Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: Pr-1965/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Marijani Brajak Mateša, u pravnoj stvari tužitelja ČM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničko društva Dragičević i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Opća bolnica Karlovac, Karlovac, Dr. Andrije Štampara 3, OIB 95156346215, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja u zamjeni GM, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Rožman & Oredić, Karlovac, po objavi dana 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku, Opća bolnica Karlovac, OIB: 95156346215, Karlovac, Dr. Andrije Štampara 3, da tužitelju ČM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.911,21 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

na iznos od 29,59 EUR od dana 16. prosinca 2017.g. pa do isplate, na iznos od 29,59 EUR od dana 16. siječnja 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,59 EUR od dana 16. veljače 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,60 EUR od dana 16. ožujka 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,59 EUR od dana 16. travnja 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,59 EUR od dana 16. svibnja 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,59 EUR od dana 16. lipnja 2018.g. pa do isplate,

na iznos od 29,59 EUR od dana 16. srpnja 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,59 EUR od dana 16. kolovoza 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,59 EUR od dana 16. rujna 2018.g. pa do isplate,

na iznos od 29,71 EUR od dana 16. listopada 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,74 EUR od dana 16. studenog 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,74 EUR od dana 16. prosinca 2018.g. pa do isplate, na iznos od 29,74 EUR od dana 16. siječnja 2019.g. pa do isplate, na iznos od 30,20 EUR od dana 16. veljače 2019.g. pa do isplate, na iznos od 30,63 EUR od dana 16. ožujka 2019.g. pa do isplate, na iznos od 30,63 EUR od dana 16. travnja 2019.g. pa do isplate, na iznos od 29,35 EUR od dana 16. svibnja 2019.g. pa do isplate, na iznos od 30,63 EUR od dana 16. lipnja 2019.g. pa do isplate,

na iznos od 30,63 EUR od dana 16. srpnja 2019.g. pa do isplate, na iznos od 30,35 EUR od dana 16. kolovoza 2019.g. pa do isplate, na iznos od 30,63 EUR od dana 16. rujna 2019.g. pa do isplate,

na iznos od 31,40 EUR od dana 16. listopada 2019.g. pa do isplate, na iznos od 31,40 EUR od dana 16. studenog 2019.g. pa do isplate, na iznos od 48,32 EUR od dana 16. prosinca 2019.g. pa do isplate, na iznos od 32,68 EUR od dana 16. siječnja 2020.g. pa do isplate, na iznos od 33,44 EUR od dana 16. veljače 2020.g. pa do isplate, na iznos od 32,03 EUR od dana 16. ožujka 2020.g. pa do isplate, na iznos od 92,57 EUR od dana 16. travnja 2020.g. pa do isplate, na iznos od 32,94 EUR od dana 16. svibnja 2020.g. pa do isplate, na iznos od 135,54 EUR od dana 16. lipnja 2020.g. pa do isplate, na iznos od 40,44 EUR od dana 16. srpnja 2020.g. pa do isplate, na iznos od 378,88 EUR od dana 16. kolovoza 2020.g. pa do isplate, na iznos od 166,58 EUR od dana 16. rujna 2020.g. pa do isplate, na iznos od 32,18 EUR od dana 16. listopada 2020.g. pa do isplate, na iznos od 62,07 EUR od dana 16. studenog 2020.g. pa do isplate, na iznos od 60,23 EUR od dana 16. prosinca 2020.g. pa do isplate, na iznos od 42,62 EUR od dana 16. siječnja 2021.g. pa do isplate, za razdoblje od 16. veljače 2016.g. do 31.12.2022.g. u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 1.1.2023.g. do 29.12.2023.g. u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište, određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena isplate, a za razdoblje od 30.12.2023. pa do isplate u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće pod točkom I. izreke.

III. Nalaže se tuženiku Opća bolnica Karlovac, Karlovac, Dr. Andrije Štampara 3, OIB 95156346215, da tužitelju ČM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak postupka u iznosu od 1.912,50 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 05. srpnja 2021. tužitelj navodi da je zaposlen kod tuženika na mjestu medicinske sestre te je razdoblju od 1.6.2016. do 31.12.2020. plaća tužitelja regulirana je, između ostalih propisa, odredbama Zakona o radu (NN 149/09; dalje: ZR/09), Zakona o radu (93/2014, 127/2017, 98/2019; dalje: ZR/14), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13, 96/15; dalje: KU/13), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, 35/19, 92/19; dalje: KU/18), Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12; dalje: TKU/12) te Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17, 47/2018 , 123/2019; dalje: TKU/17). Nadalje navodi da je dana 1.4.2020. stupio na snagu DODATAK III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 56/2020) kojim je u članku 2. reguliran način obračuna dodataka na prekovremeni rad.

Odredbe čl. 86. ZR/09 i čl. 94. ZR/14 propisuju da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Članak 51. KU/13 te članak 49. KU/18 propisuju da se radniku osnovna plaća uvećava za rad noću 40 %, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 % te za rad u drugoj smjeni 10 %, ako radnik radi u smjenskom radu ili turnusima. KU/13 u čl. 57. kao i KU/18 u čl. 55., Dodatak II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/2019) u čl. 21., propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću (sukladno popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak). KU/13 u čl.58. kao i KU/18 u čl. 56. kao i Dodatak II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/2019) u čl. 2.propisuju da će se radnicima u zdravstvu plaća uvećati s osnove položajnog dodatka za postotke utvrđene u popisu koji se sastavni dio navedenih odredbi kolektivnog ugovora. KU/18 čl. 58 propisano je da i ostali zdravstveni radnici ostvaruju dodatak na plaću zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi u iznosu od 4% od osnovne plaće, odnosno u iznosu od 8% temeljem čl. 24. Dodataka II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 92/2019). KU/13 čl. 60 propisuje da pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostvarili radni staž i to, s navršenih 20 do navršenih 29 godina 4%, s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8%, s navršenih 34 i više godina 10%. KU/13 u čl. 36. st.2. kao i KU/18 u čl. 34. st.2. propisuje da radniku čija narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosnom zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). ZR/09 u čl. 60 st.1. kao ZR/14 u čl. 81. propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.).

TKU/12 u čl.59 kao i TKU/17 u čl. 58. st.1. propisuju da ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, odnosno naknada u 100% iznosu njegove plaće u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje, kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu. Tužitelj ima pravo na navedene dodatke na plaću i to kumulativno, za posebne uvjete rada te iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi te položajni dodatak za sve odrađene sate uključujući i prekovremene sate. U utuženom razdoblju, dakle od 1.6.2016. do 1.4.2020. tuženik tužitelju nije obračunavao, odnosno nije pravilno obračunavao plaću i naknadu plaće uzimajući u obzir i njegovo pravo na gore navedene dodatke na plaću kao da se isti imaju obračunavati i na prekovremeni rad. Tužitelj je u razdoblju od 1.6.2016. do 1.4.2020. radio prekovremeno, a neki od tih prekovremenih sati čak nisu obračunati u platnim listama pa time niti plaćeni kao uvećanje osnove plaće.

Također, u utuženom razdoblju, tuženik tužitelju nije obračunavao dodatke s osnove rad u posebnih uvjeta rada, iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi, položaj i radni staž, na prekovremeni rad, a što je bio dužan kako je ranije opisano. Uz navedeno, tuženik je pogrešno obračunao i naknadu za korištenje godišnjeg odmora kao i eventualnog bolovanja tužitelja, a sve s obzirom da tužitelju, kako je ranije objašnjeno, u mjesecima prije korištenja godišnjeg u utuženom razdoblju. Samim time, tužitelj je uskraćen za puni iznos naknade za korištenje godišnjeg odmora, koja sukladno gore citiranim pravnim normama predstavlja prosjek njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavlja naknadu za rad). Na isti način tužitelju je uskraćeno i pravo na puni iznos naknade za privremenu odsutnost sa posla ili bolovanje do 42 dana, u utuženom razdoblju. Dakle, tužitelj tvrdi da mu nisu obračunati i isplaćeni dodatak za prekovremeni rad ostvaren u neradne dane, državni blagdan ili praznik koji padaju u radni dana (ponedjeljak – petak) te dodaci po osnovi posebnih uvjeta rada i odgovornosti za život i zdravlje ljudi za prekovremene sate rada pa je posljedično tome nastala i razlika u naknadi plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Također, u razdoblju od 1.6.2016.g. do 1.9.2020.g. tužitelju kao djelatniku u hitnoj ambulanti nije isplaćivan dodatak za hitne ambulante u visini od 20% do 1.9.2019.g., odnosno 23% nakon 1.9.2019.

