Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-384/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Suzani Radaković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krešimiru Matekoviću, odvjetniku iz OD Mateković & partneri iz Zagreba, protiv tuženika OK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anamariji Križanović, odvjetnici iz OD Vaić & Dvorničić iz Rijeke, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Psp-119/2020-30 od 4. studenog 2024., dana 30. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Psp- 119/2020-30 od 4. studenog 2024. i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II Odluka o troškovima postupka tuženika nastalih povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1. Utvrđuje se da je tuženik SK, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dana 10. srpnja 2020. samovlasno smetao tužitelja, UK, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu garaže broj 26, površine 19,96 m2, koja se nalazi na adresi [adresa], upisana u zemljišnoj knjizi Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao 25. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-25) garaža br. 26 u prizemlju [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, sagrađena na [broj ZK uloška], oznake zemljišta stambena zgrada [adresa], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu upisana na kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], stambena zgrada, [adresa], 4, 6, 8, 10, [adresa], 5, na način da je promijenio postojeću izvornu bravu na sredini vrata i bravu na lijevoj strani vrata, te postavio dodatnu novu bravu na desnoj strani vrata, kao i alarm, te mu se nalaže u roku od 24 (dvadeset četiri) sata od dana primitka ovog Rješenja uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da ukloni novopostavljenu bravu i alarm o svom trošku te postavi dvije nove brave na način kako su iste bile montirane prije smetanja posjeda te da tužitelju preda sve primjerke ključeva tako postavljenih brava, te mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje tužiteljeva posjeda garaže ubuduće.

2. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećana za, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, uvećana za tri postotna poena.''

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana."

2. Protiv navedenog rješenja, žali se tužitelj iz žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže da se pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda ukine.

3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i stavlja zahtjev za naknadom troškova postupka.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi pružanja posjedovne zaštite posljednjeg mirnog posjeda nekretnine-garaže koja se nalazi na adresi [adresa], a koji zahtjev temelji na činu smetanja posjeda dana 10. srpnja 2020. na način da je tuženik promijenio postojeću bravu na sredini vrata i bravu na lijevoj strani vrata te postavio novu bravu na desnoj strani vrata i alarm, te zahtjeva uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da tuženik ukloni novopostavljenu bravu i alarm te postavi dvije nove brave na način kakve su bile prije smetanja posjeda uz predaju ključeva tako postavljenih brava uz zabranu takvog ili sličnog smetanja posjeda garaže.

6. U žalbenom postupku, sporno je posljednje stanje posjeda te s time u vezi da li su ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite u smislu čl. 22 i čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP).

7. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u suprotnosti s izrekom rješenja. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju povredu odredaba parničnog postupka ukazuje tužitelj u svojoj žalbi.

9. Međutim, žalbeni navodi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani.

10. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:

- da nije sporno da je u tijeku parnični postupak koji se vodi pred istim sudom poslovni br. P-6435/2019 radi utvrđenja prava vlasništva, odnosno predaje u posjed (protutužba), a u kojem još nije donesena prvostupanjska presuda;

- da je uvidom u predmet poslovni broj P-6435/2019 (spojen P-11754/2019) utvrđeno da se radi o postupku između istih stranaka radi utvrđenja prava vlasništva na stanu u [adresa] kat, površine 64,49 m2 i da je tužba podnijeta 11.6.2019.;

- da je u navedenom postupku tuženik SK, koji je tuženik i u ovoj pravnoj stvari, podnio je 12. rujna 2019. protutužbu radi predaje u posjed predmetnog stana i garaže br. 26, te isplate naknade s osnova bespravnog korištenja predmetnog stana;

- da prema dopisu GSKG-a od 15. ožujka 2019. (list 24 spisa) proizlazi da je za predmetnu garažu kao obveznik plaćanja pričuve evidentiran otac od tuženika pok. ĐK, a sa kojim je bio i sklopljen ugovor o visini troškova za održavanje zajedničkih dijelova zgrade – garaže od 23. kolovoza 1972. (list 28-30 spisa).

- da prema potvrdi IV Policijske postaje Zagreb od 23. srpnja 2020. (list 7-8 spisa) policijski službenici intervenirali su na licu mjesta na adresi [adresa], a radi promjene brave na ulaznim vratima garaže od strane OK (ovdje tuženika) jer je cilindar brava bila oštećena;

- da prema podacima MUP-a od 18. lipnja 2024. (list 255-256 spisa) proizlazi da je SK, tuženik, u razdoblju od 2019. do 2022. skoro svaki drugi mjesec ulazio i izlazio iz Republike Hrvatske;

- da prema dostavljenim računima za smještaj tuženika proizlazi da je tuženik dolazio u Republiku Hrvatsku i prije podataka navedenih u dopisu MUP-a odnosno tijekom 2016-2021. (list 183-199 spisa)

- da je prihvaćen iskaz stranaka i svjedoka EK, CK, VK i JK ;

- da su tužitelj i tuženik bili u suposjedu predmetne garaže obzirom da su obojica imala ključ;

11. Pošavši od navedenih utvrđenja, time da tužitelj sukladno čl. 219.st. 1. ZPP-a nije dokazao da je jedini posjednik predmetne garaže već su u posjedu iste tužitelj i tuženik a kako je za odlučivanje o zaštiti suposjeda u ovoj pravnoj stvari nužno raspraviti o pravnom odnosu suposjednika, prvostupanjski sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan i na temelju čl. 24. st. 2. ZVDSP-a odlučio na navedeni način.

12. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda za sada nije pravilan, te tužitelj osnovano osporava pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

13. U odnosu na žalbene navode potrebno je reći da je odredbom čl. 22. st. 2. ZVDSP-a propisano da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

14. Jednako tako, prema odredbi čl. 441. ZPP-a, raspravljanje o tužbi zbog smetanje posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, pri čemu je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

15. Dakle, kad je riječ o posjedovnoj parnici, predmet raspravljanja je ograničen samo na dvije pravno relevantne činjenice i to činjenicu posljednjeg stanja posjeda i činjenicu nastalog smetanja, a sve u smislu čl. 22. st. 2. ZVDSP-a u vezi čl. 441. ZPP-a.

16. Nadalje, u odnosu na zaključak prvostupanjskog suda da su tužitelj i tuženici suposjednici garaže, odredbom čl. 24. st. ZVDSP-a je propisano:

"(1) Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

(2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu."

17. Jednako tako, posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom time da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva.

Cilj posjedovne parnice je uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja. U toj je parnici kako je to navedeno rasprava je ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja.

Isto tako suposjednik uživa posjedovnu zaštitu u međusobnom odnosu sa drugim posjednikom, pri čemu jedan od njih isključuje ili bitno ograničava drugog u dotadašnjem načinu obavljanja faktične vlasti na stvari u njihovom posjedu.

18. U naprijed iznesenom pravnom kontekstu i utvrđenja prvostupanjskog suda vezano za posljednje stanje posjeda te žalbene navode ukazuje se na slijedeće.

19. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da je tužitelj mirni posjednik predmetne garaže i da je tuženik promijenio bravu 10. srpnja 2020. te ga onemogućio u daljnjem posjedu i korištenju.

20. Nadalje, iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da su tužitelj i tuženik suposjednici iz razloga što imaju ključeve garaže time da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svog suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu.

21. Međutim, prvostupanjski sud ne navodi o kojem bi to pravnom odnosu bilo nužno raspravljati da bi se moglo odlučiti o konkretnom tužbenom zahtjevu, pa su žalbeni navodi osnovani.

22. U odnosu na navedeni zaključak prvostupanjskog suda, potrebno je reći i to da je tuženik u ovoj pravnoj stvari podnio odgovor na tužbu 29. rujna 2020. (list 21-239 spisa) u kojem navodi da je ključ garaže negdje zametnuo i da je iz navedenih razloga angažirao servis te da su neistiniti navodi iz dopisa PP Zagreb o Izvješću o postupanju policijskih službenika od 23. srpnja 2020.

Naime, iz navedenog Izvješća koje predstavlja ispravu iz čl. 230. ZPP-a čl. (list 7 spisa) proizlazi navod tuženika da je iza smrti njegova oca u ostavinskom postupku njemu pripala i predmetna garaža i da je "na predmetnu adresu, [adresa] došao oko 11.30 sati zajedno sa MK kako bi promijenio bravu na ulaznim vratima svoje garaže s obzirom da je cilindar brave bio oštećen i ulazna vrata nisu se mogla uredno otključavati i koristiti navedeni prostor".

Dakle, iz navedenog Izvješća ne proizlazi činjenični navod tuženika iz odgovora na tužbu da je ključ garaže zametnuo.

23. Jednako tako, iz zapisnika održanog na ročištu u zemljišno knjižnom postupku 27. veljače 2023. (list 155-156), a na sadržaj kojeg upire tužitelj u žalbi, iz iskaza ovdje tuženika danog u navedenom postupku proizlazi da su njegovi roditelji bili u posjedu garaže i da je posjedovao ključeve garaže koji su bili izvorno na samoj garaži odnosno bravi i da je ovdje tužitelj promijenio izvornu bravu i postavio novu i onemogućio mu korištenje.

24. Nadalje, iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi da je između stranaka u tijeku parnični postupak koji se vodi pred istim sudom pod poslovnim br. P-6435/2019 radi utvrđenja prava vlasništva na stanu u [adresa] kat, površine 64,49 m2 i da je tužba podnijeta 11. lipnja 2019., kao i da je u navedenom postupku tuženik SK, dakle i ovdje tuženik, podnio protutužbu 12. rujna 2019. radi predaje u posjed predmetnog stana i garaže br. 26, te isplate naknade s osnova bespravnog korištenja predmetnog stana.

25. Dakle, prije pokretanja ovog postupka koji je pokrenut 4. kolovoza 2020., tuženik je u naprijed navedenom postupku podnio protutužbu 12. rujna 2019. između ostalog i radi predaje u posjed predmetne garaže, a koji postupak nije okončan.

26. Međutim, iz iskaza tuženika u ovoj pravnoj stvari danog na ročištu 29. ožujka 2023. (list 149 spisa) proizlazi da je nakon "smrti oca imao ključeve garaže i da je vidio da na lijevoj strani vrata od garaže visi još jedan lokot, a što ga je spriječilo da uđe u ovu garažu" i da su vrata bila oštećena i nisu se mogla otvoriti zbog čega je htio promijeniti bravu odnosno uzeo bravara da to učini".

Nadalje, iz njegovog iskaza proizlazi da je bio u posjedu predmetne garaže prije provale, dakle prije 10. srpnja 2020.

27. Ovdje valja ukazati, da je tuženik zahtjev u drugom parničnom postupku (protutužbeni zahtjev) za predajom u posjed garaže stavljen 12. rujna 2019.

Međutim, potrebno je reći i to da tijekom postupka i u iskazu tuženik ističe da je u posjedu ključeva nakon smrti oca koji je kako to proizlazi prema navodima tužitelja umro 1991.

28. Kako u naprijed iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu, prvostupanjski sud nije u dovoljnom mjeri te na jasan i nedvojben način razmotrio i utvrdio pravni položaj tužitelj odnosno da li je on bio posljednji mirni posjednik ili suposjednik predmetne garaže i da li ga je tuženik potpuno isključio iz dosadašnjeg načina vršenja posjeda predmetne garaže te nije jasno o kojem bi to pravnom odnosu bilo nužno raspravljati da bi se moglo odlučiti o konkretnom tužbenom zahtjevu, to su osnovani žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

29. Slijedom navedenog, valjalo ja pobijanu odluku ukinuti i na temelju čl. 370. ZPP-a u vezi čl. 381. ZPP-a odlučiti kao u stavku I. izreke ovog rješenja.

30. Obzirom da je neizvjestan uspjeh stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

31. O troškovima postupka tuženika nastalih povodom pravnog lijeka odlučeno je sukladno čl. 166. st. 3. ZPP-a .

32. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će utvrditi da li su ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite sukladno čl. 22. ZVDSP-a i čl. 24. ZVDSP-a u vezi čl. 17. st. 1. ZVDSP-a te raspraviti sve žalbene navode i donijeti pravilnu i zakonitu odluku o postavljenom tužbenom zahtjevu

U Zagrebu 30. travnja 2025.

Sudac

Suzana Radaković