REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog GŽ, radi prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Čazma Klasa: 211-07/24-4/49963, Urbroj: 511-02-06-24-1 od 12.6.2024., nakon provedenog žurnog postupka i proglašenja presude dana 29.4.2025., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 30. travnja 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i ĐŽ, r. F, rođen **.**.1977. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., radnik, nezaposlen, neoženjen, 1 dijete, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 13. travnja 2024., u 18:00 sati, u mjestu Narta, upravljao teretnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka], vlasništvo ĐŽ, iz smjera grada Bjelovara u smjeru grada Čazme, kolnikom DC-43 i dolaskom do kućnog broja 152., započeo je radnju skretanja u lijevo na kolni ulaz kućnog broja 152., a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ne vodeći pri tom računa o smjeru kretanja i položaju vozila, uslijed čega je prednjim lijevim dijelom vozila udario u zadnji desni bočni dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala ĆŽ, a koja se kretala istim smjerom tj. iz smjera grada Bjelovara u smjeru grada Čazme, vršeći tom prilikom propisnu radnju pretjecanja teretnog automobila [registarska oznaka],

dakle, kao vozač u prometu na cesti vršio radnju vozilom radnju skretanja u lijevo, a da se nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, uslijed čega je izazvao prometnu nesreću,

pa je time počinio prekršaj iz članka 43. stavka 1. i 3. u vezi 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 180,00 EURA (sto osamdeset eura).

II Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana primitka pravomoćne presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu, ista će se na temelju članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 120,00 eura (sto dvadeset eura) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

III Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 41,93 eura (četrdeset jedan euro i devedeset tri centa), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA ČAZMA, obaveznim prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/24-4/49963, Urbroj: 511-02-06-24-1 od 12.6.2024., oglasila je okrivljenika krivim radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Na navedeni obavezni prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

4. Ispitani FŽ navodi da je u 18:00 sati, u mjestu Narta, upravljao teretnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] i kretao se u pravcu mjesta Čazma gdje je trebao u navedenom mjestu Narta iz dvorišta kuće preuzeti osobno vozilo koje je trebao prevesti na tzv. šlep službi odnosno teretnom vozilu kojim je upravljao. Obzirom da nije poznavao to naselje promašio je obiteljsku kuću odnosno dvorište gdje je trebao preuzeti vozilo i nastavio se kretati po prometnici pravocrtno tražeći neko drugo mjesto gdje bi mogao to teretno vozilo okrenuti i vratiti se unazad. Stoga je znatno usporio kretanje i prije mjesta gdje je odlučio skretati u lijevo napuštajući kolnik uključio je lijevi pokazivač smjera kako bi druge vozače obavijestio o svojoj namjeri. Stoga se na taj način sporo nastavio kretati po prometnici, pri čemu je izvjesno vrijeme prije skretanja u lijevo u lijevom vanjskom ogledalu vozila zapazio da se iza njega kreće drugo nepoznato vozilo. Kada je prišao do mjesta gdje je trebao skrenuti u lijevo i napustiti prometnicu provjerio je tzv. mrtvi kut i nije uočio vozilo sa svoje lijeve strane na lijevaj prometnoj traci. Stoga je započeo skretati u lijevo i kada je prednji lijevi kotač vozila bio na označenoj središnjoj liniji prometnice osjetio je udar u taj dio vozila i u nastavku primijetio nepoznati osobni automobil koji je slijetao s kolnika u lijevi putni jarak gdje je došlo do prevrtanja vozila na krov. Prvotno je bio u šoku zbog tog događaja te je odmah izašao iz vozila i prišao do unesrećenog vozila. Tamo je pomogao svim putnicima da napuste automobil koji je ostao okrenut na krov, tako da mu je poznato da su neke osobe zadobile tjelesne povrede. No kako teretnim vozilom nije napustio prometnu traku kojom se prethodno kretao dok je imao prethodno na istom vozilu uključen lijevi pokazivač smjera, ne smatra da je njegov način vožnje bio protupropisan i da je prouzročio ovu prometnu nesreću. Na kraju ističe da je u to predvečerje bilo nisko sunce i potencijalno je ono zalijepilo vozača koji se kretao iza njega da ne uoči njegov pokazivač smjera zbog čega je oštećena kasno i naglo krenula u pretjecanje, pa je u tom smislu došlo do nastupanja štetne posljedice. Stoga opreza radi poriče prekršaj u cijelosti.

5. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je u žurnom postupku ispitao oštećenu ĆŽ, nakon čega je izvršen uvid u izvješće, zapisnik o očevidu, dokumentaciju očevida te bolničke prijave.

6. Ispitana ĆŽ iskazuje da se navedene zgode kretala kroz mjesto Narta upravljajući osobnim automobilom [registarska oznaka] u pravcu Čazme time da se ispred nje kretalo nepoznato teretno vozilo kojim je upravljao okrivljenik, kako je kasnije utvrđeno. Predmetno vozilo se prvo kretalo nešto povećanom brzinom da bi u jednom trenutku to vozilo naglo usporilo i kretalo se znatno nižom brzinom od dopuštene za naseljeno mjesto. Prvotno je pratila to vozilo i kada je zaključila da ne mijenja pravac kretanja niti je na tom vozilu na stražnjem kraju uočila uključen pokazivač smjera, tada je odlučila obaviti pretjecanje tog vozila na dijelu prometnice gdje je to dopušteno i gdje su joj omogućavali uvjeti prometne situacije. Predmetno vozilo se i dalje kretalo vrlo sporo ispred nje središnjom linijom kolnika i prešla je na lijevu stranu kolnika i započela pretjecanje. Kada je prednjim dijelom vozila prošla uz prednji dio teretnog vozila nalazeći se i dalje na lijevoj strani kolnika držeći se sredine te prometne trake, osjetila je udar u stražnji desni bočni dio automobila kojim je upravljala. Uslijed tog udara je došlo do zanošenja vozila kojim je upravljala i nemogućnosti da ga kontrolira na prometnici te je sletjela u lijevi putni jarak gledano za pravac kretanja, nakon čega je došlo i do prevrtanja vozila na krov. U prometnoj nesreći ona i putnik u vozilu su zadobili tjelesne povrede. Time ističe da ona niti u jednom trenutku nije mijenjala pravac kretanja nalazeći se u fazi pretjecanja niti je imala za to razloga, a nije postojao razlog da stražnjim desnim krajem vozila zapne u prednji lijevi pneumatik tog teretnog vozila.

7. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik kritične zgode nalazio na naznačenoj lokaciji gdje je upravljao spornim osobnim vozilom kada je došlo do prometne nesreće.

8. Međutim, kao spornu okolnost predstavljala je činjenica da bi uzrok ovoj štetnoj posljedici bila nepropisna vožnja okrivljenika i to radnja skretanja u lijevo na kolni ulaz, kada se nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pri tom računa o smjeru kretanja i položaju vozila.

9. Na temelju svih provedenih dokaza, neupitno je utvrđeno da je okrivljenik ušao u sferu prekršaja za koji se tereti optužnim aktom.

10. Nakon što se okrivljenik izjasnio kako se ne smatra odgovornim za ovu štetnu posljedicu, u obrani je pojasnio da je predmetnim teretnim vozilom namjeravao skretati u lijevo i napustiti prometnicu kako bi se okrenuo u suprotnom smjeru obzirom da je promašio prethodno mjesto gdje je trebao skretati u dvorište jedne obiteljske kuće. To je bio razlog da znatno uspori vožnju kretanja nakon čega je uključio lijevi pokazivač smjera da ostale sudionike u prometu obavijesti o svojoj namjeri. U trenutku kada je namjeravao skretati u lijevo provjeravao je tzv. mrvi kut i sa svoje lijeve strane nije uočio nikakvo vozilo time da čak vozilom i to prednjom lijevom stranom nije prešao središnju liniju kolnika na lijevu prometnu traku, kada je došlo do naleta osobnog vozila na teretnim automobil, pa stoga smatra da njegov način vožnje nije bio protupropisan niti je bio u uzročnoj vezi sa nastalom štetnom posljedicom.