Naime, Odjel za psihijatriju, Odjel za pedijatriju i Odjel za ginekologiju tuženika imaju hitni prijem međutim nisu organizirani unutar odjela Objedinjenog hitnog prijema, te medicinskim sestrama i tehničarima koji su radili na navedenim odjelima, usprkos činjenici da su radili na hitnom prijemu, nije priznavan dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada u iznosu od 20%, odnosno 23% nakon 1.9.2019.g., sve sukladno čl. 57. Radna mjesta II, III i IV vrste, točka 2. KU/13, odnosno čl. 55 KU/18 i Dodatak KU/18.

S obzirom na navedenom ovom tužbom tužitelj potražuje i isplatu razlike plaće na način da se obračuna koliku plaću bi tužitelj ostvario kada bi u razdoblju od 1.6.2016.g. do 1.9.2020.g. istome na plaću bili obračunati dodati s osnove posebnih uvjeta rada u iznosu od 20% do 1.9.2019.g. te 23% nakon 1.9.2019.g.

U prilog gornjim tvrdnjama govori i činjenica da je sami tuženik odlukom od 1.10.2020.g. izmijenio način obračuna dodatka za medicinske sestre i tehničare koji rade na hitnem bolničkom prijemu Odjela za psihijatriju, Odjela za pedijatriju i Odjela za ginekologiju.

2. Nakon provedenog vještačenja i zaprimanja očitovanja i obračuna tuženika tužitelj je podneskom od 11. studenog 2024. precizirao tužbeni zahtjev, sukladno nalazu vještaka, tako da traži isplatu u iznosu i s dospijećem kako je to navedeno u točki I. izreke, time da je sud dopustio preinaku tužbe jer je smatrao da je to svrsishodno za konačno rješenje za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku – Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023; dalje – ZPP), pri čemu se također ističe da tužitelj u tužbi nije ni postavio određeni zahtjev za isplatu već je isti iznos odredio tek nakon dostave nalaza sudskog vještaka.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu zahtjeva. Osim toga ističe prigovor zastare i prigovor promašene pasivne legitimacije obzirom je jedino Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom ovlaštena odrediti osnovicu za izračun plaće. Nadalje navodi da nisu ispunjene pretpostavke za povećanje osnovice za 2016. obzirom je sve do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama dana 29.12.2016. s primjenom od 1.1.2017., u primjeni bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini od 5.108,84 kn, prema Dodatku Sporazum o osnovici plaće u javnim službama od 13.05.2009.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja, izvršen je uvid u dokumentaciju uz tužbu na stranici 12-145, odgovor na tužbu na stranici 148-150, podneske tužitelja na stranici 152-154, 3112-3114, 3116-3118, podneske tuženika na stranici 157, 3115, dokumentaciju na stranici , nalaz i mišljenje na stranici 3100-3108.

5. Ocjenjujući izvedene dokaza sud je donio presudu kao u izreci.

6. Nesporno je da je tužitelj zaposlen kod tuženika na temelju Ugovora o radu na radnom mjestu medicinskog tehničara na odjelu psihijatrije.

7. Stoga, neosnovano tuženik prigovara pasivnoj legitimaciji obzirom se tuženik kao poslodavac nalazi u obvezi isplate plaće tužitelju kao svom radnik.

