [adresa], OIB:91287854085 i II. tuženika MF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Filip Banović, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20. ožujka 2025. u nazočnosti tužitelja- protutuženika osobno, punomoćnika tužitelja Trpimira Jonjića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Filipa Banovića, odvjetnika, dana 30. travnja 2025.

r i j e š i o j e

I. Utvrđuje se da su I-tuženik-protutužitelj GIK grupa d.o.o., [adresa], OIB:91287854085 i II-tuženik MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetali tužitelja EF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njegovu posljednjemu mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor površine 42 čhv, 152 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako što su dana 19. listopada 2021.:

- srušili drvenu ogradu od paleta s metalnim stupovima prožetu ukrasnim biljem visine 1,2 m koja se nalazila s jugozapadne strane opisane tužiteljeve nekretnine prema nekretnini I-tuženika-protutužitelja zk.č.br. 2020, dvorište I. [adresa], površine 519 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- uništili ukrasno raslinje u južnom dijelu dvorišta opisane tužiteljeve nekretnine;

- u tužiteljevu dvorištu na opisanoj nekretnini odrezali betonsku dvorišnu površinu u širini od oko 47 centimetara, a uzdužno u dužini od 8 metara.

II. Nalaže se I-tuženiku-protutužitelju i II-tuženiku solidarno uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja tako što će u roku od 8 dana o svom trošku postaviti drvenu ogradu od paleta u prvobitnom obliku i dimenzijama na isto mjesto, zasaditi istovjetno ukrasno bilje na južni dio tužiteljeve nekretnine i sanirati betonsku površinu u skladu s pravilima građevinske struke i u prijašnjim gabaritima te im se zabranjuje svako daljnje ovakvo ili slično smetanje posjeda tužitelja- protutuženika.

III. Nalaže se I-tuženiku-protutužitelju i II-tuženiku da u roku od 8 dana solidarno naknade tužitelj-protutuženiku trošak ovog postupka u iznosu od 1.557,08 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana 30. travnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV. Odbija se protutužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj-protutuženik EF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tuženika-protutužitelja GIK GRUPA d.o.o., [adresa], OIB: 91287854085, na način da je sagradio garažu površine 5,30 m x 2,97 na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište [adresa] površine 519 m2,vlasništvo tuženika-protutužitelja 1/1 i to na način da je garažu koja je sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], opisano kao Kuća [adresa]. i dvor površine 42 čhv odnosno 152 m2, upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], vlasništvo tuženika 1/1, te koja garaža kao takva nije upisana u nadležne zemljišne knjige, a ima površinu 5,30 m x 2,97 m, u svojim jugozapadnim dijelom garaža, do dubine od 42 cm, ulazi u kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika-protutužitelja pa je samim time tužitelj-protutuženik, oduzeo pravo posjeda tuženikuprotutužitelju na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a što je tuženik-protutužitelj GIK GRUPA d.o.o., [adresa], OIB: 91287854085 saznao dana 15.11.2021. godine.

2. Nalaže se tužitelju-protuženiku EF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 8 dana od donošenja ovog rješenja uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da na svoj trošak ukloni jugozapadni dio garaže (koja ima površinu 5,30 m x 2,97 m) do dubine 42 cm, a koji se nalazi na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište I [adresa] površine 519 m2, vlasništvo tuženika-protutužitelja GIK GRUPA d.o.o., [adresa], OIB: 91287854085 1/1 3. Zabranjuje se tužitelju-protutuženiku EF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

4. Nalaže se tužitelju-protutuženiku EF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku-protužitelju GIK GRUPA d.o.o., [adresa], OIB: 91287854085, u roku od 8 dana naknadi sve troškove prouzročene ovim postupkom."

Obrazloženje

1.Tužitelj je dana 8.11.2021. protiv I i II-tuženih podnio tužbu u kojoj navodi da je vlasnik i posjednik stambene kuće s okućnicom i garažom na adresi [adresa]. Predmetna je nekretnina u katastru opisana kao k. č. [katastarska čestica] [adresa]. površine 152 m2 (zgrada površine 8 m2, kuća, [adresa] površine 56 m2 i dvorište površine 88 m2, sveukupne površine 152 m2), broj D.L. 12, sve upisano u posjedovni list br. 1382 k. o. [katastarska općina], dok je u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišno knjižni odjel, ista opisana kao zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor, površine 42 čhv, 152 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Opisanu je nekretninu tužitelj je stekao kao kupac u ovršnom postupku naslovljenoga suda br. Ovr-1243/2005, kada mu je 2008. predana u posjed. Od tada se nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu, a jedno je vrijeme i prebivao na adresi [adresa]. Tužitelj ističe da je u vrijeme kupnje naprijed opisane nekretnine prema nekretnini I- tuženika (susjedna, jugozapadno položena nekretnina, s podatcima: zk.č.br. 2020, dvorište I Pile, površine 519, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) bila postavljena drvena ograda visine cca 60 cm, položena tik uz znatno ranije betoniranu površinu. Ne mijenjajući niti položaj niti liniju te ograde, tužitelj je 2012. staru ogradu zamijenio novom i to drvenom ogradom od paleta s metalnim stupovima, prožetu ukrasnim biljem, visine 1,2 m. Tuženi se tome nisu protivili te je tako postavljena ograda godinama stajala u funkciji međe među strankama. Međutim, I i II-tuženi (pri čemu je II-tuženik direktor i odgovorna osoba I-tuženika) su dana 19.10.2021. svojevoljno i bez ikakve najave ili upozorenja uklonili spomenutu ogradu, čime su zasmetali tužitelja u pravu vlasništva i u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu. Tvrdi da je istom radnjom I i II-tuženih uništeno i ukrasno raslinje u južnom dijelu dvorišta te da je nanesena šteta betonskom dvorišnom platou koji su tuženi odrezali u širini od nekoliko desetaka centimetara, a uzdužno u dužini od 8 metara. Uslijed takvog rezanja je došlo do pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela betonskog platoa i to uzdužno oko 6 metara, paralelno s linijom rezanja, ali s odmakom od oko 50 cm od nje. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi da su ga I i II-tuženi dana 19. 10. 2021. smetali u posljednjemu mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor, površine 42 čhv, 152 m2, tako što su:

- srušili drvenu ogradu od paleta s metalnim stupovima prožetu ukrasnim biljem visine 1,2 m koja se nalazila s jugozapadne strane opisane tužiteljeve nekretnine prema prvotuženikovoj nekretnini zk.č.br. 2020, dvorište I. [adresa], površine 519, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina];

- uništili ukrasno raslinje u južnom dijelu dvorišta opisane tužiteljeve nekretnine;

- odrezali betonsku dvorišnu površinu na opisanoj tužiteljevoj nekretnini u širini od nekoliko desetaka centimetara, a uzdužno u dužini od 8 metara, uslijed kojeg rezanja je došlo do pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela betonske površine u dužini od oko 6 metara paralelno s linijom rezanja. Predlaže da sud naloži tuženima da solidarno uspostave ranije posjedovno stanje, kakvo je bilo u trenutku smetanja, tako da u roku od 8 dana o svom trošku postave ogradu u prvobitnom obliku i dimenzijama na isto mjesto, zasade istovjetno ukrasno bilje na južni dio tužiteljeve nekretnine i saniraju betonsku površinu u skladu s pravilima građevinske struke i u prijašnjim gabaritima. Predlaže da im sud zabrani svako daljnje takvo ili slično smetanje tužiteljeva posjeda te im naloži da mu solidarno naknade trošak ovog postupka, uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

Tužitelj uz tužbu kao dokaze prilaže zk izvadak i prijepis posjedovnog lista za predmetnu nekretninu, rješenje o izvedenom stanju od 26.4.2016. za predmetnu nekretninu, Rješenje Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1243/2005-53 od dana 31.5.2007., Zaključak Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 1243/2005-56 od dana 22.10.2007., Zapisnik poslovni broj Ovr-1243/2005 od dana 17.3.2008., ispis lokacije s aplikacije Geoportal Državne geodetske uprave, prijepis posjedovnog lista i zk izvadak za nekretninu u vlasništvu I-tuženika (zk.č.br. 2020, dvorište I Pile, površine 519, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), Izvadak iz sudskog registra za I-tuženika, nalaz i mišljenje sudskog vještaka Žarka Željka sačinjen u postupku Ovr-1243/2005.

