REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
STALNA SLUŽBA U JASTREBARSKOM
Šetalište braće Kazić 6
Poslovni broj: Pn-94/2021-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, po sucu tog suda Silvani Godrijan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari 1. tužitelja KŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tužitelja PATRIK-TERM d.o.o., OIB 15147770457, [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Antoniu Marečiću, odvjetniku u Jastrebarskom, protiv tuženika ŠŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Barbari Glavaš Štefanac, odvjetnici u Zagrebu, te umješača na strani tuženika Grad Jastrebarsko, Trg J. J. Strossmayera 13, Jastrebarsko, OIB: OIB: 64942661827, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 01. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tuženika osobno i zamjenika punomoćnika tuženika, 30. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku naknaditi 1. tužitelju štetu u iznosu od 30.000,00 kn sa zateznim kamatama od podnošenja ove tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku naknaditi 2. tužitelju, štetu u iznosu od 30.000,00 kn sa zateznim kamatama od podnošenja ove tužbe do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi 1. tužitelju i 2. tužitelju troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se 1. tužitelju KŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tužitelju PATRIK-TERM d.o.o., OIB 15147770457, [adresa], naknaditi tuženiku ŠŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], parnični trošak u iznosu od 1.200,00 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da potražuju naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u smislu odredbe članka 19. Zakona o obveznim odnosima. Tuženik je 14. svibnja 2021. u 17:11 sati na internetskoj društvenoj mreži Facebook u javnoj grupi „ [adresa] bez cenzure“ objavio tekst u kojem je iznio osobne podatke tužitelja. Naime, u sklopu objavljenog teksta tuženik je javno objavio uvjerenje Uprave za kazneno pravo, Odjel za kaznene evidencije, Klasa: 740-02/20-03/41151, Urbroj:
514-06-02-01-01/1-20-02 od 24. ožujka 2020. (dalje: uvjerenje iz kaznene evidencije) koje se odnosi na tužitelja, a iz kojeg proizlazi da tužitelj ima u podacima kaznene evidencije evidentiranu presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-2022/17 od 17. siječnja 2018. kojom je proglašen krivim za kazneno djelo krivotvorenja isprave zbog čega mu je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 2 godine. Objavljivanje podataka iz kaznene evidencije 1. tužitelja na način kako je to učinio tuženik nije dopušteno, a niti je to moralno učiniti u svrhu političke samo promocije u predizbornoj kampanji za gradonačelnika Grada Jastrebarskog. Poziva se na čl. 35. i 37. Ustava Republike Hrvatske, kao i na čl. 8. st. 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, te čl. 16. st. 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Tuženik je javno objavio uvjerenje Uprave za kazneno pravo, Odjel za kaznene evidencije, Klasa: 740-02/20-03/41151, Urbroj: 514-06-02-01-01/1-20-02 od 24. ožujka 2020. (dalje: uvjerenje iz kaznene evidencije) koje se odnosi na tužitelja, a iz kojeg proizlazi da tužitelj ima u podacima kaznene evidencije evidentiranu presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-2022/17 od 17. siječnja 2018. kojom je proglašen krivim za kazneno djelo krivotvorenja isprave zbog čega mu je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 2 godine. Objavljivanje podataka iz kaznene evidencije 1. tužitelja na način kako je to učinio tuženik nije dopušteno, a niti je to moralno učiniti u svrhu političke samo promocije u predizbornoj kampanji za gradonačelnika Grada Jastrebarskog. Uvjerenje iz kaznene evidencije izdano je u svrhu vođenja postupka javne nabave, odnosno kako bi se utvrdilo postoji li razlog za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave. Tuženik je objavom uvjerenja iz kaznene evidencije tužitelja, počinio štetnu radnju koja je protupravna, a koja je 1. i 2. tužitelju uzrokovala štetu u vidu povrede prava osobnosti. Opisanim postupanjem 1. tužitelju je kao fizičkoj osobi teško povrijeđeno dostojanstvo, čast i ugled, dok je 2. tužitelju teško povrijeđen poslovni ugled i dobar glas, s obzirom na to da je sadržaj objavljenog teksta uz priloženo uvjerene iz kaznene evidencije, intoniran na način da je prezentirano kako je posao izvođenja radova na izgradnji i postavljanju paviljona u perivoju dvorca [adresa] u [adresa] povjeren trgovačkom društvu koje je u „vlasništvu“ kriminalca. Zbog navedenog, veliki broj građana [adresa] i okolnih mjesta steklo je negativan sud o 1. i 2. tužitelju. Facebook grupa „ [adresa] bez cenzure“ broji preko dvije tisuće članova te je ujedno i javna grupa čijem sadržaju može pristupiti baš svatko. To je rezultiralo time da do 1. tužitelja i članova njegove obitelji, kao i zaposlenika 2. tužitelja, dopire negativan glas o 1. tužitelju kao kriminalcu i njegovoj „firmi“ ( 2. tužitelju) kojem se pogoduje u javnim natječajima Grada Jastrebarskog. 1. tužitelja se u društvu u kojem živi i radi, te u kojem ga mnogo ljudi pozna, omalovažava na način da se prema njemu izražava prijezir, te se njegov osobni i profesionalni ugled umanjuje, zbog čega na strani 1. tužitelja dolazi do povrede njegova osjećaja vlastite vrijednosti. S druge strane, na strani 2. tužitelja došlo povrede poslovnog ugleda, jer se pravna osoba 2. tužitelja poistovjećuje s fizičkom osobom 1. tužitelja, čiji je 1. tužitelj jedini član i zastupnik po zakonu, što ima za posljedicu visoku vjerojatnost gubitka povjerenja o poslovanje 2. tužitelja kod javnih naručitelja u budućim postupcima javne nabavi, kao i kod drugih poslovnih partnera.
2. U odgovoru na tužbu tuženi se protivi osnovanosti tužbenog zahtjeva, kao i visini zatraženog iznosa naknade štete te ističe prigovor promašene legitimacije. Naime, tuženi je, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, podnio Gradu Jastrebarskom, zahtjev u kojem je zatražio dokumentaciju vezano uz izgradnju paviljona u perivoju dvorca Erdödy. Povodom tog zahtjeva, tuženi je od ovlaštene službenice za informiranje Grada Jastrebarskog primio obavijest Klasa:
UP/I-008-01/20-01/36, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-7 od dana 21. siječnja 2021.g. u prilogu koje obavijesti mu se dostavljaju informacije vezane uz gradnju paviljona u perivoju Erdödy. U sklopu navedene dokumentacije službenica za informiranje Grada Jastrebarskog tuženom je dostavila i uvjerenje iz kaznene evidencije za I-tužitelja. Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Ukazuje na čl. 6. i čl. 15. st. 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. Izvod iz kaznene evidencije za tuženika dostavljen tuženiku. Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Stoga je takav zahtjev od strane Grada Jastrebarskog mogao biti odbijen, a nakon što je Grad Jastrebarsko proveo test razmjernosti i javnog interesa. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ukoliko javni interes za dostupnošću informacija prevladava nad mogućom štetom za zaštićene interese. Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Iz navedene definicije proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa – interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni – u javnom je interesu zaštiti vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Taj test je trebao provoditi Grad Jastrebarsko kao tijelo javne vlasti, a ne tuženik kao korisnik takve informacije. Tako je i čl. 5 Zakon o pravo na pristup informacijama definirano da je odgovorna osoba u smislu tog Zakona osoba u tijelu javne vlasti čije je činjenje ili nečinjenje dovelo do povreda istog zakona, dakle za povredu zakonskih odredaba Zakona na koje se pozivaju tužitelji može biti odgovorna samo službenica za informiranje Grada Jastrebarskog kao odgovorna osoba, a ne tuženi, kako to pogrešno sugerira tužitelj. Izvod iz kaznene evidencije je učinjen dostupnim tuženiku od strane Grada Jastrebarskog pa nije jasno zašto tužitelji podnose ovu tužbu i pokreću postupak protiv tuženika, umjesto protiv Grada Jastrebarskog budući da iz činjeničnog obrazloženja tužbe očigledno proizlazi da tužitelji smatraju kako se radi o informaciji za koju se sukladno Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji ne može ostvariti pravo na pristup prema zakonu koji određuje to pravo. Naime, kada je takva informacija, odnosno izvod iz kaznene evidencije učinjen dostupnim tuženiku jasno je kako ju je isti mogao javno iznositi budući da je čl. 9 Zakona o pravu na pristup informacijama jasno i nedvosmisleno navedeno da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. S obzirom na naprijed iznijeto tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Očigledno je Grad Jastrebarsko smatrao da u odnosu na spornu informaciju prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese pa je informaciju učinio dostupnom. Nije logično da bi tuženi informaciju koju je dobio koristeći svoje zakonom propisano pravo na pristup istoj trebao zadržati za sebe, a isto je suprotno smislu samog Zakona o pravu na pristup informacijama. Tuženi dostavlja i poziv
Grada Jastrebarskog Klasa: UP/I-008-01/20-01/36, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-3 na plaćanje akontacije, koji mu je upućen u postupku pristupa spornoj dokumentaciji, a kao dokaz da mu je dostavljena cjelokupna natječajna dokumentacija u opsegu od čak 820 stranica, kako proizlazi iz račun Grada Jastrebarsko br. 01-2021 u prilogu. Tuženik je zatražio mišljenja povjerenika za informacije da li javna objava izvoda iz kaznene evidencije, koju je korisnik dobio od tijela javne vlasti predstavlja povredu Zakona o pravu na pristup informacijama, a koje mišljenje se obvezuje dostaviti po pribavi istog. Nije točno kako je tuženik iste podatke objavio u svrhu vlastite političke samo promocije. Nije jasno na koji bi način u predizbornoj kampanji za gradonačelnika tuženika promovirala objava podatka da je I-tužitelj kazneno osuđivan jer je isto u potpunosti irelevantno za njegovu političku promociju.
3. Navodi odgovora na tužbu koji se odnose na prikupljanje i obradu osobnih podataka, privolu ispitanika uopće se ne odnose na tuženika kao korisnika informacije, nego na tijela javne vlasti, jer tuženik zatražene informacije nije prikupljao, obrađivao i dr. Navedene odredbe primjenjuju se na obradu osobnih podataka koju obavljaju uredi, institucije, tijela, uredi i agencije. Tužitelji sugeriraju da bi tuženi nakon što je primio informaciju od Grada Jastrebarskog od tužitelja trebao tražiti privolu na obradu osobnih podataka sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka, iako je isto trebao učinit Grad Jastrebarsko. Tuženi nije niti voditelj obrade osobnih podataka, niti ih je obrađivao pa nema mjesta niti primjeni Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. U tom smislu, ako bi korisnici informacija, koji za to nisu ovlašteni niti educirani, bili prisiljeni tražiti privolu za javnu objavu informaciju koje su dobili od tijela javne vlasti ili pak iste informacije "filtrirati", izgubio bi se cilj Zakona o pravu na pristup informacijama, a to je je omogućavanje i osiguranje ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom, dok ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Dakle, tuženik je od Grada Jastrebarskog dobio spornu kaznenu evidenciju te je istu sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, poglavito odredbi čl. 9, imao pravo javno objaviti te time nije počinio štetnu radnju koja je protupravna. Zbog svega naprijed navedenog ne postoje pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu, a to su štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza i protupravnost. Tužitelji u tužbi priznaju kako sukladno Zakonu o javnoj nabavi, zbog počinjenja kaznenog djela krivotvorenja isprave iz odredbe čl. 278 st. 1 i 3 Kaznenog zakona, ne bi trebalo isključiti II-tužitelja iz postupka javne nabave. Stoga nije jasno zašto bi radi objavljivanje izvoda iz kaznene evidencije, koja samo dokazuje da I- tuženik nije počinio jedno od taksativno nabrojenih kaznenih dijela zbog kojeg ne bi mogao sudjelovati u postupku javne nabave, odnosno biti kandidat koji je izabran na natječaju, tužitelji trpjeli štetu. Nije moguće da bi zbog objave izvoda iz kaznene evidencije koja dokazuje da je II-tuženi valjan ponuditelj, društvo u kojem živi i radi, I- tužitelja omalovažavalo, prema njemu izražavalo prijezir, a niti da bi zbog navedenog došlo do gubitka povjerenja u poslovanje II-tuženika kod javnih naručitelja u budućim postupcima javne nabave, kao i kod drugih poslovnih partnera. Kao što proizlazi iz objave sa Facebook stranice „ [adresa] bez cenzure“, tuženik je na istoj stranici, a vezano uz kaznenu evidenciju tužitelja objavio slijedeće: "Naime, u dokumentaciji koju posjedujem, a sastoji se od 820 listova, nalazi se i uvjerenje o kaznenoj evidenciji vlasnika firme kojoj je dodijeljen natječaj, krivotvorenje isprave." Nije jasno zašto isti činjenični navod predstavljao protupravnu štetnu radnju, budući je isto tužitelj utvrdio uvidom u natječajnu dokumentacije koju je dobio iz Grada Jastrebarskog. U odnosu na navode tuženika da je paviljon preplaćen, da je ruglo i sl., isto predstavlja osobno mišljenje tuženika koje ima potpuno pravo javno iznositi. Tuženik je od Grada Jastrebarskog u sklopu zatražene dokumentacije dobio i zahtjeve Grada Jastrebarskog za pojašnjenjem dokumentacije u kojem Grad Jastrebarsko navodi da II-tuženik ima poreznih dugovanja, potvrdu porezne uprave, europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi pa je i opis onoga što je dobio tuženik naveo u svojoj objavi, što također ne predstavlja protupravno postupanje. Nije moguće da bi objava izvoda iz kaznene evidencije I-tužitelja, izazvala nepoželjne reakcije njegove okoline. Naime, navedeni glazbeni paviljon je izazivao negativne reakcije javnosti duže vremena, kao dokaz kojoj tvrdnji tuženi dostavlja članak sa stranica Radio Jaske pod naslovom "Što je umjetnik htio reći? Glazbeni paviljon tema i na Gradskom vijeću". Dakle, mnogim građanima [adresa] se izgrađeni glazbeni paviljon nije svidio, niti vizualno, niti po svojoj svrsi. Stoga je negativne reakcije u odnosu na tužitelje mogla izazvati jedino objava troškova izgradnje paviljona, objava podatak o izvođaču radova i sl. te iste, ako su i postojale, nisu uslijedile nakon objave spornog izvoda iz kaznene evidencije. Tuženi se protivi saslušanju predloženih svjedoka od strane tužitelja budući da nije jasno na koju okolnost se predlaže iste saslušati, niti na koji način isti mogu imati saznanja o povredi prava osobnosti tužitelja, odnosno njegovim neugodama, nezadovoljstvima, sramu i dr. koji osjećaji prema navodima tužitelja predstavljaju povredu prava osobnosti na duševno zdravlje. Opreza radi, prigovara visini zatražene štete, budući je je zatražen iznos naknade štete previsoko postavljen te nije u skladu sa Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
4. Na ročištu 11. svibnja 2022. (list 60) tuženik je predložio da se grad [adresa] pozove kao umješač na strani tuženika. Rješenje od 16.prosinca 2024. (list 1014) kojim je grad [adresa] pozvan je na očitovanje o miješanju u ovoj pravnoj stvari i poziv za ročište za 1. travnja 2025. uredno je primio ali se nije očitovao nije je pristupio na ročište niti postoje općepoznate okolnosti koje bi ga spriječile pristupiti na ročište.