8. U odnosu na radnike u djelatnosti zdravstva, osim općeg propisa (Zakon o radu) u odnosu na utužena potraživanja s osnove dodataka na osnovnu plaću, mjerodavne su odredbe sklopljenih kolektivnih ugovora:

-Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 143/13, 96/15; dalje: KU/13)

-Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 29/18, 35/19, 92/19; dalje: KU/18)

-Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama

(Narodne novine broj 141/12; dalje: TKU/12)

-Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine broj 24/17, 47/2018 , 123/2019; dalje: TKU/17)

-Dodatak II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 92/2019)

-Dodatak III. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 56/2020) koji je stupio na snagu 1.4.2020.

9. Dakle, sporno je pripada li tužitelju i isplata dodataka na plaću i u odnosu na prekovremene sate, a radi se dakle o sljedećim dodacima na plaću:

- neisplaćene dodatke s osnova posebnih uvjeta rada na prekovremeni rad, a na način da mu se u razdoblju od 1. lipnja 2016. do 1. rujna 2019. obračuna dodatak u iznosu od 20% odnosno u razdoblju od 1. rujna 2019. pa nadalje u iznosu od 23%,

- neisplaćene dodatke s osnova odgovornosti za život i zdravlje ljudi na prekovremeni rad,

- na razliku naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad s osnove neisplaćenog u prethodnim točkama, s time

- da za razdoblje od 1. rujna 2019. do 31. siječnja 2021. tužitelj potražuje razliku plaće s osnova rada u preraspodijeljenom radnom vremenu (t. IV. tužbe).

10. U odnosu na dodatak za otežane uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi sud navodi kao slijedi.

11. Iz provedrenih dokaza proizlazi da odredba članka 51. stavka 1. KU 143/13., i čl. 49. st. 1. KU/2018 kojom je propisano da će se osnovna plaća radniku uvećati za 50% za prekovremeni rad, ne isključuje pravo na obračun i isplatu utuženih dodataka na plaću za otežane uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za prekovremene sate. Naime, KU 143/13 i KU/2018 daje tužitelju istodobno pravo na isplatu više različitih dodataka koji se međusobno ne isključuju pa tužitelju pripada pravo na isplatu svih dodataka zajedno s dodatkom za prekovremeni rad, odnosno pripada mu dodatak s osnova otežanih uvjeta rada od 25% temeljem čl. 57. KU/2013 i čl. 55. KU/2018, kao i dodatak zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi temeljem čl. 59.a Dodatka I Kolektivnom ugovoru NN 96/2015 i čl. 58. KU/2018.

12. Naime, niti iz jedne odredbe navedenih kolektivnih ugovora ne proizlazi da radniku utuženi dodaci po čl. 57. KU/2013 i čl. 55. KU/2018 i čl. 59.a Dodatka I Kolektivnom ugovoru NN 96/2015 i čl. 58. KU/2018. pripadaju samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada i uvećanje po osnovi otežanih uvjeta rada i iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi međusobno isključuju. Osim toga, isplata uvećane plaće za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljice na isplatu dodataka i za prekovremene sate rada jer tužiteljica i kada radi prekovremeno, također radi u svojstvu radnika koji radi u otežanim uvjetima rada u smislu odredbe članka 57. KU 143/13 i čl. 55. KU/2018 te u svojstvu radnika sa iznimnom odgovornošću za život i zdravlje ljudi u smislu odredbe čl. 59.a Dodatka I Kolektivnom ugovoru NN 96/2015 i čl. 58. KU/2018.

13. Osim toga posebno se ističe da je na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja je održana 9. prosinca 2019., VSRH zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu."

14. U situaciji kada je Vrhovni sud RH zauzeo izričito pravno shvaćanje da zdravstveni radnici, a tužitelj je nesporno zdravstveni radnik, imaju pravo kumulativno na uvećanje plaće za otežane tj. posebne uvjete rada i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje i pravo na te dodatke za sate ostvarene u prekovremenom ovo pravno shvaćanje VSRH primjenjivo je na ovaj predmetni spor jer je tužiteljica zdravstveni djelatnik i na nju se primjenjuju odredbe KU/2013 i Dodatka KU/2015, kao i KU/18 koji na identični način, kao i KU/2013 i Dodatak KU/2015, regulira pravo na ove dodatke.