2. I i II-tuženi u odgovoru na tužbu u cijelosti osporavaju navode tužbe te se protive tužbenom zahtjevu kao neosnovanom. Ističu da nisu oštetili nikakav betonski plato, nisu porušili ogradu niti su oštetili „ukrasno bilje”. Tužitelj je nezakonito i bez pristanka tuženika postavio palete na dijelu nekretnine I-tuženika kako bi istu nezakonito prisvojio. Tuženici su više puta upozoravali tužitelja da sam makne palete, da to ne sliči ni na što, da paletama ulazi u njihov posjed, da bilje visi na sve strane te da se ljudi žale jer se unutar paleta kote životinje. Tužitelj je sve ignorirao. I-tuženik je stoga primijenio institut dopuštene samopomoći iz čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, krenuo je u postupak uređenja svog dijela dvorišta te je sa nekretnine u svom vlasništvu, putem svojih djelatnika, uklonio palete i bilje koje je tužitelj postavio jer je imao svaku zakonsku ovlast da onemogući da se razni štakori, miševi i druge štetočine kote u paletama i bilju koje se nalazi na nekretnini u vlasništvu I-tuženika. Tužitelj nije pretrpio nikakvu štetu, a I-tuženik je zaštito sve korisnike navedenog dvorišta od eventualnih boleština. Također, I-tuženik je betonski plato presjekao po međi. Betonski plato je već bio oštećen jer ga tužitelj niti ne održava, iz napuklina raste trava i bilje te postojeća oštećenja nemaju nikakve veze sa tuženicima niti izvedenim radovima. U odnosu na II-tuženika MF ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, MF osobno nije sudjelovao ni u kakvim radovima. To što je isti direktor tuženika ne znači da odgovara automatski i privatno pa slijedom toga tuženi predlaže u odnosu na II-tuženog odbaciti tužbu kao nedopuštenu, podredno odbiti kao neosnovanu zbog promašene pasivne legitimacije.

3. I-tuženik kao vlasnik nekretnine zk.č.br. 2020, k. o. [katastarska općina]., dvorište površine 519 m2, postavlja i protutužbeni zahtjev jer je dana 15.11.2021. saznao da je tužitelj- protutuženik garažu površine 15,74 m2 sagradio i na dijelu čestice u vlasništvu I- tuženika-protutužitelja i to zk čestici br. 2020 opisanoj kao dvorište površine 519 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Naime, tužitelj-protutuženik tvrdi da je u 2008. godine u ovršnom postupku poslovni broj Ovr-1243/2005, na temelju Rješenja o dosudi, kupio i preuzeo nekretninu- stambenu kuću s okućnicom i garažom na adresi [adresa]. Međutim, u građevinskom elaboratu Ing-ekspert d.o.o. u kojem je za potrebe ovršnog postupka Ovr-1243/2005 opisana predmetna nekretnina te utvrđena njena vrijednost, nije navedena zgrada površine 8 m2 koja je danas upisana i ucrtana u katastar te koju je tužitelj-protutuženik porušio i napravio spornu garažu. Na taj je način obmanuo nadležni Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet koji je donio Rješenje o izvedenom stanju

KLASA: UP/I-350-05/13-007/15480, UR.BROJ: 251-13-22-1/010-16-8 od 26.4.2016., tvrdeći da se radi o istoj nekretnini koja je snimljena 21.6.2011. Tužitelj je iza 21.6.2011. očito nezakonito srušio tu zgradu i umjesto nje sagradio garažu površine 15,74 m2 (5,30 m x 2,97 m), koju je legalizirao Rješenjem o izvedenom stanju od 26.4.2016. za koje tuženi nisu niti znali. Stoga I-tuženik-protutužitelj predlaže da sud utvrdi da je tužitelj-protutuženik smetao I-tuženika-protutužitelja na način da je sagradio garažu površine 5,30 m x 2,97 na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao dvorište I. Pile površine 519 m2, u vlasništvo I-tuženika-protutužitelja i to na način da naprijed opisana garaža (koja nije upisana u nadležne zemljišne knjige), svojim jugozapadnim dijelom do dubine od 42 cm, ulazi u kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika-protutužitelja čime mu je oduzeo taj dio posjeda, a što je I-tuženik- protutužitelj saznao dana 15.11.2021. Predlaže da sud naloži tužitelju-protutuženiku da u roku od 8 dana od donošenja rješenja uspostavi prijašnje posjedovno stanje na način da na svoj trošak ukloni jugozapadni dio garaže (površine 5,30 m x 2,97 m) do dubine 42 cm, a koji se nalazi na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište I [adresa] površine 519 m2, vlasništvo I-tuženika-protutužitelja, da zabrani tužitelju-protutuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće te da naloži tužitelju- protutuženiku da I-tuženiku-protutužitelju u roku od 8 dana naknadi parnične troškove. I i II-tuženik uz odgovor na tužbu, a I-tuženik-protutužitelj i uz postavljeni protutužbeni zahtjev kao dokaze prilažu zk izvadak i prijepis posjedovnog lista, nalaz i mišljenje privatno angažiranog vještaka za graditeljstvo Zlatomira Rankovića, ispise fotografija.

4. Tužitelj-protutuženik u cijelosti osporava navode protutužbe i postavljeni protutužbeni zahtjev. Ističe da je podnesena izvan prekluzivnog roka koji propisuje čl. 21. st. 3. ZV-a. Protutužbeni zahtjev je i nepotpun jer protutužitelj nije naveo dan kad je navodno smetanje počinjeno. Opreza radi ističe i prigovor zastare. Ponavlja da je u ovršnom postupku pred sudom kupio predmetnu nekretninu i to u gabaritima koji su bili prije smetanja koje je predmet tužbe te istu posjeduje neprekinuto i mirno kroz gotovo 15 godina u tim istim gabaritima. Njegovu vremenu posjedovanja treba pridodati i vrijeme kroz koje su njegovi prednici istu nekretninu posjedovali i koristili, temeljem odredbe čl. 160. st. 2. ZV-a. Navodi o tobožnjem građenju na tuđem nisu istiniti ni osnovani, ali niti dopušteni u postupku zaštite posjeda, prema izričitoj odredbi čl. 441. ZPP-a. Protivi se korištenju privatnog vještačenja koje je izrađeno po nalogu i za račun tuženika u ovom postupku. Zaključno, tužitelj-protutuženik smatra kako odgovor na tužbu faktično znači priznanje odlučnih činjenica za tužbu (aktivna i pasivna legitimacija, tužiteljev miran posjed, čin samovlasnog smetanja) i protutužbu (podnošenje izvan zakonskih rokova, podnošenje nakon korištenja nedopuštene i nezakonite samopomoći). Predlaže da sud usvoji tužbu, a odbaci, podredno odbije protutužbu te obveže tuženike da solidarno naknade tužitelju-protutuženiku cjelokupne troškove oba postupka, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do namirenja po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja-protutuženika za utvrđenjem smetanja posjeda nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor, površine 42 čhv, 152 m2 u njegovom vlasništvu koje su smetanje dana 19.10.2021. počinili I-tuženik-protutužitelj kao vlasnik susjedne nekretnine zk.č.br. 2020, dvorište I. Pile, površine 519, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i II- tuženik kao vlasnik i odgovorna osoba I-tuženika-protutužitelja, na način da su srušili drvenu ogradu od paleta s metalnim stupovima prožetu u krasnim biljem, uništili ukrasno raslinje u južnom dijelu opisane tužiteljeve nekretnine i odrezali dio betonskog dvorišta uslijed kojeg je rezanja došlo do pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela betonske površine u dužini od 6 m paralelno s linijom rezanja.

