Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ovr-176/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu u ovršnom predmetu ovrhovoditelja APS DELTA S.A., OIB:45421012929, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, 6 rue OJ L-2453-Luksemburg, kojeg zastupa punomoćnik Nenad Grof, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenice OJP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljene protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 10. lipnja 2022. poslovni broj Ovr- 405/2021-5, dana 30. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenice i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 10. lipnja 2022. poslovni broj Ovr- 405/2021-5.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi od 10. lipnja 2022. sud je pod toč. I. izreke odredio predloženu ovrhu temeljem prijedloga ovrhovoditelja od 20. travnja 2021., dok je pod toč. II. izreke ovrhovoditelju dosudio trošak u iznosu od 1.209,25 kn.

2. Navedeno rješenje o ovrsi pravodobno izjavljenom žalbom, koja je ovome sudu dostavljena na odlučivanje 17. travnja 2025., pobija ovršenica ne navodeći zakonske žalbene razloge, te predlažući drugostupanjskom sudu usvojiti žalbu i ukinuti rješenje o ovrsi.

3. Ovrhovoditelj nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba ovršenice nije osnovana.

5. Ovršenica u žalbi ističe prigovor zastare i traži ukidanje, odnosno "poništenje" potvrde ovršnosti, navodeći da je Zagrebačka banka d.d., nakon što nije otplaćivala kredit, otkazala ugovor o kreditu čime je dospio na naplatu cjelokupni pozajmljeni iznos, pa je ugovor prestao proizvoditi pravne učinke i radi toga ne može postati ovršan, pa iz navedenog razloga predlaže ukinuti potvrdu ovršnosti koju je izdao javni bilježnik Stjepan Volarić 5. srpnja 2011. pod brojem OU-290/97. Iz istih razloga ugovor o kreditu nema svojstvo "vjerodostojne isprave" i nije podoban za ovrhu. Prigovor zastare ovršenica obrazlaže na način da je protekom roka od pet godina od dospjelosti tražbine pa do podnošenja prijedloga za ovrhu 21. travnja 2021. nastupila zastara. Osporava aktivnu legitimaciju ovrhovoditelja i s tim u vezi Trostrani ugovor o ustupu i prijenosu tražbina od 30. svibnja 2017. kojeg smatra nepotpunim jer nije vidljivo tko je i u kojem svojstvu te po čijem ovlaštenju potpisao ugovor u ime stranaka, a niti je ovrhovoditelj dokazao da ima odobrenje za rad na području Republike Hrvatske kako bi bio pod kontrolom HNB i financijskog inspektorata.

6. Ispitivanjem pobijanog rješenja o ovrsi u okviru žalbenih navoda ovršenice i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba parničnog/ovršnog postupka iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje temeljem čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., u daljnjem tekstu: OZ), na koje drugostupanjski sud pazi u žalbenom postupku po službenoj dužnosti.

7. Iz stanja u spisu proizlazi da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave (a ne vjerodostojne isprave kako navodi ovršenica) na temelju Ugovora o kreditu broj 81/97 od 23. listopada 1997., koji je solemniziran po javnom bilježniku Stjepanu Volariću iz [adresa] pod brojem OU-290/97 (u daljnjem tekstu: Ugovor o kreditu) i na kojem je javni bilježnik stavio potvrdu ovršnosti iz koje proizlazi da je navedena isprava postala ovršna 21. lipnja 2011.

7.1. Vezano uz žalbene navode kojima ovršenica predlaže ukinuti potvrdu ovršnosti na Ugovoru o kreditu, tvrdeći da je potvrda ovršnosti nezakonita iz razloga što otkazom Ugovor o kreditu prestaje proizvoditi pravne učinke i ne može postati ovršna isprava, nisu razlozi na temelju kojih bi bilo moguće ukinuti potvrdu ovršnosti u konkretnom slučaju.

7.2. Naime, u Ugovoru o kreditu ugovorne strane Zagrebačka banka d.d. (kao kreditor), ovršenica (kao korisnica kredita) i ĐJ (kao sudužnik) su u čl. 20. E) ugovorili da kreditor ima pravo otkazati kredit ako se korisnica kredita ne pridržava bilo koje odredbe tog Ugovora, te da cjelokupna tražbina kreditora dospijeva na naplatu u slučaju otkaza Ugovora o kreditu s danom dostave otkaza korisnici kredita, da korisnica kredita pristaje da s danom kada joj bude dostavljen otkaz smatra dan kada je javni bilježnik po nalogu kreditora poslao otkaz na adresu iz zaglavlja Ugovora o kreditu ili na adresu o kojoj je korisnica kredita obavijestila kreditora i da otkazom kredita postaje dospjelom cjelokupna tražbina kreditora.

