Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6465/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ZI, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 12. lipnja 2024., broj: Pp-3063/2024-8, u sjednici vijeća održanoj 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda na način da se mijenja pravna osnova po kojoj je okr. ZI oslobođen optužbe tako da se isti oslobađa optužbe samo po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.).

II Uslijed gornje odluke, žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 12. lipnja 2024., broj: Pp-3063/2024-8, okr. ZI je, na temelju čl. 182. st. 1. t. 3. (pravilno čl. 182. t. 3.) Prekršajnog zakona, oslobođen optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se okrivljenik optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude, po propisu nije prekršaj.

5. Naime, okrivljeniku je stavljeno na teret, a na taj način je oslobođen optužbe, da je predmetni prekršaj počinio radnjom verbalnog sukoba odnosno da je drugoj osobi "odgovorio riječima „pička ti materina, što si to maka, jebem ti mater, sad ću ti napraviti prijavu, nećeš me više zajebavati“.

6. Čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je: „Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj...“.

7. Iz citirane zakonske odredbe jasno je i nedvojbeno da se predmetni prekršaj, kada je riječ o verbalnom sukobu može počiniti samo svađom ili vikanjem (pri čemu, naravno, dolaze u obzir i sinonimi ovih riječi npr. buka, galama…), jer je životno logično da se javnost ne može uznemiriti verbalnim napadom, a da se pritom ne radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime). Slijedom navedenog proizlazi da je, za ispunjenje bića prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, u situacijama kada je modus operandi verbalna komunikacija, odlučna činjenica da se radi o vikanju ili svađi (uključujući i sinonime) i ta činjenica, kao jedan od konstitutivnih elemenata, mora biti navedena u činjeničnom opisu. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

7.1. U činjeničnom opisu nije naznačeno da bi okrivljenik vikao odnosno da bi se svađao, nego je navedeno da je odgovorio riječima „pička ti materina, što si to maka, jebem ti mater, sad ću ti napraviti prijavu, nećeš me više zajebavati“.

7.2. Iz navedenog proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja, kako je on naznačen u izreci pobijane presude nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja za koji je okrivljenik proglašen krivim. Za ostvarenje obilježja ovog prekršaja nije dovoljno utvrđenje da je okrivljenik „odgovorio“ ako pritom nije bilo vike ili svađe (uključujući i sinonime). Takva komunikacija odnosno takvo ponašanje ne ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja.

8. Slijedom svega navedenog, djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (jednako je i u optužbi) po propisu nije prekršaj pa je ovaj sud, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je izmijenio pravnu osnovu po kojoj je okrivljenik oslobođen optužbe tako da se isti oslobađa optužbe samo po osnovi čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude. Uslijed toga, žalba tužitelja je postala bespredmetna.

9. Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 30. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.