REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-303/2022-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ED, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mati Prepelcu, odvjetniku iz Zagreba, protiv I.-tuženika KD, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].-tuženika BD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Nenadu Potkonjaku, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 17. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 29. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženicima da solidarno plate tužiteljici iznos od 75.000,00 kn/9.954,21 eur sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do isplate te trošak postupka tužiteljici po istoj kamatnoj stopi od dana donošenja odluke o trošku pa do isplate sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi I.-II. tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 3.575,00 eura, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je sunasljednica u ostavinskom postupku koji se vodi pod brojem O-8079/10 na ovom sudu iza pok. JD i to nekretnine u Banatskoj 26, u Zagrebu, koja se sastoji od troetažne kuće sa nusprostorijama jer joj je oporukom ostaviteljica ostavila u nasljedstvo I-kat navedene kuće, a prvotužena je sunasljedila sa svojom sestrom OD treću etažu navedene kuće, da tuženici stanuju u toj trećoj etaži time da su u periodu od 2014. do sredine 2015. uzrokovali štetu na I-katu na način da su dozvolili da se voda sa njihove treće etaže procjeđuje u strop stana i prostorije stana na I-katu koji pripada u nasljedstvo tužiteljici čime joj je počinjena znatna šteta na stropovima u kuhinji, špajzi, kupaonici-WC-u, i sobi, uništeni su zidovi, pločice, stolarija, podovi, instalacije i druge dijelovi stana i stvari koja šteta iznosi oko 75.000,00 kuna. Slijedom svega navedenog predlaže donijeti presudu sadržaja izreke kako je to opisano u izreci ove presude pod navodnim znacima.

2. I.-II. tuženik u odgovoru na tužbu navode da osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kako po osnovu tako i po visini, navode da je nesporno da obiteljska kuća u [adresa] predstavlja ostavinu iza pok. JD iza koje je u tijeku ostavinski postupak koji se vodi pod brojem O-8079/10, da ostavinski postupak nije okončan pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju te da ostavina nije raspoređena niti uručena nasljednicima, da su zbog spora oko sastava ostavine I. tužena i njezina sestra OD, upućene u parnicu te je pred ovim sudom u tijeku postupak pod brojem P-328/11, da se predmetna obiteljska kuća sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja koji je otac I. tužene pok. GD uredio za stanovanje te u kojem je prostoru živio sa svojom obitelji, da je nesporno da su u potkrovlju predmetne kuće, od dana uređenja u stambeni prostor živjeli sin pok. JD, pok. GD sa svojom suprugom ZD i kćerima KD i OD, da su zadnjih 10 godina u potkrovlju živjeli tuženici sa svojih troje djece, majkom I. tužene ZD i sestrom I. tužene OD, da s obzirom da ostavinski postupak nije okončan, te ostavina nije raspoređena, početkom rujna 2015. tuženici su iselili iz predmetnog stambenog prostora, da je dakle, za sve vrijeme stanovanja, a posebice u vremenskom periodu od 2014. do sredine 2015. u kojem periodu je po navodu tužbe šteta nastala, tuženici stanovali u potkrovlju, to je nelogično i neživotno da bi dozvolili da se voda, po navodu tužbe "procjeđuje u strop stana i prostorije stana na I. katu", da je tužba u svome sadržaju potpuno nejasna i po tuženicima nepodobna za raspravljanje, da je potpuno nejasno porijeklo vode koja se navodno "procjeđivala" u strop i prostorije stana, osporavaju navod tužbe da bi do "procjeđivanja" vode došlo njihovom krivnjom te da bi slijedom odredbe čl. 1045 ZOO bili dužni naknaditi prouzročenu štetu, da je nepobitna činjenica da je predmetna zgrada građena 60-tih godina prošlog stoljeća, te da je krovište iste u vrlo lošem stanju tako da prilikom kiše i otapanja snijega na krovu isti propušta vodu, da su tuženici u nekoliko navrata pozivali tužiteljicu i FD kao osobe koje na predmetnu zgradu polažu nasljednička prava da zajednički saniraju krovište što su tužiteljica i njezin brat LD kategorički odbili s obrazloženjem da krov nije njihov problem, da ukoliko bi se pokazalo točnim da fotografije koje su priložene tužbi prikazuju prostorije koje se nalaze na prvom katu kuće u [adresa], te da je šteta prouzročena prodorom vode, tuženici poriču da bi do prodora vode došlo njihovom krivnjom, da imajući u vidu lokaciju vodovodne instalacije u stanu tuženika, ne postoji mogućnost da bi u slučaju njene neispravnosti došlo do takovog prodora vode, a da prethodno nije nastala daleko veća šteta u stanu tuženika te je u svrhu dokazivanja tužitelj predložio građevinsko vještačenje, a kojem se tuženici ne protive te predlažu da sud vještaku da u zadatak utvrditi uzrok prodora vode u stan na prvom katu. Nadalje, tuženici smatraju bitnim napomenuti da je tužiteljica dužna dokazati štetu, štetnu radnju tuženika, te uzročno posljedičnu vezu između štete i štetne radnje, da nije vidljivo iz historijata tužbe u čemu tužiteljica vidi štetnu radnju tuženika, da uslijed potpune nejasnosti tužbe, tuženici osporavaju bilo kakvo činjenje ili propuštanje s njihove strane koje bi prouzročilo navodnu štetu. Slijedom svega navedenog predlažu odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužitelju da tuženima naknadi odmjerene troškove ovog postupka.