11. Međutim, istaknute navode okrivljenika u obrani doista nije potvrdila i potkrijepila sama oštećena ĆŽ koja jasno ističe da se izvjesno vrijeme osobnim automobilom kretala upravo iza teretnog vozila kojim je upravljao okrivljenik i potvrđuje da se to teretno vozio kretalo iznimno sporo, ali na njemu nije zapazila uključen lijevi pokazivač smjera. Obzirom na to odlučila se obaviti pretjecanje tog teretnog vozila na mjestu gdje je bilo dopušteno. U trenutku dok se nalazila u fazi pretjecanja te je prednjim dijelom vozila kojim je upravljala već prošla uz prednji dio teretnog automobila, tada je osjetila udar u stražnji desni bočni dio automobila, nakon čega je došlo do zanošenja vozila i nemogućnosti da ga kontrolira i potom je sletjela u lijevi putni jarak gdje se vozilo prevrnulo na krov. Na kraju ističe kako ona nije imala razlog i potrebu da mijenja pravac kretanja dok se nalazila u fazi pretjecanja i nije moglo doći do toga da ona stražnjim desnim krajem vozila udari u prednji lijevi pneumatik navedenog teretnog automobila.

12. Obzirom na oprečnost tvrdnji okrivljenika i same oštećene svakako se uzrok nastupanja nesreće mogao utvrditi isključivo prema postojećim materijalnim tragovima koji nedvojbeno ukazuju na način kretanja sudionika navedene prometne nesreće. Pod time se podrazumijevaju materijalni tragovi zaostali na kolniku, ali isto tako i tragovi koji se odnose na izgled i lokaciju oštećenja svakog vozila koje je sudjelovalo u samom događaju.

13. Tako je u spomenutom izvješću službena osoba jasno naznačila da je u danoj situaciji okrivljenik bio sudionik u prometu navedenim vozilom, u kojoj prometnoj situaciji je obavljao skretanje u lijevo na kolni ulaz, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ne vodeći pri tom računa o smjeru kretanja i položaju vozila, što je dovelo do nastupanja štetne posljedice.

14. Nadalje, u samom zapisniku o očevidu uviđa da je do prometne nesreće došlo u naseljenom mjestu u dnevnim uvjetima vožnje na kolniku gdje se promet odvija u oba smjera te su odvojene prometne trake i kolnik je ukupne širine 6 m, a ograničenje brzine je 60 km/h. Nakon toga se spominju sudionici prometne nesreće i vozila kojima su upravljali te oštećenja nastala na svakom vozilu. Tako proizlazi da je okrivljenik upravljao teretnim automobilom [registarska oznaka] dok je oštećena upravljala osobnim vozilom [registarska oznaka]. Dalje se jasno ističe da je spomenuto teretno vozilo oštećeno na prednjem lijevom dijelu u predjelu kotača sa veznim dijelovima dok je naznačeno osobno vozilo potpuno uništeno, jer su oštećenja nastala na cijelom vozilu. I na kraju se spominju ostali materijalni tragovi s mjesta nesreće i to tragovi otpale plastike i stakla s navedenog osobnog automobila, a posebno je fiksiran trag pneumatika osobnog automobila [registarska oznaka].

15. Prema dokumentaciji očevida i situacijskom planu uviđa se lokacija nastupanja prometne nesreće i radi se o blagom lijevom zavoju gledano za pravac kretanja oba vozila te je razvidno da su bili idealni uvjeti za vožnju obzirom na iznimnu vidljivost i suh kolnika. Prvotno se uočava položaj zaustavljenog teretnog vozila [registarska oznaka] gdje je lijevi prednji pneumatik tog vozila tik uz središnju liniju kolnika, a osobni automobil kojim je upravljala oštećena zaustavljen je okrenut na krov izvan prometnice na putnom mostu sa sjeverne strane prometnice i to na izvjesnoj udaljenosti ispred spomenutog teretnog vozila. Upravo na navedenom osobnom automobilu jasno su vidljiva teža oštećenja sa svih strana, uslijed čega je vozilo neupotrebljivo za vožnju.