7.3. Iz predmeta javnog bilježnika OU-82/2011, veza OU-290/1997, koji je pribavio prvostupanjski sud, proizlazi da je javni bilježnik po nalogu Zagrebačke banke d.d. poslao ovršenici otkaz Ugovora o kreditu iz razloga što nije ispunjavala ugovorne obveze 21. lipnja 2011., pa je sukladno čl. 20. E) Ugovora o kreditu javni bilježnik izdao potvrdu ovršnosti 5. srpnja 2011. broj OU-290/97-2 kojom potvrđuje da je Ugovor o kreditu postao ovršan – 21. lipnja 2011.

7.4. To što je otkazan Ugovor o kreditu ne znači da je izgubio pravni učinak u smislu tvrdnje ovršenice - da ne može steći svojstvo ovršne isprave radi namirenja cjelokupne tražbine koja je dospjela na naplatu nakon što je isti otkazan, pa kako nisu osnovani razlozi na temelju kojih ovršenica smatra da potvrda ovršnosti nije zakonita i slijedom toga niti razlozi na temelju kojih predlaže njezino ukidanje, to ovaj sud povodom tog prijedloga nije zatražio postupanje prvostupanjskog suda u smislu čl. 36. st. 5. OZ.

8. Ovrha je u konkretnom slučaju određena na temelju ovršne isprave iz čl. 23. toč. 5. OZ i čl. 59. u vezi čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16., u daljnjem tekstu: ZJB). Javnobilježnički akt je ovršna ispava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilnu ovrhu kako propisuje čl. 54. st. 1. ZJB. Prema st. 3. citirane zakonske odredbe na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao. Prema st. 7. citirane zakonske odredbe u slučaju iz st. 3. toga članka javni bilježnik će, na zahtjev stranke, sam staviti na ispravu potvrdu o njenoj ovršnosti.

8.1. U čl. 15. Ugovora o kreditu ovršenica se usuglasila da kreditor može neposredno protiv nje zatražiti ovrhu na predmetnim nekretninama na kojima je upisano založno pravo (opisanim u čl. 11.), pa stoga isti predstavlja ovršnu ispravu podobnu za provedbu ovrhe.

9. Vezano uz prigovor nedostatka aktivne legitimacije ovrhovoditelja, koji je u vezi osporavanja Trostranog ugovora o ustupu i prijenosu tražbina zaključenog 30. svibnja 2017. između Zagrebačke banke d.d., APS Delta s.r.o. i APS Delta S.A. , valja istači da se radi o ugovoru koji je potvrđen pred javnim bilježnikom Ilinkom Lisonek u Zagrebu pod brojem OV-7412/2017 i da je u tom postupku utvrđena ovlast osoba koje su na strani ugovornih stranaka sudjelovale u njezinom potvrđivanju, pa stoga uopćene tvrdnje da nije jasno tko je potpisao ugovor i temeljem čijih ovlasti u ime ugovornih strana ne mogu osporiti njegovu pravnu valjanost, niti dovesti u sumnju aktivnu legitimaciju ovrhovoditelja na kojeg je temeljem navedenog ugovora prenesena tražbina Zagrebačke banke d.d. prema ovršenici s osnova Ugovora o kreditu.

10. Tvrdnje ovršenice kojima osporava visinu duga također su uopćene naravi, nasuprot kojih je ovrhovoditelj visinu i strukturu potraživanja koje namiruje prikazao u izvatku iz poslovnih knjiga na dan 15. travnja 2021. (list 587 spisa).

11. Vezano uz istaknuti prigovor zastare valja ukazati da se radi o žalbenom razlogu iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ povodom kojeg je postupanje u nadležnosti prvostupanjskog suda (čl. 52. st. 3. OZ).

12. S obzirom na navedeno proizlazi da je prvostupanjski sud donio rješenje o ovrsi pravilnom primjenom materijalnog prava, a kako ispitivanjem istog po službenoj dužnosti u okviru zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 50. st. 5. OZ ovaj sud utvrđuje da nije ostvaren niti jedan od razloga na koje sud pazi po službenoj dužnosti iz st. 1. toč. 1., 3. i 5. citirane zakonske odredbe, kao i da je o troškovima postupka odlučeno pravilnom primjenom čl. 14. st. 4. OZ u odnosu na koji ovršenica ne ističe sadržajno žalbene razloge, to je ovaj sud odbio žalbu ovršenice te u cijelosti potvrdio rješenje o ovrsi primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

U Varaždinu 30. travnja 2025.

Sutkinja

Sanja Bađun