Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5622/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. HČS, zbog prekršaja iz čl. 70. st. 1. t. 3. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana („Narodne novine“, broj: 94/18., 42/20. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu od 26. travnja 2024., broj Pp-1826/2021-20, u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe okr. HČS, a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe okr. HČS, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić Gradu od 26. travnja 2024., broj Pp-1826/2021-20, okr. NČS proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 70. st. 1. t. 3. Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, za koji mu je, ublažavanjem novčane kazne, izrečena novčana kazna 200,00 eura. Od okrivljenika je nadalje oduzeta lovačka puška marke "Interarms Markx", broja 174383, čahura streljiva i pet komada pripadajućeg streljiva. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenik obvezan naknaditi iste u iznosu 20,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik po branitelju, iz svih žalbenih razloga. Predlaže da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe i po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na iskazu svjedokinje ŠČS, majke okrivljenika, koja je ispitana na ročištu 3. listopada 2022. (list 24 spisa).

5.1. Međutim, uvidom u zapisnik od 3. listopada 2022., ovaj sud je pazeći po službenoj dužnosti utvrdio da je svjedokinja ŠČS, iako se radi o majci okrivljenika, koja sukladno čl. 285. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), uživa blagodat nesvjedočenja, ispitana bez potpunog prethodnog upozorenja u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.

5.2. Kako to proizlazi iz zapisnika od 3. listopada 2022. prvostupanjski sud nije navedenu svjedokinju upozorio na to da će se njen iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njenu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti, niti postoji odgovor na navedeno upozorenje.

5.3. Svjedokinja ŠČS nije upozorena niti po čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, što je bilo potrebno učiniti, a o tome da svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.

6. Nadalje, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio i na iskazima svjedoka HČ, NČ, ŠČ i ĐČ. koji su ispitani na ročištu 17. travnja 2023. (list 33 spisa).

6.1. Međutim, uvidom u zapisnik od 17. travnja 2023. ovaj sud je pazeći po službenoj dužnosti utvrdio da navedeni svjedoci nisu upozoreni po čl. 286. st. 1. Zakona o kaznenom postupku, što je bilo potrebno učiniti, a o tome da svjedok nije obvezan odgovarati na pojedina pitanja ako je vjerojatno da bi time izložio sebe ili bliskog srodnika kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.

7. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik. Nadalje, prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 5. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku nisu ubilježena u zapisnik. Radi se o imperativnoj normi koja se odnosi na sva upozorenja sadržana u čl. 288. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i koja ne trpi izuzetke.

8. Nadalje, žalitelj osnovano navodi da iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na nezakonitom dokazu - iskazu svjedoka policijskog službenika NČ, koji je u jednom dijelu svog iskaza navodio što je utvrdio razgovorom s okrivljenikom, a koji razgovor je obavljen traženjem obavijesti od građana u okviru izvida prekršaja.

8.1. Odredbom čl. 158. st. 6. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„(6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.

(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

8.2. Kako je, dakle, slijedom citiranih zakonskih odredaba, propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, pa takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

8.3 Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koju je ovdje okrivljenik dao policijskim službenicima prilikom vršenja izvida prekršaja nije zakonit dokaz, jer se radi o neformalnom iskazivanju osoba pred policijskim službenicima, pa time nisu zakoniti dokazi ni oni dijelovi Izvješća u kojima se ti razgovori prepričavaju, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.

9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaze svjedoka ŠČS, HČ, NČ, ŠČ i ĐČ te ih u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak tome postoji li krivnja okrivljenika.

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja prvostupanjski sud. Na temelju provedenih dokaza prvostupanjski sud će donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 30. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.