REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč

Posl.br. P Ob-1/2021-91

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji tog suda mr. sc. Marčeli Štefanuti u pravnoj stvari tužitelja TĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Emanuelu Garankiću, odvjetniku iz Poreča, protiv tuženice LĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dejvidu Kazalcu, odvjetniku iz Poreča, radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, nakon glavne rasprave zaključene dana 24. ožujka 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno i zamjenika punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika, dana 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj GĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] po osnovu bračne stečevine stekao pravo suvlasništva ½ (jedne polovice) nekretnine koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška].

II. Nalaže se tuženici LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju izda ispravu podobnu za upis njegovog vlasničkog prava na navedenim nekretninama u označenom omjeru, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda, u roku od 15 dana.

III. Utvrđuje se da iznos novčanih sredstva po svim računima otvorenim kod banaka tuženice LĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u vrijeme razvoda braka predstavlja bračnu stečevinu stranaka.

IV. Nalaže se tuženici isplatiti ½ (jednu polovinu) iznosa utvrđenog toč. III ove presude tužitelju zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

V. Nalaže se tuženici da tužitelju nadoknadi parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počam od dana presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju da nadoknadi tuženici parnični trošak u iznosu od 2.238,65 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 05. siječnja 2021. godine podnio tužbu protiv tuženice radi utvrđenja i diobe bračne stečevine. U tužbi tvrdi da su tužitelj i tuženica sklopili brak 10. svibnja 1992. u Pattinghamu, Republika Austrija, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Bujama posl.br. R1 Ob-550/2017-2 od dana 20. studenog 2017. Tijekom trajanja bračne zajednice da su radili u Švicarskoj Konfederaciji, te na taj način ostvarivali prihode. Sredstva stečena radom polagali su na račune otvorene kod UBS Švicarska AG banke i to tužitelj na računu broj IBAN: [broj bankovnog računa], a tužena na računu broj IBAN: [broj bankovnog računa]. Tužena je imala otvorene račune kod Hypo-Alpe-Adria-Bank d.d. i to tekući račun u kunama IBAN: [broj bankovnog računa] otvoren dana 14. kolovoza 2007., te tekući račun u eurima IBAN: [broj bankovnog računa], te devizne oročene uloge broj:103162054-5136521511 otvorene dana 13. lipnja 2015. s danom dospijeća/zatvaranja 14.lipnja 2016.g. u iznosu od 53.000,00 EUR-a. Dalje ističe da su stranke tijekom trajanja bračne zajednice uložile zajednička sredstva u izgradnju kuće na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška]. Tijekom izgradnje predmetne nekretnine 2000. godine tužitelj je ovlastio gđu. PĐ iz [adresa] da ga zastupa kod nadležnog suda, Porezne uprave, javnog bilježnika i svih drugih državnih tijela i javnih ustanova u postupku izgradnje obiteljske kuće s apartmanima na predmetnoj nekretnini, te na poduzimanje svih drugih pravnih radnji u svezi nekretnine kao i na vršenje isplata u njegovo ime izvođačima radova. U svrhu iz punomoći, a radi obavljanja navedenih poslova, PĐ je imala punomoć na računu otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. broj 2410096287, dok je ista temeljem ovlaštenja za raspolaganje sredstvima na računu i to računu broj:3219381163 kod Zagrebačke banke bila ovlaštena za raspolaganje računom od strane tuženice, a bez znanja tužitelja, budući potpis na navedenom ovlaštenju nije potpis tužitelja. PĐ je novčana sredstva s navedenih računa podizala po zahtjevu supruge tužitelja te ga predavala tuženici. Nakon izgradnje nekretnine u k. o. [katastarska općina] stranke su istu iznajmljivale tijekom turističke sezone te i na taj način ostvarivali prihode i povećavali svoju imovinu, a tako stečenim novčanim iznosima raspolagala je tužena. Nekretnina u k. o. [katastarska općina] je prema trenutnom stanju u zemljišnim knjigama u suvlasništvu parničnih stranaka. Nakon razvoda braka 2017. godine, stranke nisu uređivale međusobne imovinske odnose odnosno nisu raspodijelile svoju zajedničku imovinu odnosno bračnu stečevinu. Tužitelj nema saznanja što se dogodilo s novčanim sredstvima na računima tužene, a niti s novčanim sredstvima na vlastitim računima, a kojima je mogla raspolagati i tužena. Dalje navodi da je tužena izgradila stambeni objekt na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška]. Tužitelj se poziva na odredbu članka 36. st.1. Obiteljskog zakona. S obzirom na činjenicu da stranke nisu raspodijelile imovinu nakon razvoda braka, a da tužena već godinu i pol dana nakon razvoda braka gradi kuću s tri stambene jedinice, očito da je da su se za izgradnju nekretnine u k. o. [katastarska općina] koristila sredstva koja predstavljaju bračnu stečevinu, pa stoga da tužitelj ima pravo na suvlasništvo u navedenoj nekretnini. Prema trenutnom stanju u zemljišnim knjigama tužena je vlasnik predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina]. Nadalje, tužena je dana 22.srpnja 2020.godine iz nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] koja se nalazi u suvlasništvu stranaka neovlašteno otuđila pokretnine i to 15 pletenih terasnih stolica, jedan televizor veličine 32“, dva madraca, četiri deke, više komada posteljine (plahte, jastučnice) koji su se nalazili u apartmanima koji su u sklopu kuće, nekoliko komada slika i ulja na platnu, nepoznatog motiva, a o kojoj činjenici je tužitelj obavijestio policijsku postaju [adresa]. S obzirom da ne raspolaže potrebnim informacijama o količini novčanih sredstava koja su uklonjena s njegovih računa ili su se nalazila na računima tužene za vrijeme trajanja braka, isti nije u mogućnosti precizirati vrstu niti opseg imovine za koju predlaže diobu bračne stečevine, zato se poziva na odredbu članka 186.b Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je predložio da se naloži tuženici da radi utvrđenja imovine koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka položi račun i preda potpuni pregled imovine odnosno priopći sve što joj je poznato o imovini koja predstavlja bračnu stečevinu stranaka, te da izjavi da su položeni računi odnosno predani pregled imovine i obveza odnosno dani podaci potpuni i točni, a radi utvrđivanja vrste, opsega i visine bračne stečevine nastale u braku sa tužiteljem. A nakon toga, da sud donese presudu kojom će se utvrditi da je tužitelj po osnovu bračne stečevine stekao pravo na isplatu odnosno prijenos prava čiju će količinu odnosno istovjetnost odrediti tek nakon što tuženica položi račun ili preda pregled imovine i obveza te nakon što se izvedu drugi dokazi sukladno čl. 186.b ZPP-a, sve uz naknadu parničnog troška.

2. Sud je Rješenjem posl.br. P Ob-1/2021-2 od 07. siječnja 2021. pozvao tužitelja da u roku od 30 dana od dana primitka tog Rješenja određeno postavi tužbeni zahtjev prema tvrdnjama u tužbi, u protivnom da će se smatrati da je povukao tužbu.

3. Tužitelj je podneskom od 05. veljače 2021. godine postavio tužbeni zahtjev, te je konačno predložio da sud donese presudu u sadržaju kako je to odbijajuće opisano u točki I izreke ove Presude.

4. U odgovoru na tužbu tužena se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, iste smatra neosnovanima, a što da proizlazi iz samih navoda tužbe. Tužena ističe da tužbeni zahtjev nije postavljen sukladno članku 187. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP ), a u vezi sa člankom 36. Obiteljskog zakona, pa kao takvog isti treba odbaciti. Tužena osporava sve navode tužitelja iz tužbe i podneska od 05. veljače 2021. godine. Tužena tvrdi da je bračna zajednica stranaka prestala u travnju 2017. godine, da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] za k. o. [katastarska općina] nije stečena sredstvima bračne stečevine stranaka već da je tužena istu kupila Ugovorom o prodaji nekretnine od 24.05.2018. godine odnosno nakon prestanka bračne zajednice vlastitom imovinom. Nekretnina da je kupljena sredstvima koje je stekla prodajom vlastite imovine u Austriji koju je dobila od svojih roditelja, a koja prodaja je izvršena 03. svibnja 2017. godine za cijenu od 154.000,00 eura, te ulogom njezinih kćeri IĐ i VĐ koji ulozi su izvršeni nakon prestanka bračne zajednice. O tim uplatama da postoje bankarske potvrde. Osporava tvrdnju tužitelja da su sva novčana sredstva koja su u trenutku prestanka braka bila na računima tužene njihova bračna stečevina. To može biti samo ona imovina stečena radom ili potječe od takve imovine. Novčana sredstva koja su bila na računu tužene za vrijeme trajanja bračne zajednice jesu uložena u nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] za k. o. [katastarska općina] ( koja jest bračna stečevina i u suvlasništvu stranaka svako u ½ dijela ) za potrebe iznajmljivanja i za plaćanje životnih troškova obje stranke. Nakon prestanka bračne zajednice u travnju 2017. godine, tužena je isplaćivala tužitelju u više navrata dio koji mu pripada od najma te nekretnine za sezonu 2017. nakon što su se podmirili troškovi te nekretnine i troškovi života, o čemu je tužitelju izdavala potvrde koje je tužitelj i potpisivao. Tužena predlaže da sud odbaci tužbu ili da odbije tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan, te da obveže tužitelja da tuženoj nadoknadi parnični trošak.

5. Tužitelj je u podnesku od 03. veljače 2022. ponovno istaknuo da se trenutak prestanka bračne zajednice smatra datum pravomoćne sudske odluke o razvodu braka posl.br. R1 Ob-550/2017-2 od 20. studenog 2017. godine (koja je postala pravomoćna 13. prosinca 2017.). Dalje se poziva na nekretninu u k. o. [katastarska općina], te tvrdi da su troškovi gradnje i adaptacije te nekretnine podmireni iz kredita te zajedničke imovine stranaka. Tvrdi da je svojim kćerima IĐ i VĐ upravo on podijelio 100.000,00 eura. Osporava da bi kćerke dale tuženici 100.000,00 eura, jer da one nemaju izvor financiranja koji bi mogao pokrivati bilo kakav novčani dar majci za gradnju. Iz kupoprodajnog ugovora za nekretninu u Austriji na kojeg se poziva tuženica, da nije razvidno da li se predmetna kupoprodaja uopće realizirala, niti da je kupovnina plaćena na račun sukladno točki II Ugovora. Tuženica da nije dostavila niti jedan dokaz o troškovima izgradnje i uređenja predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina], a tužitelj da ne raspolaže tim podacima i zato da predlaže građevinsko vještačenje na okolnost utvrđenja troškova izgradnje objekta izgrađenog na nekretnini u k. o. [katastarska općina], kao i na vrijednost iste. Tužitelj ne osporava da mu je tuženica u više navrata isplaćivala dio koji mu pripada od najma za sezonu 2017. godine, ali ističe da mu nije isplaćivala u cijelosti iznose koji su mu pripadali, već samo oko 40% naplaćenog, a sve to da se može zaključiti iz evidencije o prometu – obrazac EP za razdoblje od 2012. do 2017. godine. Nekretninu u Bosni i Hercegovini koju je prodao da je bila njegova vlastita imovina, te cijeli iznos kupoprodajne cijene da je zadržala tuženica tj. da nisu točni navodi tuženice da su ta sredstva uložena u zajednički život i u izgradnju i adaptaciju nekretnine u k. o. [katastarska općina].

6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u: Rješenje (5), obavijest o stanju po računima na dan 31.12.2015. (7), punomoć i ovlaštenja (8-12), izvadak iz zemljišne knjige (12-13, 54), potvrdu (14), dopis (19), kupoprodajni ugovor (23-26, 30-34), izvadak iz zemljišne knjige povijesni prikaz (27, 55-56), potvrdu o izvršenoj transakciji (35), račune (38-39), ispis o statusu predmeta (43), tužbu (44-45), zapisnik (45-46), fotografija (47), potvrdu o izvršenoj transakciji (50-53), Ugovor o prodaji nekretnine (57- 59), račune (60-78), dopis banke (94-96), evidenciju o prometu (97-111), potvrdu o izvršenoj transakciji (118), dopise (121-132), dopis FINA-e s prilozima (155-158), dopis Zagrebačke banke s prilozima (159-172), dopis (260-261), dopis (262-263), dopis Addiko bank (281) s prilozima (koji prilozi su zbog količine u kartonskom bloku), dopis (337-338). Saslušani su svjedoci OĐ, VĐ, ČĐ, PĐ i tužitelj i tuženica kao parnične stranke.