6. Nije sporno da su tužitelj-protutuženik i I-tuženik-protutužitelj vlasnici naprijed opisanih nekretnina niti da je II-tuženik vlasnik i odgovorna osoba I-tuženika. S tim u vezi sporno je može li II-tuženik biti pasivno legitimiran. Nije sporno da je I-tuženik dana 19.10.2021., u sklopu radova uređenja svog dvorišta, uklonio palete i bilje te presjekao betonski plato. Sporno je na čijoj su se nekretnini te palete sa biljem nalazile te je li I-tuženikovo uklanjanje istih dopuštena samopomoć kojoj je pribjegao strahujući da se u paletama kote štakori, miševi i druge štetočine koje mogu širiti razne boleštine pa je njihovo uklanjanje bilo potrebno kako bi se svi korisnici dvorišta od toga zaštitili. Nije sporno da je I-tuženik presjekao betonski plato. Sporno je da li je isti presjekao po međi te je li rezanjem betona oštetio i ostale dijelove betonske površine na način da je došlo do lomova, pucanja i razdvajanja istog. Nadalje je sporno kada je i u kojim gabaritima izgrađena garaža na nekretnini tužitelja-protutuženika, odnosno je li postojeća garaža iste površine kao garaža (zgrada) koja je postojala na predmetnoj nekretnini tužitelja-protutuženika u vrijeme kada ju je isti kupio u ovršnom postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr- 1243/2005 (rješenje o dosudi doneseno je dana 31.5.2007., zaključak o predaji dana 22.10.2007., dok je nekretnina predana tužitelju u posjed dana 17.3.2008.). Sporno je ulazi li ta garaža u nekom svom dijelu u nekretninu u vlasništvu tužitelja te ako ulazi, kada je I-tuženik za to saznao.

7. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu. Pregledani su dostavljeni zk izvaci i prijepisi posjedovnih listova, kao i priloženi ispisi fotografija koje prikazuju stanje predmetnih nekretnina sa i bez sporne ograde, rez i pukotine na betonskoj površini (list 66 – 75, 77 -78 spisa) te spornu garažu (list 76 spisa). Proveden je očevid na licu mjesta (zapisnik o očevidu na listu 112-114 spisa) u prisutnosti vještaka geodeta Željka Perića, ing. geod. i vještaka za graditeljstvo Ivicu Matića, mag.ing.aedif. Pročitani su nalazi i mišljenja koja su imenovani vještaci nakon provedenog očevida dostavili sudu, sve postupajući po zadacima određenim rješenjima suda od dana 3.5.2023. Vještaci su se usmeno očitovali na prigovore stranaka na nalaze i mišljenja. Na okolnostt posljednjeg stanja posjeda i čin smetanja su saslušani svjedoci IF, RF i TF te tužitelj-protutuženik i II-tuženik. Sud nije kao dokaz prihvatio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ZF jer se tužitelj tome protivi i jer je isti izrađen za potrebe, po narudžbi i za račun tuženika pa se vjerodostojnost takvih utvrđenja u ovom postupku ne može preispitati. Cijeneći provedene dokaze sukladno čl. 8 ZPP-a sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan, dok je protutužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

8.Tužitelj EF u svom iskazu navodi da je na spornoj parceli kada ju je kupio u ovršnom postupku, a kupio ju je u istoj površini i gabaritnima u kojima je i danas, postojala ograda visine cca 60cm i betonski plato. Uz južni, kraći dio ograde je bilo posađeno nešto ukrasnog bilja, konkretno grmovi. Kroz godine je dodatno sadio ukrasno bilje koje je uređeno, redovito je kosio i održavao parcelu. Uz ulicu je posađena živica koju je redovito šišao. Tu staru ogradu je negdje 2015. obnovio na način da je iskopao dodatne rupe u zemlji u koje je ulio beton i postavio metalne šipke na udaljenosti od oko metar do metar i pol. Na te je šipke postavio palete, nanizao ih jednu do druge, pobojao i zaštitio. Tako ih je fiksirao. Dodatno ih je učvrstio žicom i uz tako uređenu ogradu posadio mahovinu. Sve do 5 ili 6 mjeseca 2021. nitko nije imao prigovora na tako uređenu ogradu. Tada mu je II-tuženik pristupio i natuknuo da bi trebali riješiti pitanje međe. Pristao je da dođe tuženikov vještak geodet ĆF. Kada je radio izmjeru nije bio prisutan. Kada je završio nacrt iskolčena, a to je bilo u 7 mjesecu 2021. htio je dodatno vrijeme kako bi se konzultirao sa stručnjakom i sa svoje strane. U rujnu ili listopadu je došao na parcelu, vidio da je ograda uklonjena, palete bačene sa strane, stupovi odrezani, a bilje nestalo. Do rujna ili listopada 2021. je stanje nekretnine bilo kao u trenutku kada je istu kupio na dražbi pred sudom. Ne može se sjetiti tko mu je za to javio, misli da su mu poslali i fotografiju na kojoj se nalazio i kamion sa natpisom tvrtke Mar dar. Stoga je došao na parcelu, nazvao direktora te tvrtke koji mu je potvrdio da je po nalogu tuženika odradio radove koje je opisao. Nakon toga je zvao II tuženika i najavio da će ga tužiti. Nedugo nakon toga tuženik je počeo sa uređenjem parkirališta te se proširio i na dio odrezanog betonskog platoa i ograde. Vezano uz garažu ističe da je ona izgrađena dijelom na mjestu bivše šupe koja se tamo nalazila kada je kupio nekretninu. Produžio je gabarite nove garaže u odnosu na staru, za metar ili dva, dok je na zapadnoj strani ista, postavljena po liniji koja je bila i zatečena. To je napravio negdje 2011. Nikome do podnošenja protutužbe u ovom predmetu to nije bilo sporno. Vlasnik susjedne česti na kojoj se nalazi parking je I- tuženik. Podnio je tužbu protiv MF iako je znao da je radove uklanjanja vršila firma Mar dar zato što je shvatio da su oni samo nalogoprimci nalogodavca s pozicije moći, a to je II-tuženik.

