REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Dršćevka 1, 52000 Pazin

Ovr-23/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Tamari Lakoseljac Benčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja MIRE OBLAKA, Crveni Vrh, Umag, Alberi 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Bilić Komparić, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Goran Veljović, Merima Ibrahimović, Ivana Bilić Komparić, Vladimir Veljović i Alan Alagić, Pula, protiv protivnika osiguranja ADŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Aleksandar Puh, odvjetnik u Puli, radi određivanja privremene mjere, 30. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja na prijenos poslovnog udjela u društvu GOLF STANCIJA d.o.o., OIB: 33768620483, EUID [europski jedinstveni broj subjekta]. 130119344 koji je upisan u sudski registar Trgovačkog suda u Pazinu pod MBS: [matični broj subjekta] u nominalnom iznosu od 670,00 eura predlagatelju osiguranja MIRI OBLAKU, OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da protivnik osiguranja podijeli poslovni udio u nominalnom iznosu od 2.250,00 eura upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2. tako da nastanu dva udjela i to jedan udio nominalnog iznosa od 670,00 eura u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2.1 i drugi udio nominalnog iznosa od 1.580,00 eura u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2.2., te da potom prenese AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], poslovni udio u nominalnom iznosu od 670,00 eura u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2.1., a sve to u zakonom propisanom obliku,

određuje se

privremena mjera

I. kojom se zabranjuje ADŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da otuđi i/ili optereti i/ili izmijeni poslovni udio u nominalnom iznosu od 2.250,00 eura upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2. i/ili donese odluku o izmijeni društvenog ugovora u dijelu koji se odnosi na temeljni kapital, poslovne udjele, te prava i obveze koja proizlaze iz poslovnih udjela, sve u trgovačkom društvu GOLF STANCIJA d.o.o., OIB: 33768620483, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu pod brojem EUID [europski jedinstveni broj subjekta]. 130119344, MBS [matični broj subjekta].

II. Društvo GOLF STANCIJA d.o.o., OIB: 33768620483, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu pod brojem EUID [europski jedinstveni broj subjekta]. 130119344, MBS [matični broj subjekta] izvršiti će upis zabilježbe iz točke I. izreke ovog rješenja u knjizi poslovnih udjela.

III. Sudski registar Trgovačkog suda u Pazinu izvršiti će upis zabilježbe iz točke

I. izreke ovog rješenja.

IV. Ova privremena mjera trajat će do proteka roka od 30 dana od nastupanja uvjeta za ovrhu.

V. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja nadoknadi trošak postupka osiguranja u iznosu od 56.581,81 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana donošenja rješenja o osiguranju (25. travnja 2025.) do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotnih poena.

Obrazloženje

1. Kod ovoga je suda pokrenut parnični postupak tužitelja AD iz [adresa], protiv tuženika ADŠ, iz [adresa], radi ispunjenja, prijenosa poslovnih udjela, koja tužba je zaprimljena kod ovoga suda pod posl. br. P-204/2024. U tužbi je tužitelj, kao predlagatelj osiguranja, protiv tuženika, kao protivnika osiguranja podnio prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Postupak po prijedlogu za određivanjem privremene mjere je razdvojen, te je po navedenom prijedlogu, nastavljeno postupanje pod posl. br. Ovr-17/2024.

2. U prijedlogu za određivanjem privremene mjere se navodi da je člankom 346. Ovršnog zakona propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari. Odredba članka 344. stavka 2. i 3. da se primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine. A odredba članka 344 st.2. da propisuje da predlagatelj ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a svakako da se smatra da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (članka 344.st.3.).

3. Vjerojatnost nenovčane tražbine da je vidljiva iz samog članka 8. „Ugovora o osnivanju tajnog društva“. Nadalje, predlagatelj da je pisanim putem pozvao protustranku na ispunjenje, međutim isti da se na takav poziv jednostavno oglušio. Napominje da je „Ugovor o osnivanju tajnog društva“ potpisan (zaključen) 26.04.2022., dakle nakon što je na snagu stupila novela Zakona o trgovačkim društvima (NN br. 40/19). Stoga da vjerojatnost nenovčane tražbine proizlazi iz pisanih isprava koje se prilažu uz tužbu.

4. Što se tiče posebne opasnosti, tu se napominje da provedbom privremene mjere za protivnika osiguranja neće nastati nikakva šteta, jer da je predložena privremena mjera isključivo privremenog karaktera i da se njome ne zadire u imovinu tuženika (njegova imovina se niti ne umanjuje a niti otuđuje). Ukoliko protivnik osiguranja ne bi imao namjeru otuđiti ili opteretiti ili izmijeniti poslovne udjele, tada da njemu ne bi niti nastala nikakva šteta. U suprotnome, ukoliko bi protivnik osiguranja imao namjeru raspolagati poslovnim udjelima, koji su predmetom ovog prijedloga, tada da se privremena mjera ukazuje opravdanom.

5. Tomu svemu da treba nadodati i okolnost da je protivnik osiguranja švicarski državljanin, pa da se u smislu članka 344. st. 3. Ovršnog zakona smatra da postoji opasnost iz članka 344. st. 1. Ovršnog zakona.

6. Međutim, ne umanjujući argumente iz prethodne točke, predlagatelj osiguranja ipak (opreza radi) napominje da postoji i opasnost da bi protivnik osiguranja bez predložene mjere mogao spriječiti i znatno otežati ostvarivanje tražbine, jer da je već jednostranom izmjenom izmijenio temeljeni kapital društva GOLF STANCIJA d.o.o., i da ne postoji nikakva zapreka da protivnik osiguranja izvrši bilo kakvu daljnju promjenu glede poslovnih udjela društva GOLF STANCIJA d.o.o., obzirom da bi na taj način mogao praktički „istisnuti“ predlagatelja osiguranja iz navedenog društva.

7. „Ugovorom o osnivanju tajnog društva“ od 26. travnja 2022., u članku 2. st. 2. da je jasno propisano da udio predlagatelja osiguranja u društvu GOLF STANCIJA d.o.o. predstavlja jedan poslovni udio u nominalnom iznosu od 5.100,00 kuna, a što da u naravi predstavlja 25,5% temeljenog kapitala društva GOLF STANCIJA d.o.o. To da u praksi znači da protivnik osiguranja u društvu GOLF STANCIJA d.o.o. nema tročetvrtinsku većinu koja je potrebna za donošenje kvalificiranih skupštinskih odluka.

8. Ukoliko protivnik osiguranja primjerice poveća temeljeni kapital društva GOLF STANCIJA d.o.o., predlagatelja osiguranja da se izlaže riziku da ne može ostvariti svoju tražbinu, jer u tom slučaju 5.100,00 kuna temeljnog kapitala neće nikada više odgovarati 25,5% temeljenog kapitala društva GOLF STANCIJA d.o.o., te će izgubiti upravo tu vrijednost koji daju poslovni udjeli koji predstavljaju tzv. “kontrolni paket“. Upravo jer da je protivnik osiguranja izvršio izmjene društvenog ugovora kao i zakonskih zastupnika društva GOLF STANCIJA d.o.o. dana 15. svibnja 2024., bez prethodnog usuglašavanja s predlagateljem osiguranja, te da je čak štoviše i smijenio predlagatelja osiguranja s mjesta člana uprave bez ikakvog obrazloženja, što da predstavlja opasnost da bi protivnik osiguranja jednostrano mogao dalje vršiti statusne promjene nad društvom GOLF STANCIJA d.o.o. i time spriječiti predlagatelja osiguranja u ostvarivanju njegove nenovčane tražbine.

9. Slijedom svega navedenoga predlaže se da sud usvoji privremenu mjeru sadržaja kao u izreci.

10. Rješenjem posl. broj Ovr-17/2024-7 od 21. kolovoza 2024. prijedlog za određivanjem privremene mjere je vraćen predlagatelju osiguranja na ispravak, jer u prijedlogu nije bila označena tražbina čije se osiguranje traži, što je predlagatelj osiguranja ispravio podneskom od 26. kolovoza 2024.

11. Prijedlog predlagatelja osiguranja je dostavljen na očitovanje protivniku osiguranja koji se u cijelosti usprotivio prijedlogu predlagatelja osiguranja za donošenjem privremene mjere budući isti smatra u cijelosti neosnovanim.