6.1.Druge dokaze sud nije provodio jer je na temelju provedenih dokaza činjenično stanje dostatno i potpuno utvrđeno. Dokazni prijedlozi tužitelja za grafološko i građevinsko vještačenje su irelevantni dokazi za donošenje meritorne odluke u ovoj pravnoj stvari, zato ih sud nije prihvatio.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je da li je tužitelj po osnovi bračne stečevine stekao pravo suvlasništva ½ dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da li bračnu stečevinu stranaka čine novčana sredstva koja se na dan razvoda braka (20.11.2017.) vode na svim računima tuženice, da li tužitelju po toj osnovi pripada ½ dijela tako utvrđenih novčanih sredstava.

9. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Puli – Pola, Stalne službe u Bujama – buie (5) utvrđeno je da je na temelju prijedloga za sporazumni razvod braka Rješenjem posl. br. R1 Ob-550/2017-2 od 20. studenog 2017. razveden brak stranaka.

10. Uvidom u obavijest o stanju po računima na dan 31. prosinca 2015. (7) utvrđeno je da je na navedeni dan na ime tuženice u Hypo Alpe Adria Bank na računu br. HR92 2500 0093 2304 1685 5 bio iznos od 8.500,01 eur, a na računu br. HR56 2500 0093 2106 2213 5 bio iznos 5.568,48 HRK, dok je na deviznom oročenom računu br. 103 162054-5136521511 bio iznos od 53.000,00 eura.

10.1. Iz naveden obavijesti proizlazi da navedeni iznosi se odnose za dan 31.12.2015.

11. Uvidom u punomoć (8) utvrđeno je da je tužitelj 18. travnja 2000. opunomoćio PĐ da ga zastupa u postupku izgradnje obiteljske kuće s apartmanima tako da može u njegovo ime i za njegov račun podnijeti zahtjev za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole za izgradnju objekta na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa svim potrebnim suglasnostima za priključak struje, vode, telefona i ostalog, kao i izabrati izvođača za izgradnju obiteljske kuće i s istim zaključiti ugovor o građenju , vršiti isplate izvođačima radova, odrediti nadzornog inženjera, podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole te podnijeti nakon izgradnje objekta prijedlog za uknjižbu prava vlasništva u zemljišne knjige. Istovremeno je PĐ ovlaštena u njegovo i ime i za njegov račun zaključiti i potpisati ugovor o prodaji njegovih nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

11.1. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i punomoć koja se odnosi na tu katastarsku česticu nije predmet ove pravne stvari, a navedena punomoć izdana je za razdoblje 2000. tj. prije 17 godina prije razvoda braka.

12. Uvidom u iskaznicu opunomoćenika (9-12) utvrđeno je da se ista odnosi na PĐ koja je opunomoćena od strane tužitelja te da se navedeno odnosi za razdoblje od 2000. do 2003. godine.

13. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (12-13) utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kuća, gospodarska zgrada i dvorište površine 1206 m2 u suvlasništvu stranaka, svakog u ½ dijela. A da je k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao šuma površine 756 m2 u samovlasništvu tuženice.

13.1. Stanje iz navedenih izvadaka iz zemljišnih knjiga je upisano sa stanjem na dan 3. siječnja 2021. (tužitelj je tužbu podnio 5. siječnja 2021.).

13.2. Predmet spora je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu KĐ te da je na temelju ugovora o prodaji nekretnine ovjeren u uredu javnog bilježnika Tanje Ferenc u [adresa] posl. br. Ov-2765/2018 od 24.05.2018. te potvrde o plaćenoj cijeni i klauzuli in tabulandi kao vlasnik upisana tuženica od 26. lipnja 2018. rješenjem Z-19850/2018. U posjedovnici je izvršen upis 24. lipnja 2019. da je temeljem prijavnog lista i kopije plana Ureda za katastar Poreč od 5.04.2019. i pravomoćnog rješenja 21.06.2019. cijepana k. č. [katastarska čestica], zatim da je k. č. [katastarska čestica] otpisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je od 02.09.2019. upisana promjena na temelju prijavnog lista i elaborata br. 19/2019 promjena oblika i površine k. č. [katastarska čestica] površine 686 m2 (šuma) na k. č. [katastarska čestica] površine 756 m2.

14.1. Iz navedenog proizlazi da je tuženica upisana kao vlasnica predmetne nekretnine 26.06.2018. na temelju kupoprodajnog ugovora od 24.05.2018.

15. Uvidom u potvrdu izdanu od strane Policijske postaje Poreč – Parenzo od 7. prosinca 2020. utvrđeno je da je Policijska postaja Poreč, na zahtjev odvjetnice tužitelja izdala potvrdu kojom se potvrđuje da je PP Poreč dana 22. srpnja 2020. zaprimila prijavu tužitelja kojom je prijavio da mu je bivša supruga, tuženica, dana 22.07.2020. iz kuće na adresi u [adresa] (k. o. [katastarska općina]) odnijela – otuđila 15 pletenih terasnih stolica, jedan TV nepoznate marke veličine 32, dva madraca, četiri deke, više komada posteljine (plahte, jastučnice) koji da su se nalazili u apartmanima u sklopu kuće, nekoliko komada slika, ulje na platnu nepoznatog motiva, a koja imovina da je u suvlasništvu stranaka te da nakon razvoda braka nekretnine i pokretnine nisu podijeljene.

15.1. Kuća na adresi [adresa] nije predmet ove pravne stvari, kao što nisu ni pokretnine koje se navode u potvrdi, a isto nije niti predmet ovog spora.

16. Uvidom u poziv za uvid u spis predmeta (19) utvrđeno je da je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju grada Poreča pozivom od 8. svibnja 2019. uputio poziv za uvid u spis predmeta, između ostalih (DĐ, ŽĐ, TĐH, FĐ, Ministarstvu državne imovine i Upravnom odjelu grada [adresa] za upravljanje gradskom imovinom) i tuženici ĐĐ za uvid u spis predmeta u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine stambene namjene, 2. skupine – više obiteljska kuća sa tri stambene jedinice. Na novoformiranoj građevnoj čestici k. č. [katastarska čestica] (koja će nastati od dijelova k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], te da se uvid može izvršiti 17.05.2019. u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju grada Poreča.

16.1. Iz navedenog proizlazi da u svibnju 2019. je još bio u tijeku postupak izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine stambene namjene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tj. na predmetnoj nekretnini.

17. Uvidom u kupoprodajni ugovor (23-35) utvrđeno je da je isti sklopljen dana 3. svibnja 2017. između tuženice LĐ, kao prodavateljice i NĐ, kao kupca, a predmet kupoprodaje su k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisane u službenom listu II. katastarske općine 46143 Pattigham, zk. ul. [broj ZK uloška], područnog suda Ried Im Innkreis. Zadnji upis bio je pod brojem 4952/2001. Ugovorena je kupoprodajna cijena u iznosu od 154.000,00 eura koju se kupac obvezuje uplatiti prodavateljici u roku od 3 tjedna nakon potpisivanja svih stranica ugovora. U ugovoru se navode i drugi podaci koji se odnose na majku tuženice, pa tako konkretno da majka tuženice gđa. EĐ, rođena **.**.1932. izjavljuje da zbog njene zdravstvene situacije nije više u mogućnosti realizirati pravo na stanovanje u predmetnoj nekretnini te da ne želi više imati pravo na stanovanje te da izričito daje suglasnost za brisanje njenog prava stanovanja na predmetnoj nekretnini kao i da se briše njena zabrana otuđenja i opterećenja.

17.1. Iz navedenog proizlazi da je tuženica 03.05.2017. prodala svoju nekretninu u Austriji za kupoprodajnu cijenu od 154.000,00 eura, koja nekretnina je bila njezina vlastita imovina stečena nasljeđivanjem od roditelja.

18. Uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji (35) utvrđeno je da je kod Addiko Bank d.d. dana 22.05.2019. izvršen interni prijenos novčanog iznosa od 437.631,60 HRK na teret računa IĐ (kćerke stranaka) na račun tuženice IBAN [broj bankovnog računa], a kao opis plaćanja naznačeno je interni prijenos.

19. Uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji (50) utvrđeno je da je kod Addiko Bank d.d. dana 26.10.2019. izvršen priljev iz inozemstva sa računa IĐ (kćerke stranaka) iz CH u korist računa tuženice i to iznos od 20.000,00 CHF.

20. Uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji (51) utvrđeno je da je kod Addiko Bank d.d. dana 07.11.2019. izvršen priljev iz inozemstva sa računa IĐ (kćerke stranaka) iz CH u korist računa tuženice i to iznos od 20.000,00 CHF.

21. Uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji (52) utvrđeno je da je kod Addiko Bank d.d. dana 09.04.2020. izvršen priljev iz inozemstva sa računa IĐ (kćerke stranaka) iz CH u korist računa tuženice i to iznos od 80.000,00 CHF.

22. Uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji (53) utvrđeno je da je kod Addiko Bank d.d. dana 30.06.2020. izvršen priljev iz inozemstva sa računa IĐ (kćerke stranaka) iz CH u korist računa tuženice i to iznos od 10.000,00 CHF.

23. Uvidom u potvrdu o izvršenoj transakciji (118) utvrđeno je da je kod Addiko Bank d.d. dana 29.05.2018. izvršen priljev iz inozemstva sa računa VĐ (kćerke stranaka) iz CH u korist računa tuženice i to iznos od 66.000,00 CHF.

24. Uvidom u napomene o terećenju (38-39) na ime tužitelja iz prosinca 2006. proizlazi da se isto odnosi na valutu CHF sa iznosom od 101.312,28 i sa iznosom od 65.490,95, a kao osnova se navodi izravnavanje te da je uplata izvršena preko Zagrebačke banke d.d. na privatni račun tužitelja kod UBS AG u Zurichu.

25. Uvidom u tužbu i zapisnike (44-47) utvrđeno je da je u svojstvu tužiteljice RĐ (prva supruga tužitelja) podnijela tužbu protiv GĐ, u svojstvu tuženika u prosincu 1981. radi utvrđenja prava vlasništva po osnovi stjecanja imovine u braku kojom je tužiteljica tražila da se utvrdi suvlasnicom na 2/3 dijela nekretnina u k. o. [katastarska općina] (BIH) na stambeno obiteljskoj zgradi koja je upisana u vlasništvu tuženika GĐ. U tom postupku održane su rasprave u kojima se sudu odazvala MĐ, sestra dužnika te je navela da je predala određeni iznos novca 03.04.1986., a 05.05.1986. da predaje preostali iznos novca te se je izvršila primopredaja. 31.07.1986. je osim MĐ pristupila i tadašnja supruga TĐ (LĐ) te su predale iznos od 1.250.000,00 dinara kao poravnanje u predmetu I-21/85.

25.1. Iz navedenog sud zaključuje da je CĐ, bivša prva supruga tužitelja bila podnijela tužbu protiv tužitelja 1981. radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama u k. o. [katastarska općina] (BIH), da je očito bila donijeta odluka kojom je tužitelj GĐ bio dužan prema RĐ, da se isplata nije vršila dobrovoljno te da je pokrenut postupak ovrhe a u kojem postupku ovrhe da su MĐ, sestra dužnika i LĐ, tada kao supruga dužnika, 1986. isplatile RĐ.

26. Uvidom u ugovor o prodaji nekretnine (57-59) utvrđeno je da je isti sklopljen 24.05.2018. između ŽĐ kao prodavateljice i tuženice kao kupca, da je predmet kupoprodaje k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao šuma površine 757 m2, da se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu za koje nije ishođena građevinska dozvola, za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 60.560,00 eura te da će kupoprodajna cijena biti isplaćena jednokratno doznakom na račun prodavateljice u roku od 15 dana od sklapanja ugovora. Ugovor je ovjeren od strane javnog bilježnika Tanje Ferenc, u [adresa] pod br. Ov-2765/2018 dana 24.05.2018.

26.1. Iz navedenog proizlazi da je tuženica kupila predmetnu nekretninu kao neizgrađeno građevinsko zemljište za koje nije ishođena građevinska dozvola (u naravi šuma površine 757 m2) 24.05.2018.

27. Uvidom u zahtjev za ukidanje ovlaštenja po računu (60) utvrđeno je da je tuženica dana 22.05.2017. podnijela zahtjev Addiko banci za ukidanje ovlaštenja opunomoćeniku, tužitelju, za raspolaganje sredstvima na računu tužiteljice broj [broj bankovnog računa] 1.