2.1. Tijekom postupka, na ročištu održanom dana 11. veljače 2020., tuženici ističu prigovor nedostatka aktivne legitimacije obzirom da ostavinski postupak iza pok. JD nije okončan.

3. Sud je 26. ožujka 2020. donio presudu posl.br. Pn-2562/16-29 od 26.3.2020. kojom je odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, na koju presudu je tužiteljica izjavila žalbu, a Županijski sud u Dubrovniku je rješenjem posl.br. Gž- 773/2020-2 od 12.1.2022. ukinuo naprijed navedenu presudu i vratio predmet sudu na ponovno suđenje.

4. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u oporuku od 13.04.2009. (list 3 spisa), fotografije (list 4-6 spisa), saslušan je I tuženik (list 21-22 spisa), II tuženik (list 23 spisa), tužitelj (list 24-26 spisa), svjedok ZD (list 26 spisa), OD (list 28-29 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 35-37 spisa), provedeno je građevinsko vještačenje po vještaku Žarku Željku (list 39-61 spisa), isti je i saslušan (list 71-73 spisa), te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu, ponovno je proveden očevid na licu mjesta dana 18.03.2024. (list 153-154 spisa), provedeno je novo građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing Dariu Šereru (list 161-424 spisa), te je isti i usmeno saslušan na ročištu 17.03.2025. (list 438-440 spisa).

5. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev neosnovanim.

6. Između stranaka nije sporna činjenica da između pok. JD nije okončan ostavinski postupak koji se vodi pred ovim sudom pod brojem O- 8079/10. Između stranaka je sporna aktivna legitimacija, postojanje štetne radnje na strani tuženika, šteta, odgovornost, uzročno-posljedična veza između štete i štetne radnje, te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

7. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja valja navesti da ovaj sud nalazi da je isti neosnovan u cijelosti. Naime, među strankama nije sporno da ostavinski postupak iza pok. JD nije okončan obzirom se vodi spor o sastavu ostavine, ali ne i u pogledu nasljednika, pa kako među strankama nije sporno da je tužiteljica jedan od nasljednika, za utvrditi je kako je ista aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe.

8. U odnosu na ostale prigovore sud je proveo dokaz saslušanjem stranaka, svjedoka ZD i OD, te je provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Žarku Željku i dipl. ing. Dariu Šereru.

9. Stalni sudski vještak Žarko Željko u svom nalazu i mišljenju od 01. ožujka 2019. navodi da je nakon očevida obavljenog 10. prosinca 2018. uz prisustvo sudske komisije, na adresi [adresa], detaljnim proučavanjem spisa i uzimanja potrebnih podataka sačinio nalaz i mišljenje, da je rješenjem suda dobio zadatak utvrditi da li su procurivanja koja su se dogodila na prvom katu u uzročno posljedičnoj vezi sa radnjama tuženika poduzetih u potkrovlju (odsijecanje cijevi centralnog grijanja 2009. u dogovoru sa ostaviteljicom), odnosno utvrditi mogući uzrok procurivanja iz potkrovlja na prvi kat.

9.1. Vještak tako utvrđuje da su zatečena oštećenja u stanu tužiteljice:

- tragovi curenja u vidu žuto-smeđih mrlja te ljuštenja boje i tapeta sa zidova u kuhinji, kupaonici, spavaćoj sobi i ostavi,

- mrlje su na dodir suhe,

- u kupaonici na stropu, iznad wc školjke, u neposrednoj blizini wc kotlića vidljiva je plastična cijev otvorena s donje strane,

da su zatečena oštećenja u stanu tuženih:

- na zidovima i stropu stana zatečeni su tragovi curenja,

- mrlje su zatečene na zidovima i stropu dječje sobe te na drvenom krovnom prozoru,

- na prozoru su vidljive i tamne mrlje plijesni,

- na drvenoj podnoj oblozi dječje sobe su vidljive tamne mrlje nastale djelovanjem vlage,

- mrlje na zidu dnevne sobe,

- na drveni lamen parket u dnevnoj sobi je postavljen laminat, a obje oblog su oštećene djelovanjem vlage te se letvice odvajaju od podloge,

da su zatečena oštećenja na krovištu:

- crijep je dotrajao sa vidljivim oštećenjima u vidu pukotina, promjene boje i pojave mahovine,

- došlo je do pomicanja crijepa,

- limarija i oborinska odvodnja je dotrajala, oštećena korozijom.

