REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: Pn-689/2021-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice FL iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koju zastupa Ivan Emer, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ul. grada Vukovara 282 (OIB: 22694857747), kojeg zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 26. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka i tužiteljice osobno, dana 30. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da plati tužiteljici iznos od 3.819,76 eura sa zateznim kamatama od 5.4.2018. do isplate, sve po stopi koja se za razdoblje do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju parnični trošak od 3.349,72 eura sa zateznom kamatom od 1. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine, sve u 15 dana.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica u tužbi od 15.3.2021. navodi da je 10.3.2018. nastradala u prometnoj nezgodi u Zagrebu, na raskrižju Zvorničke i Srebreničke ulice, koju je uzrokovao KL upravljajući vozilom reg. [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika, kada je - uslijed neoprezne vožnje - svojim vozilom naletio na tužiteljicu koja je kao pješakinja prelazila kolnik. Tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede, otvoren prijelom lijeve potkoljenice zahtijevao je operativni zahvat, tužiteljica je prošla dugotrajno liječenje, trpjela je intenzivne i dugotrajne bolove, strah, a nakon završenog liječenja morat će ulagati pojačane napore u životu i radu. Pored toga, bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe. Time je pretrpjela povredu prava osobnosti pa od tuženika traži naknadu neimovinske štete i štete po osnovi potrebe za tuđom pomoći i njegom od ukupno 7.175,00 eura i naknadu troškova putovanja na liječenje od 464,53 eura. S obzirom na omjer suodgovornosti od 50% koji sama priznaje, traži konačno isplatu iznosa od 3.819,76 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, no osporava odgovornost svog osiguranika navodeći kako je tužiteljici kretanje po kolniku bilo zabranjeno po čl. 124. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a svakako je njezina dužnost bila da to učini na siguran način. Osporava visinu zahtjeva i predlaže ga odbiti.

3. Sud je tijekom postupka pročitao spis KP-DO-3379/20, tužiteljičinu medicinsku dokumentaciju, zapisnik o očevidu, odštetni zahtjev i drugu dokumentaciju u spisu, saslušao tužiteljicu, svjedoke RL i KL te proveo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipoviću, a uz suglasnost parničnih stranaka korišten je nalaz i mišljenje vještaka za promet dipl. ing. Srećka Hlišća iz kaznenog postupka. Ovaj je vještak svoj nalaz i mišljenje u ovom postupku i usmeno obrazložio. Ocjenom svih izvedenih dokaza po čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužiteljičin zahtjev djelomično osnovan.

4. Među strankama je nesporna pasivna legitimacija tuženika i nastanak štetnog događaja. Sporna je odgovornost tuženika i visina zahtjeva.

5. Radi utvrđivanja sporne odgovornosti za nastali događaj sud je, uz suglasnost parničnih stranaka, koristio nalaz i mišljenje dipl. ing. Srećka Hlišća iz kaznenog postupka. Taj je nalaz i mišljenje ocijenio objektivnim, jasno i temeljito obrazloženim, pri čemu je vještak i na ročištu 26.3.2025. odgovorio na sva pitanja tuženika, nakon čega nijedna od stranaka nije imala prigovora. Iz tog je dokaza sud utvrdio:

- da je do nezgode došlo u Zvorničkoj ulici oko 15 m južno od raskrižja sa

Srebreničkom ulicom

- da je na ulazu u Zvorničku ulicu iz smjera Dobojske ulice i iz smjera Srebreničke ulice postavljen prometni znak „zabrana prometa u oba smjera“ uz dopunsku ploču „08-15 h; osim opskrbe i stanara“

- da je osiguranik tuženika dolaskom iz smjera Dobojske ulice u 14.08 sati upravljao Zvorničkom ulicom u smjeru sjevera uz jugoistočnu stranu Trešnjevačke tržnice

- da je osiguranik tuženika trebao proći pored autobusa parkiranog na desnoj strani kolnika Zvorničke ulice i mimoići se s teretnim vozilom iz suprotnog smjera, koje je zastalo da ga propusti

- da je uto s lijeve strane od zapada neposredno iza teretno vozila osiguraniku tuženika naišla tužiteljica i došla u kontakt s prednjim dijelom lijevog boka osobnog vozila

- da je osiguranik tuženika prije naleta reagirao snažnim kočenjem

- da je njegova brzina kretanja neposredno prije i u trenutku naleta iznosila oko 17 km/h, a reagirao je na oko 0,9 m ispred mjesta naleta (0,2 s prije naleta), čim se tužiteljica pojavila u vidokrugu

- da se vozilo osiguranika tuženika zaustavilo na putu od oko 3,9 m od mjesta reagiranja

- da zbog teretnog vozila koje mu je zaklanjalo tužiteljicu osiguranik tuženika nije mogao pravovremeno vidjeti je, zaustaviti vozilo i izbjeći nalet

- da bi – s obzirom na parkirano teretno vozilo – osiguranik tuženika nezgodu izbjegao jedino da se, opreza radi, zbog moguće pojave pješaka koji izlaze iz tržnice zaustavio prednjim dijelom vozila do pravca stražnjeg dijela teretnog vozila koje je stalo i propuštalo ga zbog nastavka kretanja suženjem Zvorničke ulice kojim je osiguranik tuženika prošao, jer bi tada iza teretnog vozila izvirila tužiteljica, a osiguranik tuženika bi je vidio i sačekivanjem izbjegao nalet

- da se, prema dostupnom videozapisu štetnog događaja, na mjestu događaja nalazilo nepoznato teretno vozilo koje je ograničavalo preglednost između tužiteljice i osiguranika tuženika, radi čega je međusobno uočavanje bilo moguće kada je tužiteljica prolaskom po kolniku iza nepoznatog teretnog vozila došla u razinu njegovog lijevog boka, odnosno netom prije samog naleta

- da je tužiteljica pogledom u desnu stranu pored lijevog boka nepoznatog teretno vozila sa sigurnošću mogla vidjeti nailazak vozila osiguranika tuženika kada je bila u položaju na skici označenom kao 10a (dakle neposredno prije naleta).

Iz skice lica mjesta, fotografija u spisu i iskaza tužiteljice proizlazi da se u blizini mjesta nezgode ne nalazi pješački prijelaz.

6. Iz iskaza osiguranika tuženika, KL, sud je utvrdio da je toga dana na mjesto naleta stigao automobilom jer je, kao vozač taksi službe Uber išao na adresu klijenta koji ga je pozvao. Opisivanje mjesta događaja i vozila koji nisu u skladu sa sadržajem dokumentacije u spisu (fotoelaborata, zapisnika o očevidu) i nalaza i mišljenja vještaka sud nije prihvatio jer su razlike posljedica nedovoljne objektivnosti i stresa zbog proživljenog događaja. Ovaj je svjedok iskazao da je tužiteljica iza parkiranog kombija istrčala pred njegovo vozilo. Tužiteljica je u svome iskazu ovo odlučno negirala.

7. Sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka KL koji je tvrdio da je tužiteljica istrčala jer smatra da on, koji je teško imao vremena prije udesa i svoje reakcije tužiteljicu i vidjeti, nije mogao ocijeniti je li trčala ili je hodala. Sud smatra da je činjenica da ju je uočio netom prije naleta kod njega stvorila dojam da je istrčala. S druge strane, tužiteljica je u svom iskazu sudu djelovala uvjerljivo i iskreno kada je iskazivala o tome da je ulicu prelazila korakom, a ne trkom. Osim toga, riječ je o osobi koja je u vrijeme događaja imala 58 godina, koja je u ruci nosila teret (4 kg naranči i salatu, prema svome iskazu), a nije naveden nijedan razlog koji bi upućivao na potrebu tužiteljice da trči, niti za to ima podloge u materijalnim dokazima. Zato je sud povjerovao tužiteljičinoj tvrdnji da je mjestu naleta prilazila korakom.

8. Preostali dio iskaza koji nije u skladu sa sadržajem dokumentacije u spisu (fotoelaborata, zapisnika o očevidu) i nalaza i mišljenja vještaka sud nije prihvatio jer su, za razliku od objektivno utvrđenih činjenica, one rezultat subjektivnog doživljaja tužiteljice.

9. Odlučujući o spornoj odgovornosti, sud je utvrdio da je oboje sudionika suodgovorno za nastanak ovog štetnog događaja: tužiteljica jer je sa sigurnošću mogla vidjeti nailazak vozila osiguranika tuženika kada je bila u položaju na skici označenom kao 10a (netom prije naleta), no očigledno nije s dovoljnim oprezom iskoračila iza nepoznatog teretnog vozila koje je ograničavalo preglednost, čime je postupila protivno odredbama iz čl. 129. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a osiguranik tuženika jer se, opreza radi, zbog moguće i lako očekivane pojave pješaka koji izlaze iz tržnice mogao zaustaviti prednjim dijelom vozila do pravca stražnjeg dijela teretnog vozila koje je stalo i propuštalo ga zbog nastavka kretanja suženjem Zvorničke ulice jer bi tada iza teretnog vozila izvirila tužiteljica, a on bi je vidio i sačekivanjem izbjegao nalet. Pritom se naglašava da je vozilom upravljao u vrijeme kada je promet vozilima bio dozvoljen samo za vozila opskrbe i stanara, što nije uključivalo i njega. Osiguranik tuženika u konkretnom je slučaju postupio protivno odredbama čl. 12. st. 4., čl. 38. st. 1. i čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Analizirajući ponašanje tužiteljice i osiguranika tuženika, sud je prihvatio stav tužiteljice da je svaki od sudionika suodgovoran za nastanak štetnog događaja u omjeru od po 50%.

10. Radi utvrđivanja sporne visine zahtjeva sud je proveo predloženo medicinsko vještačenje po vještaku dr. Jakši Filipoviću. Nalaz i mišljenje ovog vještaka ocijenjen je objektivnim i jasnim, pri čemu je vještak na ročištu 4.12.2024. odgovorio na sva pitanja i prigovore stranaka i po ocjeni suda ih otklonio u cijelosti. Nije prihvaćena tvrdnja tužiteljice da vještak - osim fotografiranja tužiteljičine noge – nije izvršio klinički pregled jer suprotno proizlazi iz nalaza u dijelu u kojem evidentirane i izmjerene kretnje ozlijeđenog gležnja u fleksiji i ekstenziji, konstatirano je da tužiteljica ne izvodi čučanj, što bez kliničkog pregleda ne bi bilo moguće. Pritom se ukazuje na činjenicu da je ovu tvrdnju tužiteljica iznijela tek nakon što je primila nalaz i mišljenje pa se nameće zaključak da je taj prigovor posljedica njezinog nezadovoljstva mišljenjem. Vještak je u obzir uzeo da je tužiteljica prošla 170 fizikalnih terapija, bolnost terapija u konkretnom slučaju, ustvrdio da kod tužiteljice korištenje štake nije opravdano u medicinskoj dokumentaciji, no da joj je ona potrebna zbog sigurnosti i rasterećenja. Uzeo je u obzir i da tužiteljica ne može dugo stajati niti čučnuti, nelagode vezane uz ozljeđivanje, liječenje i oporavak, uzimanje analgetika, u skladu s pravilima struke. Po ocjeni suda, vještak nije odgovarao na pitanja tužiteljice paušalno, već konkretno i obrazloženo i sud je odbio prijedlog tužiteljice da se provede novo vještačenje, a odluku o spornoj visini zahtjeva utemeljio na tom dokazu.

11. Iz rezultata vještačenja sud je utvrdio da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila prijelom donjeg dijela lijeve potkoljenice s iščašenjem gležnja, što je u uzročnoj vezi s dinamikom ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju. Tužiteljica je hospitalizirana od 10.3.2018. do 21.3.2018., kada je izveden operativni zahvat u vidu perkutana fiksacije, a potom od 25.4.2018. do 30.4.2018. radi postavljanja vanjskog fiksatora. Liječena je po kirurgu, fizijatru, odlazila na kontrole, a psiholog je opisao anksiozno-depresivni poremećaj uslijed traume. Tužiteljica je ponovo hospitalizirana u razdoblju od 3,.6.2019. do 4.7.2019. radi vađenja osteosinteze. Liječenje je završeno 15.6.2020., no i nakon adekvatno provedenog liječenja zaostale su trajne posljedice u opsegu od 10% u vidu redukcije kretnji lijevog gležnja u srednjem stupnju, uz jake artrotske i osteodistrofične promjene te naruženje gležnja u lakom stupnju, zbog postoperativnih ožiljaka, što je povremeno vidljivo trećima.

12. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta i trajnog karaktera sumarno 5 dana, srednje jake sumarno 10 dana, a bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 90 dana.

