Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5258/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DĐ, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buje od 28. ožujka 2024., broj Pp-2275/2021-24, u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. DĐ, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod t. I., žalba okr. DĐ je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buje od 28. ožujka 2024., broj Pp-2275/2021-24 proglašen je krivim okr. DĐ zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te je okrivljeniku na temelju istog propisa izrečena novčana kazna 170,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvotrećinskog iznosa novčane kazne u roku mjesec dana, u kojem slučaju će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cjelini te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka, ukupno 241,20 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik iz čije žalbe proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na iskazu svjedokinje HĐ, supruge okrivljenika, koja je ispitana pred na glavnoj raspravi 22. ožujka 2023. (list 79 spisa).

6. Međutim, uvidom u zapisnik od 22. ožujka 2023., svjedokinja HĐ, iako se radi o supruzi okrivljenika, koja sukladno čl. 285. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), uživa blagodat nesvjedočenja, ispitana je bez prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.

7. Kako to proizlazi iz zapisnika od 22. ožujka 2023., prvostupanjski sud nije navedenu svjedokinju upozorio na blagodat nesvjedočenja niti ju je upozorio da će se njen iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njenu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti.

8. Nadalje, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio i na iskazu svjedoka MĐ i AĐ, majke i oca okrivljenika, koji su ispitani na glavnoj raspravi 14. travnja 2023. (list 81 spisa).

5.1. Međutim, uvidom u zapisnik od 14. travnja 2023., ovaj sud je utvrdio da su svjedoci MĐ i AĐ, iako se radi o majci i oca okrivljenika, koji sukladno čl. 285. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), uživaju blagodat nesvjedočenja, ispitani bez potpunog prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.

5.2. Kako to proizlazi iz zapisnika od 14. travnja 2023. prvostupanjski sud nije navedene svjedoke upozorio na to da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti, niti postoji odgovor na navedeno upozorenje.

8. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik.

9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaze svjedoka HĐ, MĐ i AĐ te ih u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak tome postoji li krivnja okrivljenika.

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

11. Zbog navedenog propusta nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbe, slijedom čega je ista postala bespredmetna.

12. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, na odgovarajući način, otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka te iznova, na zakonit način, provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, koju će pritom valjano obrazložiti.

13. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 30. travnja 2024.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.