Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-171/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Perić Aračić, kao predsjednice vijeća, Josite Begović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Marije Vetme, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćni ca Marija Perić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika OZ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Slavko Pavlović Lučić, odvjetnik u Makarskoj, radi utvrđenja prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, posl.br. P-757/2022-27 od 19. prosinca 2024., ispravljenoj rješenjem posl.br. P- 757/2022 od 30. prosinca 2024., u sjednici održanoj 30. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Makarskoj, posl.br. P-757/2022-27 od 19. prosinca 2024., ispravljena rješenjem posl.br. P-757/2022 od 30. prosinca 2024. i sudi:
""I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina]-Makar, kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, kao povlasnog dobra, postoji pravo služnosti puta - pravo staze i pravo kolnika, na teret čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina]-Makar, kao poslužnog dobra, i to na dijelu te nekretnine koji je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl.ing.geodezije, od 30.05.2018.godine, označena slovima ABDEA, koja je sastavni dio ove presude, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude a što je tuženik dužan trpjeti, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava navedene stvarne služnosti puta u korist povlasne nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina]- Makar, a na teret poslužne nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina] – Makar, i to na dijelu te nekretnine koji je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl.ing.geodezije, od 30.05.2018.godine, označena slovima ABDEA, sve u roku od 15 dana"
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u svoti od 6.562,50 eura u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove žalbe u iznosu od 312,50 eura žalbe.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:
" I. Prihvaća se uređeni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da u korist čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina]-Makar, kat. čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, kao povlasnog dobra, postoji pravo služnosti puta - pravo staze i pravo kolnika, na teret čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina]-Makar, kao poslužnog dobra, i to na dijelu te nekretnine koji je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl.ing.geodezije, od 30.05.2018.godine, označena slovima ABDEA, koja je sastavni dio ove presude, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude a što je tuženik dužan trpjeti, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava navedene stvarne služnosti puta u korist povlasne nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina]- Makar, a na teret poslužne nekretnine, čest. zem. [katastarska čestica] ZU ... KO [katastarska općina] – Makar, i to na dijelu te nekretnine koji je na Skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl.ing.geodezije, od 30.05.2018.godine, označena slovima ABDEA, sve u roku od 15 dana.
II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužitelju troškove postupka u iznosu od 8.796,18 sa zakonskom zateznom kamatom od 19.prosinca 2024. kao dana presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."
2. Ovu presudu, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu: ZPP), predlaže pobijanu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje. Žalitelj traži i naknadu troškova žalbe.
3. Na žalbu je odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora zahtjev je za utvrđenjem prava služnosti prolaza i provoza.
6. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev polazeći od toga da su (cit.):
"49. … tužiteljevi pravni prednici imali pravo služnosti preko spornog dijela, od njihova upisa u zemljišne knjige, kao nositelja prava korištenja, tj. od 20. svibnja 1971. i to pravo su Kupoprodajnim ugovorom od 15. travnja 1980., ustupili ovdašnjem tužitelju, te mu je upravo preko spornog zemljišta u Građevnoj dozvoli, prema tada važećem prostornom planu i projektu Makarska "Zapad" odobren pristup na njegovu nekretninu.
50. Nakon sklapanja Kupoprodajnog ugovora od 15.travnja 1980. u taj posjed je stupio ovdašnji tužitelj i u nesmetanom posjedu je bio sve do 2008., kada ga je tuženik u tome počeo ometati, te ga je ometao ponovno krajem 2011., što je bio i povod za podnošenje ove tužbe i tužbe za smetanje posjeda, obje iz studenog 2011.
51. Tužitelj je uspio u tom postupku radi smetanja posjeda, te je nastavio svoj posjed.
52. Stoga je temeljem svega navedenog, po mišljenju suda tužitelj, kada se uračuna i posjed prodavatelja iz Kupoprodajnog ugovora, koji su tužitelju, osim prodaje njegove sadašnje nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, tim Ugovorom priznali i pravo služnosti preko spornog dijela istekom 20 godina, od stupanja njegovih prednika u posjed, dakle 21.svibnja 1991., stekao traženo pravo služnosti preko, sada, spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, ranije dijela čest. zem. [katastarska čestica], koji dio je tek 2008., kako i proizlazi iz iskaza samog tuženika, uknjižen kao tuženikovo vlasništvo, a u isključivi posjed tog zemljišta tuženik nikada nije ni stupio jer preko njega, osim stranaka, prolaze i vlasnici drugih kuća na tom predjelu…".
6.1. Prethodno je prvostupanjski sud naveo (cit.):
"42. Iz povijesnog zk izvatka za ZU 511 KO [katastarska općina]-Makar proizlazi da su prodavatelji E i NZ, kao nositelji prava korištenja čest. zem. [katastarska čestica], upisani 20.svibnja 1971. temeljem Rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O- 118/1969, od 15. veljače 1972., iza smrti njihovog oca TZ, a iz istog izvatka proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina]-Makar, još od 1960. bila upisana kao društveno vlasništvo."
7. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud je našao da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer su razlozi o odlučnim činjenicama kontradiktorni, a i pogrešno je primijenjeno materijalno pravo. No, koristeći ovlaštenja iz članka 373.a ZPP-a ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je bitne činjenice moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koje se nalaze u spisu, te donijeti presudu pravilne primjene materijalnog prava.
8. Naime, prednici tužitelja, koji su bili nositelji prava korištenja tada jedinstvene čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, kako to utvrđuje prvostupanjski sud, od dijelova koje su nastale zemljišnoknjižne čestice 282/18 (tužiteljeva) i 282/15 (tuženikova), kao nositelji prava korištenja te jedinstvene nekretnine, nisu mogli imati pravo služnosti puta preko bilo kojeg dijela te nekretnine, pa tako ni spornog dijela, jednako kao što ni vlasnik nekretnine ne može imati služnost puta preko jednog dijela nekretnine u korist drugog dijela nekretnine, na što osnovano upire i tuženik u svojoj žalbi. Pored toga kada netko stvar posjeduje kao vlasnik (nositelj prava služnosti) i to pravo prenosi ugovorom, tada se njegov posjed ne računa u rok dosjedanja potrebnog da bi se to pravo steklo, jer to pravo već postoji, pa onaj kojem se to pravo prenosi ima valjan pravni osnov stjecanja ako je ugovor valjan i ako može dokazati to prednikovo pravo. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se vrijeme za koje je prednik ili prednici posjednika neprekidno posjedovali stvar samo ako su stvar posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno pošteni posjednici (članak 160. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96, 68/98, 137/99, 22/00., 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10,143/12, 152/14 - u daljnjem tekstu: ZVDSP).
8.1. Stoga računanje posjeda tužiteljevih prednika, kao upisanih nositelja prava korištenja nekretnine (u društvenom vlasništvu), u rok za stjecanje dosjelošću ne bi bila moguća, sve kada bi o tome ovdje bila riječ.
8.2. Naime, prvostupanjski sud utvrđuje da tuženik u isključivi posjed spornog dijela nikada nije stupio jer preko njega, osim stranaka prolaze i vlasnici drugih kuća na tom predjelu, pa već činjenice da predmet spora koriste kao put vlasnici više kuća, da je prema građevnoj dozvoli za kuću tužitelja, prema tadašnjem prostornom planu, pristup za tu kuću odobren upravo preko predmeta spora, kako je to prvostupanjski sud utvrdio, dovodio bi u sumnju tužiteljevu tvrdnju o postojanju služnosti puta predmetom spora jer je služnost ograničeno pravo na nečijoj nekretnini ma čija ona bila, unatoč činjenici da tuženik jest upisan kao vlasnik nekretnine čiji je dio, sada, i predmet spora.
9. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda i raspravne građe proizlazi:
- da su braća ČZ (E i NZ), koja su živjela u [adresa], imali pravo korištenja nekad jedinstvene čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, koja je još od 1960. bila upisana kao društveno vlasništvo, što sve među strankama nije sporno ili proizlazi iz isprava (ugovora o kupoprodaji i zemljišne knjige),
- da su braća ČZ bili vlasnici stare zgrade, zemljišnoknjižne oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, koja se nalazila neposredno uz, točnije okružena čest. zem. [katastarska čestica], što nije sporno i proizlazi iz katastarskog plana (str.spisa 50),
- da je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdana građevinska dozvola – KZ iz [adresa], u lipnju 1978. godine (str.spisa 99 i 114),
- da su braća ČZ u kolovozu 1978., po punomoćniku ĆZ, prodala ŽZ započetu gradnju stambene zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] i tim ugovorom dala kupcu (cit.) "…pravo prolaza preko svog zemljišta do prodane ... prosljeđuje do parcele ..., prema postojećim urbanističkim uvjetima a to znači sa ulice Prvog Mornaričkog odreda pored stare zgrade do pristupa opisanim građevinskim parcelama sa jugozapadne strane" (članak 1. Ugovora, str. spisa 29 i 107),
- da su u studenom 1978. KZ dani urbanistički uvjeti za (cit.) "izgradnju obiteljske stambene zgrade na nacionaliziranom – neuređenom građevinskom zemljištu na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i dijelu čest.zem. sjevernoistočno od navedene K. O. [katastarska općina]-Makar u [adresa] predio "Glavica", a prema urbanističkom projektu
[adresa] "Zapad" (Glasnik br. 5/69)…" (str.spisa.109),
- da su braća ČZ u prosincu 1978. prodala tuženiku, također nastanjenom u ..., čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, u kojem Ugovoru se navodi da je riječ o staroj zgradi koja je dotrajala i ruševna (str.spisa 31),
- da je pred konzulatom tadašnje SFRJ, 1979. godine ovjeren potpis tuženika te ČZ na Ugovoru o kupoprodaji nekretnine po kojem E i FZ (cit.) "…prodaju pravo poljoprivrednog korištenja…" dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Makar, a o kojem dijelu je riječ opisno je navedeno prema dužinama i stranama svijeta u odnosu na već prodanu čest. zgr. [katastarska čestica] (str. spisa 37),
- da je s danom 15. travnja 1980. datiran kupoprodajni ugovor po kojem braća FZ prodaju tužitelju (cit.) ""…neuređeno zemljište upisano čest.282/2 K. O. [katastarska općina]– [adresa] u [adresa] predio "Glavica" površine oko 230 m2"" u kojem ugovoru je navedeno (članak III) da će prilazni put do navedene čestice biti sa postojeće ulice I Mornaričkog odreda ispred stare zgrade koja je bila vlasništvo prodavatelja a sada je vlasništvo tuženika, i to uz istočnu stranu granice samog zemljišta u širini od najmanje 3,5 metara, dok sa sjeverne strane kao izlaz na ulicu Put oslobođenja bit će između postojeće kuće ŽZ i same granice zemljišta u širini 3,5 metara kao prolaz na put ispred kuće O i N, da je potpis na ugovoru ovjerio samo FZ i to pred Konzulatom Republike Hrvatske1994. godine, a na istom je izjava EZR kćeri MZ, koja prihvaća sve točke navedenog ugovora jer je postala vlasnica temeljem darovnog ugovora iz 1981. godine, radi dobivanja dokumentacije za gradnju kuće (str. spisa 6-7),
- da je Skupština općine Makarska, povodom tuženikovog zahtjeva, 30. srpnja 1981. godine dala tuženiku (cit.) "…putem neposredne pogodbe, u svrhu oblikovanja građevne parcele, na korištenje građevinsko zemljište društvenog vlasništva označeno sa dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 133 m2 k. o. [katastarska općina]-Makar, Z. u. [broj ZK uloška] uknjiženog prava poljoprivrednog korištenja u korist KZ i PZ p.TZ, katastarskog posjeda KZ p. Ante.", te je istim rješenjem utvrđeno da (cit.) "predmetno zemljište skupa sa čest. zgr. [katastarska čestica] površine 78 m2 K. o. [katastarska općina]-Makar, Z. u. [broj ZK uloška]-I Zk.tijelo zemljište bez zgrade uknjiženog društvenog vlasništva sa pravom korištenja po čl. 37. ZNNZGZ u korist OZR – vlasnika zgrade upisane u Zk.tijelu II dok na tom zemljištu postoji zgrada, čini građevinsku parcelu označenu sa čest. zem. [katastarska čestica] površine 211 m2 K. o. [katastarska općina]-Makar, a sve u skladu sa Odlukom o usvajanju Urbanističkog projekta [adresa], Zapad...", a tim rješenjem naloženo je bivšim korisnicima zemljišta tuženiku predati u posjed to zemljište, dok je tuženiku naloženo u roku od tri godine od odobrenja za gradnju porušiti postojeći objekt na čest. zgr [katastarska čestica] te izgraditi porodičnu stambenu zgradu, odnosno izvesti znatnije radove (str. spisa 233-235),
- da je Mariji i PZ iz [adresa], u rujnu 1995., izdana građevinska dozvola na zemljištu (cit.) "…opisanom kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]", u postupku u kojem ih je zastupao tužitelj (str. spisa 77), a predmetna dozvola odnosi se na građevinsku parcelu koja je dobila broj 282/18 (priloženi upravni spis Županije splitsko- dalmatinske, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša – Ispostava Makarska, posl.br. UP/I-361-03/95-01/11), sada vlasništvo tužitelja,
- da je u navedenom upravnom postupku kao put na parcelu ... ulice I. Mornaričkog odreda označen put preko čestice ... upravo onim dijelom te čest. zem. [katastarska čestica] koja je sada predmet spora i koji sada predstavlja dio čest. zem. [katastarska čestica],
- da je u tom upravnom postupku izdavanja građevinske dozvole AZ 1995., sudjelovao i tuženik, kojem je i dostavljena navedena građevinska dozvola,
- da je tuženik utvrđen vlasnikom predmeta spora presudom P-972/04 od 11. rujna 2008., te se na temelju te presude (na temelju priznanja, u odnosu na AZ i PZ, podaci espisa) i prijavnog lista po kojem je predmet spora pripojen tuženikovoj čest. zem. [katastarska čestica], tuženik i upisao kao vlasnik istog (predmeta spora), tako da sada njegova čest. zem. [katastarska čestica] ima 421 m2, a ne više samo 211 m2 kako je to imala po rješenju Skupštine općine Makarska od 30. srpnja 1981. (str.spisa 56),
- da je uknjiženo pravo služnosti prolaska pješice životinjom i kolima na teret č. zem. [katastarska čestica] kao poslužnog dobra na korist č. zgr. [katastarska čestica] i zem.... povlasnog dobra (str.spisa 58),
- da se [adresa] u [adresa] preimenovala u [adresa] (nesporno, nalaz mjernika, str. spisa 48),
- da je adresa tužitelja [adresa], a tuženika [adresa],
- da su u ovoj parnici kao umješači na strani tužitelja prijavili svoje sudjelovanje ŠZ, iz [adresa], kao suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] i SZ iz [adresa], suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljeći svoje miješanje na tvrdnji da su predmet spora koristili na jednak način kao i tužitelj, a isti su s miješanjem pravomoćno odbijeni,
- da nekretnine imaju nove katastarske oznake, pa je tako kat. čest. zem. [katastarska čestica] zvana [adresa], kultura kuća površine 132 m2 i kultura dvorište površine 289 m2, ukupne površine 421 m2, posjednik OZ i odgovara čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. zem. [katastarska čestica], zvana [adresa], kultura kuća površine 532 m2, kao posjednik upisani su IZ, PZ E i PZ FZ, svatko od njih za po 1/3 dijela, a dio navedene kat.čest. koristi tužitelj kao dvorište, kat. čest. zem. [katastarska čestica] zvana [adresa], ukupne površine 150 m2, posjednik ĐZ, koja odgovara čest. zem. [katastarska čestica] (sve utvrđeno na temelju nalaza vještaka mjernika i očevidom),
- da kat. čest. zem. [katastarska čestica] zvana Makarska kultura put površine 157 m2, kao posjednici upisani ZZ iz [adresa] i [adresa], iz [adresa], za po ½ svaka (nalaz mjernika),
- da predmet spora, koji u naravi predstavlja makadamski put širine od 2,80 do 3,35 m2, vodi od [adresa] do tužiteljeve kuće, dok prethodno spomenuti put, koji prema katastarskim planovima (str.spisa 49 novi premjer u vezi str.spisa 11 i 50, stari premjer) vodi od ulice dr. Ante Starčevića, ranije [adresa], prema tužiteljevoj kući i širine je od 2,66 do 2,81 m, na njemu je zasađena palma (nalaz vještaka mjernika, str.spisa 64) i nema kolni prilaz na ulicu dr. Ante Starčevića (očevid. fotografije, str. spisa 62).