28. Uvidom u račune (61-78) utvrđeno je da je u razdoblju od 22. svibnja 2017. do 16. rujna 2017. tuženica platila tužitelju iznos od ukupno 9.809,80 eura (što je tužitelj potpisom zapisnika na računima i potvrdio) na ime najma kuće u [adresa] u k. o. [katastarska općina].

29. Iz dopisa Sparkasse (94-96) od 8. svibnja 2014. koji je upućen tuženici utvrđeno je da je na dan 08.05.2014. tuženica na računu IBAN [broj bankovnog računa] kao aktualnu protuvrijednost kredita u stranoj valuti imala 15.995,12 eura (obračunato prema prodajnom tečaju za devize 1,2109 od 8. svibnja 2014.).

30. Uvidom u evidenciju o prometu za 2012. -2017. (97-111) utvrđeno je da je tužitelj, kao porezni obveznik, a za potrebe plaćanja poreza zbog iznajmljivanja kuće u [adresa] (k. o. [katastarska općina]) vodio evidenciju o prometu i da je kuća u [adresa] k. o. [katastarska općina] iznajmljivana kroz razdoblje od travnja 2012. do listopada 2017.

31. Uvidom u potvrde o rezervaciji od 27.12.2015. (121-132) utvrđeno je da se u razdoblju od svibnja 2016. do rujna 2016. iznajmljivala kuća u [adresa] (k. o. [katastarska općina]), u različitom razdoblju sa različitim apartmanima te da je najam iznosio ovisno o broju dana od broju dana pa tako npr. za tjedan dana od 236,00 eura pa do 604,00 eura.

32. Uvid u ispis prometa po računima OTP Banke d.d. utvrđeno je da je tijekom trajanja braka i bračne zajednice tužiteljica imala otvorene račune i to tekući račun 2500009-3210622131 od 14.08.2007. do 31.10.2008., multivalutni račun broj [broj bankovnog računa] od 31.10.2008. koji je na dan 26.02.2024. još bio otvoren, zatim devizni račun 2500009-323016855 od 22.08.2005. do 31.10.2008. te multivalutni račun broj [broj bankovnog računa] od 31.10.2008. koji je na dan 26.02.2024. još bio otvoren. Na dan 18. travnja 2017. na deviznom oročenom depozitu bilo je 53.986,44 eura. Nadalje je utvrđeno da je na računu tužiteljice otvorenom kod Addiko Bank d.d. tuženik imao punomoć prava raspolaganja te je isti također podizao novčana sredstva sa računa tužiteljice. Nadalje je utvrđeno da na dan 06.11.2017. na tekućem računu tužiteljice nije bilo novčanih sredstva odnosno da je stanje bilo -48,34.

32.1. Nakon pribave svih podataka i dokumentacije po računima tuženice otvorenim u Addiko Bank d.d. strankama je dostavljena obavijest da su pribavljeni svi traženi podaci i dokumentacija, da se radi o velikom broju stranica koji se nalaze u velikoj kutiji te da mogu izvršiti uvid (po potrebi i fotokopiranje).

32.2. Nakon dane mogućnosti tužitelju (tj. uvida u zaprimljenu dokumentaciju) da sukladno pribavljenim podacima iz Addiko Bank d.d. tj. da isti uredi i postavi tužbeni zahtjev te da precizira iznos novčanih sredstava po računu Addiko Bank d.d. za koje tvrdi da bi predstavljali bračnu stečevinu te da se tuženici naloži isplata ½ dijela iznosa utvrđenih novčanih sredstava, tužitelj ni na koji način nije uredio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa novčanih sredstva po računu otvorenom kod Addiko Bank d.d. na ime tuženice. Tužbeni zahtjev tužitelja odnosi se na utvrđenje da iznos novčanih sredstava po svim računima otvorenim kod banaka tuženice u vrijeme razvoda braka predstavlja bračnu stečevinu stranaka. Međutim, s obzirom da je tužbeni zahtjev tako uopćeno postavljen, a tužitelj je u odnosu na račune otvorene kod Addiko Bank d.d. imao mogućnost određeno postaviti tužbeni zahtjev, a isti nije postavio te konačno kako u vrijeme razvoda braka (20.11.2017.) kako tužitelj tužbom potražuje, na računima tužiteljice otvorenim kod Addiko Bank d.d. nije bilo novčanih sredstava koja bi predstavljala bračnu stečevinu stranaka. Posljedično tome tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na utvrđenje da iznos novčanih sredstava po svim računima tuženice u vrijeme razvoda braka predstavlja bračnu stečevinu, nije osnovan.

32.3.U odnosu na novčana sredstva kod UBS Switzerland Ag na ime tuženice, a za koje tužitelj tvrdi da je tuženica imala otvoren račun i da se na istome nalaze određena novčana sredstva, utvrđeno je, (prema iskazu tuženice, a i u sastavu iskaza predočenog dopisa iste banke od 26.02.2021. (list 260-261)) da tuženica je imala otvoren račun u toj banci ali da je račun zatvoren sa 12.12.2006. i da više nema otvoren račun u toj banci.

32.4. Iz dopisa Sparkasse Ried-haag (262) utvrđeno je da ne raspolažu podacima starijim od 7 godina.

33. Uvidom u podatke FINA-e (155-158) utvrđeno je da tuženica ima otvorene račune br. [broj bankovnog računa] otvoren u Addiko Banci 14.08.2007. i

[broj bankovnog računa] otvoren 02.08.2005. Zatim račune:

- u kojem je ugovor o oročenju istekao 28.06.2018., račun je bio otvoren 27.06.2016., a zatvoren 18.04.2017.

- u kojem je ugovor o oročenju istekao 14.06.2016., račun je bio otvoren 13.06.2015., a zatvoren 14.06.2016.

- u kojem je ugovor o oročenju istekao 05.06.2015., račun je bio otvoren 04.06.2014., a zatvoren 05.06.2015.

- u kojem je ugovor o oročenju istekao 04.06.2014., račun je bio otvoren 03.06.2013., a zatvoren 04.06.2014.

- u kojem je ugovor o oročenju istekao 03.06.2013., račun je bio otvoren 01.06.2012., a zatvoren 03.06.2013.

- u kojem je ugovor o oročenju istekao 30.05.2012., račun je bio otvoren 29.11.2011., a zatvoren 30.05.2012.

34. Uvidom u dopis Zagrebačke banke d.d. (159) utvrđeno je da je tužitelj u Zagrebačkoj banci imao račun br. [broj bankovnog računa], da je na dan 30.04.2017. na računu bilo 25.748,08 kn te da nije bilo opunomoćenih osoba. Zatim je imao i devizni račun br. [broj bankovnog računa] te je na dan 30.04.2017. na računu bilo 42.216,43 eur te nije bilo opunomoćenih osoba.

35. Uvidom u promet po tekućem računu tužitelja (160-169) utvrđeno je da je na dan 28.04.2017. saldo na tekućem računu tužitelja kod Zagrebačke banke bio 25.748,08 HRK.

36. Uvidom u promet po deviznom računu (170-172) utvrđeno je da je na dan 07.04.2017. saldo na deviznom računu tužitelja kod Zagrebačke banke bio 42.216,43 eura.

37. Svjedok OĐ rođ. RĐ, kćerka stranaka, (živi u [adresa]) iskazala je da joj je poznato da njezina majka gradi kuću u [adresa], k. o. [katastarska općina], kao i da joj je poznato da je njezina majka u Austriji imala nekretnine. Njezina majka je nekretnine koje je imala u vlasništvu u Austriji i prodala, misli početkom 2018. godine. Poznato joj je da je njezina majka napustila kuću u [adresa] u k. o. [katastarska općina] u travnju 2017. godine. Kuća u [adresa] u k. o. [katastarska općina] bila je zajedničko domaćinstvo njezinih roditelja. Ona da je pomagala i još pomaže majci u gradnji kuće u [adresa], u k. o. [katastarska općina]. Ona da je majci sveukupno za gradnju kuće u [adresa] dala oko 230.000,00 eura. Navedeni iznos nije dala odjednom, već u više navrata. Imala je ušteđevinu, podigla je i kredit. Navedeni iznos dala je majci nakon što je ona prestala živjeti sa ocem, tj. nakon što je majka otišla iz [adresa] (k. o. [katastarska općina]). Najprije je majci dala ušteđevinu u iznosu od oko 100.000,00 eura do 110.000,00 eura. A kredit je podigla oko 2020. godine ako se dobro sjeća, jer je malo uzbuđena. Iznos kredita bio je oko 70.000,00 CHF. Zbog rođenja djeteta ne radi od 2021. godine. Do kraja 2021. godine primala je plaću na ime rodiljnog dopusta, a nakon toga ne prima plaću s osnove rodiljnog dopusta. Nije u nikakvom radnom odnosu više. Posljednjih 20 godina tj. do kraja 2021. godine radila je u Poreznoj upravi grada Berna i zadnja plaća iznosila joj je oko 5.600,00 CHF neto. Plaća joj je s obzirom na godine tj. radni staž rasla. U početku je primala plaću otprilike 4.000,00 CHF neto, a onda joj se godinama povećavala s obzirom na radni staž. Ona i njezina sestra VĐ su svojim roditeljima pozajmile ili posudile za gradnju kuće u [adresa] (k. o. [katastarska općina]) ukupno 100.000,00 CHF, konkretno ona 60.000,00 CHF, a njezina sestra 40.000,00 CHF. Taj novac su im roditelji vratili. Sjeća se tog dana i sada će opisati: Ne sjeća se točnog datuma, ali je sa svojim ocem otišla na banku gdje je otac podigao novac i iznos od 100.000,00 CHF predao je njoj, za nju i sestru, ne sjeća se godine kada je to bilo jer je prošlo dosta vremena. To je bilo ovdje u gradu [adresa] na Zagrebačkoj banci. Kuću u [adresa] njezina majka je naslijedila od svojih roditelja. Ne zna kada, ali sigurno je prošlo više od 15 godina od kada je njezina majka stekla nasljedstvo kuće u [adresa] od svojih roditelja. Njezina majka je kuću u [adresa] prodala za cca 150.000,00 eura. Djed po majci je kratko vrijeme prije smrti bio smješten na palijativnu skrb u jednom domu, a baka po majci ostala je sama u kući i sada je smještena u jednom domu. Baka po majci je u domu, a u domu je smještena još u vrijeme prije korone. Djed već dugo godina je mrtav i ne zna koliko su iznosili troškovi kada je bio smješten na palijativnu skrb. A ne zna niti koliko košta smještaj bake u domu, jer je u Austriji sve to regulirano, baka prima penziju i socijalni dodatak. Ona je počela raditi sa 15 godina, u početku je to bila obuka, ali već i tada je počela primati plaću. Ne može se sjetiti koliko joj je plaća iznosila u početku za vrijeme obuke. Prošlo je jako puno vremena i ne sjeća se. Obuka i školovanje je trajalo 3 godine, nakon toga dobila je stalno radno mjesto u punom radnom vremenu i plaća joj je iznosila cca 4.000,00 CHF. Na početku kada se zaposlila njezini su roditelji još živjeli u [adresa], ona je stanovala kod kuće i nije imala troškova. Potom je zajedno sa sestrom odselila, uzeli su stan u najam i dijelili su troškove. Nakon što su roditelji odselili iz Švicarske njezina sestra i ona su dijelile stan i troškove. Ne može se izjasniti koliko su joj tada iznosili troškovi mjesečno. Sestra i ona imale su stan. Zajedno su u stanu živjele sve dok njezina sestra nije odselila u Hrvatsku, a to je bilo pred 10-ak godina. Nakon što je sestra otišla u Hrvatsku ona se preselila u manji stan. Od kad je živjela sama najam stana joj je iznosio 1.000,00 CHF, a koliko je plaćala struju i vodu zbilja se ne sjeća. U to vrijeme imala je auto. Auto koji joj je ostao kupila je zajedno sa sestrom, a sestra joj ga je prepustila kada je otišla živjeti u [adresa]. Ne sjeća se kako su ga kupili i koliko je koštao. Radilo se o autu Ford Fokus. Kad su ga kupili auto je bio polovan. Novac koji je dala majci za nekretninu u [adresa] (k. o. [katastarska općina]) je njezin poklon i ona da joj to ne treba vratiti. Kuća u [adresa], investicija u nju, košta koliko je majci dala i koliko je ona dobila prodajom nekretnine u Austriji. Kuća je gotova, ali ima uvijek stvari koje se u ili oko kuće treba još napraviti, npr. parking. 2018. godine je živjela sama, a 2019. je već živjela sa svojim sadašnjim suprugom. 2018. godine njezini troškovi života su iznosili kao što je već rekla najamnina u tom malom stanu oko 1.000,00 CHF, a svi ostali režijski troškovi negdje do 1.000,00 CHF, a 2019. godine troškovi su, što se nje tiče, ostali isti jer je dijelila troškove sa svojim suprugom, a sve to odgovara na upit koliko su iznosili njezini troškovi života tijekom 2018. -e i 2019-e godine. Ona od svog oca nije nikada dobila novac ni na dar, ni na posudbu. Ni od majke nije dobila na dar, ni na posudbu novac, ali kako je već iskazala ona je svojim roditeljima posudila novac. Iskazala je već da je ona roditeljima pozajmila novac za kuću u [adresa]. Pred otprilike 7 godina nabavila je auto Škodu jer je prije toga imala prometnu nezgodu sa autom Ford Fokus koji je totalno uništen, pa je digla kredit 15.000,00 CHF, a ta specijalna ponuda za Škodu je bila 14.000,00 CHF. 2009. godine bila je 3 tjedna u Americi, to si je štedjela, a nikada u životu nije bila u Istanbulu, a to odgovara na upit tužitelja. Na upit tužitelja osobno od kuda je imala novaca za putovanje u Pariz, London, u Amsterdam iskazala je da nije nikad bila u Parizu i Amsterdamu, a u Londonu je bila jedan vikend, bila je uvijek štedljiva i pomagala je roditeljima, koliko je mogla. Nakon što su roditelji odselili u Hrvatsku 2005., 2006.-e sestre su ostale u stanu od roditelja, potom su odselile u manji stan, a sestra dok su stanovali u tom stanu gdje su prije stanovali roditelji, sestra i ona su radile i dodatni posao upravljanjem tom kućom.

37.1. Iz iskaza navedene svjedokinje koja je rođena 1984., kćerka stranaka, a koja je iskaz dala 11.05.2022. utvrđeno je da je tuženica napustila bračnu zajednicu u 4. mj. 2017., da je tuženica početkom 2018. prodala nekretninu - kuću u [adresa] koju je naslijedila od svojih roditelja i to za iznos od 150.000,00 eura, da je tuženica počela graditi kuću u [adresa] u k. o. [katastarska općina], da ona pomaže majci u gradnji kuće, da je majci u više navrata i to sve nakon 4. mj. 2017. dala majci 230.000,00 eura i to dio od ušteđevine i dio od kredita kojeg je podigla 2020. u iznosu od 70.000,00 CHF, da je sve do kraja 2021. unazad 20 godina radila u Poreznoj upravi u gradu Bernu, u Švicarskoj, te mjesečno primala neto plaću u iznosu od 5.600,00 CHF, a u početku rada 4.000,00 CHF, novac koji je dala majci za nekretninu u k. o. [katastarska općina] da je poklon majci. Nadalje, da je ona i njezina sestra VĐ pomagala svojim roditeljima u gradnji kuće u k. o. [katastarska općina] ukupno 100.000,00 CHF, ali da su im roditelji vratili taj novac. Iskaz te svjedokinje sud je prihvatio kao vjerodostojan jer je iskazivala sigurno, uvjerljivo i sukladno materijalnim dokazima u spisu koji se odnose na vrijeme kupnje predmetne nekretnine u k. o. [katastarska općina] kao i u odnosu na novčane iznose koje da je davala majci nakon 04. mj. 2017. tj. nakon što je prestala bračna zajednica između stranaka.

38. Svjedok VĐ rođ. RĐ, kćerka stranaka, (koja sada živi u [adresa]) iskazala je da joj je poznato da njezina majka gradi kuću u [adresa]. Njezina majka je imala kuću i u Austriji i ona ju je naslijedila od svojih roditelja. Njezina majka je kuću u [adresa] prodala negdje 2018. godine. Njezini roditelji su zajedničko domaćinstvo imali u [adresa], k. o. [katastarska općina]. Njezina majka je iz kuće u [adresa] odselila u četvrtom mjesecu 2017. godine. Kada je prestala živjeti s ocem - tužiteljem. Njezina sestra OĐ je financijski pomogla majci graditi kuću u [adresa]. I ona je nešto, u manjem iznosu, pomagala majci financijski u gradnji kuće u [adresa]. Majci je pomogla sa iznosom od 15.000,00 do 20.000,00 eura. Sestra OĐ je pomagala majci sa iznosom od ukupno 230.000,00 eura. Sestra i ona su zajedno živjele u [adresa] sve dok ona nije preselila ovdje u Hrvatsku 2012. godine. Sa ocem nije u kontaktu posljednjih 5 i pol godina. I sestra OĐ nije u kontaktu s ocem, također posljednjih 5 i pol godina. U Švicarskoj stan se sastojao od dvije spavaće sobe, (imale svaka svoju spavaću sobu) i od dnevnog boravka, kuhinje i kupatila. Za svo vrijeme dok su živjele zajedno i sestra i ona su uvijek radile. Osim redovnog radnog vremena i dodatno su radile i to kao kućepazitelj, a dok su još i mlađe bile su čistile urede. I sestra i ona još za vrijeme dok su zajedno živjele u [adresa] posudile su novac roditeljima za kuću u [adresa] i ona je roditeljima posudila 40.000,00 CHF, a sestra 60.000,00 CHF, od ušteđevine. Te iznose su im roditelji vratili i to na način da je otac osobno otišao na banku sa sestrom OĐ i podigao je novac i dao ga sestri OĐ i za sestru i za nju. To je bilo prije više od 10 godina. Ona se zaposlila sa svojih 15 ili 16 godina. U početku je tri godine imala obuku za zanat, i primala je plaću za obuku, a nakon toga se zaposlila i dobivala još veća primanja. Prve godine za obuku primala je oko 700,00 CHF, a treće godine negdje oko 1.200,00 CHF, a kada se zaposlila nakon te treće godine primala je plaću između 3.000,00 do 4.000,00 CHF. Sestra i ona su samostalno počele živjeti tj. same i zajedno negdje sa njezinih 19 godina. Sa sestrom je živjela do svoje 26-te godine života, točnije do 2012. godine kada se preselila ovdje u Hrvatsku. Za cijelo radno vrijeme od početka obuke i prvog zaposlenja bila je u radnom odnosu i nikada nije bila nezaposlena za vrijeme života u Švicarskoj. Stan u kojem su živjele sestra i ona bio je u najmu, ne sjeća se koliko je iznosila najamnina stana, a ne sjeća se niti koliko su iznosili režijski troškovi. Sestra i ona su zajedno, u jednakim omjerima, plaćale najamninu i režije. U to vrijeme imale su sestra i ona jedan auto Ford Fokus. Taj auto su si same kupile, one su se uvijek same financirale. Ne sjeća se koliko je koštao taj auto, kupili da su ga od druge ruke tj. polovnog. U to vrijeme auto da je imao par godina kada da su ga kupile. Kada da je došla u Hrvatsku 2012. godine živjela da je u [adresa] sa svojim roditeljima, sa njima da je živjela dvije godine. Zajedno s njom da je živio i njezin suprug. Nakon toga, suprug i ona da su kupili stan i odselili u [adresa] na adresu [adresa]. Suprug i on da su stan kupili od rada i od ušteđevine, a i kredit da su digli. Stan da ima 75 m2 i platili da su ga 130.000,00 eura. Kredi kojeg da su digli da je bio u iznosu od 65.000,00 eura. Njezini roditelji da im nisu pomogli za kupiti predmetni stan, niti majka da joj nije dala novac za kupnju stana. Kad da je došla u Hrvatsku da se zaposlila, prve godine u Valamaru, u kol centru i imala da je plaću otprilike 5.000,00 kn, druge godine da je radila za Guliver TUI i imala da je plaću između 4.000,00 do 5.000,00 kn, a nakon toga da je otvorila privatni obrt, tj. obrt da je otvoren na ime muža, a ona da je u obrtu radila. Taj obrt da su zatvorili nakon dvije godine, pa da je otvorila novi obrt, na svoje ime, djelatnost turistička agencija. Taj obrt da je još uvijek aktivan. Godišnji prihod da iznosi od 260.000,00 do 290.000,00 kn. Navodi da nema velikih troškova u tom obrtu osim oglašavanja i smještaja, a da pod navedenim iznosima podrazumijeva to što joj ostane tj. godišnje iznos koji da je navela. Preko agencije da ništa nije za roditelje radila u smislu da ih je popunjavala sa smještajem. U [adresa] da je majka sama smještavala goste tj. ne preko njezine agencije. Njezina majka da nije nikada radila u mojoj agenciji. Njezina majka da nije ponavlja nikada nije radila u agenciji. Agencija da se zove Istrien ferien, a ranije da se zvala Haus Martim. Imala da je otvorenu agenciju u vrijeme kada je majka počela graditi kuću u [adresa]. Majci da je od svoje zarade u agenciji pomagala dati novac koji da je prije iskazala između 15.000,00 do 20.000,00 eura s time da ističe da i njezin suprug radi i da to smatraju zajedničkim novcem. Kada da je prije iskazala da su ona i sestra roditeljima dali, posudili 100.000,00 CHF i ona ja 40.000,00 CHF, a sestra 60.000,00 CHF, da su taj novac dale u više navrata, preko računa, a da se ne sjeća da li su nešto dale i na ruke. One da su taj novac dale roditeljima tj. i ocu i majci, ne sjeća se na koji račun su uplatile jer je to bilo davno, a niti da se ne sjeća da li su dali na ruke. Kuća u [adresa] prodana da je 2018. godine koju da je ona naslijedila. Njezina baka, po majci, da je još živa, sada da živi u domu. Ne zna koliko iznose troškovi smještaja bake u domu, ti troškovi da se podmiruju od bakine mirovine i od socijalne službe iz Austrije. Da ne zna koliko iznosi mirovina bake. Navodi da 2020. godine, za vrijeme korone, godišnji prihod njezinog obrta bio da je oko 150.000,00 kn, a sve ostale godine da je bio veći iznos koji da je već iskazala. Muž i ona da imaju jedan zajednički auto, a njezin muž da ima i kombi koji mu služi za njegov posao. Na upit koliko njezini moji mjesečni troškovi života iskazuje da nikada nije o tome razmišljala. Da nemaju kredit, pa nemaju ni troškova za otplatu kredita. Kredit za stan da su u cijelosti otplatili, rata kredita da je iznosila 360,00 eura mjesečno. Cijeli kredit da su otplatili kada je majka prodala kuću u [adresa] 2018. godine. Ne sjeća se na koliko godina je bio kredit tj. ne sjeća se koliko da su ranije otplatili kredit. Ne sjeća da se točno koji iznos je plaćen za zatvaranje kredita. 2012. godine do 2014. godine, kada da je živjela u [adresa], u kući svojih roditelja, da nije ulagala u kuću. U tom razdoblju da nije niti putovala, osim što su ona i muž bili na bračnom putovanju na Tajlandu i te troškove bračnog putovanja da su snosili ona i muž, a da su dobili na poklon, ne od roditelja, ali od svatova. Ne sjeća da se točno koje godine, moguće je da je to bilo 2014. godine ili kasnije muž i ona da su kupili od Općine Lovreč zemljište po cijeni od 50,00 eura po m2, a parcela da je iznosila 820 m2. Njezin muž da je primio iznos od 30.000,00 eura od svojih roditelja jer da su njegovi roditelji prodali stan u [adresa]. Njezin muž da je imao auto i on da ga je prodao i s iznosom od prodanog auta da su kupili drugi auto, od druge ruke tj. polovni.

38.1. Iz iskaza te svjedokinje, koja je rođena 1986., kćerka stranaka, proizlazi da je tuženica 2018. prodala kuću u [adresa] koju je naslijedila, da je tuženica napustila bračnu zajednicu u 04.mj. 2017., da je OĐ pomogla majci u izgradnji kuće sa novčanim iznosom od 230.000,00 eura dok je ona pomogla majci sa iznosom od 15.000,00 do 20.000,00 eura, da ona od 2012. živi u [adresa], da ni ona ni sestra OĐ nisu u kontaktu s ocem od 2017., da su roditeljima pozajmljivali novac za gradnju kuće na nekretnini u k. o. [katastarska općina], ali da su im roditelji vratili novce (objema kćerkama ukupno 100.000,00 CHF), da je bila stalno zaposlena od 15. ili 16. godine života te da je u početku kao pripravnik primala 700,00 CHF, zatim 1.200,00 CHF pa 4.000,00 CHF. Sud je prihvatio iskaz te svjedokinje vjerodostojnim jer je iskazivala sigurno, uvjerljivo i sukladno sa materijalnim dokazima u spisu.