5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao zahtjev za pristup informacijama, obavijest Klasa: UP/I-008-01/20-01/36, URBROJ: 238/12-06-02/4-20- 7 od dana 21. siječnja 2021.g., zahtjeve Grada Jastrebarskog za pojašnjenjem dokumentacije, potvrdu porezne uprave, odgovor II-tuženika na zahtjev, poziv Grada Jastrebarskog Klasa: UP/I-008-01/20-01/36, URBROJ: 238/12-06-02/4- 20-3 na plaćanje akontacije, račun Grada Jastrebarsko br. 01-2021, stranicu Radio Jaske pod naslovom "Što je umjetnik htio reći? Glazbeni paviljon tema i na Gradskom vijeću" objave sa Facebook stranice [adresa] bez cenzure, izvadak iz sudskog registra za drugo tužitelja, ispis Facebook stranice , [adresa] bez cenzure“ uvjerenje Uprave za kazneno pravo, Odjel za kaznene evidencije, Klasa: 740-02/20-03/41151, Urbroj: 514-06-02-01-01/1-20-02 od 24. ožujka 2020.,izvadak iz sudskog registra za drugo tužitelja, zahtjeve Grada Jastrebarskog za pojašnjenjem dokumentacije, potvrda porezne uprave, poziv Grada Jastrebarskog Klasa: UP/I-008-01/20-01/36, URBROJ: 238/12-06-02/4- 20-3 na plaćanje akontacije , račun Grada Jastrebarsko br. 01-2021., saslušao svjedoke ČŠ, JŠ, GŠ, MŠ; PŠ, RŠ, ĐŠ, SŠ, VŠ, 1. tužitelja KŠ i tuženika.
6. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog posebno tako i svih zajedno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan te je odlučeno kao u izreci.
7. Predmet spora je zahtjev 1. tužitelja KŠ i 2. tužitelja PATRIK-TERM d.o.o., za naknadu nematerijalne štete u vidu povrede prava osobnosti kao posljedica radnji tuženika i to objave teksta u kojem je iznio osobne podatke 1.tužitelja KŠ koji je ujedno i jedini član i zastupnik po zakonu 2. tužitelja PATRIK-TERM d.o.o., u sklopu kojeg teksta je tuženik javno objavio uvjerenje Uprave za kazneno pravo, Odjel za kaznene evidencije, Klasa: 740-02/20-03/41151, Urbroj: 514-06-02- 01-01/1-20-02 od 24. ožujka 2020 koje se odnosi na 1.tužitelja KŠ, a iz kojeg proizlazi da ima u podacima kaznene evidencije evidentiranu presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-2022/17 od 17. siječnja 2018. kojom je proglašen krivim za kazneno djelo krivotvorenja isprave zbog čega mu je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 2 godine.
8. Odredbama Zakona o obveznim odnosima propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine, sprečavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti.
9. Za postanak obvezno pravnog odnosa odgovornosti za štetu potrebno kumulativno ispuniti pretpostavke kao što su štetna radnja, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete i protupravnost štetne radnje. Sve ove pretpostavke dužan je dokazati tužitelj.
10. U ovom postupku nesporno je da je tuženik uputio dopis Gradu Jastrebarsko 04.12.2020. i zatražio sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, dokumentaciju vezanu uz izgradnju paviljona u perivoju dvorca K (list 24), da je od grada primio obavijest Klasa: UP/I-008-01/20-01/36, URBROJ: 238/12-06-02/4-20-7 od 21. siječnja 2021.g. u prilogu koje obavijesti mu se dostavljaju informacije vezane uz gradnju paviljona u perivoju Erdödy, da je u sklopu dokumentacije bilo i uvjerenje iz kaznene evidencije za 1. Tužitelja KŠ (list 9 i 16), da je tuženik 14. svibnja 2021. u 17:11 sati na internetskoj društvenoj mreži Facebook u javnoj grupi „ [adresa] bez cenzure“ objavio tekst „PAVILJON – ZATVARANJE Mjesecima se govori o paviljonu, razumni ljudi su zgroženi, stranački sljedbenici opravdavaju i dive se vođinim dostignućima. Sva mišljenja idu u dva smjera, jedan da je paviljon preplaćen, a drugi da je ruglo, ali ono što je meni sporno, a to je da je cijeli natječajni proces nepravilan, a samim time i odluka gradonačelnika MŠ o odabiru izvođača. Naime, u dokumentaciji koju posjedujem, a sastoji se od 820 listova nalazi se i uvjerenje o kaznenoj evidenciji vlasnika firme kojoj je dodijeljen natječaj, krivotvorenje isprave. U cijelom procesu nabave vlasnik je više puta pozivan da dopuni prijavu zbog nejasnoća oko njegovih radnji. Dok u europskoj jedinstvenoj dokumentaciji o nabavi tvrdi (ESPD), tvrdi da nema osude, 3. PRIJEVARE, u drugim tvrdi da nema dugova prema državi, dostavlja krive podatke za proizvođača i adresu, to nije nimalo sporno Stručnom povjerenstvu za javnu nabavu u sastavu KŠK i ŠŠK pa one 16. travnja 2020. godine donese prijedlog odgovornoj osobi naručitelja tj. Gradonačelniku g. MŠ koji isti dan donosi odluku o odabiru najpovoljnije ponude od 785.995,90 kn, a ugovor se potpisuje 28. travnja 2020. O svemu će završnu riječ dati određene institucije, Sektor kriminalističke policije i Središnji državni ured za središnju javnu nabavu. Do tada molim partijske sljedbenika da zdušno brane svojeg … (dalje nevidljiv tekst). Slijedeća objava će nam odgovoriti koji je to aktualni vijećnik SDP dobio otpremninu od 500.000,00 kn, i koji je vijećnik SDP umirovljen na konto sljepoće, a vozi auto, a isti se nalaze na listi za Gradsko vijeće SDP na Lokalnim izborima koji će se održati 16. svibnja 2021.. #demontažaovakvogsustavapridružimise.", da je u sklopu objavljenog teksta tuženik objavio 18 priloga među kojima i uvjerenje Uprave za kazneno pravo, Odjel za kaznene evidencije, Klasa: 740-02/20-03/41151, Urbroj: 514-06-02-01-01/1-20-02 od 24. ožujka 2020., dakle predmetno uvjerenje iz kaznene evidencije za 1. tužitelja KŠ, da je 1. tužitelj KŠ jedini član i zastupnik 2. tužitelja PATRIK-TERM d.o.o., da prema podacima iz Uvjerenja proizlazi da 1. tužitelj KŠ, ima u predmetnom uvjerenju evidentiranu presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-2022/17 od 17. siječnja 2018. kojom je proglašen krivim za kazneno djelo krivotvorenja isprave zbog čega mu je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 2 godine, da je Facebook grupa „ [adresa] bez cenzure“ broji preko dvije tisuće članova i javna je grupa čijem sadržaju može pristupiti svatko.
11. Sporno je li dopušteno objavljivanje podataka iz kaznene evidencije 1. tužitelja KŠ na način kako je to učinio tuženik, je li tuženik objavom uvjerenja iz kaznene evidencije 1. tužitelja KŠ, počinio štetnu radnju koja je protupravna, je li takvom radnjom 1. tužitelju KŠ i 2. tužitelju PATRIK-TERM d.o.o., počinjena šteta u vidu povrede prava osobnosti, je li sadržaj objavljenog teksta uz priloženo uvjerene iz kaznene evidencije intoniran na način da je prezentirano kako je posao izvođenja radova na izgradnji i postavljanju paviljona u perivoju dvorca [adresa] u [adresa] povjeren trgovačkom društvu koje je u „vlasništvu“ kriminalca, je li veliki broj građana [adresa] i okolnih mjesta steklo negativan sud o 1. tužitelju KŠ i 2. tužitelju PATRIK-TERM d.o.o., je li na strani 2. tužitelja PATRIK-TERM d.o.o., došlo povrede poslovnog ugleda, te je li 1. tužitelju KŠ i 2. tužitelju PATRIK-TERM d.o.o. nastala šteta u vidu povrede prava osobnosti i u kojoj visini.
12. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije pozivajući se na članak 23. st. 5. toč. 2. , čl. 15. st. 2., 3. i 4., u vezi s člankom 16. st. 1.ovog Zakona o pravu na pristup informacijama navodeći da je izvod iz kaznene evidencije tuženik dobio iz Grada Jastrebarskog.
13. Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. Člankom 5. stavkom 1. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
14. Sud je utvrdio da prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan jer je nesporno da je predmetno uvjerenje objavio tuženik a ne grad [adresa].
15. Tužitelji tvrde da nije dopušteno, objavljivanje podataka iz kaznene evidencije 1. tužitelja KŠ, na internetskoj društvenoj mreži Facebook u javnoj grupi „ [adresa] bez cenzure“ na način kako je to učinio tuženik niti je to moralno to učiniti u svrhu političke samo promocije u predizbornoj kampanji za gradonačelnika Grada Jastrebarskog, te se pozivaju na: „Ustav RH i čl. 37 kojim je propisano: Svakome se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom (stavak 1.). Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja (stavak 3.). Člankom 8. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te člankom 16. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisano je da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje: Opća uredba o zaštiti podataka) i relevantne odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka i to :
Osobni podatak jesti svaki podatak koji se odnosi na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi (u daljnjem tekstu: „ispitanik”), a pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca (članak 4. točka 1.) Obrada osobnih podataka znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje (članak 4. točka 2.). Osobni podaci se moraju obrađivati zakonito, pošteno i transparentno kako bi se zaštitilo načelo povjerljivosti prema kojemu osobni podaci moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa i uporabe (članak 5. stavak 1.). Obrada osobnih podataka koji se odnose na kaznene osude i kažnjiva djela ili povezane mjere sigurnosti na temelju članka 6. stavka 1. provodi se samo pod nadzorom službenog tijela ili kada je obrada odobrena pravom Unije ili pravom države članice kojim se propisuju odgovarajuće zaštitne mjere za prava i slobode ispitanika. Svaki sveobuhvatni registar kaznenih osuda vodi se samo pod nadzorom službenog tijela vlasti (članak 10.). „
16. Tužitelji tvrde da je tuženik protivno zakonu pribavio i upotrijebio podatke iz kaznene evidencije 1. tužitelja KŠ, te da je objavom uvjerenja iz kaznene evidencije 1. tužitelja KŠ, počinio štetnu radnju koja je protupravna, a koja je 1. tužitelju KŠ i 2. tužitelju PATRIK-TERM d.o.o., uzrokovala štetu u vidu povrede prava osobnosti, te se poziva na naprijed navedene pravne propise posebno Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji i navodi da je Uvjerenje iz kaznene evidencije izdano je u svrhu vođenja postupka javne nabave kako bi se utvrdilo postoji li razlog za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave, da su prema odredbi članka 10. stavak 3. i 4. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, podaci iz kaznene evidencije neklasificirani podaci u smislu posebnog zakona i smiju se koristiti samo u službene svrhe, a u odnosu na te podatke ne može se ostvariti pravo na pristup informaciji prema zakonu koji određuje to pravo te se podaci iz kaznene evidencije smiju se uporabiti samo u svrhu za koju su izdani.
17. Svjedok PŠ iskazao je da je radio na projektu kod tužitelja, te su ga ljudi često pitali u svezi toga, a radilo se o javnom sudu. Radi se o malom projektu, ali je komplicirana konstrukcija. S nikim nije pričao o tehničkom rješenju, već o javnom linču, kojem je bio izložen kao i ovdje prisutni direktor. Ispalo je da smo došli preko nekih veza i da izvlačimo javni novac. Zaposlenik je kod g. KŠ. Prisutnog tuženika ne poznaje, eventualno iz viđenja. Izveli su korektan dio posla u skladu sa projektom. Upoznat je, da je na Facebooku bilo objavljeno nešto, i zbog toga su ga ljudi zvali. Bile su objavljene slike gradilišta, i navodio se način na koji su dobili taj posao, i neke cifre koje ja nije niti dužan obrazlagati. Objavljivani su i neki osobni podaci direktora, naziv firme, ime i prezime direktora i neke cifre, novčani iznosi. U odnosu na nas nije bilo prigovora što se tiče tehničke strane. Ne sjeća se da je dostavljeno uvjerenje iz kaznene evidencije za g. KŠ, jer je to bilo dosta davno. Uglavnom, sporan je javni linč koji se desio. Ima Facebook, ali su mu konkretno ljudi slali screenshot i na neki način su ga ismijavali i bio je linč. Osobno mu se na gradilištu nije nitko obraćao, više na cesti – kolege i poznanici, i to vezano za firmu Patrik – term. Inače, ja je ponosan što radi u toj firmi. O javnom natječaju, baš i ne zna. Rješava tehničku stranu, a kolega administraciju. U javnom linču ljudi su procjenjivali firmu, način na koji su došli do tog posla, da su došli do posla preko nekih veza i koliko je projekt vrijedio. Ismijavali su firmu i da zašto radi u toj firmi. Nitko nije ukazivao na tehničke nedostatke i radove. Ne sjeća se da li su osobni podaci bili na dokumentima ili su bili tekst objave. Ne sjeća se je li se njegovo ime spominjalo. Označen je indirektno preko tvrtke Patrik – term.
18. Svjedok SŠ, iskazao je da poznaje prisutnog gospodina tužitelja, jer je radio kod njega u firmi do unatrag godinu dana, do 2022..Zna da je o tužitelju, ovdje g. tuženik, pisao da je kriminalac, da je uključen u malverzacije, da je firma uključena u to. To je pisalo u Jaska info, na mobitelu je to pronašao. Ljudi su pričali o tome sa strane. Pričalo se u kafiću; pričalo se da je gospodin i firma gospodina uključena u koje kakve poslove, u to, i da je lopov. Upoznat je da je g. Š objavio na Facebooku. Ne sjeća se da je objavljeno uvjerenje iz kaznene evidencije za g. KŠ. Te priče po Jaski trajale su mjesecima. Osobno nije radio na tom projektu. Ne zna točno, taj projekt je rađen unatrag dvije – tri godine ili više. To je pročitao na Jaska info, nema Facebook pa mu je žena to pokazala na Facebooku. Ne zna ništa o uvjetima tog javnog natječaja. Nazvao je tužitelja i pitao da što je to, zašto ga se blati. Kad se kad uključi mobitel i Jaska info, onda piše npr. o nezgodama i svim drugim zbivanjima u Jaski, a i prijatelji i poznanici su mu pokazivali da je to bilo na Facebooku. Čuo je na Facebooku za stranicu [adresa] bez cenzure. Misli da je to pisalo i na toj stranici. Može reći da je tužitelj kao osoba ok. Nije mu poznato da gospodin ima presudu zbog falsificiranja dokumenata. Ne radi u kafiću, već radi u pvc stolariji. Kad je rekao da se priča u kafiću, mislio je na kafić u [adresa]. Kad je gledao objavu na Facebooku nije vidio izvod iz kaznene evidencije. Pisalo je o nekim radovima u dvorcu Erdödy, da je to neka malverzacija i kriminal. To je čega se sjeća.
19. Svjedok MŠ iskazao je da poznaje stranke, da zna da se vodi ovaj postupak. Obnaša dužnost gradonačelnika Grada Jastrebarsko. Zna cijelu priču, jer je u toj objavi prozivan i Grad. Zna da je g. Š tvrdio da je Grad donio nezakonitu odluku o sklapanju govora, za koju je proveden postupak javne nabave sukladno Zakonu, i temeljem toga je sklopljen ugovor sa izvođačem. U objavi je objavljeno njegovo ime, ime službenice koje vode nabavu, ime tužitelja i firme Patrik- term. Š je tražio dokumentaciju i to mu je dostavljeno, i misli da je on to sve objavio, ili dio toga. Tražio je dokumentaciju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama. Zna da je tužitelj bio osuđen za djelo koje nije isključivalo njega kao osobu koja ispunjava uvjete za javnu nabavu. Nakon te objave g. ŠŠ u javnosti se skrenula pažnja na nešto što je zakonski ispravno, bilo je i poziva; javnost je reagirala na način da se nešto interpretira na drugi način iako je sve bilo u skladu sa Zakonom. Bilo je dogovora da je g. KŠ posao dobio protivno Zakonu, i to je bilo je objavi. Imao je osobnih poziva oko propitivanja cijele priče. Nakon ovih objava uvijek postoje reakcije i komentari koji su objavljeni i vidljivi, ali i oni koji nisu bili u javnom prostoru. Točno je da je Služba Grada tuženiku dostavila traženu dokumentaciju. Misli da je taj predmet sadržavao i izvod iz kaznene evidencije. Zakon o pravu na pristup informacija ne poznaje u detalje, a nije niti nužno, obzirom da postoji Služba koja to radi. Osobno sa g. KŠ, nije komentirao ali je sa svojim službenicima i kolegama u Gradu. Svojim potpisom odgovara za cijelu priču, i kazneno i materijalno. To misli na priču o ugovoru za koji tvrde da je sklopljen na nezakonit način. Radi se o ugovoru za projekt izgradnje paviljona u parku. Š je objavio njegovo ime, ali nije vodio nikakav postupak. Nije prijavio tuženika za taj slučaj. To nije prva objava takve vrste. Na pitanje kakvi su njegovi odnosi sa tužiteljem, iskazao je da misli da u Jaski ne postoji čovjek kojeg ne poznaje. Odnosi nisu ništa posebni, niti intenzivni, niti stalni.
20. Sud je iskaz svjedoka MŠ, prihvatio, jer je iskazivao o činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja i o načinu provedenog postupka javne nabave te općenito o reakcijama građana na objave putem medija.
21. Svjedok GŠ iskazao je da poznaje tužitelja, obzirom da živi u istom mjestu i piju kavu već godinama u istom lokalu. Tuženika poznaje iz viđenja. Tužitelj je bio prozvan na stranici [adresa] bez cenzure, i to firma koje je vlasnik. Oni koji ga poznaju su to shvatili kao zezanciju, ali tko ga ne poznaje to drugačije shvati. Bio je prozvan jer je radio na nekom paviljonu, zbog nekih ugovora, odnosno zbog posla koji je odrađivao u parku na paviljonu. Njima je bilo fora i zezancija. Osobno je vidio to na Facebooku. Da li je došao glas trećih osoba, iskazujem da su svi pričali o tome, i o tome se svuda brujalo. Nije to baš bio kao vic, svako to gleda drugačije. Bile su svakakve priče. U sklopu toga bila je hrpa objavljenih papira. Može reći da se sjeća da je jednom zgodom došao u kafić lokalni gost, i rekao "di si kriminalac" u trenutku kad je tužitelj ulazio u kafić. Ta osoba koja je to rekla nije iz našeg društva. To doživjeti nije ugodno. On to shvaća drugačije, jer ga pozna. Neko treći tko ga ne pozna, može to shvatiti i doživjeti na drugi, svoj osobni način. Č je na to šutio, sjeo k nama na kavu, i otišao dalje poslom. Ne zna da li je tužitelj kažnjavan, ali zna da je imao sudova ali ne zna kakvih. Osobno ga to ne zanima unatoč tome što se dobro poznaju.
22. Svjedok ČŠ, brat 1. tužitelja KŠ, iskazao je da tuženika poznaje iz viđenja. Po Jaski se pričalo da se na tim stranicama nešto događalo. To je bilo na Facebooku. Ne sjeća se više. Pričalo se uglavnom da to što izvodi firma Patrik-term, u kojoj radi, to što izvodi da nije regularno. Osobno to na Facebooku nije vidio. Ljudi i prijatelji su pričali da je to na Facebooku ali nije vidio. Da je na Facebooku javno objavljeno uvjerenje iz kaznene evidencije za brata poznato mu je po priči prijatelja. Tako su pričali. Ne sjeća se da li je nakon toga bratu i firmi izražavan negativni sud. Brat je pričao da je pisalo na Facebooku, da je prozvan i da to nije istina. Nije mu poznato da brat ima presudu za krivotvorenje dokumentacije.
23. Sud je iskaz svjedoka ČŠ prihvatio unatoč srodnosti s tužiteljem, jer je iskazivao o onome o čemu ima osobna saznanja.
24. Svjedok RŠ je iskazao da mu je tužitelj prijatelj, a tuženika poznaje iz viđenja. Vidio je na Faceu ovo kaj se pisalo, okolo po Jaski su se pričale ružne riječi o tužitelju. Čuo je ružne riječi i onda ga je nazvao da čuje kaj se događa. Pričalo se po Jaski; Jaska je mala i svašta se pričalo, da je prevaril državu, da je kriminalac, da je lopov, svašta. Pričalo se da se o tome i pisalo na Facebooku. Došle su svakakve priče. To sam čuo u kafiću u Jaski. Osobno nije vidio tu objavu na Facebooku jer ga nema, samo je čuo za to. To mu je pokazao prijatelj. Nije povjerovao u to; bilo mu žao da se to tako priča o njemu. Nije zbog toga promijenio mišljenje o njemu, niti je to utjecalo na njihovo prijateljstvo. To je bilo davno, prije dvije ili tri godine. Jedno vrijeme se pričalo, a koliko dugo se ne sjeća. S g. ČŠ je prijatelj od malih nogu, od rođenja. Nije mu poznato da ima pravomoćnu presudu za krivotvorenje dokumenata. Ne sjeća se zbog proteka vremena što je točno pisalo u toj objavi.
25. Svjedok ĐŠ je iskazao da tužitelja poznaje, jer je kod njega završio zanat. Tuženika poznaje po viđenju; zna da je iz Jaske. Zna da je g. Š pisao o nekorektnom radu firme tužitelja i nepravilnom izvođenju radova, nešto u tom stilu. To je pisalo dosta već dugo, na Facebooku. Pisalo je da se radi o nekim kriminalnim radnjama, vezano za izvođenje radova ili nešto tako slično. Poslije te objave išli su neki negativni komentari protiv g. ČŠ i njegove firme. O tome se pričalo po Jaski, po kafićima, na kavi. Pitao je tužitelja da li je pročitao to o sebi na Facebooku, da li je čuo za glasine da nekorektno radi, da je dužan nekome i sl.. On mu je rekao da je to vidio, da to zna. Dalje ga o tim stvarima nije pitao. Čovjek radi i muči se. U tom trenutku je ima cca 40 zaposlenih, i možda tu ima i jala, zavisti. To sve vuče lošu konotaciju za daljnji rad. Nije čuo da su g. ČŠ neke treće osobe zvali kriminalcem. Nije čuo da bi itko rekao da nije završio posao ili da bi nekoga prevario. Odnos prema g. ČŠ nakon te objave nije promijenio. Poznaje ga još kao malodobno dijete. Ne zna da tužitelj ima pravomoćnu presudu za krivotvorenje dokumenata. Nema pojma o nikakvim presudama, a to vjerojatno i nije javna stvar. Sumnjam da bi nešto ukrao ili krivično napravio, jer bi vjerojatno za to čuo.
26. Svjedok VŠ supruga 1. tužitelja KŠ iskazala je da tuženika ne poznaje. Zna da se ovaj spor vodi oko glasina da se na Facebooku šire laži o njihovoj firmi, da su papiri od firme, njegovo ime i prezime, transakcije, da ga nazivaju da je loš, da kako to radi, da je kriminalac. To su joj rekle prijateljice i išla je to vidjeti i nije joj bilo baš ugodno. Inače ne prati takve stvari, i nije znala dok joj one to nisu rekle. Nije vidjela u toj objavi uvjerenje iz kaznene evidencije za supruga. To je samo letimično pogledala. Bila je u šoku. Suprug je bio u šoku kad je vidio to objavu, i imao je nakon toga i zdravstvenih problema. I to zbog toga što je sve objavljeno na Facebooku. To su čuli i njihovi sinovi koji su sada u dobi od 15 i 19 godina. Oni su ih ispitivali o tome, kako netko može tako nešto objaviti, da to nije u redu. Djeca su znala da se osobni podaci ne smiju objavljivati. Ta priča je trajala po Jaski sigurno godinu i više; sa prekidima, stalo se pa se opet pričalo. Suprug je imao problema sa srcem, i išao je kod privatnog liječnika, a ide i sada još uvijek. Ne zan točno koliko su trajali radovi na tom objektu. U firmi radi drugi dio pa u to nije upućena. Nije sudjelovala u natječaju javne nabave. To šalje inženjer. Djeca su čula za tu objavu jer se pričalo po Jaski, a oni idu u Jasku u školu. Roditelji su rekli svojoj djeci, a ta djeca su rekla njihovoj djeci. Pričalo se pa stalo, nakon objave neko vrijeme nije čula, da bi onda opet čula o tome. Vratila se ista priča da se to širilo po Facebooku za firmu, za detalje transakcije. Objavu osobnih podataka pogledala je letimično. Bila je u šoku i nije niti pogledala. Poznato joj je da suprug ima pravomoćnu presudu za krivotvorenje dokumentacije. Šokiralo ju je što je to opće objavljeno i šokiralo bi je da je bilo što objavljeno, pa isto tako i da je objavljena presuda za koju zna.
27. Sud je iskaz svjedoka VŠ prihvatio unatoč tome što je supruga 1. tužitelja KŠ jer je iskazivala onome o čemu ima osobna i neposredna saznanja.
28. Svjedok BŠ je iskazao da tuženika poznajem iz viđenja, a 1. tužitelja od ranije, možda 20 godina. Zna da se pojavilo na portalima, da je tuženik objavio davno, i vidio je papire, kaznene, u vezi g. KŠ, i poslije je g. KŠ pitao šta je to. Ne sjeća se točno što je bilo, ali misli da je bilo kazneno, a što točno ne zna. Bili su komentari, zajedno znaju popiti kavu, a i među drugim ljudima je bilo komentara u vezi njega, pa ga je i osobno za to pitao. Š je i njega isto slikao i stavljao krive navode, što nije bilo lijepo od njega, i bilo bi korektno da se sad lijepo ispriča. Bilo je i toga da se u javnosti g. KŠ etiketira kao kriminalca, lopova. Komentari su bili različiti, o povezanosti, nariktavanja sa gradonačelnikom i sl.. Ti komentari su nakon objave trajali možda mjesec, dva, a možda i više. Bilo je i toga da su zaposlenike firme Patrik-term etiketirali. Njegov bratić tamo radi pa ga je pitao. Ljudima je malo dosta da se krene.
29. Sud je iskaze svjedoka PŠ, svjedoka SŠ koji je bio zaposlenik tužitelja do 2022., RŠ, TŠ, JŠ i ĐŠ prihvatio jer su iskazivali o kojim činjenicama imaju neposrednih saznanja a što su čuli i vidjeli po pričanju drugih, iskazivali su logično i životno ali isti nemaju neposrednih saznanja o objavljivanju uvjerenja i o posljedicama tog objavljivanja već su iskazivali o dobrim osobinama 1. tužitelja KŠ i dobrom poslovanju njegove firme ovdje 2. tužitelja PATRIK-TERM d.o.o., te da se nakon objave na Facebooku loše pričalo da je kriminalca i da su išli negativni komentar. Uglavnom su iskazivali o objavi vezanoj za posao 1. tužitelja KŠ i njegove firme ovdje u svezi natječaja i dobivanja posla od grada. Iz iskaza svjedoka proizlazi da nemaju jasnih i neposrednih saznanja o predmetnom uvjerenju i njihovi iskazi su općeniti i temelje se na međusobnom prepričavanju.
30. U svom iskazu 1.tužitelj KŠ, osobno i kao zz 2. tužitelja iskazao je da su podnijeli tužbu iz razloga što je Facebooku objavljeni dokumenti o izgradnji paviljona u [adresa], kao i njegova kaznena evidencija. To nije vidio odmah kad je to izašlo, nego su ga pitali prijatelji o tome. Javio se na taj natječaj, koji je bio javni, nema pogodovanja i ne može ih biti. Svima je objašnjavao kad su ga pitali nakon što se to objavili, objasnio im je poslovanje, a sve da ne bi mislili da je lopov, kriminalac, prevarant. U toj cijeloj priči njemu je bilo toliko teško, i morao se odlučiti za ovu tužbu, da nije taj, i da nije lopov i prevarant, da je običan građanin koji radi i muči se, zapošljava ljude. Nakon toga mu je dosta bilo narušeno zdravlje, završio je zbog stresa u bolnici, imao sam blagi srčani, i dva-tri moždana. Djeca su me pitala oko toga, nisu me htjeli odmah, nego kasnije, jer su njih i drugi pitali. Njih svi poznaju, i djeca su bila tužna zbog toga. Jako mu je žao zbog toga. Ima puno automobila od firme na cesti, službenih vozila koja su označena sa logom od firme Patrik-term i stalno su na cesti. Djeca su tada bili maloljetni; sin ima sada 17, a drugi sin 22. U vrijeme događaja imali su 2-3 godine manje. Ta kaznena evidencija koja je objavljena je bio zbog majstorskog ispita, koji je tada morao platiti, a kasnije ga je položio u Karlovcu da dokaže da nije takav kakvog ga prikazuju u javnosti. Novac koji zaradi uloži u radnike, u djecu ulaže da polažu ispite. Imao je u ono vrijeme preko 60 zaposlenika, sad ih ima malo manje. Rade za velike firme, za Kaufland, Mc. Prijatelji i poznanici znali su pitati "gdje si lopove". To bi mu govorili kad bi se sreli, na ulici, u kafiću. Nije mu to bilo smiješno, radilo se o njemu osobno i o njegovoj firmi, o njegovim zaposlenicima koji su ga pitali o tome. Nije bilo ugodno. Nakon te objave je bio potišten, nije izlazio iz firme među ljude, nije išao na kave, jer mu je bilo neugodno. Završio je i u bolnici o čemu ima dokumentaciju o liječenju. Nije nazvan kriminalcem direktno već preko onoga što je tuženik objavio je i je očigledno kad se pročita cijeli članak, vidi se to "skriveno". Kad je to pročitao, mislim na " ....mjesecima se govorilo … U cijelom procesu nabave… za javnu nabavu... " ovo bi posebno izdvojio, iako je cijeli članak usmjeren u tome, kao i posebno ističem "… U dokumentaciji koju posjeduje a sastoji se od 820 listova nalazi se i uvjerenje o kaznenoj evidenciji vlasnika firme kojoj je dodijeljen natječaj, krivotvorenje isprave.". Iz cijelog teksta i iz kaznene evidencije vidi se da se ga proziva, da je kriminalac, prevarant, ne zna kako bi to opisao. Nije mu poznato kako je tuženik došao do tog dokumenta ali ga je posjedovao i ne zna tko mu ga je dao. Osim prijatelja i poznanika i djeca su mu dobacivala da je kriminalac. Objavu ja osobno vidio na Facebooku, jer ja ima Facebook. Na predočenu dokumentaciju , Objavu i priloge list 15-16 spisa, iskazao je da je osobno to vidio, kao i dokumente u prilogu, i tu gdje piše +14 na Facebooku su bili svi ti dokumenti kad se to klikne i otvori.
31. Sud je iskaz 1. tužitelja KŠ djelomično usvojio i to u pogledu nesporne objave na Facebooku a nije ga prihvatio u djelu gdje iskazuje o predmetnom uvjerenju jer o istom nije iskazivao precizno i uvjerljivo već je iskazivo općenito o objavi i općenito o mišljenju javnosti. Neodređeno je opisao radnju tuženika za koju tvrdi da je štetna i da zbog takvog ponašanja tuženika trpi štetu. U dijelu gdje iskazuje da zbog navedene objave na Facebooku od strane tuženika ima posljedice njegov iskaz je nepotpun i neuvjerljiv posebno na okolnost postojanja uzročne veze između radnje tuženika i posljedica.
32. Tuženik ĆŠ, iskazao je da je to bila jedna o par objava o Paviljonu, tj. zadnja. Cilj objave je bio informirati građane kako se troši njihov novac, a nikako nekoga uvrijediti, a osobito nema političku pozadinu, tj. promociju. U objavi se nigdje ne spominje, niti ga naziva kriminalcem. Naprotiv, u iskazima prijatelja i brata jasno navode da ga jedino oni nazivaju kriminalcem, da su se na jutarnjim kavama zezali s njim. Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama dobio je tražene informacije o Paviljonu, među kojima je i bila i potvrda o kaznenoj evidenciji. Skreće pozornost na Opću deklaraciju o ljudskim pravima čl. 19. koji kaže da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, to pravo uključuje slobodu zadržavanja mišljenja bez uplitanja i slobodu traženja, primanja, i širenje informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice. Također, ukazuje i na čl. 38. Ustava RH. Za njega osobno proces je politički motiviran, i za kojeg stoji g. MŠ što dokazuje priroda odnosa njega i tužitelja. Prema onome što su mu rekli bivši i neki sadašnji djelatnici, tužitelj živi na visokoj nozi i ne može pokriti svoj način života zaradom, pa je mislio da će na ovaj način to uspjeti. Iz iskaza svjedoka JŠ, g. MŠ i tužitelja vidljivo je da su privatno vezani. Smatra da je tužba krivo adresirana, i da bi odgovornost trebao snositi Grad Jastrebarsko, odnosno djelatnik koji mu je dostavio dokumentaciju. Smatra da je jedino tužitelj počinjenjem djela iz kaznene evidencije sam sebe kompromitirao. Objavio više objava o tom Paviljonu. U svim objavama se spominjao natječaj, troškovnik, sve što je vezano za Paviljon i parku Erdödy. Ovaj dokument je sastavni dio te objave, i odlučivanje tko će dobiti taj natječaj za izgradnju. U dijelu gdje je naveo "… u cijelom procesu nabave vlasnik je više puta pozivan…", naveo je detaljnu analizu jer građani ne znaju postupak, pa im to detaljno objasnio. Misli da cijeli proces nije dobro vođen zato što je tužitelj u tom procesu upozoravan da nije dobro ispunio dokumentaciju, da to ispravi, i da naknadno dostavi dokumentaciju. Doma ima dokumentaciju od 820 stranica, i ne može točno sada reći, koju dokumentaciju je trebao još dostaviti. Po njemu proces nije dobro vođen. Podnio je prijavu Sektoru kriminalističke policije i Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu. Ne zna što se dogodilo s tim prijavama. Na predočeno Uvjerenje (list 9 spisa) i Facebook ispis (list 16 spisa), iskazao je da to tako objavljeno.
33. Sud je iskaz tuženika u cijelosti prihvatio, jer je jasno i uvjerljivo iskazao o svim bitnim okolnostima o kojima ima neposrednih saznanja.
34. U ovom postupku dvojbeno je, je li samo objava izvoda iz kaznene evidencije 1. tužitelja KŠ, izazvala nepoželjne reakcije, obzirom da je tuženik iskazao daje više puta objavljivao tekstove vezane za Paviljon, a i svjedoci su iskazivali o događajima vezanim za natječaj za gradnju paviljona. Opće je poznato da je glazbeni paviljon je izazivao razne reakcije javnosti duže vremena što je utvrđeno i uvidom u članak sa stranica Radio Jaske pod naslovom "Što je umjetnik htio reći? Glazbeni paviljon tema i na Gradskom vijeću".
35. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
36. Člankom čl. 19. st. 1. ZOO propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenih zakonom.
37. Člankom čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, pod pravima osobnosti podrazumijeva se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr. ).
38. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta), te odredbama čl. 19 st. 2 prema kojima se pod pravima osobnosti u smislu Zakona o obveznim odnosima podrazumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo i dr..
39. Člankom 1100. st. 1. ZOO-a prema kojoj će sud u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da je to težina povrede i okolnosti slučaja koje opravdaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete i kad nje nema.
40. Tužitelji tvrde da im je tuženik objavom uvjerenja na Facebook stranici počinio štetnu radnju i prouzročio štetu, jer da im je povrijeđena čast i ugled.
41. Navodi tužbe i naprijed navedeni iskaz 1. tužitelja KŠ i zz 2. tužitelja PATRIK-TERM d.o.o., da mu je postupanjem tuženika povrijeđena njegova osobnost te da mu je bitno narušeno duševno zdravlje, jer je bio uznemiren dulji vremenski period, te da je narušen ugled i poslovanje firme ne daje dovoljno osnova za utvrđenje da je došlo do povrede prava osobnosti iz čl. 1046 i čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima u građansko pravnom smislu.
42. U postupku nije je objektivno utvrđena štetna radnja koja bi bila temelj povrede prava osobnosti.
43. Nije sporno da je tuženik kao fizička osoba imao na pristup informacijama i uporabu informacija o djelovanju tijela javne vlasti sukladno čl. 6. Zakona o pravu na pristup informacijama, da je sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, podnio Gradu Jastrebarskom, zahtjev u kojem je zatražio i dobio dokumentaciju vezano uz izgradnju paviljona u perivoju dvorca Erdödy, da mu je u sklopu navedene dokumentacije dostavljeno i uvjerenje iz kaznene evidencije za 1. tužitelja KŠ.
44. Slijedom navedenog utvrđeno je da tuženik nije protivno zakonu pribavio i upotrijebio podatke iz kaznene evidencije 1. tužitelja KŠ.
45. Tužitelji nisu dokazali niti je provedenim dokazima utvrđeno da je objava uvjerenja iz kaznene evidencije na Facebooku sama za sebe rezultirala time da do tužitelja dopirao negativan glas o 1. tužitelju KŠ, i 2. tužitelju PATRIK-TERM d.o.o..
46. Opisanim postupanjem tuženika nije je došlo do povrede prava osobnosti 1. tužitelju KŠ kao fizičkoj osobi niti je 2. tužitelju PATRIK-TERM d.o.o., teško povrijeđen poslovni ugled i dobar glas.
47. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud je zaključio da 1. tužitelj KŠ i 2. tužitelj PATRIK-TERM d.o.o., nisu dokazali da su kumulativno ispunjene sve pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu.
48. Sud je utvrdio da tužba i tužbeni zahtjev nisu osnovani.
49. Sukladno članku 221a Zakona o parničnom postupku utvrđeno je da je tužitelj dokazao osnovanost i visinu svojeg potraživanja, te je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo u cijelosti odbiti kao neosnovan.
50. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku, i to za sastav odgovora na tužbu, sastav podneska od 06.10.2021., zastupanje na ročištu 18.05.2022. i 08.09.2022., 4 x 200,00 eura, što ukupno iznosi 800,00 eura, uvećano za pdv u iznosu od 200,00 eura, što ukupno iznosi 1.000,00 eura, te pristup ročištu 01.04.2025. u iznosu od 200,00 eura, što sveukupno iznosi 1.200,00 eura.
51. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom II.
U Jastrebarskom, 30. travnja 2025.
Sudac:
Silvana Godrijan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovog otpravka, koje se podnosi pismeno u 4 primjeraka ovom sudu, a o kojoj će odlučiti Županijski sud.
Dostaviti:
punomoćniku tužitelja
punomoćniku tuženika
umješaču