REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-4431/2022-41

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru,po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari tužiteljice TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Babiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Miloš Kandžija, odvjetnik u Trogiru, radi zabrane uznemiravanja, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 2. travnja 2025.g. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 30. travnja 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„Dužan je tuženik ukloniti građevine uspostavljene na nekretnini tužiteljice označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to: dio pomoćne zgrade (garaža) površine 43 m2, visine vjenca iste 2.60 m, na geodetskoj skici lica mjesta označena kao Lik H-I-J-G-H i prikazana na fotografijama br. 1 i 2 koje su sastavni dio vještva; zid ukupne dužine 5.68 m, prosječne visine 1.00 m, širine 20-25 cm, na geodetskoj skici lica mjesta označen kao Linija RE- F i prikazan na fotografiji br. 4 koja je sastavni dio vještva, i time omogućiti tužiteljici korištenje njezine nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi u kakvoj je bila prije nezakonitog djelovanja tuženika, te tužiteljici naknaditi trošak sve u roku od 15 dana“.

II.Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.800,00 EUR , sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (30. travnja 2025.), pa do isplate, dok se za više traženo parnični trošak tuženika odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je dana 17. prosinca 2022.g. godine podnijela ovom sudu tužbu u kojoj navodi kako je ista vlasnica nekretnina u k. o. [katastarska općina], označenih kao čes. zem. 12565/6 i čest. zem. [katastarska čestica], koja predstavljaju jedinstvenu fizičku površinu, u naravi oranica.

1.1.Nadalje, tužiteljica navodi kako je tuženik sa svojom nekretninom, susjed predmetnih nekretnina tužiteljice, na kojoj je gradio, te je dio svoje građevine uspostavio i na nekretninama tužiteljice, te je tako, tom gradnjom, promijenio naravno stanje nekretnina tužiteljice i oduzeo posjed tog dijela nekretnina tužiteljice i isti pripojio svojim nekretninama.

1.2. Tužiteljica ističe kako štiteći pravo vlasništva nad predmetnim nekretninama zahtijeva od tuženika uklanjanje gradnje (građevinskog objekta ) sa njenih nekretnina i predaju posjeda tog dijela njezinih nekretnina u naravnom stanju kakve su bile prije njegove samovoljne i protuzakonite gradnje na istima.

1.3. Nadalje, navodi se kako je tužiteljica dolaskom na lice mjesta isto uočila, ne znajući tko bi to mogao učiniti, obratila se tuženiku kao susjedu s upitom da li on zna nešto o tome, na to pismeno od 10. veljače 2022.g. odgovor da je električnom poštom od 21. veljače 2022.g. poslao odvjetnik iz [adresa] Miloš Kandžija, navodeći da je on odvjetnik gospodina SĐ, da je isti zaprimio dopis i telefonom ga o tome obavijestio, budući je bio bolestan i nije mogao navratiti do njega, a da će to učiniti nakon što ozdravi. Tužiteljica da je to uvažila i čekala da se tuženik, odnosno njegov punomoćnik javi, a kada se to oteglo, opet je, putem ovog punomoćnika dana 09. svibnja 2022.g. uputila e-mail punomoćniku tuženika, pa kada isti nije reagirao ni na taj poziv, dana 17. lipnja 2022.g. istom je upućen podnesak, koji je također ostao bez odgovora, nakon čega je i tuženiku i njegovu naznačenom punomoćniku dana 10. listopada 2022.g. upućen poziv za uklanjanje objekta, odnosno opomena pred tužbu, na što, do dana pisanja ove tužbe isti nisu reagirali.

1.4. Nadalje, da budući su nastojanja tužiteljice da razjasni tko bi i zašto mogao počiniti takvu nezakonitost, nakon prve i jedine reakcije tuženika, kojom isto nije negirao, i koja je imala značaj da bi baš on to učinio, što proizlazi i iz nastavka njegova ponašanja, kada nije reagirao na daljnje pismeno obraćanje tužiteljice, tužiteljici da je preostalo da zaštitu zatraži od strane suda, pa da je ustala ovom tužbom.

2. U odgovoru na tužbu tuženika od dana 12. siječnja 2023.g. navodi se kako se tuženik protivi tužbu i tužbenom zahtjevu, predlaže istu odbiti uz osudu tužiteljice na snašanje troškova postupka. Tužiteljica da je upisana u zemljišne knjige ali da je taj pravno nevaljan i isti da se temelji na kupoprodajnom ugovoru kog da je tužiteljica zaključila sa sada pok. BĐ dana 27.03.2001.g. i koji ugovor je ovjeren kod javnog bilježnika Slobodana Zlokića. Nakon toga da je tužiteljica ustala tužbom pred Općinskim sudom u Trogiru u predmetu br. P-850/08 protiv uknjiženih zemljišnoknjižnih suvlasnika ishodila pravomoćnu presudu koristeći se činjenicom da je neke od tuženika imenovala kao odsutna i nepoznata boravišta te ishodila upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na navedenim nekretninama na svoje ime za cijelo.

2.2. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako je nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 274m2 kupio od stvarnog vlasnika i posjednika NĐ iz [adresa] kupoprodajnim ugovorom koji je ovjeren kod javnog bilježnika Željene Biuk pod OU-128/01 dana 13. srpnja 2001.g. Prednik tužitelja NĐ i pravna prednica tužiteljice BĐ, oboje sada pokojni, da su bili brat i sestra. Diobom između istih nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] je pripala pravnoj prednici tužiteljice BĐ, a čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] je pripala predniku tužitelja NĐ. Između ovih nekretnina na terenu da su postojali međašni znakovi u obliku kamenja. Tužiteljica kada je kupila predmetnu nekretninu ista da je ušla u posjed i dolazila samo na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] dok nikada nije bila u posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] čiji je posjednik bio pravni prednik tuženika NĐ, a odmah nakon kupoprodaje 13.07.2001.g. u posjed iste da je stupio tuženik.

2.3. Nadalje, ističe se kako je pravni prednik tuženika NĐ pred Općinskim sudom u Trogiru ishodio pravomoćnu sudsku odluku u predmetu P-188/95 u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a jedna od tuženih je bila i pravna prednica tužiteljice BĐ koja se nije usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.4. Tuženik ističe kako je odmah nakon kupoprodaje tuženik 2001.g. izgradio garažu na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], a nakon toga da je preko dijela ove nekretnine napravio stazu popločanu benkovačkim kamenom kao pristupni put za dolazak u svoju kuću izgrađenu na susjednoj nekretnini.

2.5. Navodi se da tuženika nikada nitko nije ometao u posjedu predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] sve dok isti nije od tužiteljice dobio pismeno od 10. veljače 2022.g. u kojem ga upozorava da je sa svojom građevinom zauzeo dio njene nekretnine. Tuženik ističe da je tužiteljica dolazila na svoju nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], da je vidjela tuženika kako gradi garažu, pristupni put, da ga nikada nije upozoravala da isti ne izvodi te radove, da se radi o njenoj nekretnini, pa da se tuženik opravdano pita da li tužiteljica koristi upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime iako da joj je poznato kako je do upisa došlo te sada pokušava za sebe izvući nekakvu korist.

3. Podneskom od 17. lipnja 2024. tužiteljica je nakon prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. geodezije Daria Blaževića uredila tužbeni zahtjev.

4. Sud je u tijeku postupka izveo dokaz pregledom dokumentacije priložene uz tužbu i odgovor na tužbu tuženika, izvršen je pregled ZU 3996 k. o. [katastarska općina], dopis od 10. veljače 2022.g. upućen KĐ sa potvrdom o primitku, izlist elektroničke pošte od 9. svibnja 2022.g. odvjetnika Ivana Babića upućen odvjetniku Milošu Kandžiji, izlist elektroničke pošte od 21. veljače 2022.g. odvjetnika Miloša Kandžije upućen odvjetniku Ivanu Babiću, dopis odvjetnika Ivana Babića upućen odvjetniku Milošu Kandžiji dana 17. lipnja 2022.g. sa potvrdom primitka, dopis odvjetnika Ivana Babića upućen KĐ dana 10. listopada 2022.g. sa potvrdom primitka, presuda Općinskog suda u Trogiru posl.br. P-188/95 od dana 11. travnja 1995.g., ugovor o kupoprodaji nekretnine između NĐ kao prodavatelja s jedne strane i SĐ kao kupca s druge strane od dana 13. srpnja 2001.g. ovjeren istog dana kod javnog bilježnika Željene Biuk pod brojem OU-128/01 dana 13. srpnja 2001.g., geodetski elaborat br.F37/2020 Geodetskog inženjerskog ureda d.o.o. za geodetske poslove iz Kaštel Lukšića od 04. svibnja 2022.g., izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodeta Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. geod. Daria Blaževića od dana 23. listopada 2023.g, dopunski nalaz i mišljenje vještaka od 20. svibnja 2024.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka EĐ, LĐ, ĆĐ, OĐ, izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i tuženika, pregledan je i pročitan spis posl.br. P-188/95, P- 850/08 ( novi broj Pu P-11673/2015 ).

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. Razmatrajući postavljeni tužbeni zahtjev (kao i uređeni tužbeni zahtjev) predmet ove parnice koja je inicirana vlasničkom tužbom (actio negatoria - tužba zbog uznemiravanja), je zahtjev tužiteljice kojim se zahtijeva od tuženika da je prestane uznemiravati u ostvarivanju njenih vlasničkih prava na označenoj nekretnini u tužbi, tražeći uklanjanje građevina koje je tuženik izgradio, sve to su smislu odredbi čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV).

7. Prema odredbi članka 167. ZV-a da bi u postupku pred sudom vlasnik ostvario negatorijsku zaštitu od uznemiravanja, vlasnik mora dokazati da je vlasnik nekretnine (pravi vlasnički zahtjev – članak 167. stavak 2. ZV-a) ili pravni temelj i istinit način svojega stjecanja posjeda nekretnine (zahtjev predmnijevanog vlasnika – članak 167. stavak 4. ZV-a), te da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede tih stvari. U ovom smislu vlasnik je ovlašten zahtijevati tuženikovo negativno ili pozitivno činjenje, kojim će prestati bespravno uznemiravanje vlasništva, pa je on svoj zahtjev ovlašten usmjeriti kako na tuženikovu činidbu kojom uspostavlja ono stanje kakvo je bilo prije uznemiravanja, tako i na propuštanje daljnjeg uznemiravanja. Radi uspostave prijašnjeg stanja vlasnik može zahtijevati od treće osobe koja ga uznemirava pozitivnu ili negativnu činidbu, pa tako i činidbu kojom će se uspostaviti stanje kakvo je bilo do tog uznemiravanja. Pri tome je pasivno legitimirana svaka osoba koja vlasnika uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti glede stvari, ako ona to čini bespravno (osoba koja neposredno uznemirava vlasnika bilo postupajući u svoje ime, bilo po nalogu ili u korist treće osobe, a i osoba po čijem se nalogu čini ono što uznemirava vlasnika, kao i osoba u čiju se korist vlasnik uznemirava ako je ona znajući za to što se čini, to odobrila, ili se time okoristila).

8. Sukladno navedenim odredbama, riječ je o uznemiravanju u okolnostima kada neka osoba izvršava neku svoju vlast na stvari, tj. ako na toj stvari poduzima radnje prisvajajući za sebe kakvo stvarno ili obvezno pravo koje joj ne pripada, tako i u okolnostima kada ta osoba samovoljno proširuje ili modificira neko pravo. Negatorijski zahtjev se osnovano može podići samo protiv onih uznemiravanja koja su izvršena bespravno, dakle, ukoliko ta treća osoba, na te radnje nije ovlaštena nekim svojim subjektivnim pravom, niti zakonskim ograničenjem vlasnikovog prava. Slijedom naprijed navedenog, povodom podnesene negatorijske vlasničke tužbe tužiteljica je ta koja treba dokazati sukladno odredbi članka 167. ZV-a da je vlasnica odnosno kvalificirana posjednica stvari i čin uznemiravanja koji mora biti protupravan i predstavljati trajno smetanje.

9. Vlasnika uznemirava u izvršenju njegovih ovlasti glede njegove stvari ona osoba koja mu doduše nije oduzela posjed stvari, nego je stvorila stanje u kojem je vlasnikova pravna vlast na toj stvari okrnjena. Vlasnikova je vlast okrnjena kada je glede njegove stvari nastalo stanje u kojem neka druga osoba izvršava neku svoju vlast na stvari, a to je ako glede te stvari poduzima čine prisvajajući si kakvo stvarno ili obvezno pravo ili samovoljno si proširujući ili modificirajući pravo koje joj pripada ili faktično izvršavajući sadržaj nekog prava koje joj ne pripada, bez obzira je li ona time prisvaja ili svojata to pravo ili ne. Stanje u kojem je vlasnikova pravna vlast okrnjena tuđim činima postoji i onda kada se pojedinačni čini uznemiravanja ponavljaju, a i onda kada se s obzirom na okolnosti može opravdano očekivati da će se ponoviti.

10. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, ni sljedeće činjenice:

- da je tužiteljica upisana kao vlasnica za cijelo na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] obje upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema aktualnom zemljišnoknjižnom stanju;

- da je tuženik na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgradio pomoćnu zgradu (garažu) i zid.

11. Među strankama je prijeporno je li tuženik izgradnjom pomoćnog objekta (garaže) i ogradnog zida izvršio čin uznemiravanja tužiteljice u vršenju njezinih vlasničkih prava na nekretnini čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i je li tim činom onemogućio tužiteljici da koristi dio označene nekretnine, a prijeporno se ukazuje i je li tuženik polaže neko stvarno pravo na spornom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U tijeku postupka ukazalo se spornim i pitanje je li predmetna nekretnina u potpunosti oduzeta tužiteljici, pa samim time sporna je i aktivna legitimacija tužiteljice za podnošenje tužbe radi uznemiravanja.

12. U dokaznom postupku sud je prvenstveno trebao izvesti dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, te izvršiti pravilnu identifikaciju predmeta spora, odnosno utvrditi na točno kojem dijelu nekretnine je tuženik izgradio građevinu, odnosno koji dio predmetne nekretnine drži u svom posjedu.

13. Nakon izvršenog uviđaja od dana 29. rujna 2023. godine, uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, dipl. ing. geodezije, dostavljen je sudu nalaz i mišljenje od dana 23. listopada 2023. godine, sukladno kojem je sudski vještak utvrdio sljedeće:

- da je predmet spora u postupku očevida u naravi posjed položen zapadno od kuće anagrafske oznake [adresa], na kojem se nalazi garaža te dio nekretnine položen sjeverno i južno od garaže, koji se proteže do betonskog zida, a prikazan je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 3. Prilozi) likom A-B-C-D-A, izmjerene površine 273 m² koji po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za cijelo.

14. Nakon iskazanih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka od strane tužiteljice i tuženika, sud je naložio vještaku da se izradi u pisanom obliku dopunski nalaz i mišljenje.

14.1.Iz dopunskog nalaza i mišljenja od dana 20. svibnja 2025. godine, proizlazi sljedeće:

- da je predmet spora prikazan na dopunjenoj geodetskoj skici lica mjesta likom A-B- C- I-D-R-E-F-G-H-A, površine 273 m², koji po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], za cijelo (upisana površina u katasarskom operatu 274 m²);

- da lik H-I-J-G-H na geodetskoj skici lica mjesta prikazuje dio pomoćne zgrade (garaža), površine 43 m², koja se nalazi na dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Visina vijenca iste je 2.60 m. Fotografije br 1 i 2 gore opisane pomoćne zgrade priložene su kao prilog ovoj dopuni nalaza i mišljenja;

- da točka P prikazuje položaj starog stabla masline na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Fotografija br. 3 gore opisane masline priložena je kao prilog ovoj dopuni nalaza i mišljenja;

- da linija R-E-F na geodetskoj skici lica mjesta prikazuje zid ukupne dužine 5.68, prosječne visine 1.00 m, širine 20-25 cm koji se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Fotografija br. 4 gore opisanog zida priložena je kao prilog ovoj dopuni nalaza i mišljenja;

-da lik F-K-L-M-N-O-F na geodetskoj skici lica mjesta prikazuje obrađenu površinu na kojoj se nalazi vinova loza i 4 stabla masline, površine 85 m², koja po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. Fotografija br. 5 gore opisane površine priložena je kao prilog ovoj dopuni nalaza i mišljenja.

15. Kako parnične stranke više nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka, te kako je sudski vještak osnovno vještvo sa svojom dopunom stručno, jasno i argumentirano obrazložio, sud poklanja u cijelosti povjerenje nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, smatrajući da je isti jasno i nedvosmisleno prikazao predmet spora točnim zemljišnoknjižnim oznakama, jasno iskazanom površinom i svim jasno opisanim prostornim dimenzijama izgrađenih objekata. Sud nema razloga sumnjati u pravilnost identifikacije izvršene od strane stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića, uzimajući u obzir da se vještak služio svim važećim parametrima geodetske struke.

16. Nakon utvrđene pravilne identifikacije predmeta spora, jasno proizlazi da tuženik drži u posjedu cijelu nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],koja ima ukupnu površinu od 273 m2 (ujedno se njegov posjed proteže i dalje na susjednu nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i na nekretninu oznake 12567/1 k. o. [katastarska općina], gdje je položena kuća tuženika), na način da predmet postupka u naravi čini dio garažnih objekata tuženika dok je preostali dio okućnica tuženika na kojoj su dijelom posađene kulture, dijelom pristup do garaže i kuće tuženika. Cijeli posjed tuženika omeđen je kamenim zidom i ima ulaz sa južne strane gdje je položena kapija. Dakle nekretnina koje predmet postupka (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo) sa preostalim prikazanim zemljišnoknjižnim česticama čini jedinstveni posjed tuženika.

17. Pregledom i čitanjem spisa poslovni broj P- 850/08 proizlazi da je presudom od dana 13. ožujka 2015. godine tužiteljica TĐ utvrđena kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] i čes. zem. 12566 k. o. [katastarska općina] koje predstavljaju jednu jedinstvenu fizičku cjelinu i naziv „ Viniški mul“. Po pravomoćnosti presude tužiteljica se upisala u zemljišnu knjigu suda za cijelo na obje nekretnine. Kao temelj stjecanja navodi se kupoprodajni ugovor sa BĐ.

18. Pregledom i čitanjem spisa broj P- 188/95 proizlazi da se pravni prednik tuženika NĐ utvrdio kao isključivi vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve temeljem presude zbog izostanka 11. travnja 1995. godine, te da su mu tuženici bili dužni izdati ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva, koju će u protivnom zamjeniti navedena isprava. Pravni prednik tuženika NĐ u narativu tužbe je naveo da je izvršio diobu sa tuženicima iz tog postupka, a jedna od tuženika je i pravna prednica tužiteljice, tužena pod 3 BĐ.

19. Svjedoci EĐ, LĐ, ĆĐ, OĐ uglavnom imaju saznanja o vremenu kada se gradio ogradni zid i garaža, te da su u tom pogledu svi suglasni da je takva gradnja bila negdje između 1992.- 1993. godine, te da su oni sudjelovali u izgradnji kako zida tako i garaže, da su već ranije bile posađene loze i smokva, sve to da su radili po nalogu tuženika SĐ, a o tužiteljici da nemaju puno saznanja.

20. U svom iskazu tužiteljica navodi da je ova predmetna nekretnina bila oglašena na prodaju koji oglas koji da je pročitala i telefonskim putem uspostavila kontakt sa prodavateljicom BĐ i da se s njom sastala na Sućidru, da je bio i njen sin T, ona da je inače ležala, bila je nepokretna i oni da su tu sve dogovorili za kupoprodaju, nakon čega da su otišli kod javnog bilježnika i tamo da su potpisali isprave za kupoprodaju. Na upit suda da li je ista otišla vidjeti nekretninu koja je predmet kupoprodaje tužiteljica je navela da je prije i nakon kupoprodaje obišla nekretninu, te da joj je to pokazao sin prodavateljice T. Inače da joj je namjera bila da izgradi jednu manju kućicu, tako da ona i kćerka mogu dolaziti na more. Inače, kupoprodaja da se dogodila 2001.g., a sjeća se da sam ja tada kupila oko cca 630 m2. Inače, sin od prodavateljice da je njoj na terenu pokazao ove nekretnine, a da se radi o nekretnini koji ima jedan dio koji ide sa donje strane, a koji presjeca cesta, a njoj da je rečeno da je to gdje presjeca cesta njena nekretnina i gornji dio. Inače njoj je sin prodavateljice pokazao da bi oni bili u jednom dijelu, a da se sastojao od gornjeg i donjeg dijela, a na upit suda je li postojala kakva međašna oznaka, tužiteljica navodi da joj se čini da je sa istočne strane bila nekakva međašna oznaka, a kad je sud pita je li to prema kući tuženika SĐ, tužiteljica navodi da nije, nego sa druge strane, a sa ostalih strana međašne oznake da nisu postojale. Na upit suda kada je ista obilazila ovu nekretninu, je li tuženik SĐ već imao izgrađenu kuću, tužiteljica iskazuje da je, da je bila izgrađena kuća, ali ovi drugi dijelovi, pritom misleći na garažu i ogradne zidove, da oni nisu bili izgrađeni u to vrijeme. Navodi da nije angažirala geodeta radi premjeravanja nekretnine prilikom kupoprodaje, te da joj prodavateljica nije govorila na koji način da je ista to stekla. Na poseban upit suda da li je prodavateljica bila upisana za cijelo, odnosno da li je imala čiste papire u odnosu na ovu nekretninu, tužiteljica iskazuje da je. Na upit suda da li se ista knjižila odmah po kupoprodajnom ugovoru, tužiteljica navodi da se nije odmah knjižila, da je nakon toga, kako je htjela započeti gradnju manje kućice i ishoditi za istu dozvolu, rekli su joj da je potreban vlasnički list koji ona tada da nije imala, i nakon toga se obratila odvjetniku i onda je odvjetnik pokrenuo postupak za njen upis prava vlasništva. Na upit suda je li tužiteljica ikad čula za NĐ, navodi da nije nikad čula za njega sve do ovog sada sudskog postupka, samo da je preko jedne susjede čula za S, a to da bi pretpostavlja bio vlasnik kuće. Na poseban upit suda je li ista dolazila na predmetnu nekretninu nakon izvršene kupoprodaje, ističe da je u početku dolazila, da bi znala pokositi travu i sl. tome, a kasnije kad je vidjela da se ne može uknjižiti onda da je sve rjeđe i rjeđe dolazila. Na poseban upit suda koliko je trajao taj sudski postupak da bi se ista upisala u zemljišnu knjigu navodi da je to bilo oko 12 godina, a na upit suda je li sud u tom postupku izlazio na teren u smislu provedbe uviđaja, ista navodi da ne zna, ne može se sad sjetiti. Na upit pun. tužiteljice možete li se sjetiti je li vam prodavateljica kada ste iskazivali da vam je pokazala zk izvadak, pokazala zk izvadak ili katastarski izvadak, odnosno posjedovni list, tužiteljica navodi da je to bio jedan veći snop papira u kojem da su bile izvučene čestice i na njima je bilo prikazano da je BĐ vlasnica za cijelo tih parcela. Na upit pun. tužiteljice da li je na toj zemlji bilo što izgrađeno, tužiteljica navodi da nije. Na upit pun. tužiteljice kada je zapazila da je nastala promjena, odnosno da su izgrađeni određeni objekti na njenoj nekretnini, tužiteljica navodi da je to primijetila kada je zvala geodeta da joj izmjeri zemlju, a na daljnji upit suda kada je to bilo, ista navodi da ne zna točno ali prije nekakvih 4-5 godina, a možda i više, a da joj je geodet rekao da na nekretnini koju je pokazala izgrađen je objekat,a da je i zvala geodeta jer da je ona sama primijetila da je drugačija situacija, te da je to izgradio ˝ B, prema kazivanju susjeda, ali da inače ne zna tko bi bila ta osoba, da ga je upoznala tek u tijeku ovog postupka. Na upit pun. tuženika kada je prvi put došla sa Davorom na zemlju je li bilo kakvih kultura, je li bila obradiva površina, što se na njoj nalazilo, tužiteljica iskazuje da je bila jedna maslina, a ta maslina i dan danas tamo da stoji sa južne strane, a od ostalih kultura da nije ništa bilo, odnosno da se ne može sad sjetiti ničeg drugog. Nadalje, navodi da je u početku dolazila češće i tada da garaža nije bila izgrađena, a kasnije da ne zna kada bi bila izgrađena. Na upit pun. tuženika kada ste vi prvi put vidjeli garažu i zid, tužiteljica iskazuje da ne može točno definirati kada je to vidjela, zid da je vidjela prvo, a poslije i garažu.

21. U svom iskazu SĐ navodi da je već bio izgradio svoju kuću kada je NĐ došao više puta i pitao da će mu prodati ovu parcelu, tako je ovu nekretninu kupio od NĐ, a on da je također imao i sestru BĐ i zna da je ona imala parcelu ispod, a to zna jer da je ona to njemu i sama kazala kada mu je rekla da je njena parcela od ispod i da je parcela od njenog brata poviše. Navodi da mu je poznato da BĐ, odnosno njeni sinovi, a oba sina da su joj bili ˝drogaši˝ da su tako znali dovesti ljude na nekretninu, pokazati im nekretninu, a da zapravo to uopće nije bila njihova nekretnina, a to da je čuo od jednog svog prijatelja iz [adresa] koji da mu je kazao da su oni tako htjeli prodati jednu njegovu parcelu. Inače kada je kupio ovu parcelu od NĐ ona da je imala kamene međaše, a on da je nakon toga angažirao bageristu, koji je „stukao“ sve to kamenje i poravnao, a onda da je doveo 2-3 kamiona zemlje i nasuo sve. Na upit suda kada da je on to kupio od NĐ, tuženik navodi da je to bilo 1991.g., a oni da su odmah i sklopili kupoprodajni ugovor i prije nego je počeo graditi i navodi da se nitko nikada nije pojavio ili radio nekakve probleme, ti radovi da su bili nesmetani. Navodi da je angažirao EĐ, ŠĐ i FĐ, oni da su mu radili sve radove, radili su ogradni zid, i radili su i garažu. Navodi da NĐ nije imao put do ove parcele pa da je njemu ponudio da ovo kupi. NĐ da je pokazao papire da je on vlasnik, da je to dobio nasljedstvom od svojih roditelja, zna da se podijelio sa sestrom i da je sestra dobila ovaj donji dio o čemu da je već govorio. On da je imao te papire i on da je njemu te papire pokazao, a te papire da je pogledao i javni bilježnik kada su išli sklapati kupoprodajni ugovor. Na upit suda je li ikada vidio tužiteljicu TĐ da dolazi na nekretninu, tuženik navodi da je nije nikada vidio, a prvi put da je vidio tužiteljicu kada da je dobio pismo od suda i onda da se javio svom odvjetniku. Na poseban upit suda je li on pokušao riješiti zk stanje ove nekretnine koju je kupio od NĐ, tuženik navodi da nije jer da nije bio u mogućnosti, a sada da je sve te papire predao odvjetniku da on to rješava. Inače da je počeo graditi ove garaže i zidove odmah nakon što je kupio, dva tjedna nakon toga, a to da je bila otprilike 1991.g., 1. ili 2. mjesec. Na upit pun. tužiteljice da tuženik iskaže, a obzirom na ugovor koji prileži spisu a u kojem stoji da bi isti kupio predmetnu nekretninu od Petra Pažanina 2001.g., ako može isti da iskaže u pogledu te činjenice i da izjasni zašto je navodio da je kupoprodaja bili 1991.g., tuženik je iskazao da je to vjerojatno bilo tako kako piše u ugovoru, da je on vjerojatno pomiješao određene datume, godine. Na upit pun. tužiteljice kada ste vi kupili ovu zemlju 2001.g. jeste li vi već imali nešto izgrađeno, tuženik navodi da je već imao svoju kuću i svoj posjed, a ovo da je kupio kako bi proširio svoj posjed oko kuće. Na upit suda jeste li ishodili dozvolu za garažu, tuženik navodi da je ishodio dozvolu za garaže, te da mu je to poslije rješavao N, i da je sve svoje objekte koje je izgradio legalizirao. Na upit pun. tužiteljice jeste li isti riješio sve ove zemlje na svoje ime, tuženik navodi da je sve na njegovo ime gdje je izgrađeno, a da je samo ostala zemlja da nije riješena na njegovo ime. Navodi da ova garaža je izgrađena i na dijelu zemlje od GĐ, a da je kupio zemlju i od nje, a ovaj drugi dio posjeda dokle seže ogradi zid tamo gdje je posađen i vinograd, da je kupio od trojice, a da je to kupio iste godine od svih, GĐ, ŽĐ. Na upit pun. tužiteljice jeste li ikada vidjeli sestru od NĐ navodi da je vidio možda jedanput, jer da je inače živio vanka. Nadalje, kada je kupio zemlju od NĐ da nije baš sadio, da je bila jedna mala smokva, ali da je već bila usahnula.

22. Kao što je već prednje rečeno predmet spora je zahtjev tužiteljice radi povrede prava vlasništva i dužnosti uklanjanja građevine, odnosno prestanka uznemiravanja njezina posjeda, odnosno prema činjeničnim navodima iz tužbe i podnesaka tužiteljičin kondemnatorni zahtjev predstavlja vlasničku tužbu radi prestanka uznemiravanja (negatorijsku tužbu/actio negatoria), kojom se traži od tuženika izvršavanje činidbe kojom se uspostavlja stanje prije uznemiravanja, u smislu odredbe čl. 167. st. 1. ZV-a.

23. Da bi ostvarila zaštitu prava vlasništva ovom tužbom, tužiteljica je bila dužna dokazati da je stvar njezino vlasništvo i da ju je tuženik uznemirio u izvršavanju ovlasti na stvari, dok je na tuženiku bio teret dokaza da uznemiravanje nije bespravno, odnosno da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari (čl. 167. st. 2. ZVDSP), odnosno da je nekim svojim subjektivnim pravom bio ovlašten na poduzimanje svojih radnji.

24. Negatorijsku je tužbu ovlašten podići vlasnik koji je u neposrednom ili posrednom posjedu svoje stvari. Iz izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu proizlazi da je tužiteljica upisana kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, pa kako zemljišne knjige, izvatci, odnosno ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, sukladno odredbi čl. 8. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", 63/19, dalje ZZK) te kako se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta (st. 2. istog čl. ZZK), smatra se da je tužiteljica u postupku dokazala postojanje svog stvarnog prava na predmetnoj nekretnini.

25. Međutim, s druge pak strane temeljem rezultata dokaznog postupka (uviđajem, saslušanjem svjedoka i parničnih stranaka) utvrđena je činjenica da je tuženik na cijeloj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dugogodišnjem samostalnom nesmetanom i vlasničkom posjedu predmetne nekretnine koja čini sastavni dio njegovog cjelokupnog posjeda. Tuženik je osim toga u ovom postupku osim uviđajem i personalnim dokazima, ujedno dokazao svoj kvalificirani posjed i ispravama koje je sud pregledao i pročitao i to:

- presudom ovog suda poslovni broj P- 188/95 prema kojoj je pravomoćno odlučeno da je njegov pravni prednik NĐ utvrđen kao vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u kojem postupku je sudjelovala pravna prednica tužiteljice BĐ);

- kupoprodajnim ugovorom od dana 13. srpnja 2002. godine, ovjeren kod javnog bilježnika Petra Žanka broj OU- 128/01 dana 13. srpnja 2001. godine, kojim pravnim poslom je pravni prednik tuženika NĐ označenu nekretninu prodao tuženiku, a tuženik po izvršenoj kupoprodaji odmah i stupio u posjed.

25.1. Nadalje, sud u ovom postupku nije ulazio u ocjenu i analizu eventualnog tuženikovog subjektivnog prava na radnje koje je poduzeo izgradnjom objekta (garaže i zid), iz razloga koji se navode u nastavku obrazloženja.

26. Naime, vlasničkom tužbom za prestanak uznemiravanja ili negatorijskom tužbom (actio negatoria) tužitelj kao vlasnik- posjednik zahtijeva od osobe koja ga na bilo koji način, ali ne oduzimanjem posjeda, bespravno uznemirava u izvršavanju njegovih vlasničkih ovlasti da prestane s uznemiravanjem.

27. Prema odredbi čl. 167. st. 1. ZV- a na podnošenje negatorijske tužbe legitimiran je samo vlasnik (neposredni i posredni posjednik) i na ovu zaštitu nemaju pravo osobe koje drže u nesamostalnom i neposrednom posjedu stvar koja je predmet uznemiravanja. Negatorijsku tužbu dakle ne mogu podići plodouživatelji, zakupnici, titulari prava služnosti i najmoprimci koji svoj posjed od bespravnog uznemiravanja štite tužbom zbog smetanja posjeda.

27.1. Međutim, vlasnik koji nije ujedno i posjednik nekretnine nije aktivno legitimiran za podnošenje vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja (actio negatoria) iz čl. 167. ZV-a. Vlasnik kojem je posjed oduzet može zaštitu svoga prava ostvarivati samo reivindikacijskom tužbom (čl. 161. st. 1. ZV-a). U takvoj situaciji je vlasnička tužba (rei vindicatio) tužba kojom se vlasnik štiti u slučaju oduzimanja posjeda, dakle tužba vlasnika protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu preda posjed stvari, a kako to propisuje članak 161. stavak 1. ZV-a.

28. Stoga kako je u ovom postupku nedvojbeno utvrđeno da tužiteljica ne drži posjed spornog dijela zemljišta u odnosu na koje je podnijela vlasničku tužbu radi prestanka uznemiravanja, to ista primjenom prava iz članka 167. st. 1. ZV-a nije aktivno legitimirana na podnošenje vlasničke tužbe za prestanak uznemiravanja (uklanjanje građevine). Kao što je već ranije izloženo vlasnik ima pravo za zaštitu od uznemiravanja (članak 167. stavak 1. ZV-a) samo u slučaju kada je isti i posjednik sporne stvari, konkretno sporne nekretnine ili spornog dijela nekretnine, pa ga treća osoba uznemirava u pravu vlasništva njegove stvari na drugi način, a ne oduzimanjem stvari. Međutim u situaciji kada vlasnik nije posjednik sporne stvari ili spornog dijela nekretnine, kao što je to u ovom slučaju, jer je ovdje tužiteljici oduzet kompletni posjed nekretnine, tada tužiteljica nema pravo na negatornu zaštitu od uznemiravanja, koji pravni stav je već zauzet u sudskoj praksi (tako u odluci Županijskog suda u Zadru broj Gž- 1295/2020, Županijskog suda u Dubrovniku broj Gž-34672002, Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž- 276/22).

29. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza u međusobnoj vezi, na temelju rezultata cjelokupnog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku) ovaj sud je stajališta da je tužbeni zahtjev tužiteljice radi uznemiravanja u smislu uklanjanja građevine nije utemeljen, imajući u vidu sve iznesene činjenice koje je u postupku valjalo pravilno ocijeniti.

30. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a, vrijednosti predmeta spora, te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine" broj 138/23- dalje OT) i priloženom troškovniku.

31. Tuženik koji je u cijelostio uspio u postupku koji je bio zastupan po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je sljedeći trošak: za sastav odgovora na tužbu po 100 bodova (Tbr.7.t.1. OT), zastupanje na ročištima od dana 6.06.2023., 29.09. 2023.,14.03.2024., 14.05.2024., 20.09.2024., 13.11.2024.,11.02.2025.,2.4.2025. sve po 100 bodova, daje ukupno 900 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 1.800,00 EUR, koliko je dosuđeno tuženiku.

32. Tuženiku nije priznat trošak za podneske od 25.11.2024. i 11.03.2025. jer isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, pa je valjalo za više traženo tuženiku odbiti zahtjev za troškove kao neosnovan.

33. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05,/41/08,125/11,78/15.,29/18, 126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 30. travnja 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun. tužiteljice Ivanu Babiću, odvj. u Splitu

- pun. tuženika Milošu Kandžiji, odvj. u Trogiru

- spis, ovdje