Prema stanju zatečenom na očevidu i dokumentaciji priležećoj spisu vještak je mišljenja da je uzrok nastalih oštećenja procurivanje oborinske vode kroz krovnu konstrukciju potkrovlja i zidove u stan tužiteljice, odnosno iz potkrovlja na prvi kat, da uzročno posljedičnu vezu između odsijecanja cijevi centralnog grijanja kao uzroka procurivanja u stan tužiteljice nije utvrdio budući se oštećenja od procurivanja vode nalaze i u stanu tužiteljice i u stanu tuženih te s obzirom na dotrajalost krovne konstrukcije, da obzirom je došlo do pomicanja crijepova, da su crjepovi dotrajali, obrasli mahovinom, da krovna konstrukcija, većim svojim dijelom nema ugrađenu izolaciju ni podkonstrukciju, već je crijep postavljen samo na drvene letve, da je limarija i oborinska odvodnja dotrajala, oštećena korozijom te da je dio zidova zgrade izveden kao dvostruki zid sa praznim prostorom između, došlo do prodiranja oborinske vode s krovišta u unutrašnjost objekta te u stan tužiteljice.

10. Tužiteljica je u cijelosti osporila nalaz i mišljenje na način da je isti nerazumljiv, kontradiktoran i protivan stvarnom stanju, dok tuženici na nalaz i mišljenje nisu imali nikakvih primjedbi.

11. Radi očitovanja na prigovore tužiteljice vještak Žarko Željko u svom iskazu danom na ročištu 11. veljače 2020. navodi da je zajedno sa sudskom komisijom 10. prosinca 2018. obišao spornu nekretninu, kako stan tužiteljice tako i stan tuženika, te da je pregledao zajedničke dijelove zgrade, krovište, limariju i fasadu, da je utvrdio da je stan tužiteljice znatno oštećen prodorom vode sa gornje etaže te je bilo vidljivo da su stropovi i zidovi u stanu tužiteljice namočeni, vidljive su bile tamne mrlje, plijesan te ljuštenje naličja, da je pregledom stanja utvrdio također postojanje mokrih mrlja te uništene i namočene staklene vune koja je postavljena kao toplinska izolacija, da je u stanu tuženika uočio da postoje tragovi curenja sa krovišta te da je izvršio pregled krova, odnosno potkrovnog dijela, crjepova, odvodne limarije, da je nakon detaljnog pregleda izvršio i fotografiranje te da su zajednički dijelovi zgrade prikazani na fotografijama na stranici 13-16, stan tuženika na stranici 17-19 te stan tužiteljice na stranici 20-23 nalaza i mišljenja, da je detaljnim pregledom utvrdio i zaključio da dolazi do prodora oborinske vode kroz krovnu plohu gdje se nalaze dotrajali crjepovi koji se vide na fotografijama na stranici 14-15 nalaza i mišljenja te da se ta oborinska voda zatim slijeva s unutarnje strane nosivih zidova od stana tuženika do stana tužiteljice i da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja, da je mokre mrlje zatekao u svim prostorijama stana tuženika, u sobi, hodniku, kuhinji te dijelovima staklene vune koja je bila dostupna i vidljiva, da je uočio da je ona potpuno mokra i uništena od prodora vode, da je vizualnim putem utvrdio da su vlažni zidovi i da je vuna vlažna, da se tragovi curenja na katu tuženika vide na stranici 17 nalaza i mišljenja na donjoj fotografiji, isto tako na stranici 18 i 19 nalaza i mišljenja, da se na listu 15 nalaza i mišljenja nalazi fotografija iz koje je razvidno stanje crjepova te je vidljivo da između istih prodire svjetlost, što znači da su u takvom stanju da između njih postoje pukotine kroz koje onda isto tako može prodirati i oborinska voda, smatra da su letve dotrajale, vlažne te da su pretrpila oštećenja od prodora vode. Na upit tužitelja da mu vještak objasni na koji način se našla voda u stanu tužitelja, ukoliko se radi o oštećenjima krovišta kako je to vještak naveo u svom nalazu i mišljenju, vještak navodi da kod prodora vode u objekt ona uvijek traži najlakši put za prolazak te budući da je i većina stropova u stanu tuženika koso postavljena, ta se voda slijevala prema zidovima i prodirala u stan tužitelja koji se nalazi ispod. Budući da su u stanu tužitelja stropovi ravne ploče onda se ta voda razlijevala po istima te su ostale tamne mrlje kao i mrlje od pojave plijesni. Također je tuženik prilikom očevida izjavio da je on vršio popravak dijelova uništenih zidova i stropova u svom stanu te su iz toga razloga vjerojatno manje vidljiva oštećenja u stanu tužitelja. Činjenicu da se oborinska voda slijevala po zidovima iako krovište prekriva kompletno sve zidove vještak objašnjava na način da se kišnica nakon prodora u krovište, gdje su loši crjepovi, slijevala po gredama i po kosim stropovima stana tuženika do vanjskih zidova koji su izvedeni kao dvostruki zidovi odnosno šuplji te se kroz njih spuštala do stana tužiteljice gdje se onda, kao što je već prethodno opisano, razlila po stropnoj ploči i po zidovima, da je II. tuženik prilikom očevida izjavio da je pokušao sa postojećim crijepom popraviti krov pomičući ga, zatvoriti rupe na krovištu i tako spriječiti prodor vode, ali da ne može odgovoriti na kojem točno mjestu je on to činio, da ne može sa sigurnošću odgovoriti na pitanje kako objašnjava činjenicu da na istočnom dijelu krovišta nema prokišnjavanja vode, a isto je dotrajalo kao i krovište koje se nalazi na zapadnoj strani kuće, ali da je možda krovište na istočnoj strani kuće u međuvremenu preslagivano ili popravljano, ali da on to ne zna, da je prilikom očevida utvrdio brojna oštećenja te ih je opisao u svom nalazu i mišljenju, ali da ne može utvrditi da li su ona nastala u vrijeme dok je tuženik boravio u stanu ili nakon što se odselio, tako da ne može odgovoriti na postavljeno pitanje, da prilikom očevida nije pregledao cijelo krovište i da nije uočio polomljen crijep, da su na listu 13 nalaza i mišljenja na donjoj slici i listu 14 na gornjoj slici nalaza i mišljenja, tragovi koji se nalaze na fasadi, tragovi curenja vode niz istu sa krovišta te da su vidljivi tragovi curenja vode sa krovišta niz fasadu na obje fotografije, da je isto tako curenje sa krovišta koje je vidljivo na naprijed navedenim fotografijama moguće u međuprostoru između dva zida i da je to upravo slučaj u konkretnom predmetu, da je vidljivo da je parket ispod laminata oštećen vlagom te da misli da je tuženik prilikom očevida rekao da je iz tog razloga i postavljao laminat na stari parketni pod.

12. Na ovako dano usmeno očitovanje tuženici nisu isticali nikakve primjedbe niti prigovore dok je tužiteljica i dalje ostala kod prigovora iznesenih na nalaz i mišljenje vještaka te smatra da vještak nije izvršio svoj zadatak koji mu je naložen od strane suda, te predlaže provesti očevid na licu mjesta kada bude padala kiša.

13. Sukladno uputi Županijskog suda u Dubrovniku, koji je upućivao na nelogičnosti i nedostatke u naprijed navedenom vještačenju, sud je proveo novo građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Dariju Šereru koji je po obavljenom očevidu na licu mjesta, te sukladno zadatku suda da utvrdi da li su procurivanja koja su se dogodila na prvom katu u uzročno-posljedičnoj vezi sa radnjama tuženika poduzetim u potkrovlju (odsijecanje cijevi centralno grijanje 2009. u dogovoru sa ostaviteljicom), odnosno utvrditi mogući uzrok procurivanja iz potkrovlja na prvi kat, dana 26. lipnja 2024. izradio nalaz i mišljenje.

13.1. Stalni sudski vještak tako u svom nalazu i mišljenju navodi kako je nakon uviđaja obavljenog 18. ožujka 2024. uz prisustvo sudske komisije, punomoćnika i stranaka, na adresi [adresa] u [adresa], detaljnog proučavanja spisa i uzimanja potrebnih podataka i prema pokazivanju stranka izvršio vizualni pregled pokazanih prostorija u stanu u potkrovlju, stanu na I. katu stambene zgrade, krovištu te vanjskim dijelovima stambene zgrade na adresi [adresa], da je u točki 1.6. zatečeno stanje ovog nalaza i mišljenja opisano i fotografijama dokumentirano stanje utvrđeno prilikom uviđaja u stanu u potkrovlju, stanu na I. katu, spremištu u stubišnom prostoru, unutrašnjosti krovišta, kao i na zapadnoj, dvorišnoj i istočnoj, uličnoj strani krovišta, da je iz stanja utvrđenog prilikom uviđaja razvidno da je krovište drveno, višestrešno, prekriveno crijepom koji je dotrajao, da su vidljiva oštećenja u vidu pukotina, promjene boje i pojava mahovine na crijepu, da je isto tako vidljivo da je drvena konstrukcija krovišta na sjeverozapadnom uglu ulegnuta u odnosu na preostali dio krovišta, što ukazuje na dotrajalost drvene konstrukcije krovišta, a što je utvrđeno i pregledom unutrašnjosti krovišta i drvenih dijelova krovišta dostupnih za pregled izvana, da je limarija i oborinska odvodnja dotrajala, s oštećenjima od korozije, da su opisana oštećenja izraženija na zapadnoj, dvorišnoj strani. Na temelju naprijed navedenog vještak zaključuje da prema njegovom mišljenju, procurenja koja su se dogodila na I. katu nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s radnjama tuženika poduzetim u potkrovlju (odsijecanje cijevi centralnog grijanja 2009. u dogovoru s ostaviteljicom) jer voda koja je eventualno mogla iscuriti iz instalacije centralnog grijanja nije mogla izazvati takav obim oštećenja u stanu na I. katu, da je mišljenja, a prema stanju zatečenom na uviđaju i dokumentaciji priležećoj spisu, da je uzrok nastalih oštećenja procurivanje oborinske vode kroz krovnu konstrukciju potkrovlja i zidove u stan tužiteljice, odnosno iz potkrovlja na I. kat, naročito imajući u vidu da i u stanu u potkrovlju postoje oštećenja uzrokovana djelovanjem vlage, da je iz fotografija sačinjenih prilikom uviđaja dana 18. ožujka 2024. razvidno stanje zatečeno prilikom uviđaja u stanu u potkrovlju, stanu na I. katu, spremištu u stubišnom prostoru, unutrašnjosti krovišta, kao i na zapadnoj, dvorišnoj i istočnoj, uličnoj strani krovišta.

14. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje I. -II-tuženici nisu isticali nikakve primjedbe niti prigovore, dok je istome prigovorila tužiteljica u cijelosti.

15. Povodom prigovora tužiteljice stalni sudski vještak dip. ing. PD se usmeno očitovao na ročištu održanom 17. ožujka 2025. te u svom očitovanju navodi da je predmetni nalaz i mišljenje od 21.06.2024. u cijelosti sačinio prema zadatku suda kojim je određeno utvrditi da li su procurenja koja su se dogodila na prvom katu u uzročno- posljedičnoj vezi s radnjama tuženika poduzetih u potkrovlju (odsijecanje cijevi centralnog grijanja 2009. u dogovoru s ostaviteljicom) odnosno utvrditi mogući uzrok procurenja iz potkrovlja na prvi kat, da je u nalazu i mišljenju detaljno opisao i fotografijama dokumentirao stanje utvrđeno prilikom uviđaja u stanu u potkrovlju, stanu na prvom katu, te u unutrašnjosti krovišta i krovištu i zgradi izvana, da je u mišljenju odgovorio na pitanja suda. Vezano uz navode tužitelja u podnesku od 09.09.2024. iskazuje da nalaz nije nerazumljiv, nije kontradiktoran i nije protivan stvarnom stanju te da je u cijelosti izvršio zadatak suda, da nije točno da nije utvrdio stvarno stanje predmeta vještačenja, a u nalazu i mišljenju je upravo izložio i opisao zatečeno stanje. Vezano uz navod da je nalaz i mišljenje objektivno nemoguć, o istom se ne može očitovati i s istim navodom se ne slaže. Vezano uz navod da su tuženici iz predmetne nekretnine odselili 2015. te da od tada nitko ne stanuje u tom stanu, navodi da o istom nema saznanja, odnosno ne zna kada su tuženici iselili, a prema stanju utvrđenom na uviđaju mišljenja je da u vrijeme uviđaja u predmetnom stanu nitko ne živi. Vezano uz navod da u stanu tužiteljice na prvom katu nitko ne stanuje od 2010. iskazuje da o istom nema saznanja, a prema stanju utvrđenom na uviđaju mišljenja je da u vrijeme uviđaja u predmetnom stanu nitko ne živi. Vezano uz navod da su sva oštećenja od procurenja iz stana tuženih u potkrovlju na stan tužiteljice u prvom katu identična onima vidljivima na slikama priloženima uz tužbu kao i u nalazu vještaka Žarka Željka iz 2010. iskazuje da je isto točno i da je on to također naveo u svom nalazu i mišljenju gdje je naveo da su opisana oštećenja u stanu tužiteljice na dodir suha i gotovo jednaka oštećenjima koja su vidljiva na fotografijama koje se nalaze u prilogu tužbe. Također je naveo da su mjesta oštećenja na dodir suha na što u podnesku ukazuje tužiteljica. Vezano uz navod da krovište na kući i njenu konstrukciju nitko nije mijenjao niti popravljao od 2015. do sada, a niti ranije od njegove izgradnje iskazuje da o istom nema saznanja, a da je u nalazu i mišljenju opisao i fotografijama dokumentirao stanje krovišta utvrđeno prilikom uviđaja. Vezano uz navod da su oborine, snijeg i druge atmosferilije stalno svih godina podjednake kroz razdoblje od 2015. do 2024. iskazuje da o istom nema točnih saznanja, te da mu nije bio zadatak utvrđivati količinu oborina u navedenom razdoblju. Vezano uz navod da je krovište i krovna konstrukcija tijekom godina sve slabija, a da unatoč tome u stan tužiteljice ne prodire voda i vlaga iskazuje da ne zna što se je događalo u stanu tužiteljice u razdoblju 2015-2024. a u nalazu i mišljenju je opisao zatečeno stanje prilikom uviđaja. Vezano uz navod da nije objasnio kako je moguće da unatoč ogromnim oštećenjima krovišta i krovne konstrukcije te korodirane limarije kako je to sve vještak preuveličano izložio u nalazu, obilnim dugogodišnjim oborinama oštećenja od procurenja na stanu tužiteljice su nepromijenjena i suha od 2015. do sada iskazuje da nigdje u nalazu nije naveo da utvrđena oštećenja predstavljaju ogromna oštećenja niti ih je preuveličano izložio u nalazu, nego ih je prikazao onako kako je utvrđeno na uviđaju, a vezano uz navod da su oštećenja od procurenja u stanu tužiteljice nepromijenjena i suha od 2015. do sada iskazuje kao što je naveo i u nalazu, da su utvrđena oštećenja u stanu tužiteljice gotovo jednaka oštećenjima koja prileže fotografijama priloženim uz tužbu, a da li su ona suha od 2015. do danas o istom nema saznanja nego je opisao stanje utvrđeno prilikom uviđaja, da su sva utvrđenja vezana uz stanje pokrova odnosno oštećenja u vidu pukotina crijepa opisana i dokumentirana fotografijama sa uviđaja, a kada su ta oštećenja nastala i tko ih je učinio o istom nema saznanja, da isto tako opisano stanje unutrašnjosti krovišta odgovara stanju utvrđenom prilikom uviđaja, a što je i dokumentirano fotografijama u prilogu nalaza i mišljenja, da su sva oštećenja utvrđena i pokazana u stanu tužiteljice fotografirana u nalazu i mišljenju opisana, te prikazuju stvarno stanje u stanu tužiteljice utvrđeno prilikom uviđaja. Vezano uz navod u mišljenju da voda koja je eventualno mogla iscuriti iz instalacije centralnog grijanja nije mogla izazvati takav obim štete na prvom katu iskazuje da mu je zadatak o mogućnosti takvog uzroka štete dan od strane suda tako da navod da tužiteljica u postupku nije niti tvrdila da bi oštećenja tekućine iz centralnog grijanja ne može komentirati. Vezano uz navod da je centralno grijanje uklonjeno 2009. bez da je tekućina oštetila stan tužiteljice iskazuje da o istom nema saznanja, a vezano uz navod da su u stropu stana tužiteljice na prvom katu ostali otvori kroz koje su prolazile cijevi centralnog grijanja te je kroz te otvore i na drugi način curila i prodirala voda u stan na prvom katu 2014. sve do sredine 2015. iskazuje da o istom nema saznanja, a u nalazu i mišljenju je opisao stanje zatečeno prilikom uviđaja. Vezano uz navod da tužiteljica predlaže da vještak obavi pregled predmeta vještačenja u vrijeme oborina ili neposredno nakon njih iskazuje da u istom ne nalazi prigovor na njegov nalaz i mišljenje te da o tome treba odlučiti sud. Vezano uz navod da tužiteljica smatra da vještak jedino što može utvrditi da oborine i atmosferilije nisu mogle uzrokovati oštećenja na stanu tužiteljice na prvom katu bez obzirom na stanje krovišta njegovog ulegnuća, koroziju limarije ili tragove vlage na stanu tuženih u potkrovlju iskazuje da on prema stanju utvrđenom na uviđaju, a kao što je i naveo u nalazu i mišljenju da je mišljenja da procurenja koja su se dogodila na prvom katu nisu u uzročno-posljedičnoj vezi s radnjama tuženika poduzetim u potkrovlju (odsijecanje cijevi centralnog grijanja 2009. u dogovoru s ostaviteljicom) jer voda koja je eventualno mogla iscuriti iz instalacije centralnog grijanja, prema njegovom mišljenju, nije mogla izazvati takav obim oštećenja u stanu na prvom katu. Nadalje navodi da je kao mogući uzrok nastanka oštećenja prema stanju zatečenom na uviđaju i dokumentaciji priloženoj sudskom spisu naveo procurenje oborinske vode kroz krovnu konstrukciju potkrovlja i zidove u stanu tužiteljice, odnosno iz potkrovlja na prvi kat naročito imajući u vidu činjenicu da i u stanu u potkrovlju postoje oštećenja uzrokovana djelovanjem vlage. Vezano uz navod da je nalaz i mišljenje neprihvatljiv i protivan stvarnom stanju iskazuje da je isti u cijelosti sačinio prema zadatku suda, prema stanju utvrđenom na uviđaju i kod istog u cijelosti ostaje. Na upit "Postoje li otvori u stropu kroz koje su prolazile cijevi centralnog grijanja sa potkrovlja u prvi kat na dana vršenja uviđaja?" vještak odgovara da je na stranici 36- 50 nalaza i mišljenja vidljivo da na konstrukciji zidova i stropa kupaonice i WC-a stana na prvom katu postoje otvori, a što je i opisano na način: "Na stropu iznad wc školjke u neposrednoj blizini wc kotlića vidljiva je plastična cijev otvorena s donje strane kao i dvije rupe uz konstrukciju stropa na sjevernom zidu obloženom keramičkim pločicama. U ostalim prostorijama prilikom uviđaja nisu uočeni otvori na konstrukciji zidova i stropova stana na prvom katu niti je od strane tužitelja ukazano na postojanje istih". Na upit da li vještak isključuje da je do predmetnog procurenja došlo i od drugih uzroka osim onih koje je opisao u nalazu i mišljenju, vještak odgovara da je u nalazu i mišljenju opisao stanje zatečeno prilikom uviđaja i kao moguće naveo oštećenje krovišta i pokrova, a ne isključuje drugi eventualni uzrok za navedeno oštećenje, npr. izljev iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi.

16. Na ovakvo dano usmeno očitovanje stranke nisu isticale nikakve primjedbe niti prigovore, te isti u cijelosti prihvaća i ovaj sud, kako pisani nalaz, tako i usmeno očitovanje obzirom su izrađeni stručno, obrazloženo, te u skladu s pravilima građevinske struke, a koje tužiteljica svojim prigovorima nije uspjela dovesti u pitanje. Navedenim nalazom i mišljenjem, kao i usmenim očitovanjem vještaka su u pretežitom i bitnom dijelu potvrđena utvrđenja iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Žarka Željka.

17. Iz naprijed navedenog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Darija Šerera, kao i nalaza i mišljenja dipl. ing. Žarka Željka sud je nesporno utvrdio:

- da je uzrok nastalih oštećenja procurivanje oborinske vode kroz krovnu konstrukciju potkrovlja i zidove u stan tužiteljice, odnosno iz potkrovlja na prvi kat (vještak Šerer i vještak Željko), naročito kada se ima u vidu da i u stanu u potkrovlju postoje oštećenja uzrokova djelovanjem vlage (vještak Šerer),

- da ne postoji uzročno-posljedična veza između odsijecanja cijevi centralnog grijanja kao uzroka procurivanja u stan tužiteljice budući se oštećenja od procurivanja vode nalaze i u stanu tužiteljice i u stanu tuženih te s obzirom na dotrajalost krovne konstrukcije (vještak Šerer i vještak Željko) jer voda koja je eventualno mogla iscuriti nije mogla izazvati takav obim oštećenja u stanu na prvom katu (vještak Šerer),

-da je uzrok procurivanja u stan tužiteljice prodor oborinske vode s krovišta u unutrašnjost objekta, pa tako i u stan tužiteljice, a što se dogodilo zbog činjenice da je došlo do pomicanja crjepova, da su crjepovi dotrajali, obrasli mahovinom, da krovna konstrukcija, većim svojim dijelom nema ugrađenu izolaciju ni podkonstrukciju, već je crijep postavljen samo na drvene letve, da je limarija i oborinska odvodnja dotrajala, oštećena korozijom te da je dio zidova zgrade izveden kao dvostruki zid sa praznim prostorom između (vještak Šerer i vještak Željko).

17.1. Navedenim vještačenjem potvrđeni su navodi I. i II. tuženika te svjedoka ZD i OD koji su u svojim iskazima svi suglasno naveli da je na predmetnoj kući krovište u jako lošem stanju i da je zbog navedenog dolazilo do procurivanja vode i u stan tuženika.

18. Nadalje, bitno je za istaknuti kako tužiteljica nije prije pokretanja predmetnog postupka provela postupak osiguranja dokaza tako da su vještaci i sudska komisija prilikom očevida mogli opisati i cijeniti stanje predmetne nekretnine samo u trenutku obavljanja očevida, a nikako u vrijeme kada tužiteljica navodi da se, po njoj, prvo procurivanje dogodilo (2013.), pa tako niti vještaci nisu mogli utvrditi neki drugi eventualni uzrok oštećenja na nekretnini tužiteljice, na koje ista upire u svom završnom upitu vještaku na ročištu održanom 17. ožujka 2025. Vještaci su u svom nalazu i mišljenju mogli i jesu, a sukladno zatečenom stanju prilikom očevida, utvrditi najizvjesniji i najlogičniji uzrok procurenja, dok tužiteljica nije dokazala da je do istog došlo radnjama I. i II. tuženika. U konkretnom slučaju dolazi do primjene pravilo o teretu dokazivanja koje obvezuje sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava, u smislu čl. 221.a ZPP-a.

19. Odgovornost za štetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzrokovanu štetu drugoj strani, a ta druga strana je ovlaštena zahtijevati popravak nastale štete. Osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu su: subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu (štetnik i oštećeni); štetna radnja štetnika; šteta; uzročna veza između štetne radnje ili propuštanja i nastale štete te protupravnost. Da bi neka osoba ostvarila svoje pravo na naknadu štete moraju ti uvjeti biti kumulativno ispunjeni. Tužiteljica do zaključenja glavne rasprave nije dokazala niti štetnu radnju niti uzročnu vezu niti protupravnost, a samim time niti odgovornost tuženika.

20. Kako je provedenim vještačenjima nedvojbeno utvrđeno da je uzrok nastalih oštećenja procurivanje oborinske vode kroz krovnu konstrukciju potkrovlja i zidove u stan tužiteljice, odnosno iz potkrovlja na prvi kat kao i da ne postoji uzročno- posljedična veza između odsijecanja cijevi centralnog grijanja kao uzroka procurivanja u stan tužiteljice budući se oštećenja od procurivanja vode nalaze i u stanu tužiteljice i u stanu tuženih te s obzirom na dotrajalost krovne konstrukcije, dakle da ne postoji uzročno-posljedična veza između radnji tuženika i procurivanja u stan koji tužiteljica navodi kao svoj kao i štete koja joj je nastala, ostaje za utvrditi da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 1045. st. 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO).

21. Slijedom svega navedenoga, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

22. Kako je provedenim građevinskim vještačenjima utvrđeno da na strani I-II-tuženika ne postoji odgovornost za štetu koja je nastala u stanu koji tužiteljica smatra svojim, ovaj sud nije detaljno vrednovao druge izvedene dokaze (iskaze stranaka i svjedoka) jer niti vrednovanje istih ne bi dovelo do drugačije odluke suda.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP. I-II tuženiku je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), a imajući u vidu troškovnik, kao i vrijednost predmeta spora (9.954,21 eur). I-II tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 110 bodova (Tbr. 8/1 u svezi Tbr. 40/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 13.03.2019. i 2.7.2024. u iznosu od po 110 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife u svezi Tbr. 40/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 09.05.2017., 12.10.2017., 08.03.2018., 12.09.2018.,11.02.2020., 6.6.2022., 16.11.2023. i 17.3.2025. u iznosu od po 110 bodova za svako (Tbr. 9/1 Tarife u svezi Tbr. 40/1 Tarife), trošak pristupa očevidima 10.12.2018. i 18.3.2024 u iznosu od po 110 bodova svako (Tbr. 9/7 Tarife u svezi Tbr. 40/1 Tarife), odnosno ukupno 1430 bodova, što uz vrijednog jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 2.860,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 3.575,00 eura.

22.

23.1. I-II-tuženicima nije priznat trošak sastava podneska od 28.2.2023. obzirom da isti nije bio potreban za vođenje postupka.

24. Slijedom navedenoga odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Zagrebu, 29. travnja 2024.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. I. i II. tuženika