10. Iz prethodno navedenog zaključiti je:
- da [adresa] nekad nije postojala, već je postojao samo javni put, sada ulica dr. Ante Starčevića, ranije [adresa], do kojeg se sa nekad jedinstvene čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], kao povlasnih nekretnina, moglo doći preko čest. zem. [katastarska čestica], kao poslužne nekretnine, koja upisana služnost (cit.) "…prolaska pješice životinjom i kolima…" nije upisivana na nekretninama koje su nastajale cijepanjem od te nekadašnje čest. zem. [katastarska čestica],
- da su braća E i FZ, nositelji prava korištenja na nekadašnjoj (jedinstvenoj) čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je nacionalizacijom postala društveno vlasništvo, odlučili istom raspolagati na način kako je to jedino bilo moguće u tadašnjem sustavu društvenog vlasništva i to tako da su na svoja imena ishodili građevinske dozvole za stambene objekte na dijelovima te nekretnine, vršili parcelacije i onda prodavali započete objekte, s čime se prenosilo i pravo korištenja zemljišta na kojem je objekt izgrađen, budući samim pravom korištenja nisu mogli raspolagati, već samo izgrađenim ili djelomično izgrađenim objektima, a što su sve radili preko punomoćnika budući nisu živjeli u [adresa], pa ni Hrvatskoj, već u Australiji.
11. Nastali pravni problem ovog spora posljedica je promjene vlasničkog statusa nekretnina (društveno - privatno vlasništvo) povezano s postupanjem vlasti koje očito nije u svemu slijedilo pravila postupanja jer su se građevinske dozvole izdavale s prilazima i putevima koji to nisu formalno bili/postali, prema urbanističkom planu i građevinskim dozvolama koje se nisu poštivale (što je vidljivo i iz rješenja o izvedenom stanju doneseno na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, str. spisa 197, koje se odnosi na kat. čest. [katastarska čestica], a zk.čest...., skica terena uklopljena na katastarski plan, po urbanističkom planu iz 1978, str. spisa 231, kopija situacionog plana, str. spisa 232).
12. Vodeći računa o svemu navedenom, kao i činjenici da tužitelj ima adresu (koja mu je dodijeljena od strane vlasti) na ulici do koje može doći jedino predmetom spora, da tu adresu imaju i osobe koje su se htjele umiješati na strani tužitelja i do te ulice mogu doći također samo predmetom spora, da je tužitelj ishodio upis na predmetu spora na temelju presude (na temelju priznanja) a s obzirom na stanje zemljišne knjige prema kojoj faktički postojeći put ne postoji, da se i tuženik ovim dijelom sada svoje nekretnine koristio za prilaz drugom dijelu svoje nekretnine koji je od ovog dijela djelomično ogradio zidom (iskaz tuženika, fotografije na str.27. spisa, skice vještaka, str.spisa 64 i 161) ovaj sud zaključuje da korištenje tužitelja predmetom spora ne predstavlja pravo služnosti tuženikovom nekretninom, već da je riječ o javnom putu, unatoč činjenici što kao takav nije označen niti u katastru niti u zemljišnim knjigama, na kojem (javnom putu) pravo služnosti ne može postojati.
13. Slijedom navedenog, prema shvaćanju ovog suda, pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni je zahtjev valjalo odbiti radi čega je odlučeno kao pod točkom I. I. ove drugostupanjske presude na temelju članka 373.a stavak 1. točka 2. ZPP-a.
14. S obzirom da je tuženik uspio u sporu to mu je valjalo dosuditi troškove postupka i to za odgovor na tužbu, sastav podneska od 27.06.2024., te zastupanja na ročištima 27.08. i 16.09. te očevidu 21.10. 2013., na ročištima 02.10.2014., 15.01., 15.04. i 09.09.2015., 01.04., 07.09. i 09.11. 2016., 21.02. i 25.10.2017., 15.02., 08.05. i 23.10. 2018., 14.10.2019., 18.02. 2020., 26.05. i 16.09. 2021., 01.02.2022., 02.03. 2023., 27.02., 16.05. i 02.07. 2024., sve po 100 bodova, te zastupanje na ročištu 22.12.2021. 25 bodova, ukupno 2625 bodova što prema vrijednosti boda od 2 eura iznosi 5.250,00 eura, a uvećano za 25% PDV-a 6.562,5 eura radi čega je odlučeno kao pod točkom I.II. izreke ove drugostupanjske presude na temelju članka 166. stavak 2. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a.
15. Kako je tuženik sa žalbom uspio to mu je valjalo dosuditi i troškove žalbe radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove drugostupanjske presude na temelju članka 166. stavak 2. u vezi članka 1564. stavak 1. ZPP-a.
U Dubrovniku, 30. travnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Verica Perić Aračić