12. Naveo je da je odredbom čl. 346. Ovršnog zakona propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pa da se privremena mjera uvijek određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili (odnosno) kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

13. Dakle, na predlagatelju osiguranja da je teret dokazivanja vjerojatnosti kako postojanja novčane tražbine (objektivna pretpostavka) tako i postojanja opasnosti da bi bez takve mjere tuženik kao protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (subjektivna pretpostavka).

14. Predlagatelj osiguranja da u svom prijedlogu ne obrazlaže niti navodi koje bi to radnje protivnik osiguranja poduzeo radi sprječavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja njegove tražbine, a upravo da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da je protivnik osiguranja konkretnim radnjama pokušao onemogućiti ostvarenje njegove (hipotetske) tražbine.

15. Dapače, predlagatelj osiguranja da ni na koji način nije ukazao na konkretne radnje tuženika niti na te radnje upućuje u prijedlogu za određivanje privremene mjere, niti da je dokazao da bi tuženik privremenom mjerom trpio samo neznatnu štetu i da se ne može zaključiti da je vjerojatno kako bi tuženik imao namjeru otuđiti ili opteretiti ili izmijeniti poslovne udjele ili donijeti odluku o izmjeni društvenog ugovora a bez ove, kumulativno propisane pretpostavke ne postoje uvjeti da sud odredi predloženu privremenu mjeru zabrane protivniku osiguranja otuđiti ili opteretiti ili izmijeniti poslovne udjele.

16. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere da je kvalificirana kao subjektivna opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili bi mogao poduzeti ugrožavajuću radnju. Pored toga, predlagatelj osiguranja da mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se očitovala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Iz toga proizlazi da za određivanje privremene mjere nije dovoljno postojanje tzv. objektivne opasnosti već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu predlagateljeve tražbine.

17. Opasnost u smislu čl. 344. Ovršnog zakona da znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja svjesno poduzetih radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One da moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud da mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njemu. To da, primjerice, znači da se ne može smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnom već samo zbog toga što hipotetski protivnik osiguranja-dužnik prodaje svoju nekretninu ako ta prodaja nije poduzeta radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine.

18. Rješenje o prijedlogu za određivanje privremene mjere da mora biti obrazloženo, a obrazloženje da mora biti sastavljeno u skladu s čl. 338. st. 4. ZPP-a kojim je propisano da će u obrazloženju sud sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud da će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto, te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

19. Primjenjujući ovu odredbu na odgovarajući način i na postupak izdavanja privremene mjere, prvostupanjski sud da treba ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti iz čl. 344. st. 1. OZ-a za izdavanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja na način da ocijeni dokaze koji su priloženi uz prijedlog, da razloge zbog kojih je neke prihvatio ili nije prihvatio te od kojeg su značenja isti za primjenu konkretne odredbe materijalnog prava koje je primijenio odlučujući o zahtjevu predlagatelja uz navođenje mjerodavne zakonske odredbe.

20. Cilj određivanja privremene mjere, pa tako i u konkretnom slučaju, da je privremeno uređivanje odnosa između stranaka do pravomoćnog okončanja postupka ili do drugačije odluke suda.

21. Okolnost da protivnik osiguranja nije odgovorio na poziv predlagatelja osiguranja da također ne ukazuje na postojanje vjerojatnosti o poduzimanju radnje koja bi imala za posljedicu sprječavanje ili znatno otežavanje naplate tražbine jer u konačnici stranke ovog postupka i ne moraju imati komunikaciju izvan institucionalnog okvira.

22. Naime, stranka, predlagatelj osiguranja, koja bi morala činjenice učiniti vjerojatnima (kako to proizlazi iz odredbe čl. 344. OZ-a) mora navesti te činjenice i ponuditi za njih toliko dokaza da bi sud stekao potrebni stupanj uvjerenosti koji se naziva vjerojatnošću.

23. Protivnik osiguranja, nadalje ističe da se na temelju odredaba čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona, radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Također ističe da je protivnik osiguranja državljanin Švicarske konfederacije, a ako se tražbina ima ostvariti u nekoj od država članica Europske unije, kao i Švicarskoj Konfederaciji koja je potpisnica Sporazuma o pridruživanju Ugovoru o funkcioniranju Europske unije („Službeni list Europske unije L 115/49“ 9. svibnja 2009. - dalje: UFEU), primjena te odredbe, o inozemstvu iz Ovršnog zakona da je protivna zabrani diskriminacije iz odredbe članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj na temelju Ugovora o pristupanju Europskoj uniji („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 2/2012., 5/2013. i 9/2013.), u bitnom slično Žs Split, Gž Ovr-710/2022-2 od 18. travnja 2024.

24. Sudovi u Republici Hrvatskoj da su dužni nakon 1. srpnja 2013. izravno primijeniti tu ugovornu odredbu iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, bez obzira na sadržaj nacionalnog zakona, te da je riječ o hijerarhijski nadređenom izvoru prava, neovisno čak o vremenu pokretanja postupka. Odredba članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije da propisuje zabranu svake nacionalne diskriminacije na temelju državljanstva; ovlaštenici zabrane diskriminacije da nisu samo fizičke, nego i pravne osobe koje imaju pripadnost neke države članice. Prema stajalištu Suda Europske unije, zabrana diskriminacije po osnovi državljanstva iz članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije da predstavlja izraz općeg načela jednakosti kao jednog od općih načela prava Europske unije.

25. Dakle, da bi se opasnost kao uvjet za određivanje privremene mjere mogla presumirati u smislu odredbe članka 344. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. OZ-a, predlagatelj osiguranja bi morao učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja ima imovinu na kojoj bi se imala provesti ovrha u inozemstvu te da protivnik osiguranja u vrijeme kad će se protiv njega moći tražiti ovrha u zemlji neće imati imovinu iz koje bi se tražbina mogla namiriti.

26. Odnosno, čak i kada je protivnik osiguranja osoba s prebivalištem u inozemstvu i da bi se zato tražbina predlagatelja osiguranja imala ostvariti u inozemstvu, u situaciji kada protivnik osiguranja osoba koja ima prebivalište [adresa] (kao što je to u ovom konkretnom slučaju riječ), da treba imati u vidu da je riječ o jedinstvenom pravnom poretku.

27. U takvoj situaciji protivnik osiguranja koji ima prebivalište u inozemstvu da bi se doveo u nepovoljniji pravni položaj u odnosu na osobe koje imaju prebivalište u [adresa], što da bi bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

28. Protivnik osiguranja ističe kako prihvaćanjem predložene privremene mjere protivniku osiguranja nastaje značajna šteta u vidu troškova ovog postupka (ukupno po troškovniku predlagatelja osiguranja više od 20.000,00 EUR-a uvećano za sudske pristojbe) koji troškovi ne ovise o uspjehu u sporu koji se vodi pod posl. brojem P- 204/2024, pa da je jasno da predloženom mjerom protivnik osiguranja ne bi pretrpio samo neznatnu štetu.

29. Predlagatelj osiguranja da predlaže da ova privremena mjera traje do proteka roka od 30 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu, te da što se tiče vremena za koje se određuje privremena mjera ono da se u konkretnom slučaju može odrediti samo u odnosu na pokrenutu parnicu i najkasnije do proteka roka od petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu nakon pravomoćnog završetka te parnice. Vrijeme za koje se privremena mjera određuje, da može trajati najduže do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu, kako je propisano u članku 337. stavku 2. Ovršnog zakona koji se primjenjuje na temelju članka 355. Ovršnog zakona.

30. Slijedom navedenog, a budući da predlagatelj osiguranja nije isticao činjenice o tome da će protivnik osiguranja bez određivanja privremene mjere spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, nije učinjena vjerojatnom niti jedna od pretpostavki iz članka 344. Ovršnog zakona koje moraju pak biti (kumulativno) ispunjene da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru pa protivnik osiguranja predlaže da Trgovački sud u Pazinu odbije prijedlog radi određivanja privremene mjere te naloži predlagatelju osiguranja da nadoknadi protivniku osiguranja trošak postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od odlučivanja do isplate.

31. Rješenjem posl. broj Ovr-17/2024-15 od 25. rujna 2024. odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere.

32. Po žalbi predlagatelja osiguranja, prvostupanjsko rješenje posl. broj Ovr- 17/2024-15 od 25. rujna 2024. je ukinuto od strane Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske rješenjem posl. broj Pž-4084/2024-4 od 14. studenog 2024., i vraćeno na ponovni postupak.

33. U ponovljenom postupku je sud održao ročište s obzirom na navode protivnika osiguranja da su stranke zaključenjem Aneksa Ugovora o osnivanju tajnog društva od 26. travnja 2022. stavili izvan snage odredbu čl. 8. Ugovora o osnivanju tajnog društva. Na ročištu održanom 16. travnja 2025., predlagatelj osiguranja je naveo da u cijelosti ostaje kod prijedloga za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, te je ukazao da je upravo protivnik osiguranja skupština društva temeljem odredbi ZTD-a, te da je kao takav ovlašten samostalno donijeti odluku o podijeli poslovnog udjela. Vezano uz dostavljeni Aneks je istaknuo kako iz istog proizlazi da se određene odredbe sklopljenog ugovora o osnivanju tajnog društva ne primjenjuju uzevši u obzir aspekt sigurnosnog jamstva predlagatelja osiguranja, te da iz Aneksa jasno proizlazi da Ugovor nije stavljen van snage već da i dalje obvezuje potpisnike, te čak predviđa trenutak kada bi se poslovni udjeli trebali vratiti protivniku osiguranja. Posebno se ukazuje da iz Ugovora o osnivanju tajnog društva proizlazi da pravo na prijenos udjela predstavlja naknadu za dotadašnji rad predlagatelja, a da se osiguranje odnosi na drugi odnos koji proizlazi iz menadžerskog ugovora.

34. Protivnik osiguranja je u cijelosti ostao kod odgovora na prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, te je istaknuo kako predlagatelj osiguranja temelji svoj prijedlog za osiguranje isključivo na čl. 8. Ugovora o tajnom društvu, kojom prilikom da uz podnošenje navedenog prijedloga nije dostavio predmetni Aneks već da ga je pokušao prikriti. Na navedeno da ukazuje i VTS RH u ukidbenom rješenju iz kojeg da je vidljivo kako je isključivo sadržaj odredbe čl. 8. st. 2. Ugovora o osnivanju tajnog društva, osnova za ocjenu postojanja vjerojatnosti tražbine Predlagatelja osiguranja. Upravo iz navedenog Aneksa, a sukladno stavu VTS RH da se vidi kako su stranke suglasno ugovorile neprimjenu čl. 8. Ugovora o osnivanju tajnog društva, te da sukladno stavu VTS RH uopće nema vjerojatnosti nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja.

35. U ponovljenom postupku je izvršen uvid u svu dokumentaciju priloženu u spisu, te u predmet P-279/2024.

36. Prijedlogom za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja traži osiguranje nenovčane tražbine na prijenos poslovnog udjela u društvu GOLF STANCIJA d.o.o., koji je upisan u sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu pod MBS: [matični broj subjekta] u nominalnom iznosu od 670,00 eura, na način da protivnik osiguranja (tuženik) podijeli poslovni udio u nominalnom iznosu od 2.250,00 eura upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2. tako da nastanu dva udjela i to jedan udio nominalnog iznosa od 670,00 eura u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2.1 i drugi udio nominalnog iznosa od 1.580,00 eura u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2.2., te da potom prenese AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], poslovni udio u nominalnom iznosu od 670,00 eura u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2.1., a sve to u zakonom propisanom obliku, te da se odredi privremena mjera kojom se zabranjuje ADŠ, otuđiti ili opteretiti poslovni udio u nominalnom iznosu od 2.250,00 eura upisanog u knjizi poslovnih udjela pod rednim brojem 2. i/ili da donese odluku o izmijeni društvenog ugovora u dijelu koji se odnosi na temeljni kapital, poslovne udjele, te prava i obveze koja proizlaze iz poslovnih udjela, sve u trgovačkom društvu GOLF STANCIJA d.o.o., OIB: 33768620483, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu pod brojem EUID [europski jedinstveni broj subjekta]. 130119344, MBS [matični broj subjekta]. To sve iz razloga što je predlagatelj osiguranja s protivnikom osiguranja zaključio Ugovor o osnivanju tajnog društva 26. travnja 2022., na temelju kojega da je predlagatelj osiguranja tajni član društva, koji da kao tajni član sudjeluje u odlučivanju u omjeru od 30%.

37. Svrha osiguranja tražbina mjerama osiguranja je sprječavanje štetnih posljedica koje za vjerovnika (predlagatelja osiguranja) mogu nastati zbog nemogućnosti provedbe ovrhe njegove tražbine, kada za to stekne uvjete. Zbog vremenskog razdoblja od isticanja zahtjeva do pružanja pravne zaštite ugroženom ili povrijeđenom pravu ovlaštenika te do ovršnosti odluke o njihovom zahtjevu, vjerovnici imaju mogućnost svoje pravo ostvarivati u postupku osiguranja privremenim mjerama.

38. Člankom 346. st. 1. i st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ), propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

39. Iz citirane odredbe članka 346. OZ-a proizlazi dužnost predlagatelja osiguranja da kumulativno učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, kao i opasnosti da bi bez mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili pak da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle predlagatelj osiguranja treba u postupku osiguranja učiniti vjerojatnom nenovčanu tražbinu, a pored toga i učiniti vjerojatnim da je protivnik osiguranja poduzeo ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju, uzročnu vezu između te radnje i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ostvarenja tražbine, osobito ako bi se promijenilo postojeće stanje stvari, kao i to da bi se upravo predloženom mjerom nastupanje takve nepovoljne posljedice za buduće ostvarenje njegove tražbine moglo spriječiti. No osim zbog prethodno iznijetog razloga prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine treba prihvatiti i ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle predlagatelj osiguranja bi morao učiniti vjerojatnim da je stvoreno stanje nasilja ili da ono prijeti ili da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete. Dakle, nužna pretpostavka osnovanog traženja mjere osiguranja je postojanje nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja.

40. Predlagatelj osiguranja navodi da prema protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu na prijenos poslovnog udjela u nominalnom iznosu od 670,00 eura.

41. Tražbina je pravo na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje, što je određeno člankom 3. OZ-a. Da bi postojalo pravo tražiti ispunjenje kakve činidbe, odnosno tražbine, mora postojati i osnova nastanka tražbine. Predlagatelj osiguranja kao osnovu svoje tražbine prema prvoprotivniku osiguranja označio je Ugovor o osnivanju tajnog društva koji je sklopio s ADŠ.

42. Člankom 148. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023, dalje: ZTD) propisano je da tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

43. Člankom 149. st. 1. ZTD-a je propisano da se odnosi između poduzetnika i tajnoga člana uređuju ugovorom, dok je stavkom 2. istoga zakonskog članka propisano da se na odnose između poduzetnika i tajnoga člana društva primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortaštvu samo ako ti odnosi nisu uređeni ugovorom i odredbama ove glave.

44. Predlagatelj osiguranja je dostavio Ugovor o osnivanju tajnog društva koji je s ADŠ sklopio 26. travnja 2022. Na temelju tog ugovora, prema članku 148. st. 1. ZTD-a, predlagatelj osiguranja stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika, a na temelju članka 8. st. 2. Ugovora o osnivanju tajnog društva, stječe i ovlaštenje tražiti od ADŠ da pristupi sklapanju ugovora o prijenosu poslovnog udjela u trgovačkom društvu GOLF STANCIJA d.o.o. U spis je dostavljen i Aneks Ugovoru o osnivanju tajnog društva kojim koji je zaključen između predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja 26. travnja 2022.

45. Prema stavu suda, stranke navedenim Aneksom nisu stavile izvan snage Ugovor o osnivanju tajnog društva, već su ugovorile da se pojedine odredbe sklopljenog Ugovora o osnivanju tajnog društva ne primjenjuju u dijelu koji se odnosi na osiguranje odnosno jamstva predlagatelja osiguranja. Iz sadržaja Aneksa ne proizlazi da bi Ugovor o osnivanju tajnog društva bio stavljen van snage.

46. S obzirom na odredbu čl. 148. st. 1. ZTD-a i odredbe Ugovora o osnivanju tajnog društva, ovlaštenja predlagatelja osiguranja iscrpljuju se u pravu sudjelovanja u dobiti i gubitku poduzetnika, te ovlaštenju da traži prijenos poslovnog udjela u nominalnom iznosu od 670,00 eur, od ADŠ. Naime, Ugovorom o osnivanju tajnog društva u čl. 8. st. 2. su stranke ugovorile da je moguće prenijeti i dio poslovnog udjela. Unatoč činjenici da je odredba čl. 416. ZTD-a kojom je bilo propisano da se može prenositi dio poslovnog udjela brisana, što znači da član društva samostalno ne može dijeliti poslovni udio, već to može učiniti samo skupština društva na temelju čl. 441. ZTD-a, te se može tražiti samo prijenos cijelog poslovnog udjela ili eventualno stjecanje položaja ovlaštenika na poslovnom udjelu, budući je protivnik osiguranja jedini član društva, isti sam čini skupštinu društva, pa je i samostalno ovlašten donijeti odluku o podjeli poslovnog udjela. Radi navedenog je ocijenjeno da je predlagatelj osiguranja dokazao postojanje tražbine čije osiguranje traži.

47. Pored vjerojatnosti tražbine predlagatelj osiguranja je dužan dokazati i drugu kumulativnu pretpostavku – opasnost da bi bez izdane mjere, protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema odredbi čl. 344. st. 2., koja se primjenjuje i na određivanje privremenih mjera radi osiguranja nenovčane tražbine (čl. 346. st. 3. OZ-a) predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

48. U skladu s navedenom odredbom, predlagatelj osiguranja mora, pored vjerojatnosti tražbine učiniti vjerojatnim postojanje jedne od alternativno postavljenih pretpostavki i to opasnost da će tuženik spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine ili da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nenadoknadive štete ili vjerojatnost da bi predloženom mjerom tuženik pretrpio neznatnu štetu.

49. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu naveo kako je protivnik osiguranja, koji je jedini član društva Golf Stancija d.o.o., Odlukom od 15. svibnja 2024. izmijenio osnivački akt navedenog društva, te da je predlagatelj osiguranja tada opozvan s mjesta člana uprave društva. Isto je utvrđeno uvidom u Izvadak iz sudskog registra za društvo Golf Stancija d.o.o.

50. S obzirom na navedenu činjenicu i činjenicu da je protivnik osiguranja jedini član društva Golf Stancija d.o.o., stav je suda da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez izdane privremene mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, jer bi mogao otuđiti poslovni udio, uslijed čega predlagatelj osiguranja ne bi mogao ostvariti svoju eventualnu tražbinu.

51. Nadalje, stav je suda da određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja ili opterećenja poslovnih udjela u društvu Golf Stancija d.o.o., te zabrani donošenja odluka kojima se mijenja društveni ugovor u dijelu koji se odnosi na temeljni kapital, poslovne udjele, te prava i obveze koja proizlaze iz poslovnih udjela u društvu Golf Stancija, za protivnika osiguranja neće nastati nikakva šteta, ukoliko nema namjeru raspolagati navedenim poslovnim udjelom i izmjenom temeljnog akta u dijelu koji se tiče poslovnih udjela. Time je prema stavu suda predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom, protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Naime, određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja ili opterećenja poslovnih udjela ne dira se u vlasnička prava. Poslovni udjel sadržava skup prava člana koja proizlaze iz njegova članstva u društvu, koja se mogu podijeliti na upravljačka prava, npr. pravo sudjelovanja u radu skupštine, pravo na obaviještenost, pravo glasa, pravo na podnošenje tužbi i imovinska prava koja se odnose na isplatu dobiti. Protivnik osiguranja određivanjem mjere osiguranja ne bi bio zapriječen u ostvarivanju ovih članskih prava.

52. Radi navedenog je predložena privremena mjera prihvaćena u cijelosti.

53. Obzirom da je predlagatelj osiguranja uspio u postupku osiguranja, to mu je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s čl. 21. OZ-a, priznat trošak (s obzirom na vrijednost predmeta spora od 3.000.000,00 EUR) u iznosu od 56.581,81 EUR i to na ime sastava prijedloga za određivanjem privremene mjera u iznosu od 25.000,00 EUR (10000 bodova x 2 eura plus PDV od 25%), za sastav žalbe u iznosu od 31.250,00 EUR (12500 bodova x 2 eura plus PDV od 25%) u skladu s Tbr. 11., 13., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023), te sudske pristojbe u iznosu od 331,81 EUR, budući visina zatražene pristojbe odgovara iznosu pristojbe na žalbu plaćene od strane predlagatelja osiguranja.

54. Na temelju svega izloženo, odlučeno je kao u izreci odluke.

U Pazinu 30. travnja 2025.

Sutkinja

Tamara Lakoseljac Benčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- Pun. predlagatelja osiguranja,

- Pun. protivnika osiguranja.