16. Usprkos spomenutim oštećenjima osobnog automobila, jedno od njih ukazuje na način nastupanja prometne nesreće, ako se to oštećenje usporedi sa nastalim oštećenjem na teretnom automobilu kojim je upravljao okrivljenik. Naime, u dokumentaciji očevida iznimno se dobro primjećuje oštećenje naplatka stražnjeg desnog kotača navedenog osobnog vozila i iznad njega u predjelu blatobrana gdje je došlo do drobljenja lima, a koja oštećenja na tim dijelovima vozila nisu mogla nastati zbog slijetanja u putni jarak, pa čak niti prilikom prevrtanja vozila na krov. To hoće reći da su navedena oštećenja nužno nastala prilikom primarnog dodira sa navedenim teretnim automobilom. S druge strane, na navedenom teretnom automobilu kojim je upravljao okrivljenik vidljive su strugotine o lijevoj strani prednjeg odbojnika vozila kao i strugotine na prednjem lijevom pneumatiku. Iz toga se zaključuje da su navedeni dijelovi vozila bili u primarnom dodiru, nakon čega je došlo do destabilizacije osobnog vozila i njegovog slijetanja s prometnice u putni jarak. Upravo u tom smislu nisu prihvatljivi navodi obrane okrivljenika o tome da je oštećena obavljajući radnju pretjecanja pokušala naglo vratiti se na desnu stranu kolnika te da je time stražnjim desnim bočnim dijelom vozila zapela u prednji lijevi pneumatik teretnog automobila kojim je on upravljao. Kod toga treba prvotno istaknuti da oštećena nije imala nikakav razlog za takvu reakciju vozilom obzirom da je imala potpuno dovoljno slobodnog prostora na kolniku da primjereno dovrši radnju pretjecanja, posebno kada se teretno vozilo koje pretječe kretalo iznimno sporo. S druge strane, okrivljenik ionako ne spori činjenicu da je upravo na tom mjestu namjeravao skretati u lijevo radi napuštanja kolnika. Ipak, preostali materijalni tragovi koji su fiksirani na licu mjesta te su jasno vidljivi u dokumentaciji očevida odnosno skici prometne nesreće upravo govore u prilog tome da se oštećena vozilom kretala pravilno i da je svakako bila u fazi pretjecanja nalazeći se na lijevoj strani kolnika kada se tek okrivljenik odlučio na obavljanje radnje skretanja u lijevo. Naime, predmetni materijalni trag se odnosi na vožnju pneumatika osobnog automobila, pri čemu je trag lijevog pneumatika potpuno na lijevom rubu kolnika, nakon čega se isti trag nastavlja izvan prometnice na mekanoj površini. Prvi dio navedenog trag se nalazi upravo tik uz prednji dio teretnog automobila, čiji prednji kraj je također uz samu središnju liniju kolnika. Dakle, ovi tragovi sa potpunom sigurnošću ukazuju kako je oštećena prva započela radnju u prometu i već se vozilom nalazila u fazi pretjecanja, tako da je okrivljenik svakako bio u obvezi odgoditi poduzimanje radnje skretanja u lijevo dok oštećena ne dovrši radnju koju je prva započela, kod čega nije odlučujuće da li se na teretnom automobilu nalazio prethodno već uključen lijevi pokazivač smjera. Vezano za to treba istaknuti da nije dovoljno uvjerljivo kako oštećena ne bi uočila izvjesnim praćenjem ovog teretnog automobila uključen lijevi pokazivač smjera, a posebno da bi se u takvoj situaciji ujedno odlučila na obavljanje radnje pretjecanja, jer bi to bilo potencijalno iznimno opasno. Time naprijed spomenuti dokazi govore u prilog zaključku da se oštećena vozilom kretala pravocrtno sredinom lijeve prometne trake u fazi pretjecanja, dok je okrivljenik istovremeno prednju lijevu stranu teretnog vozila kojim je upravljao doveo do središnje linije kolnika u namjeri skretanja u lijevo te je time prednjim lijevim pneumatikom zapeo u stražnji desni pneumatik navedenog osobnog automobila, zbog čega je ovo vozilo destabilizirano te ga vozač nije mogao više kontrolirati na prometnici i došlo je do prevrtanja osobnog vozila na krov. Iako je nakon prometne nesreće položaj teretnog automobila takav da se ono nalazi u potpunosti na desnoj prometnoj traci kojom se prethodno i kretalo, kod čega je prednji lijevi dio vozila s pneumatikom tik na središnjoj liniji kolnika, svakako treba napomenuti da je zbog primarnog dodira ovih vozila teretni automobil nužno morao biti pomjeren u desno gdje je potom i zaustavljen, jer u protivnom ne bi niti došlo do sraza ovih vozila. Kada je tome tako, onda nisu dovoljno uvjerljivi i smisleni navodi obrane okrivljenika o tome da se on na siguran način uvjerio kako može izvršiti radnju skretanja u lijevo, kod čega je prethodno provjerio prometnu situaciju iza sebe i posebno tzv. mrtvi kut. Za slučaj da je na takav jasan i oprezan način postupio okrivljenik, tada bi nužno morao iza sebe sa svoje lijeve strane uočiti navedeno vozilo kojim je upravljala oštećena, jer se ono neupitno tamo nalazilo, na što ukazuju naprijed spomenuti materijalni tragovi vožnje tog osobnog vozila.

17. Time je u svakom slučaju okrivljenik opisanom radnjom skretanja u lijevo izazvao nastupanje štetne posljedice, tako da je način vožnje okrivljenika bio protupropisan te je predstavljao jedini i direktan uzrok nastaloj štetnoj posljedici.

18. Nastavno uvidom u bolničke prijave uviđa se da su neposredno nakon nesreće okrivljenik te oštećena i AŽ pregledani od strane ovlaštenog liječnika u Općoj bolnici Bjelovar, kojom prilikom su dijagnosticirane tjelesne povrede gdje je okrivljenik zadobio nategnuće kičme i vratne muskulature, dok je oštećena zadobila višestruka natučenja ključne kosti, trbuha, ruke i desnog zgloba, putnik u osobnom vozilu AŽ natučenje lijevog prsišta, kao i prijelom 4. i 6. rebra lijevo, što znači da je u ovom događaju nastupila ujedno i neimovinska šteta.

19. Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, potpuno je sigurno utvrđeno da je okrivljenik ušao u sferu prekršaja za koji se tereti, pa ga je sud oglasio krivim te mu je izrečena blaža novčana kazna od zakonom propisane.

20. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da nije zaposlen te do sada kao dugogodišnji vozač nije činio prekršaje iz oblasti prometa. Također se prema okolnostima prometne situacije svakako može zaključiti da je prekršaj počinjen nehajnim oblikom krivnje i to samo zbog neopreznosti i pogrešne procijene prometne situacije vozača, pa uzevši u obzir sve olakotne okolnosti u zbiru, bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja kazne. Time je izrečena novčana kazna primjerena osobnim svojstvima okrivljenika, težini prekršaja kao i stupnju krivnje te nastaloj šteti, pa je dostatna da utječe na njegovu svijest i buduću oprezniju i sigurniju vožnju te poštivanje prometnih propisa, kako bi se izbjeglo daljnje kršenje prometne discipline, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne i generalne prevencije.

21. Međutim, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

22. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, kao i stvarni trošak koji se odnosi na izradu skice lica mjesta i fotoelaborata, te putni trošak svjedoka od Ivanić Grada do Bjelovara i nazad, koji iznos predstavlja cijenu autobusne karte ovlaštenog prijevoznika, jer je radno sposobna osoba i može platiti navedeni iznos troškova postupka, bez da tako ugrozi vlastito uzdržavanje ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 30. travnja 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga