REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-1906/2021-75
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nevenu Zeliću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I- tuženika FT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; II- tuženika UT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; III-tuženika NT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; IV-tuženika JT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; V-tuženika ET, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], VI-tuženika ĆT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]; VII-tuženika ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Marku Fak, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 17. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 30. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Usvaja se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:
"I. Nalaže se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da solidarno vrate tj. predaju u isključivi posjed tužitelju ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odgovarajući suvlasnički dio zajedničkih prostorija stambene zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađene na zk.č.br. 3017/1, po novoj izmjeri zk.č.br. 2449 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] i to dio podruma naznačene zgrade koji je do čina uznemiravanja u naravi predstavljao drvarnicu širine 1 metar i dužine 3,4 metra položenu okomito na [adresa], a koji trenutno neovlašteno koriste isključivo tuženici, na način da uklone postojeće pregrade novih drvarnica i ograde isti prostor pregradnim drvenim letvama koje će taj prostor podijeliti na način kako je bio podijeljen prije čina uznemiravanja, sve prema stanju prikazanom na skici na listu br. 21 spisa, te da tuženici predaju sve primjerke ključeva vrata navedenog prostora tužitelju, sve o svom trošku i po pravilima struke u roku, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:
"II. Nalaže se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelja ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno vrate tj. predaju u suvlasnički posjed zajedničkih dijelova stambene zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađene na zk.č.br. 3017/1, po novoj izmjeri zk.č.br. 2449 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] i to podrumske prostorije, u naravi nekadašnje praonice rublja, sve prema stanju prikazanom na skici na listu br. 21 spisa, kao i dvorišta iste stambene zgrade, koje zajedničke dijelove trenutno neovlašteno koriste isključivo tuženici, na način da tužitelju ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predaju po jedan primjerak ključeva vrata koje vode u navedene zajedničke dijelove naznačene stambene zgrade, sve o svom trošku i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
1. Prema navodima tužbe tužitelj je suvlasnik nepodijeljenog podruma u [adresa], tuženi su suvlasnici stvari. Veličina udjela svih suvlasnika nije određena bez obzira što je odrediva.
2. Tužitelj je bio u posjedu dijela podruma /drvarnice/, a tuženi su u prosincu 2011.godine među sobom podijelili podrumski prostor, ugradili odjeljke i na njih stavili lokote. Tuženi su u prosincu 2011.g. ušli u posjed predmetne nekretnine bez pravne osnove te odbijaju predati tužitelje u posjed.
3. Tuženi u odgovoru na tužbu osporavaju osnovanost tužbenog zahtjeva u cijelosti, ističu kako je predmet tužbenog zahtjeva nekretnina koja u tužbi nije označena katastarskom česticom, katastarskom općinom, zemljišno knjižnim izvatkom i površinom.
4. Tužitelj i tuženi suvlasnici su predmetne nekretnine. Netočan je navod iz tužbe da bi tuženici u prosincu 2011. ušli u posjed podruma. Tuženici su bili u posjedu podruma od trenutka kada su postali suvlasnici cijele nekretnine. Tužitelj je zajedno s tuženicima u posjedu predmetnog podruma na način da je u posjedu ključa koji otvara podrumska vrata te mu nitko ne osporava pravo na posjed koje proizlazi iz njegovog suvlasničkog prava.
5. Tužitelj u tužbenom zahtjevu traži od tuženika predaju dijela podruma u samostalni posjed te traži da se dio podruma ogradi letvama. Međutim tužitelj i jest u samostalnom posjedu prostorije koju drži zaključanu lokotom i u koju tuženici nemaju pristup. Nadalje tužitelj nije ovlašten od tuženika zahtijevati činidbu - ograđivanje prostora letvama.
6. Svojom presudom posl.br. P-584/12 od 30.12.2015.g. sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, na koju presudu je žalbu uložio tužitelj.
7. Županijski sud u Zagrebu svojim Rješenjem Gž-3884/16-2 od 8.11.2016. ukinuo je prvostupanjsku presudu uz obrazloženje da u tužbenom zahtjevu nekretnina nije označena katarskom česticom, katastarskom općinom niti površinom. U takvoj situaciji sud nije bio ovlašten donijeti meritornu odluku, već je bio dužan sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a naložiti tužitelju da tužbu ispravi odnosno dopuni.
8. U rubriciranom predmetu uslijed smrti tuženika VT došlo je do preuzimanja postupka od strane nasljednika FT, UT i NT, stoga je u ponovljenom postupku pred prvostupanjskim sudom tužitelj je podneskom od 16.6.2021.g. specificirao tužbeni zahtjev sukladno uputi Županijskog suda u Zagrebu. Tužbenim zahtjevom tužitelj traži od tuženih:
I. Nalaže se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da solidarno vrate tj. predaju u isključivi posjed tužitelju ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odgovarajući suvlasnički dio zajedničkih prostorija stambene zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađene na zk.č.br. 3017/1, po novoj izmjeri zk.č.br. 2449 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] i to dio podruma naznačene zgrade koji je do čina uznemiravanja u naravi predstavljao drvarnicu širine 1 metar i dužine 3,4 metra položenu okomito na [adresa], a koji trenutno neovlašteno koriste isključivo tuženici, na način da uklone postojeće pregrade novih drvarnica i ograde isti prostor pregradnim drvenim letvama koje će taj prostor podijeliti na način kako je bio podijeljen prije čina uznemiravanja, sve prema stanju prikazanom na skici na listu br. 21 spisa, te da tuženici predaju sve primjerke ključeva vrata navedenog prostora tužitelju, sve o svom trošku i po pravilima struke u roku, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
II. Nalaže se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelja ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno vrate tj. predaju u suvlasnički posjed zajedničkih dijelova stambene zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađene na zk.č.br. 3017/1, po novoj izmjeri zk.č.br. 2449 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] i to podrumske prostorije, u naravi nekadašnje praonice rublja, sve prema stanju prikazanom na skici na listu br. 21 spisa, kao i dvorišta iste stambene zgrade, koje zajedničke dijelove trenutno neovlašteno koriste isključivo tuženici, na način da tužitelju ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], predaju po jedan primjerak ključeva vrata koje vode u navedene zajedničke dijelove naznačene stambene zgrade, sve o svom trošku i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III. Nalaže se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da solidarno nadoknade tužitelji ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, tekućom na iznos parničnog troška od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
9. Podredno, ukoliko naslovni sud ne udovolji gore istaknutom tužbenom zahtjevu, tužitelj predlaže i alternativni tužbeni zahtjev:
Utvrđuje se da su 1. tuženi FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tužena UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tužena NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženi JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženi ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetali tužitelja ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u njegovom suvlasničkom posjedu zajedničkih prostorija stambene zgrade u [adresa] u [adresa], sagrađene na zk.č.br. 3017/1, po novoj izmjeri zk.č.br. 2449 k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], [broj poduloška] k. o. [katastarska općina], i to na način da su prijašnjih šest drvarnica u podrumu naznačene zgrade od kojih je svaki od suvlasnika koristio jednu, pregradili u tri drvarnice koje isključivo koriste tuženici koji su ih zaključali lokotima, a ostalim suvlasnicima nisu dali ključeve, jednako kao što su zaključali i podrumsku prostoriju koja je nekad služila kao praonica rublja i vrata koja iz podruma vode u dvorište zgrade, čime su tužitelja i ostale suvlasnike isključili iz posjeda navedenih dijelova stambene zgrade.
