Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-570/2021-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, OIB: 54566384631, po sutkinji Renati Rački, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. MŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Miljenku Marincel, odvjetniku iz Delnica, protiv tuženika Grada Delnice, Delnice, Trg 138. brigade HV 4, OIB: 03944325629, zastupanog po generalnom punomoćniku Nataliji Marević-Grgurić, odvjetnici iz Delnica, radi utvrđenja prava vlasništva (v.p.s. 1.327,23 EUR), nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 17. ožujka 2025. u nazočnosti 2. tužitelja i punomoćnika tužitelja, javno objavivši 30. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji vlasnici dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada kao uvjetno cijepana kat. čest. [katastarska čestica], svaki u 1/2 dijela, sve u skladu sa prijedlogom diobe, društva Geom d.o.o. iz Gerova, pa je tuženi dužan priznati i trpjeti da se tužitelji upišu kao suvlasnici na toj nekretnini nakon pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama.

Obrazloženje

1.Tužitelji predlažu donošenje presude kojom će se utvrditi da su isti suvlasnici dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela sada pod novom oznakom kč. br. [katastarska čestica], pri čemu navode da je kao vlasnik cijele nekretnine upisan tuženik, da se radi o lokaciji na kojoj se nalazi sedam stambenih objekata koje je izgradilo nekadašnje Šumsko gospodarstvo Delnice krajem 1958. za svoje radnike, da donošenjem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ti objekti/stanovi nisu ušli u temeljni kapital društva već su isti preneseni na prednika tuženika općinu [adresa].

Nadalje, sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, stanari su otkupili stanove pa tako i prednik tužitelja DŽ, koji je od općine [adresa] kupio obiteljsku kuću na kč. br. [katastarska čestica], a kasnije su tu kuću od istog kupili tužitelji, pri čemu je zajedno sa kupnjom stana – obiteljske kuće, kupljen i razmjerni dio zemljišta nužnog za redovnu uporabu zgrade međutim prilikom prodaje stana predniku tužitelja nikada nije utvrđen oblik i veličina građevinske čestice niti je ikada provedeno cijepanje. Također ističu i da prilikom kupnja kuće ista nije bila evidentirana niti u katastarskom operatu niti u zemljišnim knjigama već su to oni učinili 2013.

Sukladno prednjem, prema korištenju u naravi, sačinjen je prijedlog cijepanja nekretnine odnosno tužitelj tužbom potražuje dio nekretnine u posjedu koje se nalazi pri čemu se radi o poštenom, istinitom i zakonitom posjedu.

Uz tužbu prilaže ugovor o prodaji obiteljske stambene zgrade na kojoj postoji stanarsko pravo od 17.05.1995. sa ovjerom istog i podacima o stanu (dalje: Ugovor), izvadak iz zemljišne knjige, prijavni list sačinjen po Geom d.o.o. od 25.03.2021., uvjerenje o vremenu građenja izdano od strane PGŽ, Upravnog odjela za graditeljstvo i dr. od 25.01.2013., kupoprodajni ugovor od 31.05.1995., ujedno predlažu saslušanje stranaka, svjedoka ČŽ i RŽ, očevid i geodetsko vještačenje.

2. Tuženik je podnio odgovor na tužbu (list 31) u kojem je opreza radi osporio navode iz iste te predložio provođenje dokaza predloženih u tužbi.

Dokaze nije predložio.

3. Sukladno prijedlozima iznesenim do zaključenja prethodnog postupka, u ovoj pravnoj stvari provedeni su dokazi čitanjem isprava priloženih uz tužbu te naknadno dostavljene ortofoto snimke (list 35) kao i izvatka iz zemljišne knjige za kč. br. [katastarska čestica] (list 41), saslušanjem 1. tužitelja i svjedoka ČŽ (list 38), dok su tužitelji naknadno odustali od provođenja očevida i geodetskog vještačenja te saslušanja 1. tužiteljice i preostalog svjedoka.

3.1. Prema podacima iz zemljišne knjige, kč. br. [katastarska čestica] vodi se kao trg u [adresa] od 1032m2, vlasništvo tuženika, dok se kč. br. [katastarska čestica] vodi kao kuća i dvorište u [adresa] od 622m2, suvlasništvo tužitelja, sve k. o. [katastarska općina]. Iz kopije katastarskog plana, kao sastavnog dijela prijavnog lista vidljiv je položaj utužene nekretnine, dijela iste koja je predmet tužbenog zahtjeva (kč. br. [katastarska čestica]) te kč. br. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi kuća tužitelja, odnosno vidljivo je da se dio nekretnine koja je predmet tužbenog zahtjeva nastavlja na kč. br. [katastarska čestica] te se radi o cjelini.

Prednje je posebno vidljivo iz ortofoto snimke na kojoj su vidljivi zemljišta i objekti.

Prema uvjerenju upravnog tijela, proizlazi da je kuća na kč. br. [katastarska čestica] izgrađena prije 15.02.1968.

Također, iz Ugovora od 17.05.1995. proizlazi da je DŽ od prednika tuženika kao prodavatelja, kupio obiteljsku stambenu zgradu na kojoj postoji stanarsko pravo u mjestu [adresa], izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sa obročnom otplatom, te je Ugovor potvrđen po tadašnjem Javnom pravobraniteljstvu u Delnicama, a kupac je ugovorom od 31.05.1995. opisanu nekretninu prodao 1. i 2. tužiteljima koji su na ime kupoprodajne cijene preuzeli obročnu otplatu.

Prethodno opisana nesuglasnost oznake nekretnine odnosno da je predmet Ugovora bila kč. br. [katastarska čestica] a ne kč. br. [katastarska čestica] kako je to u Ugovoru navedeno otklonjena je naknadnim ulaganjem u spis povijesnog izvatka iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je tuženik 27.05.2004. izdao tabularnu ispravu za uknjižbu ispravak iste od 20.07.2005.

3.2. U stranačkom iskazu 2. tužitelj je u bitnom naveo da se ulaz u obiteljsku kuću nalazi sa bočne strane a da utuženi dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] predstavlja stražnji dio te su oni u posjedu tog dijela praktički od 1990. od kada žive u kući a koju su kasnije kupili od ranijeg vlasnika, u naravi se radi o travnjaku koji oni održavaju a prethodno tome je isto radio prijašnji vlasnik, a identična situacija je i sa ostalim kućama koje se nalaze oko tog prijepora pa tako primjerice i sa kućom na kč. br. [katastarska čestica] koja se nalazi nasuprot i iza koje je bunar pa vlasnica te kuće IŽ i oni čiste i kose i točno znaju do kuda je čije. U tom dijelu nijedan dio površine ne koristi tuženik. Također, tuženik im nikada nije osporavao korištenje tog zemljišta. Kada je realizirao ucrtavanje kuće utvrdio je da taj dio zemljišta ne pripada parceli na kojoj je kuća, iako se radi o jedinstvenoj cjelini.

3.3. Svjedok ČŽ je do nedavno bio susjed tužitelja te potvrđuje da su isti kuću kupili od ranijeg vlasnika DŽ, da isti u kući žive negdje od 90-ih godina, da se nasuprot nalazi kuća IŽ a zemljište između tih kuća je kultivirano, ranije se radilo o kamenju. On osobno je pomagao tužitelju u navoženju zemlje i izravnavanju tog terena prije 20-ak godina. Nema saznanja da bi tuženik na bilo koji način priječio tužiteljima korištenje tog zemljišta koje je sada praktički ravno i zatravnjeno je.

4. S obzirom na sadržaj priloženih isprava, sud nalazi nesporno utvrđenim da su tužitelji suvlasnici kuće i dvorišta na kč. br. [katastarska čestica] izgrađene prije 15.02.1968., da je tuženik vlasnik kč. br. [katastarska čestica] i da se radi o graničnim parcelama (isto je vidljivo iz kopije kat. plana), da dio kč. br. [katastarska čestica] koji je predmet tužbenog zahtjeva u naravi predstavlja zemljište - travnatu površinu koja se neposredno nastavlja na dvorište i kuću tužitelja (isto je vidljivo iz ortofo snimke).

4.1. Nadalje, s obzirom na iskaz 2. tužitelja i svjedoka, sud nalazi utvrđenim i da se tužitelji nalaze u posjedu utuženog dijela kč. br. [katastarska čestica] te da se radi o posjedu koji je pošten i samostalan te u dovoljnom trajanju za stjecanje prava vlasništva.

Naime, kuća je nesporno postojala 1968. a što je potvrđeno priloženim uvjerenjem upravnog tijela, tužitelji u istoj žive od početka 90-ih godina, a na koju okolnost su suglasni iskazi. Također, isti koriste zemljište koje je predmet tužbenog zahtjeva i koje se neposredno nadovezuje na njihovu okućnicu a na koju okolnost je iskaz 2. tužitelja također potvrđen iskazom svjedoka, koji ima neposredna saznanja jer je i sam živio u [adresa].

5. Osnovu stjecanja vlasništva za korist tužitelja u konkretnom slučaju predstavlja Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje u tekstu: ZV), koji u čl. 159. st. 3.. propisuje da se vlasništvo nepokretne stvari stječe dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, pri čemu se treba raditi o poštenom posjedu. Uz navedenu odredbu čl. 159. st. 3., ZV u čl. 18. st. 3. propisuje da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prednje iz razloga što sud kao početak poštenog posjeda tužitelja uzima razdoblje od početka 90-ih godina (s obzirom na iskaze 2. i tužitelja svjedoka ČŽ) te utvrđuje da je pravo vlasništva stečeno protekom 20 godina samostalnog i poštenog posjeda pa je protek 20-godišnjeg roka nastupio upravo u vrijeme važenja ZV-a.

Samostalan i pošten posjed je onaj posjed kojim posjednik drži stvar kao da je njezin vlasnik te nema razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Kako su tužitelji posjed stekli od prodavatelja te se nakon toga u pogledu utuženog dijela nekretnine ponašali kao vlasnici i nitko im takav posjed nije osporavao, ispunjeni su uvjeti iz navedene odredbe ZV-a.

Pri tome se ističe da je sud iskaze 2. tužitelja i svjedoka na prednje okolnosti u cijelosti prihvatio iz razloga što su isti međusobno suglasni a također su suglasni i materijalnim dokazima odnosno kopiji katastarskog plana na kojoj su vidljive i kuća tužitelja kao i dio utužene nekretnine.

Također, pošten posjed se pretpostavlja, a teret dokaza suprotnog je na onome tko se na isto poziva. Tuženik, iako je osporio tužbeni zahtjev, nije obeskrijepio prednja utvrđenja odnosno to da bi se na strani tužitelja radilo o poštenom posjedu, slijedom čega je tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen.

6. Odluka o troškovima nije donesena jer do zaključenja glavne rasprave nije postavljen zahtjev za naknadu istih.

Delnice, 30. travnja 2025.

Sutkinja

Renata Rački

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka kojoj je dostavljen ovjeren prijepis presude prema čl. 335. st. 11. ZPP-a može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ove presude stranka kojoj je presuda dostavljena putem e-oglasne ploče sudova prema čl. 335. st. 9. ZPP-a, može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.