13. Tužiteljica je pretrpjela tzv. primarni strah jači kratkotrajni, sekundarni jači kumulativno 3 dana, srednje jaki kumulativno 8 dana i manje jaki kumulativno 80 dana. Nakon predmetnog štetnog događaja bila joj je potrebna tuđa nestručna pomoć u razdoblju od 40 dana po 4 sata dnevno, potom u razdoblju od 45 dana po 2 sata dnevno, ukupno 250 sati takve pomoći.

14. Sve opisane povrede opravdavaju, prema ocjeni ovog suda, dosuđenje naknade štete tužiteljici koja je zbog povreda iz predmetnog štetnog događaja provodila liječenje, koje uključuje i tri operativna zahvata, trpjela bolove i strah, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i naruženja, a bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. Stoga ona osnovano postavlja zahtjev za naknadom te štete. Pripada joj pravo na naknadu za pretrpljene bolove i strah, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i naruženja po čl. 1100. st 1. ZOO, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o svim okolnostima iz čl. 1100. st. 2. ZOO.

15. S obzirom na ranije opisanu jačinu utvrđenog straha i njegovo trajanje, ovaj sud smatra pravičnom naknadu od 1.800,00 eura. Imajući u vidu trajanje i jačinu bolova, neugodnosti tijekom liječenja, sud je ocijenio pravičnom naknadu od 2.200,00 eura. Kako su ranije opisane posljedice ovog štetnog događaja ostavile trajni trag kod tužiteljice i umanjile joj trajno životnu sposobnost za 10%, što će trpjeti dugi niz godina, a posljedice s vremenom sve teže podnositi, prema ocjeni suda pripada joj pravo na naknadu štete u iznosu od 1.700,00 eura.

16. Tužiteljici su nakon operativnih zahvata ostali postoperativni ožiljci, što je povremeno vidljivo trećim osobama (u vrijeme kada tužiteljica ima otkriven gležanj), a ožiljci su po ocjeni vještaka lakšeg stupnja, no zasigurno predstavljaju tužiteljici nelagodu i podsjetnik na preživljenu traumu. Sud smatra primjerenom naknadu štete u iznosu od 600,00 eura.

17. Tuđa pomoć i njega bila je tužiteljici potrebna u ukupnom trajanju od 250 sati. Vodeći računa o kretanjima cijena ovakve nestručne pomoći na slobodnom tržištu, sud je smatrao primjerenim po ovoj osnovi dosuditi joj zatraženi iznos od 875,00 eura.

18. Tužiteljici je, prema tome, priznat iznos neimovinske i imovinske štete od 7.175,00 eura, a s obzirom na suodgovornost dosuđen razmjerni iznos od 3.587,50 eura. Tužiteljica je zbog putovanja iz [adresa] na liječenje imala i imovinsku štetu od 464,53 eura, s time da je visina ovih troškova među strankama nesporna. S obzirom na omjer suodgovornosti, tužiteljici je po ovoj osnovi dosuđen iznos od 232,16 eura (čl. 1085. ZOO-a), sve sa zateznom kamatom od 5.4.2018. po čl. 1103. i čl. 12. st. 3. ZOOP-a po stopi iz čl. 29. st. 2.ZOO-a, od odštetnog zahtjeva koji je podnesen 4.4.2018. (list 80 spisa).

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., čl. 155. i 156. ZPP-a. Tužiteljici su dosuđeni troškovi zastupanja po odvjetniku po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to za sastav odštetnog zahtjeva i tužbe po 200,00 eura, za sastav podnesaka od 29.4.2021., 23.7.2024. po 200,00 eura (tbr 8/1), za zastupanje na ročištima 15.3.2022., 31.1.2023., 25.10.2023., 15.1.2024., 18.3.2024., 4.12.2024., 26.3.2025. po 200,00 eura (tbr 9/1), za pristup ročištu 24.1.2025. iznos od 50,00 eura (tbr 9/5), ukupno 2.250,00 eura, što uvećano za PDV 25% od 562,50 eura, trošak vještačenja od 200,00 eura, pristojbu na tužbu i presudu od po 168,61 eura iznosi 3.349,72 eura. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 151. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 30. travnja 2025.

Sudac:

Ivana Marangunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude. O žalbi, koja se podnosi pisana ovom sudu, odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun. tužiteljice

-pun. tuženika