9. II-tuženik MF u svom iskazu ističe da osporava sve navode tužitelja – protutuženika kao neistinite. Kada je tužitelj kupio spornu nekretninu na dražbi nije postojala nikakva ograda što se moglo vidjeti na google streetview. Postojala je šupa manjih gabarita koju je nakon nekog vremena od kupnje tužitelj srušio i počeo zidati garažu na način da je zidao red na red opeke. Upozorio ga je da je to što zida prešlo na parcelu I-tuženika gdje se nalazi parkiralište, a koje je vlasnik više od 15 godina. Tužitelj-protutuženik je rekao da samo uređuje i prestao sa radovima. Nakon negdje nekih mjesec ili dva ponovno je ozidao jedan ili dva metra. Mislio je da je to privremeno, no onda je tužitelj počeo zidati i drugi zid, stavio nastršnicu, stavio vrata i sve uobličio u garažu. Negdje 6 ili 7 godina nakon toga je počeo stavljati i palete kao ogradu. I na to ga je upozorio, rekao da nije uredu da ih postavlja mimo međe. Na tom mjestu nije postojala nikakva ranija konstrukcija na koju je stavljao palete već je samo zapiknuo šipke i na te šipke naslonio palete. Tužitelj je očito išao za tim da takvu postavljenu ogradu postavi kao među, uz nju je raslo samoniklo bilje koje je zapušteno. Ističe da je htio riješiti pitanje međe s tužiteljem te mu je predložio da uzmu neovisnog geodeta, mogao je izabrati koga je htio i da ga plate po pola. Nisu mu bili bitni kvadrati već da se poštuje međa i da svatko gradi na svome. Tužitelj je sve fino prihvatio, no nakon toga se prestao javljati. Zato mu se nakon nekog vremena ponovno javio, predložio da on angažira geodeta s kojim je surađivao, a što je tužitelj i prihvatio. Geodet je izašao na teren, uzeo u obzir i podatke iz katastra te odredio gdje je međa. Tužitelj se nakon toga nije javljao na njegove pozive. Shvatio je da ga izbjegava. Stoga nije imao izbora nego maknuti te palete i ogradu sa svoje parcele. Tužitelju nakon toga međa više nije bila problem, tražio je načina kako da sačuva garažu. Protiv tužitelja prije podnošenja protutužbe u ovom predmetu nije pokretao nikakve sudske postupke jer mu u trenucima kada se zidala garaža i postavljala ograda od paleta nije izgledalo da tužitelj ima namjeru uzurpacije, izgledalo je da sve postavlja privremeno. Ulagali su žalbu na rješenje o izvedenom stanju kojim je tužitelj legalizirao sagrađenu garažu. Tužitelj je izmanipulirao institucije da je napravio garažu na svojem, a što nije točno. Ne sjeća se koje je to bilo godine. Tek nakon nekoliko godina je shvatio da je namjera tužitelja uzurpacija dijela nekretnine GIK grupe d.o.o. To je bilo u ljetu 2021. Prije toga je nekoliko puta razgovarao sa tužiteljem i sve je izgledalo da nema takve namjere, da je to što radi privremeno. Kada je krenuo uređivati parking napravio je sve osim sporne međe, taj je dio ostao neuređen dok se ne riješe postupci pred sudom, a to se može vidjeti na terenu. Nema nikakvog interesa za parcelom tužitelja, nije imao prije, nema niti sada. Sjedište I tuženika i njegov ured se nalaze na adresi [adresa]. Uredi GIK grupe su djelomično okrenuti prema sjeveru, dakle prema međi, njegov ured je okrenut na istočnu stranu.

10. Iz iskaza II-tuženika jasno proizlazi da je upoznat sa svim detaljima predmetnog spora i da su njegova nastojanja kao jedinog osnivača i direktora I-tuženika- protutužitelja koji zastupa društvo pojedinačno i samostalno, dugi niz godina usmjerena na rješavanje vlasničko pravnih odnosa sa tužiteljem-protutuženikom. Stoga je istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije II-tuženika u cijelosti neosnovan jer pasivno legitimiran može biti i nalogodavac, onaj u čijem je interesu smetanje počinjeno, što u konkretnom slučaju II-tuženik svakako jest.

11. Svjedok IF je prijatelj tužitelja-protutuženika. Često je bio kod njega kada je uređivao kuću, garažu, postavljao ogradu. U svemu tome mu je pomagao. Tužitelj je u posjedu svoje nekretnine od 2008. ili 2009. godine. Nije proširivao gabarite niti radio kakve preinake. Garaža je zidana, sa vratima, u njoj ima mjesta za jedan auto, misli da tužitelj nikada i nije parkirao auto nego u njoj odlaže stvari. Godine 2008. ili 2009, nakon što su složili garažu (krovište je puštalo i trebalo ga je promijeniti, su krenuli mijenjati staru ogradu i postavljati novu. Stara ograda je bila drvena, složena kriš-kraš, dolje je bila žica. Osobno je vozio tu ogradu na otpad. Na njenom mjestu su skupa lagali novu ogradu od paleta. Ne sjeća se jesu li još što radili oko te ograde. Zna da su je stavili na isto mjesto na kojem je bila stara. Također zna da sam prije bez problema mogao ući sa kombijem na taj kolni ulaz, sada to ide teško, uže je, treba biti dobar vozač. Zadnji puta je tamo bio proljetos, ne zna kako sve izgleda danas.

12. Svjedok TF je susjed tužitelja i tuženika, poznato mu je da vode spor oko međe. Njegova kuća se nalazi iza kuće tužitelja, a preko parcele tuženika ima pravo služnosti puta. Zna da je problem nastao kada su iz GIK grupe došli mjeriti parcelu, misli da je tome bio prisutan sin MF. Oni su računali da je temelj kuće međa, a zapravo je međa pola metra pored kuće. To se vidi iz katastarskog plana, međutim oni su izvukli drugačiju liniju razgraničenja zbog čega su ušli u dio nekretnine tužitelja, komadić od 70cm. Međa je bila zarasla, raniji vlasnik je to bio i betonirao. MF je odrezao taj komadić betona. Uredio je parcelu na način da je postavio tlakavce, uredio parking, sporni dio je nedovršen. Bivši vlasnik je sporni dio međe samo betonirao, dok je susjed EF napravio neku ogradu od paleta, misli da je to napravio negdje 2015. Posadio je i puzavce koji su se penjali na te palete pa je izgledalo kao zelena ograda. Uglavnom je tu ogradu održavao urednom, nekad je i nije šišao, ali je ograda služila svrsi. EF je ogradu postavio na kraj betona koji je prijašnji vlasnik betonirao, misli da time nije mijenjao nikakve gabarite, kako je zatekao tako je i ogradio. Koliko se sjeća, prije postavljanja ograde od paleta je na tom betoniranom dijelu bilo postavljeno par stupića, između njih je bila provučena žica, to je bilo tako rijetko da se nije ni vidjelo da je nešto posebno ograđeno. Rub garaže je točno na međi, a što zna jer je i sebi radio parking i vodio je računa o toj međi. Tužitelj je garažu dovršio, točnije prije je garaža bila drvena pa ju je on dozidao. Misli da ju je napravio u nešto većim gabaritima no što je bila ranije. Zna da njegovu među, tj. među s GIK grupom od kojih počinju njegovih 3m puta nije dirao, ali je proširio garažu prema istoku, u svojoj parceli. Stavio je i nove valovite ploče pa sve izgleda krupnije jer ima i okapnicu. Misli da je ogradu od paleta tužitelj postavio odmah nekako iza uređenja garaže. Nije vidio tko je uklonio palete, vidio je samo da je odrezan komad betona. Ne zna može li tužitelj ući u svoju garažu, točnije vidio ga je kako osobno ulazi u garažu, nije ga vidio da u garažu parkira auto.

13. Svjedok RF je direktor i vlasnik tvrtke koja se bavi armirano betonskim konstrukcijama, na to je mjesto došao nakon smrti pokojnog oca. Zna da je inženjer GIK grupa d.o.o. angažirao njihovu tvrtku, to je bilo u vrijeme kada ju je vodio pokojni otac, radi čišćenja nekog terena, bila je u pitanju neka parcela. Ne zna o kojoj je parceli riječ niti je sudjelovao u izvođenju tih poslova.

14. Dana 24.5.2023. je proveden očevid na licu mjesta [adresa] na kojem su uz sudsku komisiju prisustvovali tužitelj osobno uz svog punomoćnika, II-tuženik te punomoćnik I-tuženika-protutužitelja i II-tuženika te sudski vještaci Željko Perić, ing. geod. i Ivica Matić, dipl. ing. aedif. Nakon pregleda sporne parcele i potrebnih mjerenja sudski vještaci su pristupili izradi nalaza i mišljenja. Geodetskom vještaku je rješenjem suda od dana 3.5.2023. naloženo utvrditi da li nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sveukupne površine 152m2, upisane u posjedovni list br. 1382, odnosno u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], odgovara nekretnini koju je tužitelj stekao u ovršnom postupku koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Ovr-1243/2005. Građevinskom vještaku je naloženo utvrditi starost garaže, ograde i betonskog platoa na predmetnoj nekretnini – u [adresa].

15. U svom nalazu i mišljenju od dana 14.7.2023. sudski vještak Željko Perić potvrđuje da nekretnina opisana kao predmet kupnje prema ovrsi pod brojem Ovr-1243/2005 predstavlja predmetnu nekretninu, odnosno z. k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Evidencije Ureda za katastar i zemljišne knjige su usklađene za predmetnu česticu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u smislu evidencije ukupne površine čestice, ali nije usklađen način uporabe iste. Naime, u evidenciji Ureda za katastar nalazi se kuća br. 7, zgrada i dvorište, a u Zemljišnoj knjizi kuća br. 7 i dvorište. Za utvrđivanje granica taj nesklad nije bitan. Digitalni katastarski plan često ne odgovara skicama izmjere iz vremena nastajanja čestice, te vještak smatra da se ne može isti prenositi na teren bez analize više operata prema evidenciji Ureda za katastar. Osim toga, predmetna čestica po digitalnom planu ima površinu od 148m2, a u knjižnom dijelu ima 152m2. Za potrebe ovog vještačenja napravljena je rekonstrukcija predmetne parcele prema skici mjerenja iz 1963. godine po kojoj čestica ima 152m2. Snimljeno stanje na terenu ne odgovara niti sa tom skicom, ali predmet ovog vještačenja je zapadna granica predmetne čestice te je ona i snimljena. Točka A (želj. šipka) i točka B (mali panj od živice) su točke koje je tužitelj pokazao kao dio nekadašnje ograde. Točka C je snimljen ćošak garaže. Crvenom bojom je prikazan i betonski plato snimljen na dan očevida. Nakon snimljenog stanja napravljena je usporedba s katastarskim planom prema skici mjerenja iz 1963. i utvrđeno je sljedeće: na uvećanom detalju vidljivo je koliki dio garaže tužitelja se nalazi u čestici tuženika odnosno u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pokazane točke A i B nisu prema evidenciji Ureda za katastar, odnosno nalaze se 39cm (točka A) i 33cm (točka B) u čestici tuženika, Rub betonskog platoa nije na granici čestica i nalazi se 47cm u čestici tužitelja od granice sa česticom tuženika. Na skici lica mjesta nalaze se geodetske koordinate dijela zapadne granice predmetne četice tužitelja k. č. [katastarska čestica] i čestice tuženika 2020 k. o. [katastarska općina]. Uz opisani nalaz i mišljenje geodetski vještak prilaže skicu mjerenja iz 1963. godine, skicu lica mjesta, fotografiju garaže tužitelja-protutuženika prema čestici tuženika, fotografiju ograde predmetne čestice prema [adresa] i fotografiju šipke pokazane od tužitelja-protutuženika i udaljenost od južne granice prema kazivanju tužitelja-protutuženika.

16. Tužitelj-protutuženik u svom očitovanju na opisani nalaz i mišljenje geodetskog vještaka prigovara da vještak nije dao precizan odgovor odgovara li nekretnina koju je tužitelj-protutuženik kupio u ovršnom postupku poslovni broj Ovr-1243/2005 današnjoj nekretnini u tužiteljevu posjedu. Ističe da nije pitanje vještaku usmjereno na to gdje su možebitne granice koje zemljišne čestice te je li se katastarska izmjera mijenjala već da vještak odgovori što je točno, u naravi, tužitelj-protutuženik kupio na sudskoj dražbi te odgovara li u naravi tako kupljena nekretnina nekretnini koju je tužitelj-protutuženik posjedovao prije smetanja koje su tuženici poduzeli toj nekretnini.

17. I-tuženik-protutužitelj i II-tuženik prigovaraju nalazu i mišljenju geodetskog vještaka u cijelosti. Napominju kako im je odmah pri prvom pregledu i uvidu u nalaz i mišljenje vještaka bilo nejasno snimljeno stanje koje je prikazano na ''skici lica mjesta na katastarskom planu'' u kojemu je vještak s jedne strane opravdano utvrdio da se garaža tužitelja nalazi u čestici tuženika, ali je zato s druge strane iz samo sebi poznatih razloga utvrdio da rub betonskog platoa nije na granici čestica već se nalazi navodno 47 cm u čestici tužitelja. Navod vještaka da bi se rub platoa nalazio u čestici tužitelja je u cijelosti netočan iz više razloga koji tuženici ovim putem navode. Prvenstveno, vještak za graditeljstvo Zlatomir Ranković je u svojem nalazu i mišljenju, koji je dostavljen u spis, utvrdio kako je betonski plato točno odrezan po katastarskoj međi između parcela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je i taj vještak utvrdio da je tužitelj sagradio svoju garažu ušavši istom u česticu tuženika. Zbog očitog previda vještaka Željka Perića kojim je iz neobjašnjivih razloga prikazao među suprotno od službenog katastarskog stanja, tuženici su bili primorani se savjetovati sa drugim stručnjakom i to inženjerom geodezije iz KNEZ INVEST d.o.o. koji je također potvrdio navode tuženika koje su iznosili u ovome predmetu. Naime, utvrdio je da katastarski plan odnosno međa koja je prikazana u nalazu i mišljenju vještaka Željka Perića nije ispravno prikazana kada se ista usporedi sa službenom evidencijom u katastru zemljišta. Drugim riječima, točke kojima je međa prikazana u nalazu i mišljenju vještaka se nalaze više desetaka centimetara zapadnije od međe iz službene evidencije katastra zemljišta te je samim time stvoren krivi dojam od strane vještaka da bi tuženici smetali posjed tužitelja odnosno da su pogrešno odrezali betonski plato. Također je utvrđeno da betonski plato završava na službenoj katastarskoj međi između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, betonski plato je odrezan pravilno i na međi čestica što su ovim putem potvrdila dva stručnjaka, dok je vještak Željko Perić iz samo sebi poznatih razloga postavio među zapadnije nego što je to prikazano u službenom katastarskom planu te u tom dijelu tuženici inzistiraju da se vještak očituje zašto je prikazao nešto što je potpuno suprotno službenom katastarskom planu. S druge strane, više vještaka je utvrdilo da je tužitelj smetao tuženike time što je sagradio garažu dijelom na njihovoj čestici. Također, iz fotografija koje se nalaze u nalazu i mišljenju vještaka Željka Perića se ne može razaznati gdje se objekti u tim fotografijama nalaze na katastarskom planu odnosno vještak to nije specificirao u svojem nalazu. Primjerice, zašto vještak nije slikao među između predmetnih čestica i na istoj fotografiji prikazao među kako je ona ucrtana u katastarskom planu kako bi se strankama, koje su laici, moglo jasno i nedvosmisleno prikazati stanje na terenu i da li se ono razlikuje od katastarskog plana. Nadalje, zašto fotografija garaže tužitelja nije fotografirana iz šireg kuta kako bi se moglo vidjeti koliko je u naravi tužitelj ušao u česticu tuženika? Također, fotografija ''ograda predmetne čestice prema [adresa]' je nejasna tuženicima, jer ista nema veze s ovim predmetom. Bitna je zapadna međa između čestica k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne međa koja gleda na [adresa] čime je jasno kako ova fotografija nije ništa prikazala, odnosno primjećuje se namjera neistinitog konstruiranja situacije. Fotografija ''šipka pokazana od tužitelja i udaljenost južne granice prema kazivanju tužitelja'' također ništa ne prikazuje, jer navedena fotografija ponovno nije fotografirana iz šireg kuta kako bi se vidjelo na što u biti ukazuje vještak tom fotografijom. Obzirom na navedeno, tuženici traže od vještaka da se očituje na njihove prigovore, jer kao što je navedeno u ovome podnesku, razvidno je da je vještak pogrešno postavio i prikazao među između čestica odnosno ista je prikazana apsolutno suprotno službenoj evidenciji i stvarnom stanju na terenu. Također, tuženici traže i očitovanje vještaka temeljem kojih dokaza i kojih evidencija je utvrdio da bi se rub betonskog platoa navodno nalazio u čestici tužitelja, a ne na međi čestica.

18. Sudski vještak Željko Perić se na ročištu održanom dana 9.1.2024. očitovao o istaknutim prigovorima. U odnosu na prigovor da su neobjašnjivi razlozi njegovog prikaza međe suprotno od službenog katastarskog plana vještak ističe da njegov zadatak i nije utvrđivanje međe već mu je zadatak bio osvrnuti se na svu raspoloživu evidenciju Ureda za katastar te komparirati sa utvrđenim stanjem na dan očevida. Radi toga je pribavljena skica mjerenja iz 1963. te je ista rekonstruirana. U njegovoj skici na katastarskom planu je upravo ta rekonstruirana skica iz 1963. Tvrdnju da je katastarski plan jedini dokument kojim se služi odbacuje jer postoji i drugi dokumenti unutar Ureda za katastar odnosno zemljišno knjige, što je i učinio u svome nalazu i mišljenju. Na pitanje zbog čega je utvrđeni prikaz međe prema očitovanja geodeta ĆF različit od njegovog prikaza odgovara da je mišljenja da je kolega ĆF koristio digitalni katastarski plan (DKP) za razliku od njega koji je koristio prikaz skice na rekonstruiranom planu iz 1963. isključivo za predmetnu česticu. Analizom je utvrdio da prema digitalnom katastarskom planu koji je koristio kolega ĆF površina predmetne čestice iznosi 148 kvadrata, a njegovom rekonstruiranom skicom površina predmetne čestice iznosi 152 kvadrata što odgovara knjižnom dijelu katastarskog operata, odnosno zemljišne knjige. Sve izrečeno je navedeno u njegovom mišljenju od 30.6.2023. U odnosu na dio prigovora u kojem se preispituje što je i iz kojeg je kuta fotografirao, odgovara da je fotografirao ono što mu je bilo potrebno za izradu nalaza i mišljenja. U odnosu na prigovor tužitelja kako nije decidirano dogovorio na pitanje koje mu je sud naložio, a to je odgovara li nekretnina koju je tužitelj kupio u ovršnom postupku današnjoj nekretnini u tužiteljevom posjedu, mišljenja je da nekretnina koja je bila predmet na očevidu odgovara kupljenoj nekretnini u ovršnom postupku, uz napomenu da se, koliko mu je poznato, prilikom kupnje navodi broj čestice te katastarska općina i način uporabe iste sukladno evidencijama Ureda za katastar i zemljišne knjige ne ulazeći u granice, odnosno međe predmetne nekretnine.

19. Nakon usmenog očitovanja vještaka stranke nisu imale daljnjih pitanja niti prigovora na njegov nalaz i mišljenje. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje geodetskog vještaka jer se, kako u pisanom nalazu i mišljenju, tako i svom usmenom očitovanju, vještak jasno očitovao da nekretnina koja je tužitelju-protutuženiku dosuđena rješenjem o dosudi poslovni broj Ovr-1243/2005 od dana 31.5.2007. i to nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk. čbr. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa] i dvor, ukupne površine 42 čhv ili 152 m2 predstavlja predmetnu nekretninu. Nakon uredovanja sudskih ovršitelja Općinskog građanskog suda u Zagrebu provedenog dana 17.3.2008. radi ispražnjenja i predaje u posjed, ista je tužitelju-protutuženiku predana u posjed, slobodna od osoba i stvari što potvrđuje zapisnik poslovni broj Ovr-1243/2005 od dana 17.3.2008.

20. Opisanim utvrđenjima sudskog vještaka Željka Perića sukladni su i dijelovi iskaza svjedoka AF i TF koje sud prihvaća kao vjerodostojne, a kojima je poznato da je tužitelj-protutuženik u posjedu predmetne nekretnine od 2008. godine te da nije proširivao gabarite, a što ističe i sam tužitelj-protutuženik kada navodi da je sporna parcela danas u istoj površini i gabaritnima u kojima je bila kada ju je kupio u ovršnom postupku. Svjedocima LF i TF je poznato da je tužitelj-protutuženik s jugozapadne strane svoje nekretnine, prema nekretnini zk.č.br.2020. dvorište I Pile, površine 519, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu I-tuženika-protutužitelja postavio ogradu od drvenih paleta ispunjenu zelenilom. Svjedok TF, susjed tužitelj-protutuženika i I-tuženika-protutužitelja se sjeća i da je bivši vlasnik sporni dio međe samo betonirao, dok je susjed EF napravio neku ogradu od paleta, misli da je to napravio negdje 2015. Posadio je i puzavce koji su se penjali na te palete pa je izgledalo kao zelena ograda. Uglavnom je tu ogradu održavao urednom, nekad je i nije šišao, ali je ograda služila svrsi. EF je ogradu postavio na kraj betona koji je prijašnji vlasnik betonirao, misli da time nije mijenjao nikakve gabarite, kako je zatekao tako je i ogradio. Tužitelj-protutuženik ističe i da sve do svibnja ili lipnja 2021. nitko nije imao prigovora na tako uređenu ogradu, a to priznaje i sam II-tuženik kada navodi da mu ograda i nije sporna, samo traži da se poštuje međa. Riječ je o zelenoj ogradi u odnosu na koju tuženi nisu dokazali da je bila zapuštena te da su se u njoj kotili štakori, miševi i druge štetočine, kao što nisu dokazali niti pretpostavke za primjenu instituta dopuštene samopomoći na koji se pozivaju, a koji, prema čl. 27 ZV-a, ovlaštenicima prava na zaštitu posjeda dopušta svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. st. 3. tog Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć). Dakle, tuženi su neovlašteno srušili drvenu ogradu od paleta i uništili ukrasno raslinje koje je ogradu postavljenu uz rub betonskog platoa, a tako opisana ograda je vidljiva i iz fotografije koju sami tuženici dostavljaju uz odgovor na tužbu (stanje prije i poslije rušenja prikazano na listu 66 – 78 spisa).

21. Radi utvrđivanja starosti spornog betonskog platoa na predmetnoj nekretnini tužitelja-protutuženika, kao i utvrđivanja starosti garaže površine 5,30 m x 2,97 sagrađene na dijelu kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška], opisano kao Dvorište I. Pile površine 519 m2 određeno je provođenje građevinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Ivici Matiću. Vještak je prisustvovao očevidu održanom dana 24.5.2023. te je pregledao i garažu i betonski plato. Prema rubu platoa izjavio je da je isti rezan dijamantnim rezanjem i da kod takvog rezanja beton ne puca. U svom nalazu i mišljenju od dana 4.8.2023. dodaje da je starost predmetnog betonskog platoa odredio vizualnim pregledom, odnosno usporedbom najsličnijeg izgleda gornje plohe predmetnog platoa sa drugim sličnim betonskim plohama poznatog datuma izgradnje sa sličnim okolišnim uvjetima i uvjetima prometovanja po istoj. Kako na izgled gornje plohe betonskog platoa utječe jako mnog uvjeta, starost predmetnog betonskog platoa se procjenjuje u rasponu od 20 godina - 30 godina. U odnosu na garažu vještak na temelju provedenog očevida, pregledane dostavljene dokumentacije te uvida u podatke iz katastarskog operatera I internet preglednika, zaključuje da je objekt tlocrtno četverokut sa različitim vanjskim dimenzijama, duljinama (od 4,90-5,17m) i širinama (od 2,90-3,12m) sa jednostrešnim krovom ukupne visine 2,46m. Objekt je zidana prizemnica sa betonskim serklažima, sa drvenom konstrukcijom i pokrovom od profiliranog lima. U garaži je izveden betonski pod. Objekt je sagrađen od različitih materijala, lijevi zid je načinjen od glinene blok opeke, dok je desni zid izveden od porobetona (tzv. Ytong blokova). Drvena konstrukcija krovišta je načinjena od greda različite starosti. Za predmetni objekt je ishođeno rješenje o izvedenom stanju kojim je utvrđeno da je predmetna zgrada evidentirana na temelju aerofotogrametrijskog snimanja prije 21.6.2011. Prema podacima sa google street view-a, snimaka od listopada 2011., vidljivo je pročelje sa ulaznim vratima dimenzija kao i na dan očevida. Kako je u digitalnom katastru vidljivo da je prijašnji objekt imao isto pročelje od 2,31m, vještak zaključuje da je na slikama od 10/2023 vidljivo postojeće pročelje jer su sama ulazna garažna vrata dimenzija 2,50m. Na temelju svih podataka, vještak da je zaključno mišljenje da je objekt – garaža izgrađen između 2010. i prve polovice 2011. godine, odnosno, da je garaža starosti od 12 godina do 13,5 godina. Prilikom očevida na predmetnoj parceli prema zapadnom susjedu (sporna strana) nije zatečena ograda, bili su samo vidljivi ostaci metalnih profila malog presjeka (20x20mm I fi 20mm) koji su prerezani u ravnini sa tlom. Zbog istog nije moguće dati procjenu starosti ograde.

22. Tužitelj-protutuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka. Predlaže da vještak razjasni je li uslijed učinjenog smetanja posjeda od strane oba tuženika došlo do pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela površine betonske ploče.

23. I-tuženik-protutužitelj i II-tuženik su prigovorili opisanom nalazu i mišljenju građevinskog vještaka. Ističe da vještak navodi da je garaža izgrađena krajem 2010. ili u prvoj polovici 2011. te se poziva na sliku sa google street viewa iz listopada 2011. godine. Međutim, razvidno je da krov garaže uopće ne odgovara postojećem jer je na slici isti crveni, a u naravi je limeni krov. Također, zid desne strane garaže je puno tanji od postojećeg zida. U odnosu na navod vještaka da nije moguće procijeniti starost ograde tuženici ističu da nije bilo nikakve željezne ograde te da su bile zapiknute armaturne šipke na koje je bila naslonjena paleta, a što je vidljivo iz fotodokumentacije te google street viewa te se navedene palete vide naslonjene na garažu na stranici 7. nalaza i mišljenja građevinskog vještaka.

24. Sudski vještak Ivica Matić se usmeno očitovao na istaknute prigovore na ročištu održanom dana 9.1.2024. U vezi tvrdnje tuženika da krov garaže ne odgovara postojećem stanju jer je na slici crven, a u naravi je limeni vještak je pojasnio da je razvidno iz fotografija sa očevida da na garaži već postoji taj crveni krov na koji je samo stavljen limeni pokrov. Na navode da je zid desne strane garaže puno tanji od postojećeg zida vještak ističe da je iz fotografija vidljivo da su zidovi jednake debljine kao i na fotografijama google street view iz listopada 2011. Njegov zadatak je bio utvrditi starost garaže na dan očevida, a što je i učinio pa prigovor da nalaz i mišljenje nije dovršeno nije osnovan. Ostaje kod tvrdnje da na dan očevida nije bilo nikakve željezne ograde, da bi bile zapiknute armaturne šipke i na nju naslonjena ograda od paleta. Kao što hrpa cigli ne predstavlja zid tako niti 4, 5 nasumično naslaganih paleta ne predstavlja ogradu. Na traženje tužitelja-protutuženika da razjasni je li uslijed učinjenog smetanja posjeda od strane oba tuženika došlo do pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela površine vještak navodi da betonska ploča nije armirana pa prema svom znanju i iskustvu zaključuje da je pukla zbog starosti. Beton se skuplja i širi, uobičajeno mora biti dilatiran kako bi pravilno izgledala ta pukotina, a što u konkretnom slučaju nije napravljeno pa je zaključio da je beton puknuo uslijed starosti i izloženosti klimatskim uvjetima. Po njegovom je mišljenju i pukotina na betonu starija no što je rez na betonu. Ne može sa sigurnošću utvrditi može li, prema stanju na terenu opisanom u nalazu i mišljenju, ostatak metalnog profila (prikazan na listu 11 nalaza i mišljenja) biti ostatak ranije ograde. Nalaz i mišljenje je napravio na osnovu činjenica utvrđenih na očevidu, iskustva i dostupnih servisa (Geo portal, digitalni katastar, google street view).

25. Stranke nisu imale daljnjih pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Sud opisani nalaz i mišljenje, dodatno pojašnjen usmenim očitovanjem vještaka na ročištu, u prihvaća jer je vještak na temelju neposrednog opažanja, spisu priložene dokumentacije te dostupnih servisa (Geo portal, digitalni katastar, google street view) u cijelosti ispunio zadatak. Vještak utvrđuje da je sporna garaža izgrađena između 2010. i prve polovice 2011. godine, a tako u svom iskazu tvrdi i tužitelj-protutuženik te pojašnjava da je ona izgrađena dijelom na mjestu bivše šupe koja se tamo nalazila kada je kupio nekretninu. Produžio je gabarite nove garaže u odnosu na staru, za metar ili dva, dok je na zapadnoj strani ista, postavljena po liniji koja je bila i zatečena. Navedeno potvrđuje i svjedok TF koji zna da je tužitelj garažu dovršio, točnije prije je garaža bila drvena pa ju je on dozidao, među prema GIK grupi nije dirao već je proširio garažu prema istoku, u svojoj parceli. Čitanjem dostavljenog rješenja o izvedenom stanju Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od dana 26.4.2016. utvrđeno je da je ovdje tužitelju-protutuženiku dana 26.6.2013. podnio zahtjev i ishodio rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu pomoćnu zgradu izgrađenu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] i to garažu, završena, koja se sastoji od jedne etaže, visine 2,40 m, vanjske veličine 5,30x2,97 m sa jednostrešnim krovištem. Obzirom na sve utvrđeno, sud ne može kao istinitu prihvatiti tvrdnju II-tuženika da je tužitelj- protutuženik izmanipulirao institucije tvrdeći da je napravio garažu na svojem dijelu, a što nije točno, i da je u ljeto 2021., nekoliko godina nakon što je tužitelj-protutuženik na mjestu stare šupe sagradio garažu, II-tuženik shvatio da je namjera tužitelja- protutuženika uzurpacija dijela nekretnine I-tuženika-protutužitelja.

26. U podnesku od dana 17.7.2024. u pogledu dijela zahtjeva koji se odnosi na zahtjev oko „pucanja, loma i razdvajanja ostalog dijela betonske površine u dužini od oko 6 metara paralelno s linijom rezanja“, kao i širine platoa koju su tuženici odrezali, tužitelj specificira tužbeni zahtjev te predlaže da sud utvrdi da su tuženici zasmetali tužitelja u njegovu posljednjemu mirnom i nesmetanom posjedu nekretnine zemljišnoknjižnih podataka: zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor površine 42 čhv, 152 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se nalazi u [adresa], tako što su 19. 10. 2021. srušili drvenu ogradu od paleta s metalnim stupovima prožetu ukrasnim biljem visine 1,2 m koja se nalazila s jugozapadne strane opisane tužiteljeve nekretnine prema prvotuženikovoj nekretnini zk.č.br. 2020, dvorište I Pile, površine 519 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uništili ukrasno raslinje u južnom dijelu dvorišta opisane tužiteljeve nekretnine, u tužiteljevu dvorištu na opisanoj nekretnini odrezali betonsku dvorišnu površinu u širini od oko 47 (četrdeset i sedam) centimetara, a uzdužno u dužini od 8 metara, pa se tuženicima solidarno nalaže uspostaviti ranije posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja tako što će u roku od 8 dana o svom trošku: postaviti spomenutu ogradu u prvobitnom obliku i dimenzijama na isto mjesto, zasaditi istovjetno ukrasno bilje na južni dio tužiteljeve nekretnine i sanirati spomenutu betonsku površinu u skladu s pravilima građevinske struke i u prijašnjim gabaritima, te im se zabranjuje svako daljnje ovakvo ili slično smetanje tužiteljeva posjeda, sve uz solidarnu naknadu troška ovog postupka uvećano za zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

27. I-tuženik-protutužitelj i II-tuženik u podnesku od dana 31.7.2024. ističu da tužbeni zahtjev nije „specificiran“ već je u cijelosti preinačen čemu se protive, a dio tužbe je tužitelj povukao. Tužitelj-protutuženik je, uvažavajući nalaz i mišljenje građevinskog vještaka da betonska ploča nije puknula i razdvojila se uslijed rezanja betona već da je navedeno posljedica starosti (20 - 30 godina) i izloženosti betonske ploče klimatskim uvjetima, povukao dio zahtjeva za utvrđenjem načina smetanja posjeda predmetne betonske površine koju je precizno odredio (umjesto nekoliko desetaka centimetara sada precizira da se radi o 47 cm širine), sve prema nalazu i mišljenju vještaka, a koje specificiranje tužbenog zahtjeva ne predstavlja preinaku u smislu čl. 191 ZPP-a.

28. Prema čl. 10 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, u nastavku ZV-a) posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (čl. 21 st. 1 ZV). Samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (Čl. 20 st. 1 i st. 2 ZV-a). Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22 st. 1 ZV-a). Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (čl. 22 st. 2 ZV-a). Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (čl. 441 ZPP-a).

29. Primjenjujući citirane zakonske odredbe na utvrđeno činjenično stanje sud utvrđuje da su I-tuženik-protutužitelj i II-tuženik kao odgovoran osoba I-tuženika-protutužitelja po čijem su nalogu djelatnici I-tuženika-protutužitelja i tvrtke Mar dar d.o.o. vršili radove čišćenja parcele u vlasništvu I-tuženika-protutužitelja, dana 19.10.2021. smetali tužitelja-protutuženika u njegovom mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine u [adresa] i dvor upisane u zk.č. br. 2022, kuća u [adresa] i dvor površine 42 čhv, 152 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji je posjed, u jednakim gabaritima, tužitelj-protutuženik vršio od dana kada mu je ista predana u posjed, tj. od 17.3.2008. pa sve do učinjenog smetanja koje I-tuženik- protutužitelj i II-tuženik niti ne osporavaju. Iz iskaza II-tuženika proizlazi želja i namjera da se urede međususjedski odnosi na način da se jasno definira i poštuje međa između nekretnine tužitelja-protutuženika i I-tuženika-protutužitelja, no navedeno ne opravdava svojevoljno uklanjanje sporne ograde, uništavanje raslinja i rezanje betonskog platoa na dijelovima nekretnine za koje je u ovom postupku sa sigurnošću utvrđeno da su dulje od 10 godina u mirnom i nesmetanom posjedu tužitelja- protutuženika. Stoga tužitelj-protutuženik osnovano traži da se utvrdi čin smetanja, uspostavi prijašnje posjedovno stanje i ubuduće zabrani svako takvo ili slično smetanje posjeda, sve kako je opisano u točci I. izreke rješenja budući se u ovome postupku zbog smetanja posjeda zaštita pruža upravo radi održavanja kontinuiteta postojećeg posjedovnog stanja prema odredbi čl. 22. ZV, bez obzira na pravo na posjed i pravni temelj posjedovanja. Protutužbeni zahtjev I-tuženika-protutužitelja je neosnovan u cijelosti budući je geodetski vještak sa sigurnošću utvrdio da nekretnina koja je tužitelju-protutuženiku dosuđena rješenjem o dosudi poslovni broj Ovr-1243/2005 od dana 31.5.2007. i to nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk. čbr. [katastarska čestica], u naravi kuća u [adresa] i dvor, ukupne površine 42 čhv ili 152 m2 predstavlja predmetnu nekretninu u posjedu tužitelja-protutuženika. Građevinski vještak je utvrdio da je sporna garaža izgrađena između 2010. i prve polovice 2011. godine, a ista je i legalizirana rješenjem o izvedenom stanju od dana 26.4.2016. I-tuženik-protutužitelj nije ponudio pojašnjenje tvrdnje da je tek 15.11.2021. saznao da je tužitelj-protutuženik napravio spornu garažu i na njegovom dijelu zk čestice 2020. k. o. [katastarska općina], dvorište površine 519 m2 pa sud takvu tvrdnju ocjenjuje neistinitom, iskonstruiranom za potrebe ovog postupka, a i iz iskaza II-tuženika proizlazi da je za sve navedeno znao i ranije, a barem od ljeta 2021. Stoga je protutužbeni zahtjev od dana 7.12.2021. podnesen i izvan roka propisanog čl. 221 st. 3 ZV-a. Sijedom svega navedenog, protutužbeni zahtjev je odbijen u cijelosti.

30. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tbr. 7.t.2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku pripada pravo na jednokratnu nagradu bez obzira na broj poduzetih radnji, u iznosu od 250 bodova. Budući da su iste radnje poduzimane i radi odlučivanja o protutužbi to se za oba spojena postupka određuje jedna jednokratna nagrada. Uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 125,00 EUR priznati trošak tužitelja-protutuženika iznosi 625,00 EUR. Navedenom treba dodati trošak provedenih vještačenja i izlaska sudske komisije u ukupnom iznosu od 879,00 EUR te trošak sudske pristojbe na tužbu (26,54 EUR) i rješenje o smetanju posjeda (26,54 EUR) pa tužitelju-protutuženiku pripada pravo na naknadu troška u ukupnom iznosu od 1.557,08 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom određenom temeljem čl. 29 ZOO-a, tekućom od dana 25.4.2024. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 8 dana.

U Zagrebu 30. travnja 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti ovome sudu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisano, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA

1. pun. tužitelja-protutuženika

2. pun. I-tuženika-protutužitelja i II-tuženika

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte