Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

Poslovni broj: Psp-62/2024-57

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, rješavajući u pravnoj stvari tužiteljice GŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Stiege 1, zastupane po punomoćnici Ingrid Roce Hrastić, odvjetnici u Rovinju, protiv tuženika: 1. IŽ, iz [adresa], JŽ 437, Halmstad, 2. BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 3. GŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svih zastupanih po punomoćniku Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču, zbog smetanja posjeda, nakon glavne javne rasprave zaključene dana 19. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 30. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.Utvrđuje se da su tuženici smetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu dijela k. č. [katastarska čestica] dvorište, ostalo zemljište upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prikazanog žutom bojom na Izvodu iz katastarskog plana koji je sastavni dio ovog rješenja, u naravi vrta u [adresa], tako što je prvo tuženik 14. srpnja 2023., a za što je tužiteljica saznala isti dan, ušao u posjed prikazanog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], postavio stolice, ležao na travi i kosio travu, te tako što su potom, 22. srpnja 2023. godine drugo i treće tuženici smetali tužiteljicu u mirnom posjedu istog navedenog i prikazanog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako što su ušli u posjed istog, prikazanog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a za što je tužiteljica saznala isti dan, postavili stolice, ležali na travi i postavili sušilo za rublje, pa im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće.

2. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade prouzročene troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama počevši od dana donošenja prvostupanjskog rješenja pa do isplate i to po stopi propisanoj člankom 29. st. 2. ZOO- a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenjivala na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana."

II Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi parnični trošak u iznosu od 1.918,75 eura (tisuću devetsto osamnaest eura i sedamdeset pet centi) zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, tekućom od donošenja rješenja o smetanju posjeda do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi (koju je podnijela dana 27. srpnja 2023.) navodi da je u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, ostala zemljišta, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja nekretnina se nalazi u [adresa], a koja u naravi čini vrt, travnatu površinu sa zasađenim cvijećem i limunom te ograđenim zidom i metalnom ogradom, a koji sporni dio je na izvodu iz katastarskog plana (6) označen žutom bojom. Navodi da su tuženici ušli u posjed spornog dijela i to prvo tuženik dana 14. srpnja 2023. tako što je na ogradu vrta izvjesio ručnike, a zatim na travu stavio i koristio s obitelji stolice. Kada je to vidjela da ga je odmah upozorila da napusti vrt i makne stvari, a on da se je tome usprotivio, prijetio joj i vrijeđao ju. Radi toga pozvala je policiju čiji službenici su uredovali na licu mjesta dana 20. srpnja 2023. koji da su naložili prvo tuženiku da makne stvari, ali da je on po odlasku policije nastavio koristiti vrt te ju provocirati, pa je tako i kosio travu. Nadalje navodi da su dana 22. srpnja 2023. u posjed spornog dijela ušli i drugo tužena i treće tuženik koji su zajedno s prvo tuženikom koristili sporni dio na način da su postavili stolice te sjedili i ležali. Zatim da su postavili i sušilo za rublje fiksirajući ga, bušeći zemljište usprkos njenim upozorenjima da ne smiju koristiti vrt, niti bušiti zemljište jer da se ispod nalazi plinski kotao. Oni da su se oglušili na ta njena upozorenja, a treće tuženik da ju je nastavio verbalno vrijeđati o čemu da je ponovno obavijestila policiju. Tvrdi da su ju na opisani način tuženici smetali u posjedu spornog dijela radi čega je predložila da sud donese rješenje kojim će utvrditi opisano smetanje te naložiti tuženicima da uspostave ranije posjedovno stanje, te im zabraniti svako takvo ili slično smetanje posjeda u buduće.

2.U svom odgovoru na tužbu tuženici istu osporavaju u cijelosti. Navode da je predmetna nekretnina vlasništvo Republike Hrvatske koju koriste svi suvlasnici zgrade na adresi u [adresa], a da je tužiteljica ta koja smeta njihov posjed na način da kada su njihova djeca u vrtu da im govori pogrdne riječi, polijeva ih vodom, neovlašteno snima i slika. Radi navedenog predložili su da sud tužbeni zahtjev tužiteljice odbije u cijelosti.

3.Na ročištu održanom dana 23. studenog 2023. tužiteljica je uskladila svoj tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci pod točkom I. s obzirom da su tuženici maknuli ranije opisne stvari sa spornoga dijela pa nema potrebe da im se naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja.

4.Tuženici su se protivili i tako usklađenom tužbenom zahtjevu. Kako za ovakvu preinaku nije potrebna njihova suglasnost, sud je istu prihvatio.

5.Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: z.k. izvadak (5), kopiju katastarskog plana (6), fotografije (7-9), u ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice i dr. od 30. srpnja 2021. (32-40), plan etažnih dijelova zgrade (42-75), z.k. izvadak (81), obavio uviđaj lica mjesta od 18. travnja 2024. i saslušao mjerničnog vještaka (102- 103), saslušao je svjedoke ČŽ (103-104), VŽ (104), FŽ (105), CŽ (105-106), NŽ (106), ŠŽ (107), TŽ (107-108), PŽ (108), RŽ (108-109), HŽ (109), izvršio je uvid u kopiju ortofoto snimke (111), z.k. izvadak (112), fotografije sačinjene po vještaku (116-118), saslušao je svjedoka UŽ (139- 140), tužiteljicu (141-142) i drugo tuženu BŽ (143-144), te je izvršio uvid u zamolbu za kupnju zemljišta od 25. kolovoza 2020. (148).

Sud je odbio prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka DŽ i AŽ te prijedlog tuženika za saslušanjem svjedokinje IŽS s obzirom da su predloženi nakon zaključenja prethodnog postupka, a navedeni razlozi (da zbog poslovnih obveza nisu mogli pristupiti na ranija ročišta – za svjedoke predložene po tužiteljici), te (da se spominje kroz cijeli postupak pa kao takva da ima saznanja o činjenicama koje su odlučne – za svjedokinju predloženu po tuženicima) nisu takve prirode da ih nisu mogli ranije predložiti – u fazi prethodnog postupka.

6. U ovom postupku nije sporno:

- da se na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi stambena zgrada koja se sastoji od više posebnih dijelova (stanova),

- da je tužiteljica vlasnica posebnih dijelova te nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], točnije četiri posebna dijela, četiri stana,

- da su drugo i treće tuženici suvlasnici posebnog dijela te nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to jednog stana,

- da se uz nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu Republike Hrvatske (5), koja u naravi čini ograđeni vrt s istočne, sjeverne i zapadne strane, dok s južne strane graniči s naprijed navedenom nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a dijeli ih popločena staza, a što je vidljivo na izvodu iz katastarskog plana (6), te na fotografijama (7-8), u nastavku predmetna nekretnina,

- da je na ogradu predmetne nekretnine prvo tuženik postavio ručnike, a na dijelu vrta stolice i ležaljke kako je to prikazano na fotografiji (8), dana 14. srpnja 2023.,

- da su na predmetnu nekretninu tuženici postavili i sušilo za rublje kako je prikazano na fotografiji (7), dana 22. srpnja 2023.,

- da su tuženici maknuli ručnike, stolice, ležaljke, sušilo za rublje sa predmetne nekretnine.

7.Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je tko je posljednji posjednik predmetne nekretnine prije nego što su tuženici postavili ručnike, stolice, ležaljke i sušilo za rublje.

8. Pravo na zaštitu posjeda regulirano je odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14-u nastavku ZV) kojom je propisano da svatko koga drugi smeta u posjedu bio da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda.

9.Odredba čl. 22. st. 1. ZV-a propisuje da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. A st.2. istog članka propisuje da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda, nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u kakvom javnom ili sličnom interesu.

10.Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od kada je smetani saznao za čin smetanja (uznemiravanja odnosno oduzimanje) i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (čl. 21. st. 3. ZV-a). Valja navesti kako sudsku posjedovnu zaštitu zbog smetanja posjeda karakterizira sumarnost postupka, koja se odnosi na jednostavnost ograničenost samog predmeta raspravljanja kao i hitnost posjedovne zaštite, budući da se ista može zatražiti i biti od strane suda pružena samo u zakonom predviđenim kratkim prekluzivnim rokovima, čijim protekom se konkretna posjedovna zaštita više ne može ostvariti, budući da se nakon toga pravo na nju gasi.

11.Na uviđaju lica mjesta mjernični vještak Eduard Kliman, dipl. ing. geod. identificirao je predmetnu nekretninu te je izjavio da ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja cijela k.č. ima površinu od 1712 m2 prema katastarskom stanju. Pokazani sporni dio iste nalazi se sjeverno od stambene zgrade i dvorišta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sporni dio sa sjeverne strane omeđen je betonskim podzidom sa željeznom ogradom na njemu, s istočne strane omeđen je betonskim podzidom sa željeznom ogradom na njemu, sa zapadne strane ograđen je betonskom terasom uzdignutom od spornog dijela cca 75 cm. S južne strane sporni dio ograđen je betonskim pločnikom popločenim pločicama koji je pločnik oko zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Usporedbom kopije katastarskog plana na strani 6 spisa izjavio je da dio koji je na tom planu označen žutom bojom odgovara dijelu pokazanom po tužiteljici.

12.Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničnog vještaka kao stručan i objektivan, a kojem nisu prigovorile ni parnične stranke.

13.Na okolnost posljednjeg posjeda predmetne nekretnine sud je saslušao svjedoke:

ČŽ u svom je iskazu (103) izjavila da ima stan u zgradi u kojoj stanove imaju i tužiteljica i drugo i treće tuženici koji da je kupila pred godinu i pol od gospođe IŽS, ali da sporni dio ne koristi jer da joj je agencija preko koje je kupovala stan rekla da ga ne može koristiti jer da je on od općine. Izjavila je da je jednom vidjela drugo i treće tuženike kako sjede na stolicama na predmetnoj nekretnini i ništa više.

ĆŽ u svom je iskazu (104) izjavila da je prijateljica s tužiteljicom koju posjećuje na predmetnoj nekretnini na kojoj da je uvijek postojao plastični stol i stolice na kojima je sjedila zajedno s tužiteljicom i svojom kćerkom. Čini joj se da je na toj predmetnoj nekretnini viđala i oca tužiteljice dok njegovu suprugu IŽS nikada nije vidjela jer koliko se sjeća spominjalo se je da joj smeta sunce. Nikoga drugoga na toj predmetnoj nekretnini nije viđala.

FŽ u svom je iskazu (105) izjavila da ima stan u zgradi u kojoj stanove imaju i tužiteljica i drugo i treće tuženici koji da je kupila od gospođe IŽS, ali da kod kupnje nije bilo spomena o spornom dijelu. Izjavila je da nije vidjela ni tužiteljicu ni tuženike na tom spornom dijelu, a što se tiče plastičnog stola sa stolicama da prije toga nije bilo, a pojavili su se u proljeće prošle godine.

CŽ u svom je iskazu (105-106) izjavio da je bio angažiran od oca tužiteljice pok. ĐŽ kao arhitekt, a kasnije je radio legalizaciju, sad da radi etažiranje radi kojeg posla je dolazio na predmetnu nekretninu na kojoj nikog drugog osim tužiteljice nije vidio.

LŽ u svom je iskazu (106) izjavio da je brat tužiteljice koji isto u predmetnoj zgradi ima četiri svoja stana, koji je sa sestrom, tužiteljicom, postigao dogovor u kojem je njegovoj sestri, tužiteljici, pripao sporni dio. Na pitanje tko koristi sporni dio odgovorio je da ga najviše koristi njegova sestra, tužiteljica, za druge ne zna. Izjavio je da je upoznao tuženike u proljeće prošle godine (u travnju 2023.). Vidio je tuženike kako uređuju svoj stan, ali ih je vidio kako zajedno s radnicima koriste sporni dio, konkretno vidio je tuženike kako sjede na rasklopivim stolicama. S njima o tome tada nije razgovarao, a to nije javio niti svojoj sestri, tužiteljici, smatrao je da je to privremeno dok uređuju stan. Odnosno, izjavio je da je o tome rekao sestri, ali kasnije kada se je vratio u [adresa], nakon nekoliko tjedana koja mu na to nije ništa rekla da je nešto poduzela. Još je izjavio da je njegova maćeha IŽS prolazila spornim dijelom što joj nitko nije branio jer tada o tome nije bilo diskusije. Da su se sve te diskusije dogodile kasnije u mjesecu srpnju 2023. Još je izjavio da njegova maćeha živi u [adresa], da joj zdravlje nije najbolje radi čega zadnjih 4-5 godina nije ni dolazila u [adresa].

ŠŽ u svom je iskazu (107) izjavila da ima stan u zgradi u kojoj stanove imaju i tužiteljica i drugo i treće tuženici s time da od 1998. živi u kući koja se nalazi ulicu više, iz koje kuće vidi sporni dio. Izjavila je da je viđala gospođu IŽS kako leži na ležaljci na spornom dijelu i to više puta, a viđala je tužiteljicu i njenu majku kako sjede za stolom na spornom dijelu. Nikog drugog nije tamo viđala pa tako ni tuženike.

TŽ u svom je iskazu (107-108) izjavila da ima stan u zgradi u kojoj stanove imaju i tužiteljica i drugo i treće tuženici koji da je kupila 2020. i od tada u tome stanu živi s time da se taj stan nalazi s druge strane od spornog dijela. Izjavila je da je vidjela drugo tuženu kako jednom prilikom kosi travu na spornom dijelu, a drugom prilikom da je vidjela da to radi susjed HŽ. Poznaje tužiteljicu, ali nju nikada nije vidjela na tom spornom dijelu.

PŽ u svoj je iskazu (108) izjavio da zajedno sa suprugom ima stan u zgradi u kojoj stanove imaju i tužiteljica i drugo i treće tuženici koji stan da su kupili od gospođe IŽS koja da im je rekla da mogu koristiti sporni dio što da su i počeli činiti. Odmah je pokosio travu te tamo sušili i rublje sve dok im to tužiteljica nije zabranila. Nadalje je izjavio da poznaje drugo tuženu koju da je vidio na spornom dijelu kako sjedi i pije kavu, dok tužiteljicu nikada tamo nije vidio.

RŽ u svom je iskazu (108-109) izjavio da živi u [adresa] od 1998. u susjednoj ulici s time da je pred četiri godine kupio stan u zgradi do spornog dijela. Što se tiče tog spornog dijela izjavio je da je viđao i tužiteljicu i gospođu IŽS kako sjede na tom dijelu. Poznaje drugo tuženu, a na pitanje da li je ikada nju ili nekog njenog vidio da nešto rade na spornom dijelu odgovorio je da je prošle godine vidio da netko kosi travu, odnosno nikoga nije vidio već da su vrata od njenog stana bila otvorena pa je pretpostavio da netko njezin kosi travu. Nadalje je izjavio da je svoj stan kupio od gospođe IŽS koja da mu je rekla da može koristiti sporni dio, odnosno da mu je to čak rekla i tužiteljica, ali da ga on nikada nije koristio jer da za to nema interesa. Nadalje je izjavio da je dolazio u zgradu u kojoj sada ima stan i prije nego što je taj stan kupio jer su ga zvali za razne popravke, što da je bilo nekih 5-6 puta, te je viđao da je sporna površina bila održavana. Viđao je ljude kako kose travu, za koje je pretpostavio da ih plaća tužiteljica jer je te ljude viđao kada je tužiteljica bila tamo.

HŽ u svom je iskazu (109) izjavio da je svoj stan kupio 2022. koji se nalazi odmah do spornoga dijela, odnosno koji je na prvom katu koji gleda na sporni dio. Da je stan kupio preko agencije koja da mu je rekla da je sporni dio od općine i da ga može koristiti. Da ga je koristio kada je uređivao svoj stan na način da su njegovi radnici na tom dijelu jeli i odlagali svoje stvari. Izjavio je da ima kćer koja kada dođe da se povremeno igra na tome spornom dijelu, što da mu tužiteljica nikada nije zabranila. Još je izjavio da je viđao drugo i treće tuženike kako sjede na tom spornom dijelu, druge ne, da je jednom pokosio taj sporni dio i to u travnju prošle godine (2023.), a tuženici da su to učinili jednom ili dva puta ali točno kada ne zna, o čemu da zna zato što mu je to drugo tužena rekla.

UŽ u svom je iskazu (139-140) izjavio da ima stan u zgradi u kojem stan imaju i tužiteljica i drugo i treće tuženici, da se njegov nalazi iznad stana tuženika, ali s druge strane. Izjavio je da nije nikoga vidio na spornom dijelu. Još je izjavio da je razgovarao s tužiteljicom o tom spornom dijelu na način da mu je ona rekla da taj dio otkupljuje od općine [adresa], odnosno sada od Republike Hrvatske koja je u međuvremenu postala vlasnik.

Tužiteljica je u svom iskazu (141-142) izjavila da sporni dio isključivo koriste njena snaha i ona i to na način da kada nisu na moru da se na tom dijelu sunčaju. Da živi u [adresa], ali da je u penziji tako da dolazi svake godine u proljeće i bude do jeseni. Da kada je ovdje u [adresa] da sporni dio kosi, brine o cvijeću i slično. Da je tužene prvi puta vidjela 2022., a upoznala prošle godine, 2023., kada je bio sastanak svih vlasnika stanova u vezi etažiranja, ali na kojem sastanku nije bilo govora o spornom dijelu. Da je dana 14. srpnja 2023. vidjela prvo tuženika kako je rasprostrao ručnike po ogradi nakon čega je odmah nazvala odvjetnicu Ingrid Roce Hrastić koja ju je savjetovala da poslika, te da im kaže da napuste njen posjed. Tada da njih nije bilo u njihovom apartmanu i kada su navečer došli vidjela je da sjede na tom spornom dijelu, te im je sa svoje terase rekla da to ne čine, da se maknu, da je to njezin posjed na što joj je prvo tuženik odgovorio da su oni to kupili, za što da postoji dokumentacija suda u Pazinu. Nakon toga da je drugi dan u popodnevnim satima pozvala policiju, međutim ništa se nije promijenilo, da su tamo bili dva tjedna za koje vrijeme su stalno koristili taj sporni dio, a ona im više nije prigovarala. Pred kraj njihovog boravka tamo da su došli drugo i treće tuženici s kojima nije razgovarala i koji da su zajedno sa svojim gostima bili u svom apartmanu do kraja kolovoza za koje vrijeme su koristili sporni dio, a ona im nije prigovorila. Još je izjavila da za to vrijeme nije koristila taj sporni dio jer je njih bilo bilo puno. Nadalje je izjavila da je posjed spornog dijela naslijedila nakon smrti svoga oca koji je umro 2014. Nakon toga negdje 2019. ili 2020. njezin brat, njihova maćeha i ona postigli su dogovor da sporni dio pripadne njoj. Na pitanje da li su taj dogovor pretočili u pisani dokumenta odgovorila je da sve što je imalo veze s IŽS je bilo u pisanom obliku pa tako i spomenuti dogovor. Kada joj je predočen ugovor o razvrgnuću na strani 32-37 spisa odgovorila je da joj je poznat taj ugovor i kada ga sad gleda da je pun građevinskih stvari koje ne razumije tako da ne može pokazati dio iz tog ugovora koji se odnosi da sporni dio pripada njoj. Nadalje je izjavila da danas može doći na spornu površinu što joj nitko ne brani. Kada su joj predočene fotografije na strani 116 spisa odgovorila je da je na tim fotografijama ograđena terasa koja je pergola, koja je njihova i koju koriste njena obitelj i njen brat. Pojasnila je da se ta terasa nalazi na dvije čestice, jedne je ona vlasnica dok druge nije, ali je podnijela zahtjev za otkup. Drugi stanari, vlasnici stanova da ne koriste tu terasu. Ne zna zašto njezin otac nije na isti ili slični način ogradio sporni dio. Na pitanje da li joj je brat rekao da netko 2023. koristi sporni dio odgovorila je da joj je brat rekao da su 2022. tuženici renovirali svoj stan i da su ga pitali da li mogu na spornom dijelu sjesti i popiti kavu, što im je dozvolio, ali pod uvjetom da to bude samo tada, a ne zauvijek. Na ponovljeno pitanje da li joj je brat nešto rekao u vezi korištenja spornog dijela kada je bio ovdje u Vrsaru 2023. za Uskrs odgovorila je da nije, da je tada bila na putovanju i ne može se sjetiti. Na upit suda kada je drugi puta pozvala policiju, ako ju je prvi puta pozvala 15. srpnja 2023., odgovorila je da je to bilo nekih tjedan ili dva nakon tog prvog puta, a razlog da je bio to što su tuženici postavili štender za sušenje robe na sporni dio, blizu otvora za ukopani tank za plin. Nakon jedno tjedan dana od tog drugog puta da je treći puta nazvala policiju, ali zbog čega konkretno ne može se sjetiti. Izjavila je da je u [adresa] bila do kraja rujna 2023. i ponovno došla kada je sud izašao na lice mjesta 18. ožujka 2024. i bila tamo tri tjedna. Tada su isto i tuženici bili, BŽ sa suprugom i ostali su nekih tjedan dana.

Drugo tužena je u svom iskazu (143-144) izjavila da je kupila stan u mjesecu lipnju 2022. preko agencije s time da je prodavateljica bila OŽ. Iz agencije su joj rekli da mogu kao i svi drugi stanari koristiti sporni dio jer da ga je i OŽ koristila, koja da je živjela u tom stanu, koja im je poželjela da im bude lijepo. Što se tiče spornog dijela iz agenciji su joj rekli da je OŽ podnijela zahtjev u Općini za kupnju spornog dijela te ako je i ona zainteresirana da to može učiniti. Otišla je u Općinu Vrsar gdje su joj rekli da su u sporu s Republikom Hrvatskom u vezi spornog dijela, koji spor su izgubili, pa je vlasnik postala Republika Hrvatska, te je ona podnijela zahtjev Republici Hrvatskoj za otkup tog spornog dijela zajedno sa susjedom HŽ. Izjavila je da je prvi puta nakon što su suprug i ona došli svoj stan, vidjela tužiteljicu i njezinu majku koja im se je javila te ih pitala što traže, a ona im je odgovorila da je kupila stan. Po dolasku nisu odmah počeli koristiti sporni dio, već su to počeli kada su drugi puta došli u mjesecu listopadu 2022. na način da su postavili stolice, sjedili na njima, pokosili. Iduće godine došli su za Uskrs, tužiteljice tamo nije bilo, bio je njezin brat. Tom prilikom su pokosili travu na spornom dijelu, a susjeda TŽ im je rekla da ju je G (brat tužiteljice) pitao tko je to učinio. Za to vrijeme dok su bili tamo da su sjedili na tom spornom dijelu, razgovarali s G koji im nije prigovorio da to ne smiju ili nešto slično. Nakon toga ponovno je došla 20. srpnja 2023., s time da je prije nje došao njezin sin, 10. srpnja 2023. koji joj je javio da je tužiteljica pozvala policiju. Točnije nazvao ju je za vrijeme dok je policija bila tamo, a zajedno s njim da je bila tužiteljica i njezin brat G. Dao je tužiteljici telefon, te je s njom razgovarala i rekla joj da pusti sina dok je tamo da koristi taj sporni dio, što tužiteljica nije htjela učiniti. Nakon toga 20. srpnja 2023. došla je zajedno sa suprugom njezin sin odlazi u drugi stan u [adresa], te se ponovila ista situacija kao i s njezinim sinom kada su sjedili na spornom dijelu tužiteljica ih je polijevala vodom i stalno slikala. Zatim je izjavila da im je tužiteljica rekla da maknu stvari sa spornog dijela, a ona joj je odgovorila da je njena maćeha OŽ imala posjed tog sparnog dijela koji posjed su nastavili, na što joj je ona odgovorila da to nije tako. Još je izjavila da je nakon tjedan dana je došla njena kćer sa dva sina koji su tamo bili negdje do 25. ili 26. kolovoza, a ona je ostala još tjedan dana. Za to vrijeme njena unučad da se je igrala na spornom dijelu, a tužiteljica ih je ispočetka plašila, plazila jezik da bi im na kraju bacala čokoladice. Još je izjavila da nikada nije vidjela tužiteljicu da bilo što radi na ovom spornom dijelu. Što se tiče plastičnog stola i stolica odgovorila je da je to od tužiteljice, ali kada je prvi puta došla na tom spornom dijelu je bio samo plastični stol okrenut naopačke sa dvije noge, iz čega da se vidjelo da to nitko ne koristi. Kasnije da su se pojavile stolice i stol sa četiri noge, a kada ne zna.

14.Iz iskaza navedenih svjedoka i stranaka ne može se sa sigurnošću utvrditi da li je prije dolaska tuženika, prije nego što su drugo i treće tuženici kupili svoj stan u [adresa] do spornoga dijela, tužiteljica bila jedina posjednica spornoga dijela ili je taj dio suposjedovala zajedno s drugima, konkretno sa svojom maćehom JŽS od koje su drugi i treće tuženici kupili svoj stan. Većina svjedoka izjavila je da nikoga nije vidjela na spornome dijelu odnosno da su znali viđati i tužiteljicu, ali isto tako i njezinu maćehu. Vezano uz to valja istaknuti da nije od utjecaja da li su tuženici odnosno drugo i treće tuženici nastavili posjed/suposjed spornog dijela od svoje prednice IŽS s obzirom na činjenicu da im je tužiteljica to branila, a oni su usprkos tome nastavili koristiti taj sporni dio. Naime, kod utvrđivanja posljednjeg stanja posjeda, te kod smetanja takvog posjeda sud pruža zaštitu bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2. ZV-a). Bitno je kada su tuženici počeli posjedovati/suposjedovati sporni dio na način da su to pravo oduzeli tužiteljici ili ju uznemiravali u njenom posjedu, odnosno, da li im se njihov posjed/suposjed spornog dijela umirio u kom slučaju tužiteljica ne bi imala pravo na posjedovnu zaštitu. To što na spornom dijelu postoji ukopani plinski kotao što je učinio otac tužiteljice, ali koji više nije u funkciji, što na njemu postoji raslinje i plastični stol i dvije stolice od tužiteljice nije od utjecaja na utvrđenje posljednjeg posjeda odnosno suposjeda. Što se tiče ograđenosti spornog dijela, on je ograđen od strane kuće povišenim žardinjerama za cvijeće te ogradom terase tužiteljice, ali uz žardinjere sa cvijećem postoji neograđeni dio baš nasuprot stana tuženika, sve kako je prikazano na fotografijama na str 117-118. To bi značilo da tuženici iz svojeg stana imaju jednostavniji pristup na sporni dio nego tužiteljica.

15.Tužiteljica tvrdi da su ju tuženici počeli smetati u njenom posjedu spornog dijela dana 14. srpnja 2023. i to na način da je prvo tuženik tada na ogradu oko spornog dijela postavio ručnike, na travu postavio stolice, pa 20. srpnja 2023. pokosio travu, a potom 22. srpnja 2023. to smetanje da je nastavljeno i od strane drugo i treće tuženika koji su na sporni dio postavili stolice te tamo sjedili i ležali, a potom postavili sušilo za rublje s time da se ne navodi točan datum kada je to učinjeno. Tužiteljica se je tome usprotivila te je u nekoliko navrata zvala i policiju, ali su tuženici nastavili koristiti, posjedovati sporni dio cijelo vrijeme svoga boravka tamo, odnosno do kraja mjeseca kolovoza 2023., za koje vrijeme tužiteljica nije koristila odnosno posjedovala ili suposjedovala sporni dio.

16.Međutim, prije toga drugo i treće tuženici su isto tako koristili sporni dio i to onda kada su bili u svome stanu u proljeće 2023. za vrijeme dok su uređivali svoj stan. Tada je tamo bio i brat tužiteljice koji ih je vidio i koji nije prigovorio da to ne smiju činiti. I ne samo to, on je to po dolasku u Austriju javio svojoj sestri, ovdje tužiteljici koja po tom pitanju nije ništa poduzela. Tužiteljica u svom iskazu se toga ne sjeća što je indikativno i govori u prilog tome da nije željela govoriti neistinu već je odgovorila kroz ublaženu verziju. Naime, sud smatra da je tužiteljici brat javio za tuženike kao i to da su koristili sporni dio, a ona svjesna činjenice da joj to ne ide u prilog navodi da se ne sjeća, a sjeća se svih drugih detalja. Od tada, a to je bilo u proljeće, pa do 14. srpnja 2023. suposjed drugo i treće tuženika se je umirio i tužiteljica više nema pravo štiti svoj posjed odnosno suposjed spornoga dijela u odnosu na njih jer to nije učinila u zakonom propisanom roku od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja (članak 21. stavak 3. ZV-a).

Što se tiče prvo tuženika on nije bio zajedno s drugo i treće tuženicima u [adresa] u njihovom stanu u proljeće 2023. nego je došao u ljeto te iste godine točnije 10. srpnja 2023. kada je koristio sporni dio na način da je postavio stolice, ležaljke na kojima je ležao kojom prilikom mu je tužiteljica to prigovorila i ne samo to radi toga je pozvala i policiju, što je u svom iskazu potvrdila drugo tužena. Da li je on prije toga koristio spornu nekretninu o tome u spisu nema dokaza. Međutim on svoj suposjed izvodi iz suposjeda drugo i treće tuženika te s obzirom na to tužiteljica nije ovlaštena ni protiv njega zahtijevati zaštitu svog suposjeda.

Radi svega navedenog valjalo je u potpunosti odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

18.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st.1 Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23) s obzirom da se radi o postupku smetanja posjeda i s obzirom da tuženike zastupa punomoćnik koji je odvjetnik sukladno Tarifi o naknadi i nagradi troškova za rad odvjetnika (Tbr. 7. st. 2.).

Tuženicima je priznat trošak u iznosu od 500,00 eura uvećano za troškove PDV- a od 25% tj. 125,00 eura, te uvećanje od 20% zbog zastupanja tri stranke što iznosi 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura, daljnji trošak od 500,00 eura uvećano za trošak PDV-a od 25% tj. 125,00 eura, te uvećanje 20% zbog zastupanja tri stranke što iznosi 200,00 eura, trošak PDV-a od 25% na taj iznos tj. 50,00 eura s obzirom da je povodom ukidne odluke proveden još jedan postupak, trošak tumača u iznosu od 118,75 eura, te trošak svjedoka UŽ koji se odnosi na putni trošak iz Slovenije, Trebnja do Poreča i nazad u iznosu od 50,00 eura, ukupno 1.918,75 eura.

U Poreču-Parenzo 30. travnja 2025.

S u d a c:

Vlatka Markuš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a rok za žalbu je 15 (petnaest) dana i počinje teći danom dostave rješenja. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.