39. Svjedok ČĐ, sin tužitelja, iskazao je da je za kuću u [adresa] (k. o. [katastarska općina] – predmetna nekretnina) saznao prije otprilike 2 ili 3 godine, zapravo da ne zna ni gdje da je ta kuća, niti na kojoj adresi i glede konkretne kuće da nema nikakvih saznanja osim da je izgrađena. Poznato da mu je da je negdje između 2009. do 2011. godine njegov otac tj. tužitelj otišao u banku i da je iznos od 100.000,00 eura podigao u banci i da je taj iznos u gotovini dao, pretpostavlja, da ga je dao LĐ tj. tuženici, tadašnjoj supruzi, ali on da to nije vidio, već da je to iskazao po kazivanju svog oca. Otac da mu je to rekao tada, u tom razdoblju kako da je iskazao. Taj iznos novca da je njegov otac zapravo dao za OĐ i VĐ, ali da iskazuje da ne zna točnu cifru, koji iznos kojoj kćerki. Da ne zna zbog čega da im je dao taj novac. Za vrijeme gradnje kuće u [adresa], kuća u [adresa] da još nije bila prodana. Kuća u [adresa] da je bila u suvlasništvu njegovog oca i majke. Jedna polovina te kuće da je bila isplaćena njegovoj majci, od strane njegovog oca. To da je moglo biti drugu polovinu 1980-tih godina. Iskazuje da zna da je kuća u [adresa] bila prodana, ali da ne zna za koji iznos. Ne sjeća da se da li su kuću zajedno prodali njegov otac i LĐ, ili samo njegov otac, to da se ne može sjetiti. Ne sjeća da se ni gdje da je bila izvršena isplata za tu kuću u [adresa].

39.1. Iz iskaza tog svjedoka koji je rođen 1972., a koji je sin tužitelja iz prvog braka i koji živi u [adresa], utvrđeno je da navedeni svjedok nema apsolutno nikakvih neposrednih saznanja o predmetu spora i ono što zna, zna isključivo po pričanju svog oca, tužitelja. Tako iz iskaza svjedoka proizlazi da za predmetnu nekretninu u k. o. [katastarska općina] zna iz 2019. ili 2020., ali da nekretninu nije nikada vidio i da nema nikakva saznanja o njoj, to zna samo po pričanju oca kao i da mu je otac pričao da je između 2009. do 2011. tužitelj podigao novac u banci i dao tuženici 100.000,00 eura, a koji novac da je za kćerke stranaka (OĐ i VĐ). Dalje iz iskaza tog svjedoka proizlazi da je otac tužitelj 1980-tih godina isplatio svoju prvu suprugu u ½ dijela kuće u [adresa] (BIH), da kuća u [adresa] još nije bila prodana kada je počela gradnja kuće u [adresa], u k. o. [katastarska općina]. Zaključno iz iskaza tog svjedoka nisu utvrđene relevantne činjenice koje bi se odnosile na predmet ove pravne stvari.

40. Svjedok PĐ iskazala je da je od strane tužitelja dobila ovlaštenje tj. punomoć da podiže sredstva sa njegovog računa i da ta sredstva isplaćuje radnicima, građevinarima odnosno tvrtki koja da je obavljala radove na izgradnji kuće u k. o. [katastarska općina]. Koliko da se sjeća, tužitelj da ju je ovlastio za podizanje sredstva, samo sa jednog računa, tj. sa samo jedne kartice. Zbog proteka vremena da se stvarno ne sjeća koliko puta da ju je on ovlastio za podizanje sredstava s njegovog računa. Prilikom raspolaganja tim sredstvima sa računa tužitelja, da nikada posebno nije razgovarala sa tuženicom, već kada da je razgovarala, razgovarala da je zajedno i sa tužiteljem i sa tuženicom istovremeno. Nikada da nije radila ništa po uputi tuženice, a vezano za podizanje sredstava s računa tužitelja. Prilikom svake isplate građevinarima odnosno tvrtki koja da je obavljala poslove da je od tužitelja tražila ovlaštenje za konkretnu isplatu tvrtki. Tako da je tužitelj prije isplate tvrtki točno znao koji iznos da će podignuti sa njegovog računa i koji iznos da će isplatiti tvrtki koja da je obavljala poslove. Iskazuje da nije nikada podizala nikakva sredstva sa računa tuženice, niti da je ikada imala kakva ovlaštenja.

40.1. Iz iskaza te svjedokinje proizlazi da je ona dobila punomoć od tužitelja za podizanje novca u svrhu isplate radnicima na izgradnji kuće u k. o. [katastarska općina], da za podizanje novaca sa računa tužitelja nije nikada razgovarala sa tuženicom, da nikada ništa nije radila po uputi tuženice te da je tužitelj točno znao koji iznos će ta svjedokinja podignuti sa njegovog računa i isplatiti za obavljene radove na izgradnji kuće u k. o. [katastarska općina]. Sa tuženicom nije nikada bila na samo, već da su tužitelj i tuženica kada su razgovarali sa svjedokinjom bili istovremeno. Sa računa tuženice nije nikada podizala novce. Sud je prihvatio iskaz te svjedokinje vjerodostojnim jer je iskazivala sigurno, uvjerljivo i sukladno materijalnim dokazima (punomoći i iskaznici opunomoćenika kao i ovlaštenjima za raspolaganje koji se nalaze u spisu).

41. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja da se provede grafološko vještačenje potpisa na punomoći (8) iz razloga jer se navedena punomoć odnosi na nekretninu koja nije predmet ove pravne stvari, jer se navedena punomoć odnosi na razdoblje 2000. A konačno je tužitelj u svom iskazu izjavio da je potpisao ovlaštenje za raspolaganje sredstvima na njegovom računu koje je dao PĐ (vezano za nekretninu u k. o. [katastarska općina], (koja nije predmet ovog spora), a odnosi se na razdoblje 2003. godine).

42. Tužitelj je iskazao: "Prvi brak sa tuženicom sam sklopio 1984. godine. Te godine nam se rodila prva kćerka OĐ. Druga kćerka se rodila 1986. godine. Prvi brak je trajao do 1990. godine. Tuženica je htjela da se razvedemo pa smo se razveli. Drugi brak smo sklopili 1992. godine i on je trajao do studenog 2017. godine. Bračna zajednica ponovno je prestala 5 do 6 godina ranije, tj. negdje 2011. ili 2012. godine. Kuću u [adresa] – k. o. [katastarska općina] počeli smo graditi 2001. godine. U početku je kuća u [adresa] glasima samo na moje ime. 2003. godine tuženica i naše zajedničke kćerke tražile su da se kuća podnijeli na četiri dijela. To se radilo preko gospodina Vekića, a on je odvjetnik. U konačnici ta kuća u [adresa] je upisana u suvlasništvo mene i tuženice svakog u ½ dijela. Ja imam iz prethodnog braka jednog sina i zbog toga nisam pristao da kuća pripadne u suvlasništvo kako su tražile tuženica i kćerke. Tuženica je falfisicirala moj potpis tako da je ispalo kao da smo tuženica i ja ovlastili odvjetnika Vekića da on oboje nas zastupa. Kuću u [adresa] koja je predmet spora počela je graditi sama tuženica negdje 2015. godine, a možda i prije. Ja sam u to vrijeme bio teško bolestan, imao sam karcinom grla, desne glasnice, još uvijek se liječim, a tuženica je iskoristila moju bolest i sama počela graditi kuću u [adresa]. Ja sam obolio negdje 2014., a 2015. godine dijagnosticiran mi je rak desne glasnice. Bio sam dva puta operiran. Gospodin Vekić je obavljao poslove vezano za podjelu kuće u [adresa], ali on je to završio tek 2007. godine. Ja sve do 2016. godine nisam znao da je kuća u [adresa] podijeljena na četiri dijela i to ¼ na moje ime, ¼ na ime tuženice, ¼ na kćerku OĐ i ¼ na kćerku T. Ja sam na to reagirao i nakon toga je putem odvjetnika Vekića kuća u [adresa] upisana u ½ na moje ime, a u ½ na ime tuženice, ja sam na to pristao. Ja sam se 2016. godine obratio u Poreznu upravu ovdje u [adresa] i htio sam da platim porez na mirovinu. Tuženica je 2005. godine otvorila račun u Hypo banci, ona je na tom računu imala oročenih preko 150.000,00 eura. Taj podatak sam dobio u Poreznoj upravi 2016. godine. Za vrijeme trajanja bračne zajednice ja sam radio u Švicarskoj kao ugostiteljski radnik i moja plaća je iznosila između 4.500 do 5.000,00 CHF, ovisno o odgovornosti radne obveze koju sam obavljao. Ja sam izračunao da sam do razvoda braka u studenom 2017. zaradio, od 1997. do 2017. godine preko 1.015.000,00 CHF i to neto. Novac sam primao preko moje banke UBS Banke. Tuženica nije bila opunomoćena da može podizati novac s mog računa. Ja u banku nisam odlazio 15 godina, ja sam vjerovao toj banci. Osim plaće ja sam radio kao kućepazitelj za dvije zgrade, i to tako da je tuženica čistila i mi smo po toj osnovi dobivali 2.000,00 CHF mjesečno, a i dobili smo stan u istoj zgradi gdje nam je stanarina bila kompenzirana za to što smo odrađivali za kućepazitelja i to smo radili 10 do 12 godina. Budući da sam radio kao ugostiteljski radnik ja sam dobivao manču mjesečno 500,00 do 900,00 CHF i taj novac sam donosio kući u gotovini. Ja sam novac i koji sam dobio na račun i manču donosio kući, imali smo jednu ladicu gdje smo držali novac i tim novcem smo se mogli služiti svi tj. i tuženica i ja i naše kćerke. Novac je trošen za potrebe kućanstva, zatim smo ga koristili za nadoplaćivanje stanarine, plaćanje osiguranja. U [adresa] u kući smo imali apartmane koje smo iznajmljivali od 2006. godine, tamo negdje do 2010. ili 2011. imali smo 4 apartmana, a poslije smo napravili još jedan apartman. Jednom prilikom mi je tuženica rekla da od iznajmljivanja apartmana u [adresa] tijekom jedne godine smo zaradili cca 35. do 40.000,00 CHF bruto. Tuženica je imala otvoren račun u Addiko banci ranije Hypo banci i ona je novac od iznajmljivanja stavljala na račun u Addiko banci i mene je ovlastila da i ja mogu podizati sa tog računa. Ali tuženica je vjerojatno i na druge svoje račune stavljala novac, na račune u Austriju, a ja to sam logički zaključio jer ako je sama rekla da smo u jednoj godini od iznajmljivanja zaradili cca 35.000,00 do 40.000,00 CHF. Možda je nešto novaca stavila i na račune kćerki. Tuženica je ovdje radila na crno i to za druge je iznajmljivala stanove odnosno apartmane odnosno vile. Ja sam joj rekao da ona to ne smije raditi, a ona mi je odgovorila da to je njezin novac. To je rekla malo prije nego sam obolio, cca 2014. godine. Ali ona je i dalje radila do 2017. i dobro je zarađivala. Rekla mi je da u Poreznoj upravi je UĐ i da ja ne trebam brinuti za to. Ja sam sa prvom ženom iz prethodnog braka tj. ne sa tuženicom, u [adresa] imao kuću useljivu. Tuženica je tu kuću u [adresa] prodala 1991. godine, ja se tome nisam protivio jer je bio rat, a ona je rekla da tamo neće nikada ići. Ja sam u razdoblju od 2009. do 2011. godine kćerkama dao 100.000,00 CHF. One su tvrdile da sam taj novac ja njima dao kao dug, jer da su one meni prethodno dale, jedna 30.000,00 CHF, a jedna 60.000,00 CHF. Iznos od 100.000,00 CHF ja sam podigao sa računa u Zagrebačkoj banci i istovremeno sam zatvorio taj račun i devizni i kunski i 100.000,00 CHF sam dao kćerkama. To je bilo između 2009. i 2011. godine. Meni kćerke nisu nikada bile dale 30.000,00 CHF plus 60.000,00 CHF. Ja kćerkama tijekom zajedničkog života sa njima nisam nikada na njihove račune uplaćivao nikakve iznose. Tuženica im je sigurno uplaćivala određene iznose. Svi dokumenti vezani za gradnju kuće u [adresa] bili su 7 godina kod PĐ. Ja sam PĐ potpisao jednu jedinu punomoć da ona isplati jednoga majstora pod imenom L za mozaik oko kuće u vrijednosti od 4.000,00 CHF. Za ništa drugo ja njoj nisam potpisao punomoć. PĐ je meni nakon 7 godina vratila sve papire i konkretno na tržnici vratila mi je i deviznu i kunsku karticu i škarama ih prerezala. To je bilo negdje 2008. godine. Poslije toga, je tuženica ovlastila PĐ kod javnog bilježnika da završi isplatu kuće u [adresa] kod javnog bilježnika ZĐ. Tuženica i ja imali smo kuću i u [adresa]. Ja nisam potpisao punomoć kod javnog bilježnika ZĐ, a koja punomoć je u ovom spisu na listu 8. Ja nisam potpisao niti na listu 10 iza. PĐ je sa mog računa sa Zagrebačke banke podigla bez mog znanja 100.000,00 CHF. Sa Zagrebačke banke 100.000,00 CHF sam podigao ja i taj iznos dao sam kćerkama kako sam gore iskazao, a 100.000,00 CHF je podigla PĐ bez mog znanja. Kuća u [adresa] prodana je preko PĐ i tuženice. Ja nisam vidio novce od prodaje kuće u [adresa]. Kuća u [adresa] prodana je negdje poslije Domovinskog rata u Hrvatskoj. Kuća u [adresa] bila je upisana na moje ime. Ja nisam nikoga ovlastio da se proda kuća u [adresa]. Ta kuća je prodana nekom pod imenom G i ja sam u početku imao broj telefona tog čovjeka, ali poslije mi se taj čovjek nije javljao. Taj čovjek i živi tu u [adresa] i radi u policiji. Ja sam prestao raditi u Švicarskoj 2006. godine i tada sam se vratio u Hrvatsku. I od tada živim ovdje. U Švicarsku sam navraćao jer sam tamo imao pravo na dvije godine dobivati određeni postotak od plaće jer sam bio nezaposlen. Od kad sam ovdje u Hrvatskoj obavljao sam kućne poslove, poslove oko kuće, htio sam pomagati u svemu, tuženica mi nije dozvoljavala da radim nešto drugo. Sve dok nisam obolio 2014. godine sam radio po kući i oko kuće i dan danas održavam kuću u kojoj živim a to je ta kuća u [adresa] u kojoj su apartmani koje sam spominjao. Kako sam već naprijed rekao mi od 2012. godine nismo živjeli kao bračni partneri. Nismo se svađali. Živjeli smo pod istim krovom u istoj sobi, samo je bila komunikacija kakva ne priliči bračnim drugovima. Od 2006. godine pa do studenog 2017. godine osim od iznajmljivanja apartmana ja nisam imao nikakve druge prihode. Nije bilo potrebe. Lijepo sam živio od mirovine i od iznajmljivanja apartmana. Ja nisam nigdje išao, nisam išao u kafiće, nisam trošio novac. Ja ne znam koliko su iznosili troškovi vezano za iznajmljivanje apartmana. Tuženica je u Austriji podigla kredit u iznosu od 130.000,00 dem, ja sam također potpisao taj ugovor iako sam rekao da nam taj iznos ne treba. Taj kredit smo počeli isplaćivati u Švicarskoj, a kasnije smo ga nastavili isplaćivati u Hrvatskoj. Ja ne znam koliko je iznosila rata odnosno koliko je godišnje se isplaćivalo radi povrata tog kredita. Taj kredit je bio otvoren negdje do 2005. godine. Na upit punomoćnika tuženice da objasnim tvrdnju iznijetu u podnesku (list 17) da je "tužitelj utvrdio da je tuženica s novcem na računima tužitelja raspolagala na način da je iste ispraznila i uložila u izgradnju kuće, a koju je izgradila nakon razvoda braka,…" odnosno da odgovorim kako sam to utvrdio iskazujem: "Prvo treba pogledati što su djeca imala, a što zaradila". Konkretno odgovaram na pitanje da su tuženica i PĐ radile nešto mimo mog znanja, da su radile po punomoći za koju ja PĐ nisam ovlastio. Ja sam nedavno bio u banci u Bernu i tamo mi je rečeno da ja tamo više nemam otvoren nikakav račun, a nikada iz te banke nisam ništa ni digao, ali u toj banci ja nisam ni imao položen nikakav novac kojeg sam ja položio. A taj čovjek u banci koji je glavni, mimikom mi je rekao da tuženica ima, a kada sam ga pitao koliko rekao mi je da mi ne smije reći. Gradnja kuće u [adresa] prema inženjeru koji je gradio u susjedstvu rekao mi je da gradnja kuće do roh bau faze iznosi 350.000,00 dem, a ja sam došao svojom računicom do saznanja da je za moju kuću u [adresa] do faze roh bau utrošeno 750.000,00 dem. Ja nisam potpisao nikakav ugovor sa izvođačem radova za kuću u [adresa]. Nakon što je kuća završena 2006. godine izgradili smo dodatno jedne stepenice koje su koštale vrijednosno 5.000,00 eura, zatim smo porušili jednu ogradu sa prednje strane kuće i napravili drugu koja je koštala vrijednosno 5.000,00 do 6.000,00 eura. Navodnjavanje smo riješili odmah na početku i koštalo je oko par tisuća eura. Napravili smo i nadstrešnicu koja je koštala oko 4.000,00 do 5.000,00 eura. Izvršili smo i legalizaciju kuće i tuženica mi je rekla da je legalizacija koštala oko 12.000,00 eura. Kuća u [adresa] se grije na lož ulje, godišnje se utroši oko 2500 litara tj. godišnje u novcu je to cca 2.000,00 eura. Ovdje u Hrvatskoj za moje zdravstveno i mirovinsko uplaćivali smo nas dvoje zajedno. A to je bilo par sto kuna. Po potrebi smo koristili i privatnog doktora, i ja i tuženica. Kada sam morao ići na magnetsku rezonancu npr. nisam mogao dugo čekati pa sam koristio privatnu ustanovu. Ja sam imao trošak za popravak zubiju 1.500,00 eura, ali i tuženica je imala trošak za svoje potrebe, više nego ja. Ja sam prije otprilike 20 godina kupio auto koji nije bio potpuno nov, imao je otprilike 6000 km i koštao je oko 25.000,00 do 30.000,00 eura. Auto je bilo na moje ime, a vozila ga je tuženica. Ja sam na kćeri bio Darovnim ugovorom prenio nekretninu u [adresa], a to sam bio učinio jer sam mislio da će dobiti državljanstvo. Kasnije su mi kćeri vratile taj darovani dio. Ja sam 2016. godine dobio švicarsku mirovinu i tada sam dobio dokumentaciju na kojoj su prikazani svi moji prihodi u Švicarskoj. Te papire sam čekao tri godine. Ja sam bio u drugom mirovinskom stupu a za to sam se izrazio izrazom "secondo pilastro", ali ja sam imao i treći stup. Na upit da li sam ja u prosincu 2006. g. sredstva iz mog drugog mirovinskog stupa uplatio iz švicarske banke u Zagrebačku banku, iskazujem da ja to nisam vidio i ne vjerujem da sam to učinio. (Tužitelju se predočuje račun sa lista 6 iza). Ja ne znam da li je to došlo na moj račun Zagrebačke banke. Gradnja kuće u [adresa] se financirala iz sredstava mog rada u Švicarskoj. Ja ne znam da su sredstva iz drugog mirovinskog stupa tuženice uplaćena na moj račun iz švicarske banke na moj račun u Zagrebačkoj banci. (Tužitelju se predočuje račun sa lista 6). Ja u svojoj banci u Švicarskoj nisam bio 15 godina, ali nisam bio ni u Zagrebačkoj banci ovdje u Hrvatskoj tako često, možda za neke sitnice, bio sam kako sam prije iskazao kada sam podigao 100.000,00 CHF koje sam dao kćerima. Ja ne znam kako su se financirali troškovi našeg zajedničkog života vjerojatno sa mog računa. Ja svojoj bivšoj odvjetnici nisam vjerovao, ja se skoro s ničim ne slažem s onim što je ona rekla ili pisala.

Svjedokinja PĐ nije govorila istinu."

42.1. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je prvi brak stranaka trajao od 1984. do 1990., da su u tom braku rođene kćerke OĐ i VĐ, da je drugi brak stranaka trajao od 1992. do studenog 2017., da su stranke počele graditi kuću u k.o. Žbandaj 2001., da je nekretnina u k. o. [katastarska općina] sada upisana u suvlasništvu stranaka, svake u ½ dijela, da je on obolio 2014. a da je tuženica počela graditi kuću u k.o. Nova Vas 2015., da je tuženica 2005. u Hypo Banci otvorila račun te da je imala 150.000,00 eura oročenih, da je on cijeli radni vijek radio u Švicarskoj, da je primao plaću između 4.500,00 do 5.000,00 CHF, da je kao ugostiteljski radnik dobivao i manču od 500,00 do 900,00 CHF mjesečno, da je od 1997. do 2017. zaradio preko neto 1.015,00 CHF, da je on u UBS banci u Švicarskoj imao otvoren račun, a da tuženica nije bila opunomoćena za njegov račun, da je u Švicarskoj radio do 2006. i te godine da su počeli iznajmljivati apartmane u k. o. [katastarska općina] u RH.

42.2. Iskaz tužitelja koji se odnosi na tvrdnju da je tuženica počela graditi kuću u k.o. Žbandaj 2015. sud nije prihvatio vjerodostojnim iz razloga jer je iz materijalnih dokaza u spisu (kupoprodajnog ugovora kao i dopisa grada [adresa] koji se odnose na dokumentaciju vezanu za nekretninu u k. o. [katastarska općina]) nesporno utvrđeno da je tuženica tek u svibnju 2018. kupila teren za gradnju kuće u k. o. [katastarska općina], da je tada predmetna nekretnina u naravi predstavljala šumu – neizgrađeno građevinsko zemljište. Sud prihvaća iskaz tužitelja da je razvod braka stranaka bio u studenom 2017., kada je i donijeta pravomoćna odluka na temelju sporazuma stranaka o razvodu braka, međutim, iz iskaza svjedokinja, tuženice, kao i materijalnih dokaza u spisu (koja se odnose na opoziv ovlaštenja tuženice da tužitelj može raspolagati novčanim sredstvima na računu tuženice iz travnja 2017.) proizlazi da je bračna zajednica stranaka prestala u travnju 2017. Ostalo iskazivano od strane tužitelja odnosi se na razdoblje i na imovinu koja nije predmet ove pravne stvari. Iz iskaza tužitelja nije utvrđeno da bih njegov tužbeni zahtjev bio, niti u dijelu, osnovan.

43. Tuženica je iskazala: "Prvi puta sam sa tužiteljem sklopila brak 19.5.1984. godine. U braku su rođene dvije kćeri OĐ i T, 1984. prva i T 1986. godine. Brak je razveden 1989. godine sporazumno. Drugi puta sam sa tužiteljem sklopila brak 10.5.1992. godine. Zajednicu života sa tuženikom sam napustila u travnju 2017. godine. Prvi brak kada je postojao živjeli smo u Austriji. On nije htio da ostanemo u Austriji već je htio ići živjeti u [adresa]. Kako ja nisam htjela odmah ići živjeti u [adresa] jer sam morala čekati određenu dokumentaciju pa smo na kraju sporazumno razveli naš brak. Dok smo za vrijeme prvog braka živjeli u [adresa] ja sam bila zaposlena u jednoj firmi kao čistačica. 1991. godine sam otišla u Švicarsku gdje je živio tužitelj, a 1992. godine smo se vjenčali drugi puta. U Švicarskoj sam bila zaposlena najprije kao konobarica, a kasnije sam radila u trgovačkom lancu Coop sve do 2006. godine kada smo došli živjeti u [adresa]. Uz to radila sam i kao kućepazitelj i to je glasilo na moje ime. U firmi COOP sam radila 80%, a pored toga sam radila kao kućepazitelj ponedjeljkom i utorkom i čistila sam dvije zgrade. Posao kućepazitelja znači i čišćenje tj. održavanje, ali i kada na primjer dođe novi stanar da mu se pokaže stan i da ga se upozna sa pravilima koja važe za zgradu kao npr. kućni red. Svake nedjelje sam čistila jedan poslovni prostor veličine 350 m2 i taj posao je također glasio na moje ime. Kao kućepazitelj sam mjesečno zarađivala 1.850,00 CHF, a kao čistačica poslovnog prostora sam mjesečno zarađivala 600,00 CHF. To govorim o neto iznosima. 1996. godine smo kupili kuću u roh bau fazi sa terenom u [adresa], površine cca 2700 m2. 1999. godine je prodana kuća u [adresa] za 40.000,00 dem. 2000. godine kupili smo parcelu u [adresa] i na njoj smo 2001. godine počeli graditi kuću. 1986. godine smo isplatili AĐ bivšu suprugu tužitelja, a koja je potraživala od tužitelja bračnu stečevinu. 2000. godine kupili smo auto Yoager i koštao je 47.000,00 CHF. 2000. godine smo podigli kredit s hipotekom u Austriji u iznosu 145.000,00 dem. Ti novci su stavljeni na račun tužitelja otvoren u Zagrebačkoj banci. Kredit je podignut na rok od 20 godina, ali otplatili smo ga u cijelosti 2016. godine. Kredit je bio u CHF, ali je kasnije konvertiran u eur tako da je na kraju godišnja rata iznosila 10.000,00 eura. 2003. godine smo prodali kuću koja je bila u roh bau u [adresa] za 32.000,00 eura. Tužitelj nije baš vodio brigu da vodi računa i uvijek je sve prepuštao da je odrađujem. Tako je na primjer on sjedio kod susjeda, a ja sam odrađivala i dogovarala prodaju i cijenu. 2005. godine kupili smo staru kuću u [adresa]. Materijal te stare kuće u [adresa] smo doveli ovdje u [adresa]. Kuća u [adresa] je završena oko 2006. godine, a te godine smo izradili još vanjske stepenice. Te vanjske stepenice koštale su oko 6.000,00 eura. Zatim smo napravili zid prema susjedu kako je prije iskazao tužitelj i koštao je oko 6.000,00 eura. Napravili smo i navodnjavanje okućnice odmah kad smo završili kuću. 2005. godine smo pomalo počeli iznajmljivati. U početku smo iznajmljivali 4 apartmana, a negdje 2007. ili 2008. godine smo počeli iznajmljivati i peti apartman. Kuća u [adresa] je izgrađena sredstvima iz kredita kojeg sam prije spomenula i iz sredstava što smo radili i uštedjeli radom u Švicarskoj. Na izgradnji kuće u [adresa] su nam pomogle i kćerke sa iznosom od više od 100.000,00 CHF, ali one su se izjasnile da ne potražuju više od 100.000,00 CHF. Kćerka OĐ je radila u Poreznoj upravi i primala je plaću između 4.500,00 do 5.600,00 CHF, a kćerka T je radila u štampariji i ona je primala oko 4.500,00 CHF mjesečno. U Švicarskoj smo imali četiri kredita. Jedan kredit je bio za kupnju kuće u [adresa], a ostali krediti su bili za kuću u [adresa]. Ne sjećam se precizno, ali kredit u švicarskoj banci je iznosio jedan 20.000,00 CHF, u Coop banci oko 30. do 40.000,00 nisam točno sigurna i još jedan u Migros bank isto sličnih iznosa. Osim od iznajmljivanja mi smo imali sredstva i od mog rada jer sam ljudima koje sam poznavala, u njihovo ime odrađivala i poslove bookinga i na ime toga sam dobivala 10% prihoda. Odrađivala sam konkretno i booking za naše goste, odnosno za goste u našim apartmanima, čišćenje apartmana i sve što ide vezano za iznajmljivanje. A iznose koje sam primala na ime 10% prihoda što sam odrađivala za druge, također su korištene za otplaćivanje kredita koji je bio podignut za potrebe izgradnje P. Od iznajmljivanja godišnje smo zarađivali, u početku manje, zatim svake godine malo bolje, a kasnije kada je bila najbolja zarada iznosila je godišnje između 25.000,00 do 28.000,00 eura. Svi životni troškovi, naši zajednički, financirali su se iz tih sredstva dobivenih od iznajmljivanja. Tužitelj je prije iskazao da je sa računa iz Zagrebačke banke podigao 100.000,00 CHF i da ih je dao kćerkama, a ja tvrdim da taj iznos što im je dao da to je iznos koje smo tužitelj i ja dobili od kćeri ali kao pomoć za gradnju kuće u [adresa], a ne na dar tj. znali smo da taj iznos moramo i vratiti. Novce koje smo primili po osnovi drugog stupa, a i trećeg stupa tj. kojeg smo primili i tužitelj i ja mi smo prebacili iz Švicarske na račun Zagrebačke banke na ime tužitelja. Ja sam u 5. mjesecu 2018. godine kupila teren u [adresa] za gradnju kuće. Teren za gradnju kuće i izgradnju kuće sam izvršila isključivo svojim novcem. I to tako što sam početkom svibnja 2017. godine prodala svoju rodnu kuću u [adresa] koju sam bila naslijedila od svojih roditelja. Kuću u [adresa] sam prodala za 154.000,00 eura. Zemljište u [adresa] platila sam 60.000,00 CHF. U travnju mjesecu 2017. godine kada sam napustila bračnu zajednicu ja sam otišla živjeti kod kćerke i živjela sam na njezinoj grbači. Prije toga tužitelj mi je rekao da on hoće razvod, da će se obračunati sa mnom, i da ću sada ja morati zarađivati sama. Ja sam mu odgovorila da ću se razvesti od njega i kako je dolazila sezona ja sam odlazila čistiti kuće kako bi mogla imati neki novac za življenje. Kada sam ja odlučila otići od tužitelja, a budući da je on imao punomoć za moj račun, ja sam otišla u banku Addiko i opozvala sam moju punomoć koju sam mu bila dala. A do tada je na tom mom računu bilo 200,00 eura. Tužitelj je ispraznio moj račun i ostavio je na njemu samo 200,00 eura. I tužitelj je meni rekao da ja imam na svom računu 200,00 eura i od toga 100,00 eura da je njegovo. Izgradnju kuće u [adresa] smo zajednički financirale kćerka OĐ i ja. Kćerka OĐ je uložila 230.000,00 eura u kuću u [adresa]. Tako da ta kuća je i od kćerke OĐ i moja. Kćerka T je nam pomogla u izgradnji kuće tako što je ona dala 17.000,00 eura. Tužitelj je predložio da se od švicarske banke zatraži koje sve iznose se nalaze na mom računu. Ja sada izričito tvrdim, a priložit ću vam i potvrdu banke, da ja apsolutno nemam otvoren niti jedan račun u banci u Švicarskoj. Ja sam iz UBS Banke zatražila da mi dostave sve izvatke odnosno svu dokumentaciju da se vidi da li ja imam otvoren koji račun kod njih i da li imam nešto novaca u banci u Švicarskoj i oni su mi pisano sa njihovim datumom 26. veljače 2021. godine odgovorili da sa 12.12.2006. godine je račun zatvoren i da više nemam otvoren račun. Tog dana smo sredstva koja smo imali i tužitelj i ja prenijeli na ime tužitelja, na njegov račun u Zagrebačkoj banci i upravo on je uz tužbu priložio te dokaze. Ja ovdje posjedujem dopis na kojeg sam se sada pozvala kojeg sam dobila iz UBS banke ali on je na njemačkom jeziku. Ja sucu predočujem taj dokaz. Sudac konstatira da je tuženica pokazala sucu dopis banke od 26. veljače 2021. godine, i za isti se vrši preslik te sudac naglašava da je taj dopis tuženica dala u sastavu iskaza, nakon zaključenja prethodnog postupka.Tužitelj se protivi da se navedeni dopis prihvati kao dokaz iz razloga prije svega jer je isti dostavljen u spis nakon zaključenja prethodnog postupka, a također i jer je isti na njemačkom jeziku te je nepoznatog sadržaja. Nastavlja se sa iskazom: Tuženica dalje iskazuje da je tužitelj njoj opozvao punomoć u Zagrebačkoj banci na koji račun su bila stigla sredstva i sa tužiteljevog i sa tuženičinog računa, te kako ona više nije imala niti jedan račun sa kojim bi mogla raspolagati bila je prisiljena u Hypo banci današnjoj Addiko banci otvoriti račun na svoje ime, a to je bilo 2006. godine. Kada sam ja otvorila račun u toj banci ja sam dala punomoć tužitelju za taj moj račun. Ne sjećam se da li sam mu punomoć dala istog dana ili kasnije, u svakom slučaju sam mu dala punomoć. Izričito tvrdim da tužitelj nema apsolutno nikakva prava na kuću u [adresa] jer ta kuća nije stečena, ni teren ni kuća, sredstvima iz bračne stečevine sa tužiteljem. U odnosu na novčana sredstva koja potražuje tužitelj, a koja su neodređena izričito tvrdim da od 2006. godine nemam otvoren niti jedan račun u Švicarskoj, a ovdje u Hrvatskoj imam otvoren jedan račun i to u Addiko bank. Ja i dalje tvrdim da sam imala račun samo u Addiko banci i to jedan. Prema podacima iz FINA-e proizlazi da sam imala više računa, ali tvrdim da je 2011. godine kćerka OĐ ovdje u Hrvatskoj imala 100.000,00; ne sjećam se da li CHF ili eur, a ona je na računu mogla imati samo 50.000,00 eura, a banka nije osiguravala veći iznos od toga, i zbog toga je OĐ novac stavila na moje ime u Addiko banci, a ja sam joj to dopustila. Taj novac koji je bio na računu naveden na moje ime, kako je bio oročen tako se povećavao iznos odnosno kamata. Kada sam ja napustila bračnu zajednicu tj. otišla od tužitelja iz [adresa] ja sam novac vratila na ime OĐ. Kada su kćerke nama pomagale novčano u izgradnji kuće u [adresa] one su već bile izradile zanat i one su radile. Kćerke su nama novčano pomagale najviše između 2003. do 2006. godine dok god mi nismo dobili sredstva po osnovi drugog i trećeg stupa. Moje kćerke nisu meni dale odnosno vratile novac koji je prethodno tužitelj bio vratio kćerkama u iznosu od cca 100.000,00 CHF. Od novca koje sam dobila od prodaje kuće u [adresa] ja nisam otplatila kredit od kćerke T. U 4. mjesecu 2017. godine tužitelj nije bio bolestan. On je 2015. godine imao karcinom i operiran je i nakon toga ja smatram da je bio izliječen. Kredite koje sam prije spominjala u Švicarskoj, podizala sam ja na svoje ime. Svi ti krediti su zatvoreni. Već odavna, prije nego smo došli živjeti u [adresa]."

43.1. Iz iskaza tuženice proizlazi da su stranke prvi brak sklopile 1984., da je trajao do sporazumnog razvoda 1989., da su za vrijeme tog braka rođene dvije kćerke (OĐ i VĐ), da je drugi brak stranaka sklopljen 10.05.1992., da je bračnu zajednicu napustila u travnju 2017., a službeno brak je razveden 20.11.2017. Za vrijeme dok su stranke živjele zajedno da su 2006. iz Švicarske preselili živjeti u [adresa], da je tijekom radnog vijeka radila i dodatni posao i zarađivala, da su 2001. stranke počele graditi kuću u k. o. [katastarska općina] a završile je 2006., da su im na izgradnji kuće u k. o. [katastarska općina] pomogle kćerke sa iznosom od 100.000,00 CHF, da su kuću u k. o. [katastarska općina] iznajmljivali po apartmanima i u najboljem razdoblju iznajmljivanja da su godišnje zarađivali između 25.000,00 do 28.000,00 eura. Nadalje, iz iskaza tuženice proizlazi da je ona početkom svibnja 2017. prodala kuću u [adresa] koju je bila naslijedila od svojih roditelja, da je kuću prodala za 154.000,00 eura. U svibnju 2018. da je kupila zemljište za gradnju kuće u k. o. [katastarska općina], svojim vlastitim novcem i to zemljište da je platila 60.000,00 CHF, da joj je kćerka OĐ dala 230.000,00 eura, kćerka VĐ 17.000,00 eura, da je račun u Švicarskoj, kojeg je imala u UBS banci, zatvoren još 2006. i da drugog računa u banci nema te da je u vrijeme prestanka bračne zajednice na računu u Addiko Banci bilo 200,00 eura. Sud je prihvatio iskaz tuženice vjerodostojan jer je njezin iskaz sukladan sa materijalnim dokazima u spisu, iskazima svjedokinja, kćerkama stranaka.