15. Nastavno u odnosu na naknadu za prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane sud je utvrdio da je odredbom članka 86. ZR/09 te članka 94. ZR/14, propisano da se da za otežane uvjete rada prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koje je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

16. Odredbom članka 51. KU/13 i članka 49. KU/18 propisano je da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40 %, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10 % ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Za rad na dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravu na uvećanu plaću za 150%.

17. Člankom 52. KU/13 odnosno člankom 50. KU/18 propisano je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu.

18. Odredbom članka 51. stavka 8. i 9. KU/13 i članka 49. stavaka 9. i 10. KU/18 propisano je da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati te da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

19. Odredba članka 1. stavak 1. i 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj: 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11; dalje: Zakon o blagdanima) propisuje da se u dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi.

20. KU/2013 i KU/2018 reguliraju plaću radnika na način da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću time da osnovnu plaću radnika čini umnožak vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovna plaća djelatnika se prema odredbi članka 51. KU/2013 odnosno članka 49. KU/2018 uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad u drugoj smjeni 10% ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

21. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rad kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati što znači da se mjesečni fond radnih sati dobije umnoškom broja radnih sati s brojem radnih dana na nivou mjeseca pri čemu su očito blagdani i neradni dani isključeni iz tog umnoška.

22. Dakle iz citiranih odredbi proizlazi da prekovremeni rad predstavlja ostvareni rad iznad efektivnog mjesečnog fonda sati u koji ne ulaze dani blagdana. Navedeno proizlazi iz odredbe 51. stavka 8. i 9. KU/13 i članka 49. stavaka 9. i 10. KU/18 prema kojima je prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, odnosno na bazi 40-satnog radnog tjedna, s time da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Dakle, redovni mjesečni fond sati predstavlja umnožak radnih dana u mjesecu sa 8, iz čega proizlazi da se u taj fond sati ne ubrajaju dani blagdana, jer to nisu radni dani u smislu odredbe čl. 1. st. 2. Zakon o blagdanima, što znači da prekovremeni rad tužiteljice predstavlja rad ostvaren iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati u koji ne ulaze dani blagdana. Tuženik se pri tome neosnovano poziva na odredbu čl. 52. KU/13 odnosno čl. 50. KU/18 jer iako je tim odredbama definirana evidencija rada na blagdan i neradne dane kao redovni rad koji se ubraja u redovnu satnicu, to ne isključuje primjenu odredbe čl. 51. st. 8. i 9. KU/13 odnosno čl. 49. st. 9. i 10. KU/2018 prema kojima prekovremeni rad predstavlja rad ostvaren povrh redovnog rada, a u koji ne ulazi rad na dan blagdana i neradni dan.

23. Dakle, u situaciji kada radnik ne ostvari sate preko redovnog mjesečnog fonda sati definiranog čl. 51. st. 8. KU/13, odnosno čl. 49. st. 9. KU/2018 , njegov rad blagdanom odnosno neradnim danom evidentira se kao redovan rad i ubraja u redovnu satnicu sukladno čl. 52. KU/13,odnosno čl. 50. KU/18 , ali ukoliko takve sate ostvari oni se u smislu čl. čl. 51. st. 8. KU/13 čl. 49. st. 9. KU/2018 smatraju prekovremenim radom.

24. U odnosu na naknadu plaće za godišnji odmor sud ističe da je KU/13 u čl. 36. st.2. kao i KU/18 u čl. 34. st. 2. propisano da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječene mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Nadalje i Zakon o radu (Narodne novine broj 149/09) u čl. 60. st.1. i Zakon o radu (Narodne novine broj 93/14) u čl. 81. propisuje da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječene mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

25. Temeljem naprijed citiranih odredbi tužitelj ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječene mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, a koju plaću čini sve što je tužiteljici isplaćeno tj. i dodaci na plaću (za otežane uvjete rada, za iznimni odgovornost za život i zdravlje ljudi, za prekovremeni rad).

26. S obzirom na izloženu pravnu ocjenu spora, provedeno je financijsko vještačenje po Ručević vještačenja d.o.o. radi utvrđenja visine razlike bruto plaće tužitelja između plaće koju je primio i plaće koju je trebao primiti da mu je tuženik obračunao i isplatio uvećanje plaće sukladno 57. KU/2013 i čl. 55. KU/2018 i čl. 59. KU/13 i te čl. 59.a Dodatka I KU/15 i čl. 58. novog Kolektivnog ugovora( KU/18) za otežane uvjete rada i iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u prekovremenom radu, zatim utvrditi razliku naknade bruto plaće te za rad na blagdane i neradne dane- čl. 51. i čl. 52 KU/13 i čl. 49. i čl. 50. KU /18, te razliku bruto plaće s osnova naknade plaće za godišnji odmor sukladno čl. 36. st. 2. KU/13 i čl. 34. st.2. KU/18.9

30. Provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno je sljedeće:

- visina neisplaćene bruto plaće tužitelja za razdoblje od 1. rujna 2016. do 31. prosinca 2020. iznosi ukupno 1.911,22 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa); pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'ab' Tabele 1. iz nalaza, a odnosi se na:

- 1.002,47 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi posebnih uvjeta rada na redovne sate rada, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'r' Tabele 1 iz nalaza,

- 492,26 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi prekovremenog rada, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 't' Tabele 1 iz nalaza ,

- 75,48 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi dodatka za posebne uvjete rada na prekovremene sate rada, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'v' Tabele 1 iz nalaza ,

- 26,25 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto plaće po osnovi dodatka za odgovornosti za život i zdravlje ljudi na prekovremene sate rada, a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'x' Tabele 1 iz nalaza ,

- 314,76 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa) neisplaćene bruto naknade za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad (zbog prethodno neisplaćenih iznosa), a pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'z' Tabele 1 iz nalaza.

31. Zaključno se ukazuje na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1111/2020 od 22. travnja 2020. u kojoj je isti sud odgovorio na sva sporna pitanja vezana uz primjenu akata na kojima se temelji ova tužba, a iz kojih stavova proizlazi da je tužbeni zahtjev osnovan.

32. Sukladno odredbama čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

33. Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku.

34. S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju.

35.U odnosu na prigovor tuženika da tužitelj nije dokazao koliko je od ukupnog vremena proveo radeći u hitnoj ambulanti, budući je jasno da to nije bilo svakodnevno puno radno vrijeme valja navesti da je sudski vještak nalaz i mišljenje izradio sukladno podacima o radnom vremenu tužitelja koje je na spis predmeta dostavio upravo tuženik, dakle nalaz i mišljenje je izrađeno sukladno službenim podacima tuženika.

36. Slijedom svega navedenog presuđeno je kao u točki I. i točki II. izreke presude.

37. Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. ZPP te tužitelju koji je u cijelosti uspio postupku pripada naknada parničnog troška koji se sastoji od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22.; dalje – Tarifa).

38. Tužitelju pripada trošak zastupanja po punomoćniku kako slijedi: sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, trošak sastava podneska od 05. listopada 2023. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, trošak sastava podneska od 11. studenog 2024. u iznosu od 50,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 4. Tarife, trošak sastava podneska od 11. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja tužitelja na ročištima održanim dana 30. listopada 2023., 11. veljače 2025. i 14. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svako sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife. Tužitelju pripada i PDV na naprijed odmjerene troškove u iznosu od 312,50 EUR sukladno Tbr. 46. Tarife kao i trošak uplaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 350,00 EUR.

39. Dakle tužitelju pripadaju troškovi postupka u ukupnom iznosu od 1.912,50 EUR slijedom čega je odlučeno kao u toč. III. izreke.

U Karlovcu, 09. veljače 2024.

Sudac: Marijana Brajak Mateša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP). Ova Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st. t.3.) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. Zoran Vujasin, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Vujasin & partneri j.t.d., Zagreb

2. Opća bolnica Karlovac, Karlovac, Dr. Andrije Štampara 3