II. Nalaže se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da uspostave posjedovno stanje kakvo je bilo na dan smetanja posjeda zajedničkih dijelova naznačene stambene zgrade na način da uklone postojeće pregrade novih drvarnica i ograde isti prostor pregradnim drvenim letvama koje će taj prostor podijeliti na način kako je bio podijeljen prije čina smetanja posjeda tako da tužitelju vrate u posjed drvarnicu širine 1 metar i dužine 3,4 metra položenu okomito na [adresa], sve prema stanju prikazanom na skici na listu br. 21 spisa, te da tuženici predaju sve primjerke ključeva vrata navedenih prostora tužitelju, sve o svom trošku i po pravilima struke u roku, i to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
III. Zabranjuje se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],, takvo ili slično smetanje i uznemiravanje tužitelja ubuduće pod prijetnjom novčane kazne.
IV. Nalaže se 1. tuženom FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljedniku iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. tuženoj UT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. tuženoj NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. tuženom JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. tuženom ET iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da solidarno nadoknade tužitelji ŽT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, tekućom na iznos parničnog troška od presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.
10. U odnosu na specificirani tužbeni zahtjev i alternativni tužbeni zahtjev, tuženi u odgovoru na tužbu protive se preinaci tužbenog zahtjeva ističući da je prema uputi višeg suda tužbu potrebno nadopuniti samo podacima o nekretnini, kako bi sud mogao ocijeniti pravni interes tužitelja za podnošenjem tužbe, dok tužbeni zahtjev upravljen na samostalni posjed 1/4 podruma te ograđivanje tužiteljevog prostora nije moguće mijenjati bez suglasnosti tuženika. Predložili su tužbu odbaciti.
VI. tuženica osporava tužbeni zahtjev u cijelosti te se očituje kako slijedi:
- u odnosu na rei vindikaciju:
Tužitelj i VI. tuženica su suvlasnici predmetne nekretnine. VI. tuženica je u suposjedu zajedničkih dijelova nekretnine od kada je postala suvlasnicom nekretnine odnosno od 2017. godine. Tužitelj je također u suposjedu predmetnog podruma na način da je u posjedu ključa koji otvara podrumska vrata te mu nitko ne osporava pravo na suposjed koje proizlazi iz njegovog suvlasničkog prava. VI. tuženica predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
- u odnosu na tužbu za smetanje posjeda
VI. tuženica ističe prigovor nepravovremenosti tužbe jer iz historijata tužbe ne proizlazi da bi došlo do nekog smetanja posjeda u objektivnom roku od godine dana i subjektivnom roku od 30 dana. Podredno, tužitelj nije ničime dokazao da bi VI. tužena smetala njegov posjed a ističe se da je VI. tuženica postala suvlasnicom i suposjednicom predmetne nekretnine tek 2017. godine. Predlaže se tužbeni zahtjev odbaciti kao nepravovremen, podredno odbiti kao neosnovan.
11. VII. tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti te se očituje kako slijedi: Tužitelj i VII. tuženik su suvlasnici predmetne nekretnine. VII. tuženik je u suposjedu zajedničkih dijelova nekretnine od kada je postao suvlasnik nekretnine odnosno od 2017. godine. Tužitelj je također u suposjedu predmetnog podruma na način da je u posjedu ključa koji otvara podrumska vrata te mu nitko ne osporava pravo na suposjed koje proizlazi iz njegovog suvlasničkog prava. VII. tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
- u odnosu na tužbu za smetanje posjeda
VII. tuženica ističe prigovor nepravovremenosti tužbe jer iz historijata tužbe ne proizlazi da bi došlo do nekog smetanja posjeda u objektivnom roku od godine dana i subjektivnom roku od 30 dana. Podredno, tužitelj nije ničime dokazao da bi VII. tuženik smetao njegov posjed a ističe se da je VII. tuženik postao suvlasnik i suposjednik predmetne nekretnine tek 2017. godine. Predlaže se tužbeni zahtjev odbaciti kao nepravovremen, podredno odbiti kao neosnovan.
12. Tuženici I, II i II svojim podneskom od 30.11.2022.g.ističu da su prodali svoj suvlasnički dio nekretnine, unaravi stan na I. katu upisan u E-7, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], VI. i VII. tuženicima, stoga I.,II. i III. tuženici nisu suvlasnici niti suposjednici predmetne nekretnine, stoga ni pasivno legitimirani, i sve da sud nađe tužbeni zahtjev osnovanim, ne mogu udovoljiti tužbenom zahtjevu i predati ga u posjed jer ga i nemaju.
13. Sud je u ponovljenom dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u Ugovor o prodaji stana od 11.11.2002.g., skicu tlocrta (list 21 spisa), Izvadak iz Knjige položenih ugovora (list 28 spisa), Zapisnik o bodovanju stana i korisne površine (list 30 spisa), proveden je očevid na licu mjesta, saslušani su tužitelj, svjedoci JT, LT, ZT.
14. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
15. Među strankama sporna je osnovanost tužbenog i alternativno tužbenog zahtjeva ovoj pravnoj stvari.
16. Glede prigovora tuženih kojim se protive preinaci tužbenog zahtjeva, sud napominje da sukladno čl. 191. st. 3. Zakona o parničnom postupku propisano je da tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.
17. Shodno navedenome, prigovor tuženih sud je utvrdio neosnovanim.
18. U ovom postupku nesporno je da je tužitelj vlasnik stana koji se nalazi u [adresa], kat IV, koji se sastoji od 3,0 soba i ostalih prostorija u površini 99,54 m2 koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prema kupoprodajnom ugovoru tužitelj je kupio i suvlasnički dio zgrade srazmjerno odnosu korisne vrijednosti kupljenog stana prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele kuće. Kupnjom stana postaje i suvlasnikom odgovarajućeg dijela zemljišta u tom omjeru.
19. Prema tlocrtu koji je dostavljen u spis i koji se nalazi na listu 75 spisa jasno je razvidno stanje podruma i korištenja šupa prije čišćenja i uklanjanja pregrada šupa. Prema tom tlocrtu sačinjenom, 2008 godine zbog sastanka suvlasnika jasno je razvidno da se sporni podrumski dio sastoji od 5 drvarnica.
20. Tlocrtu prileži i Zapisnik sa sastanka stanara zgrade u [adresa] kojem su prisustvovali ŽT, ŽT GT, VT. Sastanak je održan 27.5.2008.g. sa dnevnim redom: održavanje lifta, popravci lifta, financiranje lifta, betoniranje podruma. Na sastanku je također konstatirano da su prisutni suglasni da se podrumske prostorije uključujući i praonicu očiste, betoniraju, zatim poprave zidovi ispred rešetki gdje je brojilo vode, razvede struja, osvjetljenje. Po mogućnosti da se ožbukaju podrumske prostorije, a potom i okreče. Također iz zapisnika proizlazi da se nakon betoniranja označe prostori dosadašnjih šupa (označenih na tlocrtu koji prileži zapisniku). Sa zapisnikom svi prisutni bili su suglasni, s time da je napomenuto da će financiranje radova u podrumu osigurati DT i JT, a povrat uloženog novca za radove u podrumu treba riješiti iznajmljivanjem podrumskih prostorija.
21. Iz navedenog zapisnika i pripadajućeg tlocrta jasno je da je već 2008.g. bio dogovor suvlasnika oko uređenja podrumskih prostorija, ali na način kako su označene u pripadajućem tlocrtu.
22. Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je saslušavao svjedoke stranke i izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu.
23. Tuženi JT je istakao da je, živi u nekretnini koja je predmet ovog spora od 1952. U podrumu zgrade nalazile su se šupe svih suvlasnika, a ima ih četiri, i u dijelu gdje se nalaze drvene šupe bile su tri šupe, i to je bilo od trenutka kada se doselio pa nadalje, tužitelj niti za jednu od tih šupa nema ključ, iz razloga što u drugom dijelu podrumskih prostorija ima svoju šupu. Taj podrumski dio nekretnine preuređen je prije 12-13 godina obzirom je bilo poplava, bio je derutan od starosti, zgrada je iz 1936.g., i tada je kompletan taj dio izbetoniran. Od šupa koje do tada faktično nisu bile, već su bile pregrade između dijelova, tri dijela, između kojih su faktično visjele daske, letve. Napravljene su nove šupe, i to su te tri šupe koje postoje i danas. On je i prije nego što se promijenio i izmijenio, preuredio taj dio podruma dolazio često u podrum sa ocem po drva i ugljen jer su tada tako grijali. Tužitelj nije imao svoju šupu u tom dijelu, već u drugom dijelu podruma. Prije preuređenja u tim podrumskim prostorijama a gdje se danas nalaze šupe, uglavnom je bila stara "krama", otpad. I prije preuređenja svaki od suvlasnika imao je svoj lokot na vratima koja su tada postojala i bila su troja vrata. Njemu osobno sam tužitelj nikada nije prigovorio da bih ušao u bilo koji dio njegovog posjeda u tom dijelu podruma. Tužitelj u tom dijelu podrumskog prostora nije držao nikakve svoje stvari. Podrumska prostorija kojom se koristi tužitelj površinom veća je od šupa podrumu. Tužitelj koristi podrumski prostor razmjerno svom suvlasničkom udjelu možda i više. Tužitelj je prijavio provalu u podrumskom dijelu nekretnine, prije otprilike 10-ak godina, pozvao je policiju jer je provaljeno u dio podruma koji on koristi, a to je dio podruma koji je sada zatvoren plastičnim vratima, prije su tamo bile također letve, kao i na ostalim drvarnicama, a kasnije je postavio plastična vrata. Došla je policija, kasnije je i on osobno pozvan na policiju, prikazan mu je film, naime do nas je u to vrijeme bila Hrvatska lutrija i imali su nadzemnu kameru, te je na filmu vidljiv bio kombi ispred zgrade, a na kojem se vidjelo da su dvije osobe ušle u zgradu, a nakon vremena izašle su sa nekim predmetima. Naime, tužitelj je tvrdio da su mu ukradena njegova umjetnička djela. II I ovog svjedoka su tražili da prepozna osobe na filmu, međutim on to nije mogao jer su m bile nepoznate. Nema nema ključ od te prostorije koju koristi tužitelj. Svi suvlasnici mogu koristiti te prostorije. Na ulasku u dvorište postoje vrata ali nisu zaključana jer u protivnom stanar koji živi u dvorišnom dijelu zgrade ne bi mogao ući u svoj stan. Predstavnik suvlasnika u vrijeme obnove podruma, iskazujem je bio gosp. VT. Prije obnove koristio se tri šupe su koristili VT, Ž i JT i on. Stanar prezimenom F, mu je nepoznat. U prizemlju zgrade postoji stan, ali ne zna gdje se nalazi pripadajuća šupa. Nije mu poznato tko je živio u tom prizemnom stanu. Zna da su se mijenjala imena na vratima stana, ali ih ne pamti. Taj stan je par puta preprodavan, renoviran, a zadnje što mu je poznato jest da je u njemu živio stariji čovjek, ali danas je taj stan zapečaćen policijskim pečatom. Na vratima praonice i dvorišta i svi suvlasnici imaju ključeve od tih vratiju, ali se ista ne zaključavaju jer je takav dogovor. Na ulasku u dio podrumskog prostora gdje se nalaze tri drvene šupe postoje prije vrata koja su se nekada zaključavala, ali budući se nalazi u tom dijelu vodomjer, prilikom svakog dolaska osobe koja bi kontrolirala vodomjer, netko od suvlasnika morao je otključavati ta vrata i od onda se ne zaključavao.
24. Svjedok ET je iskazao je da je bio suvlasnik nekretnine na adresi [adresa]. Nekretninu koje je bio suvlasnik darovao je majci, ali je živio na toj adresi od 2010. do 2023.g. Svoj stan kupio od DT i HT, i prilikom kupnje stana pokazali su mu podrumski prostor u kojima su se nalazile šupe, ali u tom trenutku, to je bio brisani prostor, zemljanog poda, bila su dva prozora, oni su mu pokazali mjesto na kojem se nalazi njegova šupa, a na kojem se nalazila njihova šupa. Njegova šupa nalazi se krajnje lijevo uz zid drvarnice. Tada su mu rekli, obzirom je to bio neuređen prostor i po njegovom mišljenju leglo zaraze, rekli su mu da će se taj prostor uređivati, za što su oni podigli kredit i svaki suvlasnik o svom trošku je sebi trebao ograditi drvarnicu. On je nakon što su ga uveli u posjed tog podrumskog dijela, sebi ogradio šupu s drvenim letvama i pored njega bilo je još dvije šupe, odnosno šupa VT i pored njegove šupe šupa od obitelji JT. Po njegovim saznanjima tužitelj nije imao prostor za šupu sa te lijeve strane, nego sa desne strane od ulaska u podrum i on je sebi taj dio ogradio prvotno drvenim ogradama, ali obzirom je njemu u šupu provaljeno, danas ne može točno iskazati kad je to bilo, ali moglo je biti prije 6-7 godina. Iz šupe su mu ukradeni njegovi radovi i njega je pozvao te zamolio da od Hrvatske lutrije koja je imala prostor do našeg ulaza u zgradu i koja je imala kameru zatražim snimku te kamere, kako bi se utvrdilo tko je tu provalu napravio. Savjetovao mu je da se obrati policiji i da će to policija riješiti. Nakon te provale on je postavio plastična PVC vrata. Kakovo je stanje bilo prije 2010.g. ne zna, ali kada je ušao prvi puta u podrum, to je bio brisani prostor. Taj podrumski prostor uređivao se negdje 2012. g. Tada je zgrada i uredila taj podrumski prostor, postavila rasvjetu, omaljala taj prostor za odlaganje stvari i sl. Jer prije toga bio je neuređen prostor i kao što je rekao izvor zaraze. Kada se ograđivao taj podrumski prostor nije bilo nesporazuma niti nesuglasja oko toga što kome pripada u tom podrumskom prostoru, sve do ove tužbe. Njega nitko nije smetao u korištenju moje šupe. Kad je došlo do ove tužbe pitao je tužitelja zašto je podnio tužbu, na što je dobio odgovor da ne zna sve, odnosno on je u desnom dijelu podrumskog prostora imao najveću šupu. Po njegovom mišljenju veća je nego njegov suvlasnički dio. Osoba pod imenom U nije mu poznata. On osobno nije imao konflikata ni sa jednim od suvlasnika ali uočio je da se VT i tužitelj znaju posvađati, oboje su stariji ljudi. U podrumskom prostoru postoje dvoja vrata, jedna u kojem se nalaze drvarnice i druga vrata za prostor gdje se nalazi vodomjer, ali ta vrata su otključana i kroz njih se slobodno prolazi. Naime, događalo se da u podrumskom prostoru budu i velike poplave, tako da su ta vrata bila faktično dignuta da se ne smoče. U prizemlju zgrade postoji jedan stan, koji je bio u povratu, radi se o nacionaliziranom stanu čiji su vlasnici zatražili povrat i nakon što su dobili povrat svoje imovine prodali su stan trećoj osobi, jednom čovjeku koji je živio u tom stanu, ali je u međuvremenu umro i taj stan je danas zapečaćen. Da li taj stan ima svoju šupu, nije znao iskazati, ali od ulaza u drvarnicu postoji jedna šupa, ali tko koristi tu šupu ja ne zna, da li je to bio taj čovjek, da li je tu šupu koristio podrumski stan ili stan na 3. katu, ne zna. Radilo se o stanovima koji su derutni, ali da li su oni koristili neke šupe u podrumskom prostoru ne zna, mogli su koristiti samo tu jednu koju sam spomenuo, koja je ravno od ulaza u drvarnicu. Desni dio podrumskog prostora koristi tužitelj i sastoji se od tri dijela, prostor ispod stepenica, jedan prostor ravno kad se ulazi u podrum desno, i još jedan koji je ograđen velikim plastičnim vratima. On je predstavnik suvlasnika od 2011 g. Kao predstavnik suvlasnika ne zna tko koristi tu šupu koja se nalazi u tom podrumskom dijelu. Prije nego što je ja bio predstavnik suvlasnika, predstavnik je bio VT. Nije bilo formalne primopredaje između dva predstavnika. Posao preuređenja podruma, je vodila TT, koja je bila u mirovini i imala je više vremena baviti se tim poslom od mene. VT nije ga izvijestio o bilo kakvim odlukama suvlasnika glede uređenja tog prostora, već je samo rekao da očekuje od njega da se uredi taj podrumski prostor i lift koji je bio zapečaćen. Od 2023.g. radi u posebnom prostoru koji se nalazi u zgradi, u Odvjetničkom uredu Đurašić, Fak i partneri. To je ured koji zastupa tuženike u ovom postupku. Sa Markom nije u nekom posebnom odnosu on nije suprug njegove sestre, niti je bio suprug , ali imaju zajedničku djecu, međutim nisu bili niti izvanbračni supružnici. Ne zna kako su ĆT i MT stekli vlasništvo stana od nasljednika pok. VT, Smatra da šupa koju koristi tužitelj po mišljenju je veća od njegovog suvlasničkog dijela. Svi suvlasnici zgrade mogu koristiti dvorište i praonicu. Nitko od suvlasnika nije prigovarao veličini podruma koji koristi tužitelj. Podrum nije etažiran.
25. Svjedok ŽT sin tužitelja iskazao je da živio na adresi [adresa] od svojeg rođenja, vlasnik stana u toj zgradi je njegov otac koji danas ima 101. god, a majka ima 86 godina i kada god je u prilici, boravi kod svojih roditelja. U stanu u [adresa] živio je do otprilike 2004. punih 30 godina, međutim na toj adresi obavlja svoju poslovnu djelatnost, tako da je faktično cijelo to vrijeme, a to je već 17 godina svakodnevno je u stanu. Kao dijete družio sa prijateljem koji je živio u podrumskom stanu i sjeća se šupe koju je otac tada koristio a u koju je stavljao j bicikl, nakon što bi se vratio kući i tamo je bio pohranjen taj bicikl. U to vrijeme, dok je još bio malen, u tom podrumu bilo je u dijelu koji se sada sastoji od tri drvarnice, bilo ih je pet po njegovom sjećanju, a jedna od tih drvarnica bila je ta koju je koristio otac i bila je zadnja. Drugi dio tog podruma u kojem danas drže svoje stvari u to vrijeme nije se koristio niti ga je koristio otac. Međutim, 2012.g. došlo je do preuređenja tih podrumskih prostorija i u isto vrijeme dogodila se krađa ocu. Naime otac je slikar i kipar i ondje je držao neke svoje odljeve koji su prilikom te krađe nestali, a nakon što je došlo do preuređenja. Godine 2008.g. sustanari odnosno suvlasnici odlučili su urediti taj podrum i otac je bio suglasan sa time, s time da je uređenje trebalo biti na način da se sve vrati u prvobitno stanje, kao što je bilo prije uređenja. Međutim kako su roditelji često boravili u svojoj vikendici, sjeća se da sam je on bio taj koji je uočio da su se dogodile neke promjene u podrumu i da su majstori bili u podrumu kada je utvrdio da se radi o samo tri drvarnice koje su bile lijepo uređene, međutim kao što je naveo, prije ih je bilo 5. Radi toga je i pozvao svog oca koji mu je rekao da o tome obavijesti policiju, koja je izašla na lice mjesta, rečeno im je da to riješe međusobno i time je ta intervencija završena. Morali su svoje stvari preseliti u jednu malu šupu koja se nalazila ispod stepenica, međutim radilo se o posve otvorenom prostoru, tamo se nisu mogle ostavljati stvari, nije bilo nikakvog osiguranja da neće nestati, a kao što sam naveo 2012.gjegovom ocu otuđeni su neki njegovi radovi. Napomenuo je u istom stanu s ocem 20 godina živio je njegov brat sa obitelji, faktično živjeli su u podijeljenom stanu na IV. katu, i oni su se konstantno sporili, da bi u konačnici njegova obitelj, brata oca iselila iz toga stana, i nakon toga ostali su živjeti samo oni kao obitelj. Međutim, otac tu krađu i to što se dogodilo s njegovim stvarima veže uz sukob sa svojim bratom, i on faktično od tog vremena pa nadalje svoje stvari više ne drži u podrumu, ništa od njegovih stvari u podrumu nema. Kako je on u međuvremenu, osnovao firmu ista je, otkupila lokal na toj adresi i tada je ja uredio taj drugi dio podruma na koji je stavio PVC vrata, a u njemu faktično se nalaze njegovi spisi, njegove stvari i ostalo za potrebe moje firme, u tom dijelu nema niti jedne stvari oca. Sve to događalo se negdje 2016 ili 2017.g. kada je uređivao taj drugi dio podruma. Nadao se da će svojevremeno otac također htjeti koristiti taj dio podruma, ali on nikad na to nije pristao. Taj drugi dio podruma koristi isključivo on i čuvam tamo spise, cca 11 godina, a od tada pa nadalje faktično se otac upustio u vođenje ovog spora. JT je živio u inozemstvu dugo godina, a vratio se prije 7, 8 godina, ali zna da se on kao dijete školovao vani, i nije ga viđao prije ovog perioda do unatrag 7, 8 godina, neposredno pred potres u Zagrebu. Na toj adresi prebivalište su imali prijavljeno njegovi roditelji, međutim oni su samo povremeno živjeli na toj adresi, živjeli su na drugoj adresi u gradu ili na otoku Krku, tako da je taj stan bio slabo korišten. Naime, on osobno je od svih suvlasnika danas najdugovječniji stanar u toj zgradi uz svog oca i majku, a svi današnji ostali suvlasnici prije 1990-ih godina nisu živjeli u toj zgradi i ne znaju povijest događaja u toj zgradi, faktično ne znaju što se događalo prije tog vremena. Ali po njegovom sjećanju, obitelj ET bila je prisutna kada su se provodili radovi u podrumu, tako da nije moguće da nisu znali kakvo je bilo stanje prije izvođenja radova. Sjeća se da je glavnu riječ vodio VT, za njegova života, moguće je da je bio predstavnik stanara. Razlog zašto je otac izgubio drvarnicu bio što je otac kao kipar i slikar bio član Udruženja umjetnika i dobio je u toj zgradi od Grada ili od tadašnje države prostor za obavljanje svoje djelatnosti, a na tavanu kuće koji je predstavljao zajedničke prostorije faktično dodijeljen mu je taj prostor i to je bilo rješenje danas ne zna da li od Grada ili od države, i ostali su morali iseliti svoje stvari iz prostora, tada se stvorila ta jedna negativna atmosfera između suvlasnika i njegova oca, ali to je bilo jedino mjesto na kojem je moj otac mogao obavljati svoju djelatnost, jer kao što je naveo živjeli su u stanu sa obitelji očevog brata i on nije imao previše prostora za obavljanje svoje djelatnosti. Društvo koje je otkupilo prostor u [adresa] zove se Mondo-travel d.o.o. Troškove preuređenja podrumskog prostora snosili su suvlasnici njegov otac i upravo to je činjenica koja je pogodila i koja boli oca iz razloga što je i on sudjelovao u troškovima preuređenja tog prostora, a faktično ostali suvlasnici "izgurali " su ga iz tog prostora. Taj trošak išao je iz zajedničke pričuve iako prema sporazumu koji je potpisao i otac bilo je rečeno da će netko i privatno ili privremeno preuzeti taj trošak, ali to je sve čega se sjeća. Otac nije bio protiv preuređenja tog prostora jer je prostor bio u lošem stanju. Siguran je da je to preuređenje plaćeno iz zajedničke pričuve. PVC-a na drugom dijelu podruma, moguće plaćeno je od strane njegove firme ili on osobno, tu informaciju može provjeriti i dati točan podatak. To da sigurno nije bilo 2012.g., tada je još uvijek bila situacija kada otac bio pogođen i krađom svojih djela i čitava situacija je faktično "visjela" u zraku, ali koje godine točno ne zna, mogao bi utvrditi preko računa o plaćanju. Nije mogao iskazati točno koje godine je Mondo-travel d.o.o. kupio lokal na toj adresi, ali sigurno su oko 10-ak godina u tom prostoru.
26. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je u nekretninu uselio 1949.g. i da ista ima četiri suvlasnika. Svaki kat imao je po jedan suvlasnik i svaki suvlasnik imao je u podrumu svoju drvarnicu (šupu) i svaka drvarnica (šupa) imala je zasebni lokot. Tako je i on imao svoju drvarnicu i u početku je u njoj držao, kao i ostali suvlasnici, drva i ugljen, obzirom su se tada koristila kruta goriva. Kasnije je u toj drvarnici držao materijal za svoj posao, umjetnički materijal, kalupe, skulpture i sl., obzirom je po zanimanju umjetnik. To je bilo sve do dana kada je u njegovu šupu provaljeno podrumski prostor preuređen, nakon toga odmah je podnio ovu tužbu. Nakon te provale šupa je faktično uklonjena, a tuženi su se na mjestu gdje je bila njegova šupa proširili na način da je njegova šupa porušena i pripojena šupama drugih suvlasnika. Danas na mjestu gdje je bila njegova šupa on nema nikakvog prostora, budući je isti pripojen drugim šupama. Istakao je da ne zna kakvo je sada stanje jer godinama nije bio u podrumu, a ustao je tužbom iz razloga da se taj prostor koji nije srušen vrati u njegov posjed.
27. Sud je u ponovljenom postupku proveo i očevid na licu mjesta kako bi utvrdio sadašnje stanje spornih podrumskih prostorija zgrade. Utvrđeno je da tužitelj ništa od svojih stvari u novoizgrađenom dijelu podrumskih prostorija nema. Punomoćnik tužitelja izjavio je da dana 14.6.2023. prilikom dolaska u podrumske prostorije na ulazu u sporni prostor su se nalazila vrata u dijelu gdje se nalaze drvarnice. Konstatirano je da se u zajedničkim prostorijama nalaze tri šupe zatvorene drvenim vratima i zaključane lokotima, te dvije šupe zatvorene plastičnim vratima i zaključane bravom. Utvrđeno je da se u prvom dijelu podruma nalaze troja vrata sa plastičnim vratima od ulaska u prostor, od kojih su dvoja vrata ravno i desno zaključana, dok se kroz druga vrata može ući, ali je prostor prazan. Utvrđeno je također da predstavnik suvlasnika ne posjeduje ključeve ulaznih vrata predprostora ravno.
28. Nakon provedenih dokaza sud je pažljivo analizirao svaki dokaz zasebno, kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti.
29. Nesporno je tužitelj dokazao da je vlasnik stana koji se nalazi na IV. katu zgrade u [adresa], površine 99,54 m2 te da mu pripada suvlasnički dio zgrade srazmjerno odnosu korisne vrijednosti kupljenog dijela stana prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, a kupnjom stana postao je i suvlasnikom odgovarajućeg dijela zemljišta zgrade.
30. Među strankama sporna što tužitelj tvrdi ovom tužbom tvrdi da je uznemiravan od ostalih suvlasnika u svom suvlasničkom dijelu, a pripadajućem stanu kojeg je vlasnik srazmjerno korisnoj vrijednosti kupljenog stana, kada su suvlasnici dio podruma u kojem su se po tvrdnjama tužitelja nalazile pet drvarnica (šupa), ostali suvlasnici bez njegovoga znanja pretvorili u tri šupe, ogradili ih drvenim letvama i postavili lokote, te neovlašteno koriste dio u kojem se nalazila prije čina uznemiravanja i njegova drvarnica. Umjesto 5 drvarnica (šupa) nastale su samo tri bez drvarnice tužitelja koja je prije preuređenje postojala.
31. Na tu okolnost sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu iz koje je jasno razvidno da su se suvlasnici još 27.5.2008.g. dogovarali o preuređenju tog podrumskog dijela nekretnine, ali na način da se isti preuredi, podrumske prostorije ožbukaju, a potom i ofarbaju, te nakon betoniranja označe prostori dotadašnjih šupa, kako je to označeno u tlocrtu koji prileži zapisniku sačinjenom na sastanku na listu 75 spisa na kojem je jasno razvidno da je u podrumu bilo pet drvarnica (šupa).
32. Tijekom postupka utvrđeno je da se u podrumskom dijelu na koji se odnosi tužba i tužbeni zahtjev sada nalaze tri drvarnice, što je suprotno tlocrtu koji prileži zapisniku od 27.5.2008.g.
33. U postupku su saslušani kao svjedoci JT, ET, ŽT, te tužitelj.
34. JT i ET iskazali su da tužitelj niti za jednu od šupa koje se nalaze u spornom dijelu podruma nema ključ iz razloga što u drugom dijelu podrumskih prostorija ima svoju šupu. Također su suglasno iskazali da je prostor preuređivan 2012. g. obzirom je bio u derutnom stanju te da je svaki suvlasnik uredio svoj dio šupe, ogradio drvenim letvama te po njihovim saznanjima tužitelj nije imao prostor za šupu s lijeve strane ulaska u podrum. Naime, oba svjedoka osporavaju da bi prije preuređenja u tom spornom podrumskom dijelu bilo pet drvarnica (šupa), već da su bile tri drvarnice koje su preuređene, i da tužitelj u tom dijelu nije imao svoju drvarnicu, već u drugom dijelu koji se nalazi na ulasku u podrumski prostor i na kojem se nalaze postavljena PVC vrata. Svjedok JT u svom iskazu je i naglasio da ne zna za stanje prije 2010 godine, što je i te kako važno u ovom predmetu, jer je važna situacija prije preuređenja 2012 godine, a ne samo 2010 godine o kojima saznanje ovaj svjedok nema. Svjedok ET ima interese u ovoj parnici jer je partner u Odvjetničkom društvu koje zastupa tuženike u ovom postupku i očito je i obiteljski povezan za zastupnikom tuženika, odnosno sestrom punomoćnika tuženika, stoga je vrlo teško povjerovati u istinitost tih iskaza, što se dokazuje u daljem saslušanju. Dakle ovaj svjedok ima svoje interese za uspjeh tuženika u parnici.
35. Sud iskazu ovih svjedoka, obzirom na materijalne dokaze koji prileže spisu, nije poklonio vjeru, jer njihovi iskazi su suprotni materijalnim dokazima koje je tužitelj priložio kao i njihovim osobnim interesima u parnici za okončanje spora u korist tuženika. Pri tome valja napomenuti da su Vi i VII tuženici roditelji ET š to nadalje ukazuje na pristranost u iskazivanju.
36. Glede materijalnih dokaza priloženih spisu to se prvenstveno odnosi na tlocrt koji je sačinjen još 2008.g. kada je održan sastanak suvlasnika na kojem su bili prisutni tužitelj, GT, VT, koji su se suglasno dogovorili o preuređenju prostora, ali na način da ostane u omjerima i drvarnicama kako je to u to vrijeme i prikazano na tlocrtu, gdje je evidentno da je bilo pet drvarnica u tom dijelu podruma. Tom dogovoru sudjelovao je tužitelj i bio je suglasan sa preuređenjem ali na način kako je to označeno u tlocrtu pripadajućem zapisniku sastanka suvlasnika od 27.5.2008.g.
37. Suprotno navodima ovih svjedoka iskazivao je sin tužitelja ZT koji na navedenoj adresi živi od svojeg rođenja i koji zna kako je izgledao podrumski prostor u to vrijeme, te da je otac imao u tom dijelu podrumskog prostora koji je sporan, svoju šupu u kojoj je kao dijete držao svoj bicikl, a njegov otac svoje stvari. Iz iskaza ovog svjedoka također proizlazi da svjedok JT je zapravo živio u inozemstvu te da se vratio neposredno pred potres u Zagrebu prije otprilike 7-8 godina unatrag, što ponovno potkrjepljuje stav suda da je iskaz tog svjedoka neistinit, jer nije znao niti je mogao znati zbog te činjenice, jer nije živio u toj zgradi, kakva je situacija bila u podrumskom dijelu prije dolaska u Zagreb, što bi značilo od 2018. ili 2019.g.
38. S druge strane, također je iskazao da otac ne koristi danas niti jedan dio podruma, već upravo on koristi prednji dio podruma u kojem drži svoje stvari, a otac od preuređenja tog spornog podrumskog dijela više niti nije želio koristiti taj podrumski dio koji su mu ostali suvlasnici otuđili preuređenjem na način koji nije odgovarao zapisniku koji je sačinjen 2008.g, A dogovor iz navedenog Zapisnika ostali suvlasnici su prekršili i počinili čin uznemiravanja njegovog suvlasničkog dijela.
39. Isto je potvrdio i tužitelj u svom iskazu koji na navedenoj adresi živi od 1949.g., dakle najdugovječniji je stanar u toj zgradi i zasigurno najbolje poznaje situaciju, kao što je uz oca i njegov sin najdugovječniji stanar, za razliku od svjedoka JT i svjedoka ET, koji faktično nisu bili upoznati sa stvarnim stanjem u tom podrumskom dijelu, osim toga svoje iskaze prilagodili su svojim interesima u ovom postupku, jer obojica imaju drvarnice (šupe) upravo u tom spornom dijelu, u kojem je oduzeta drvarnica tužitelju.
40. Svjedok ŽT kao razlog zbog čega se dogodio takav rasplet situacije, da su suvlasnici oduzeli drvarnicu tužitelju prilikom preuređenja 2012.g. objasnio je činjenicom da je njegov otac od grada ili države kao zaslužni umjetnik i član Udruženja umjetnika dobio na korištenje, za svoju umjetničku djelatnost, tavan za obavljanje djelatnosti, obzirom drugog prostora za to nije imao, i od tada se stvorila negativna atmosfera između suvlasnika i njegovog oca. Pri tome je napomenuo da je dobar dio vremena u stanu sa ocem živio i njegov brat, tako da nije imao prostora za obavljanje svoje djelatnosti.
41. Tužitelj je podigao ovu tužbu upravo iz razloga jer je sudjelovao sastanku „008 godine, na kojem se usuglasio da se preuredi taj podrumski dio zgrade i bio voljan i želio sudjelovati u tom preuređenju, da bi mu poslije njegova drvarnica (šupa) bila oduzeta od strane ostalih suvlasnika.
42. Iskazima svjedoka i tužitelja ŽT sud je poklonio vjeru, obzirom najduže žive u zgradi u [adresa], dobro su upoznati sa cjelokupnom situacijom, bivšim i sadašnjim suvlasnicima i njihovi iskazi su logični i životno uvjerljivi, obzirom na situaciju u kojoj se tužitelj našao. To je razlog zbog kojeg je tužitelj morao podići tužbu, ostali suvlasnici nisu poštivali njegovu odluku iz 2008 godine, uznemiravali u njegovom suvlasničkom dijelu na način da su mu otuđili drvarnicu (šupu) bez njegove suglasnosti ili odobrenja, u protivnom zasigurno u poznim godinama ne bi podnosio tužbu koja ne bi odgovarala istinitosti činjenica koje su u tužbi navedene.
43. Pri tome sud napominje da su V, VI, VII tuženi obitelj, sa interesima za uspjeh u ovoj parnici, a JT nema neposrednih saznanja prije povratka u Republiku Hrvatsku prije 2018 , 2019 godine, što je od značaja u ovom postupka, osim nesuglasnosti s materijalnim dokazima u spisu.
44. Tuženi su se protivili proširenju tužbe na I., II. i III. tužene, obzirom na činjenicu da su oni svoje suvlasničke dijelove prodali, međutim činjenica je da je ta prodaja bila 2017.g. i da je ona prodana ST i OT, roditeljima ET, međutim sud smatra da su VI. i VII. tuženici postali suvlasnici i suposjednici nekretnine kupnjom i preuzimanjem posjeda nekretnine ušli su u nezakonit posjed svojim prednika, a budući da su blisko povezani sa V. tuženikom,
VI. i VII. tuženici roditelji su V. tuženika, znali su za postojanje postupka, stoga je opravdano proširenje tužbe na Vi i VII tužene.
45. Osim toga, zaštita prava vlasništva ne zastarijeva, glede prigovora zastare koji se odnos9 na posjedovnu zaštitu o kojoj prvostupanjski sud nije odlučivao, obzirom se radio o pravima iz suvlasničkih odnosa.
46. Glede prigovora promašene pasivne legitimacije u odnosu na I. -III. tuženih sud također isto smatra neosnovanim, iz razloga što su upravo I. -III. tuženi sudjelovali u uznemiravanju suvlasništva tužitelja i izvođenju radova u podrumu suprotno činjenici da je postojao drugačiji dogovor od onoga što je učinjeno prilikom preuređenja 2012.g., te sud smatra da su upravo svojim činom bez obzira na prodaju svog suvlasničkog dijela I-III. tuženih pasivno su legitimirani u ovom postupku, jer ne samo da su oduzeli i onemogućili tužitelja u korištenju drvarnice, nego su mu pri tome počinili i štetu, koju su dužni reparirati, odnosno vratiti nekretninu u stanje prije preuređenja, u kome su i oni sudjelovali. Sve iz razloga jer su postupali protivno zakonu, bez suglasnosti tužitelja u kojem slučaju se primjenjuju pravila o poslovodstvu bez naloga, za što bi odgovarali da je takav zahtjev postavljen.
47. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje:
Članak 36.
(1) Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.
(2) U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.
Idealni dio stvari
Članak 37.
(1) Kad postoji suvlasništvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.
(2) Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasničkoga dijela koji ga određuje. (3) U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano. (4) Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela.
(5) Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.
(6) Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.
Izvršavanje prava vlasništva glede cijele stvari
Članak 38.
(1) Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika.
(2) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju.
(3) Svaki suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polože računi i podijele sve koristi.
(4) Svaki suvlasnik nekretnine koji ima za to odgovarajući suvlasnički dio, ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono može osnovati.
48. Sud posebno upire na čl. 37. st. 3, 4, 5, 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u kojem je navedeno: " Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva.", pa glede njega ima sve ovlasti koje pripadaju vlasniku , a što daje pravo tužitelju na zaštitu od uznemiravanja, kako to propisuje čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
49. Naime, nepobitno je da je tužitelj suvlasnik stana u zgradi u [adresa], te da mu pripada i suvlasnički dio zgrade, razmjerno veličini korisne vrijednosti kupljenog stana, i da je taj idealni dio neodvojiv od suvlasničkog dijela koji ga određuje. Jednako kao što suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koje je u njegovom suvlasništvu zajedno sa ostalim suvlasnicima, što je propisano citiranim zakonskim normama, a u ovom postupku očigledno je da su ostali suvlasnici isključili tužitelja iz sudjelovanja u odlučivanju o njegovom suvlasničkom dijelu, odnosno idealnom dijelu stvari koja odgovara njegovom suvlasničkom dijelu.
50. Takvim činom ostali suvlasnici prekršili su zakonsku normu jer svaki suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova prava raspolaganja stvari, samo ako time ne zadire u tuđa prava. Svojim načinom postupanja tuženi su svojim činom upravo zadirali u suvlasnička prava tužitelja. I kao što je već ranije navedeno, svaki suvlasnik ima pravo glede svog idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima svoje zahtjeve koji proizlaze iz njegovog prava vlasništva (čl. 37 st, 3-6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima)
51. Nedopustiva je samovolja suvlasnika zgrade U [adresa] da bez suglasnosti tužitelja kao suvlasnika odlučuju o zajedničkim dijelovima nekretnine, određene suvlasničkim omjerima prema kupoprodajnom ugovoru.
52. Svi suvlasnici dužni su poštivati odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ne voditi se osobnim interesima nauštrb ostalih suvlasnika koji imaju jednaka prava i imaju ih pravo braniti pozivaju će se na Zakon.
53. U ovo postupku sud smatra da su tuženici svojim radnjama prekršili odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
54. U ovom postupku glede dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na podrumske prostorije koje u naravi predstavljaju nekadašnju praonicu rublja, nije dokazano da istu tužitelj ne može koristiti ili da ju tuženi neovlašteno koriste, pored tužitelja, te sud smatra ovaj dio tužbenog zahtjeva neosnovanim te je sa tim dijelom tužbenog zahtjeva odbijen.
55. Glede alternativnog tužbenog zahtjeva, sud smatra da se u ovom postupku radi o uznemiravanju prava vlasništva, a ne o smetanju posjeda, zato u ovom postupku nije odlučivao o alternativnom tužbenom zahtjevu koji se odnosi na smetanje posjeda.
56. Obzirom je tužitelj uspio sa 50 % u odnosu na toč I. a tuženik u dijelu koji se odnosi na toč.II tužbenog zahtjeva svog tužbenog zahtjeva, kojim je tužitelj odbijen, odluka suda je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
57. Slijedom navedenog sud je i odlučio kao u izreci presude.
U Zagrebu 30. travnja 2025
Sudac
Sanja Krovinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. I-VII-tuženika