43.2. Iz računa tuženice otvorenog u Addiko Bank d.d. kao i iz iskaza tuženice utvrđeno je da je u vrijeme prestanka zajednice života stranaka na tekućem računu tužiteljice tuženik imao punomoć te da je podizao po 200,00 eura 10.04.2017., 24.04.2017., 03.05.2017.

44. Tužitelj tužbenim zahtjevom osim utvrđenja da je suvlasnik u ½ dijela predmetne nekretnine po osnovi bračne stečevine potražuje i ½ dijela novčanih sredstava na računima tuženice na dan razvoda braka, a to je 20. studenog 2017. Navedenog dana na računima tuženice nije bilo novčanih sredstava.

45. U ukupnosti provedenih dokaza utvrđeno je da su stranke bile u prvom braku od 1984. do 1989. ili 1990. (stranke su iskazivale različito u odnosu na godinu razvoda braka), da je u braku stranaka rođeno dvoje djece, kćerka OĐ 1984. i kćerka VĐ 1986., da su stranke sklopile drugi brak 1992. i da je brak razveden sporazumom stranaka pravomoćnim rješenjem od 20. studenog 2017. Međutim, bračna zajednica stranaka prestala je u travnju 2017. Za vrijeme drugog trajanja braka stranke su živjele u [adresa] do 2006., kada su preselile u Hrvatsku. U Hrvatskoj u k. o. [katastarska općina] počele su graditi kuću 2001., a završile je 2006. Kuća ima više apartmana te su stranke iznajmljivale kuću u k. o. [katastarska općina] od 2006. nadalje. Nekretnina u k. o. [katastarska općina] upisana je u suvlasništvo stranaka, svake u ½ dijela.

46. Dakle, predmet spora u ovoj pravnoj stvari je da li je tužitelj po osnovi bračne stečevine stekao pravo suvlasništva ½ dijela nekretnine koja se nalazi u k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. te da li mu je tuženica dužna izdati tabularnu ispravu za upis ½ dijela na njegovo ime. Također predmet spora je da li je iznos novčanih sredstava na svim računima otvorenim na ime tuženice na dan 20.11.2017. bračna stečevina i da li je tuženica dužna isplatiti ½ tako utvrđenih iznosa.

47. Provedenim dokazima je nesporno utvrđeno da je tuženica na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog sa ŽĐ **.**.2018. kupila k. č. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravni šuma, površine 757m2, neizgrađeno građevinsko zemljište za koju tada još nije bila ishođena građevinska dozvola za iznos od 60.560,00 eura. Na temelju tog ugovora i potvrde o plaćenoj cijeni i kaluzuli "in tabulandi" tuženica je upisana u zemljišne knjige kao samovlasnica Rješenjem Z-19850/2018 od 26.06.2018. Nadalje je utvrđeno da je tuženica dana 03.05.2017. u Austriji prodala kuću i okućnicu, koji su bili njezina vlastita imovina naslijeđena od svojih roditelja, za iznos od 154.000,00 eura i navedeni iznos joj je isplaćen u svibnju 2017. Nadalje, iz iskaza svjedokinja, kćerki stranaka, te tuženice, utvrđeno je da su i svjedokinje novčano pomagale majci u izgradnji kuće u k. o. [katastarska općina]. Slijedom tako utvrđenog nesporno je da je predmetna nekretnina koja je predmet tužbenog zahtjeva vlastita imovina tuženice odnosno nesporno je utvrđeno da ista ne može i ne predstavlja bračnu stečevinu stranaka. Tužitelj niti materijalnim dokazima, niti personalnim dokazima nije dokazao da bi predmetna nekretnina predstavljala bračnu stečevinu stranaka pa slijedom toga da bi on bio suvlasnik u ½ dijela. Tužitelj nije dokazao niti da bi zajedničkim sredstvima stranaka stečenim za vrijeme trajanja braka, tuženica kupila predmetnu nekretninu i na njoj izgradila kuću.

48. U vrijeme stjecanja nekretnine u k. o. [katastarska općina] (2018.) na snazi je Obiteljski zakon (NN 103/2015, 98/2019, 47/2020…, dalje: OBZ) zato je u odnosu na predmetnu nekretninu potrebno primijeniti odredbe navedenog zakona koje su mjerodavne s obzirom na vrijeme stjecanja predmetne nekretnine. U navedenom razdoblju brak stranaka nije postojao, on je već bio razveden (20.11.2017).

49. Odredba čl. 34. OBZ-a propisuje da se na imovinske odnose bračnih drugova primjenjuju odredbe tog zakona o uređenju imovinskih odnosa, bračnih drugova ako bračni drugovi nisu imovinske odnose uredili bračnim ugovorom. Ponovno se ističe da u vrijeme stjecanja predmetne nekretnine stranke nisu bile u braku, niti su stranke imale sklopljen bilo kakav ugovor pa tako ni bračni ni izvanbračni, a kojim bi podijelili bračnu stečevinu odnosno ugovorili što bi predstavljalo bračnu stečevinu, a što vlastitu imovinu. A pretpostavka za valjanost takvog ugovora je da mora biti sklopljen u pisanom obliku i da potpisi moraju biti ovjereni. Sam pojam ugovora podrazumijeva da se radi o ispravi u kojoj sudjeluju obje strane, a provedenim dokazima nije utvrđeno da su u tome sudjelovale obje strane.

50. Odredba čl. 35. OBZ-a propisuje da bračni drugovi (a stranke nisu bili bračni ni izvanbračni drugovi u vrijeme stjecanja predmetne nekretnine) mogu imati bračnu imovinu i vlastitu imovinu. A odredba čl. 36. st. 1. OBZ-a propisuje da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili (čl. 36. st. 3. OBZ-a).

51. Provedenim dokazima nije utvrđeno da bi predmetna nekretnina bila stečena ne samo za vrijeme trajanja bračne zajednice već nije utvrđeno da bi predmetna nekretnina bila stečena na način da potječe iz imovine bračne stečevine. Naime, tužiteljica je prije nego je kupila zemljište u svibnju 2018. na kojem je kasnije započela gradnju kuće, zemljište platila u iznosu od 60.560,00 eura i to zemljište je u naravi predstavljalo šumu i neizgrađeno građevinsko zemljište. A prije kupnje te nekretnine u k. o. [katastarska općina] tužiteljica je prodala kuću u [adresa] koju je naslijedila od svojih roditelja za iznos od 154.000,00 eura. Iz tako utvrđenog, kao i iz potvrda o izvršenoj transakciji kojima su kćerke stranaka uplaćivale tuženici određena novčana sredstva (po 20.000,00 CHF, 80.000,00 CHF, 10.000,00 CHF) i to za razdoblje od 2019. pa nadalje proizlazi da tuženica za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini kao ni za izgradnju kuće na istoj nije koristila novčana sredstva koja bi predstavljali bračnu imovinu stranaka dok je postojala bračna zajednica između stranaka.

52. Bračna stečevina prema odredbi čl. 36. st. 1. OBZ-a, dakle, je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Rad je konstitutivni element za nastanak bračne stečevine. U obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bračnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bračne stečevine. To može biti rad na temelju kojega se ostavaruje i pravo na plaću ili na naknadu, ostvarivanjem prihoda samozapošljavanjem, udjel u rad u kućanstvu te svaki drugi oblik rada i suradnje u upravljanju, održanju i povećanju zajedničke imovine. U konkretnom slučaju vezano za predmetnu nekretninu toga nije bilo, a konačno tada (2018.) brak niti bračna zajednica nisu postojali.

53. Tijekom trajanja braka stranaka oboje su bili zaposleni, primali su plaću ili naknadu, iznajmljivali su kuću odnosno apartmane u k. o. [katastarska općina], zajednički koristili novce dobivene od iznajmljivanja za potrebe kućanstva.

54. U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje da predmetna nekretnina u k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu stranaka i posljedično tome da istome pripada ½ dijela suvlasništva, tužitelj nije dokazao slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja u t. I i II odbijen kao neosnovan.

55. U odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje da iznos novčanih sredstva na svim računima tuženice predstavlja bračnu stečevinu ističe se da prije svega nije postavljen sukladno odredbi čl. 187. ZPP-a odnosno isti s obzirom da se traži utvrđenje nije postavljen sukladno toj odredbi, a posljedično tome nije postavljen sukladno odredbi čl.36. st.1 OBZ-a. Kako je već naprijed navedeno tijekom postupka su pribavljeni podaci, računi tuženice otvoreni na Zagrebačkoj banci, Addiko Banci, zatim je tuženiku predočen dopis UBS Ag Bank Postfach (list 260-261) koji je na njemačkom jeziku te obje stranke vrlo dobro poznaju taj jezik i razumiju, a iz kojeg je nesporno utvrđeno da tuženica u navedenoj banci nema otvoren račun odnosno da je imala račun koji je zatvoren 12.12.2006. i da nema drugog otvorenog računa. Također u odnosu na dopis Sparkasse (262-263) utvrđeno je da banka ne raspolaže podacima starijim od 7 godina.

56. Tužitelj je tijekom postupka i u većem dijelu svog iskaza isticao razdoblje od kada su stranke prvi puta sklopile brak 1984. te koju je on imovinu imao kao i razdoblje kada je stečena nekretnina u k. o. [katastarska općina], međutim, za predmet ove pravne stvari nije relevantno razdoblje od 1984., niti 2001., kada je najprije bio u primjeni Zakon o braku i porodičnim odnosima (dalje: ZBPO), a potom i Obiteljski zakon iz 2003. (OBZ/03). Tako ZBPO je u čl. 277. propisivao da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Imovina koju je jedan bračni drug imao u času sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina, kao i da je njegova posebna imovina ona imovina koju tijekom bračne zajednice stekne po nekoj drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.). Međutim, nema potrebe obrazlagati odredbe ZBPO-a budući da isti nije primjenjiv za potrebe ovog postupka.

57. Za određenje bračne stečevine bitno je trajanje bračne zajednice, a ne braka. Brak i bračna zajednica nisu istovjetni pojmovi. Nije dovoljno da brak formalno postoji već je potrebno da bračni drugovi stvarno žive u bračnoj zajednici, a bračna zajednica je sastavni dio braka i može trajati jedino i isključivo za trajanje braka.

58. Dakle, obilježja zajednički stečene imovine su rad, trajanje bračne zajednice i predmet bračne stečevine. U obzir dolazi svaki oblik rada kojim se stvara vrijednost odnosno koji je jedan od bračnih drugova upotrijebio za stvaranje imovine koja ima status bračne stečevine odnosno zajednički stečene imovine.

59. Sud u parničnom postupku odlučne činjenice utvrđuje sa stupnjem izvjesnosti, u smislu da uvjerenje suda o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

60. Sud sudi na temelju činjenične osnove i tužbenog zahtjeva, jer u protivnom prekoračuje tužbeni zahtjev.

61. Sud je utvrdio da tijekom postupka tužitelj nije dokazao da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka te da bi mu po toj osnovi pripadala ½ dijela vlasništva predmetne nekretnine, te je sud donio odluku temeljem odredbe čl. 221.a ZPP-a primjenom pravila o teretu dokazivanja u svijetlu tog instituta, a sud je mišljenja da je tuženica dokazala da predmetna nekretnina predstavlja njezinu vlastitu imovinu.

62. Sud na temelju provedenih dokaza nije mogao sa stupnjem izvjesnosti formirati uvjerenje da je predmetna nekretnina bračna stečevina stranaka, kao ni da novčana sredstva na računima tuženice na dan prestanka braka predstavljaju bračnu stečevinu stranaka.

63. Obje stranke podnijele su zahtjeve za naknadu troškova postupka. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1 ZPP-a. Tužitelj je izgubio ovu parnicu pa je dužan tuženici naknaditi parnični trošak. Tuženici je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu, za zastupanje na ročištu 12.05.2021., za sastav podneska od 02.11.2021., za zastupanje na ročištu 02.03.2022., za sastav podneska od 19.04.2022., za zastupanje na ročištu 11.05.2022. i 09.10.2023. za svaku radnju po 199,00 eura, za zastupanje na ročištu 24.03.2025. 200,00 eura plus PDV 398,25 eura, te trošak svjedokinje Amande Obrecth 247,40 eura, a što sveukupno iznosi 2.238,65 eura.

Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na Tbr. 8.1., 9.1., 46., 52. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika.

64. Slijedom svega naprijed navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 30. travnja 2025.

S u t k i n j a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, a podnosi se putem ovog suda, u roku od 15 dana, od dana objave ove Presude.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženice.