Zakon.hr

Poslovni broj: Pp-1394/2025

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu ovog suda Mariji Nogalo, uz sudjelovanje zapisničara Zdenka Pavić, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljenika pravne osobe Kotanyi d.o.o. i II okrivljenice odgovorne osobe ČŠ, koje brani Darko Terek - odvjetnik iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 8. stavak 1. i 2. podstavak 1. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (Narodne novine broj: 25/13, 41/14, 114/18, 27/24), povodom prigovora I i II okrivljenika na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Sektora sanitarne inspekcije, Službe sanitarne inspekcije za kemikalije, biocidne proizvode i predmete opće uporabe, Klasa: UP/I-540-02/24-02/2128 Ur. broj: 443-01-07-02-24-9 od 10. prosinca 2024. godine, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 28. travnja 2025. godine u nazočnosti ovlaštene predstavnice I okrivljenika, II okrivljenice, branitelja okrivljenika, te ovlaštene predstavnice tužitelja, dana 29. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o j e

I okrivljenik – pravna osoba: Kotanyi d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: tvrtke: 54657631085, prekršajno osuđivana, tvrtka posluje sa dobiti

II okrivljenica - odgovorna osoba: ČŠ, kći Č i Z, dj. R, rođ. **.**.1963. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], VSS, zaposlena u Kotanyi d.o.o., sa sjedištem na adresi [adresa]., direktorica I okrivljenika,s mjesečnim primanjima u iznosu od 4.000,00 eura, udata majka dvoje punoljetne djece, prekršajno osuđivana, kazneno neosuđivana, ne vodi se protiv nje drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v i s u

što su kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi dana 21. veljače 2024. godine stavili na tržište Republike Hrvatske proizvod - mlinac s morskom soli „KOTÁNYI Morska sol jodirana 92 g (grubo/fino mljevenje)", najbolje upotrijebiti do:

17.10.2026./ lot: 435994/art.Nr.411408(6), EAN: 9001414041147, proizvođač:

KOTANYI GmbH, A-2120, Wolkersdorf, PF 66, Austrija, zemlja porijekla: Belgija, koji nije sukladan zahtjevima članka 3. stavak 1. točka b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom ( SI.338, 13.11.2024) jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca) što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli), čime su počinili prekršaj stavljanja na tržište mlinca koji je u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljava uvjete iz članka 3. stavak 1. točka b) i c) Uredbe (EZ) br: 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, odnosno počinili prekršaj iz članka 8. stavka 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine", br. 2913, 41/14, 114/18, 27/24) kažnjiv po istom propisu, zbog čega im se temeljem citiranih propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22),

i z r i č e

I okrivljeniku - pravnoj osobi novčana kazna u iznosu od 1.040,00 € (tisućučetrdeseteura).

II-okrivljenici - odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu od 100,00 € (stoeura).

II. Na temelju odredbe članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenici su obvezni platiti novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi članka 34. Prekršajnog zakona.

III. Ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna uplaćena u cijelosti.

IV. Temeljem odredbe članka 139. stavak 3., u svezi s odredbom članka 138. stavak 2. točka 3.a. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 € (pedeseteura), s v a k i , u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom, na temelju odredbe članka 152. stavak 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, Služba sanitarne inspekcije za kemikalije, biocidne proizvode i predmete opće uporabe, izdao je uvodno citirani prekršajni nalog protiv I i II okrivljenika, radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji nalog su okrivljenici pravodobno podnijeli prigovor, povodom kojeg prigovora je spis dostavljen ovom sudu na nadležno postupanje, pa je prekršajni nalog stavljen izvan snage te prihvaćen kao optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja.

2. Pozvana da se očituje o osnovanosti navoda optuženja, ovlaštena predstavnica I okrivljenika u pisanoj obrani navodi, citira se:

"Tužitelj Državni inspektorat Sektor sanitarne inspekcije za kemikalije, biocidne proizvode i predmete opće uporabe donio je dana 10.12.2024. godine optužni prijedlog protiv pravne osobe KOTANYI d.o.o. za trgovinu 54657631085, zbog toga što je Državni inspektorat utvrdio da je kriv što je dana 21.02.2024. godine stavio na tržište Republike Hrvatske proizvod – mlinac s morskom soli, "KOTANYI Morska sol jodirana 92 g (grubo/fino mljevenje) " najbolje upotrijebiti do 17.10.2026./ Iot. 435994/art. Nr. 411408 (6) EAN:900141404114, proizvođač: KOTANYI GmbH, A - 2120 Wolkersdorf, PF 66 Austrija, zemlja porijekla: Belgija, koji nije sukladan zahtjevima članka 3. stava, 1. točka b)Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (Sl. 338,13.11.2024) jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca) što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli).

Time je počinjen prekršaj stavljanja na tržište mlinaca koji su u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljavaju uvjete iz članka 3. stavak 1. točka b) i c) Uredbe (EZ) br. 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, kažnjiv po članku 8. stavku 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN 25/13, 41 14, 114/18, 27/24).

2. Tužitelj se u navedenom opisu prekršaja poziva na članak 3. stavak 1. točku b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004, međutim tekst navedene odredbe je parafraziran, odnosno nije u cijelosti iznesen. Točan tekst navedene odredbe glasi:

Materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode se u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle:

(a) ugroziti zdravlje Ijudi; ili

(b) uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane; ili

lz navedene odredbe očito proizlazi da je za utvrđivanje o nastupanju neprihvatljive promjene u sastavu hrane ključno diferencirati da se to događa pod uobičajenim i predvidim uvjetima uporabe (dalje pod 2.1 .) i to u količinama koje bi mogle izazvati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane (dalje pod 2.2.). lz tog je razloga važno razjasniti upravo navedena dva ključna elementa.

2.1. UOBIČAJENI I PREDVIDIVI UVJETI UPORABE

Proizvod čije je stavljanje na tržište predmet ovog prekršajnog naloga je mlinac koji sadrži grubu morsku sol i služi mljevenju navedene soli. Sol je pomoću mehanizma moguće samljeti na dva načina, na grubu i finu teksturu.

Uobičajeni i predvidivi uvjeti uporabe za mlin za grubu sol su:

- mljevenje krupne soli preko jela neposredno prije posluživanja za poboljšanje okusa, i

- dozačinjavanje tijekom pripreme hrane, bilo tijekom kuhanja ili neposredno prije konzumiranja.

Radi se o proizvodu koji prema svom nazivu, dizajnu i cijeni na tržištu potrošačima instinktivno služi za dozačinjavanje hrane. Potrošač koji istovremeno koristi veće količine soli, neće u pripremi hrane koristiti navedeni mlinac, niti bi to potrošaču bilo fizički ugodno zbog snage koju bi morao upotrijebiti da se krupna sol samelje do kraja. Dodatno, prosječan potrošač ne koristi sol u količinama koje bi odgovarale sadržaju cijelog mlinca prilikom jedne dnevne konzumacije.

Izvješće o ispitivanju br. P 00212/24 od 28. ožujka 2024. godine, koje se navodi u obrazloženju Prekršajnog naloga, pokazuje da je sadržaj mlina samljeven u cijelosti u jednom procesu mljevenja, a samljevena sol otopljena u destiliranoj vodi i filtrirana kroz papirnati filter. Prilikom ispitivanja je samljeven čitav sadržaj mlina uz obrazloženje koje navodi da je „Uzorak je samljeven prema uputi proizvođača otisnutoj na zaštitnoj foliji proizvoda". Međutim, na proizvodu nije uopće navedena uputa za korištenje. To je sukladno članku stavku 1. točki j (EU/LM-lnf0V), prema kojoj odredbi su upute za uporabu o vezne samo ako bi bez njih bilo otežano pravilno korištenje proizvoda. Kako je korištenje mlinca za mljevenje morske soli logično i instinktivno za dozačinjavanje hrane, takva uputa nije nužna. Iz navedenih razloga način pripreme uzorka za ispitivanje nije u skladu s uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe te rezultati takve analize ne mogu biti mjerodavni za odlučivanje u ovom predmetu. Također, to znači da su sve odluke donesene na temelju navedenog istraživanja pogrešne.

Razlog zašto nije realno za očekivati da će prosječan potrošač izmljeviti čitav sadržaj jednog mlinca odjednom je i visoka cijena proizvoda, koja je 30 puta viša u odnosu na 1 kg pakirane morske soli koja se svakodnevno koristi kod kuhanja u velikim kapacitetima.

Također, važno je napomenuti da je i sam Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar objavio informaciju da Hrvatskoj žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama (str. 4.).

Prilog: Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar „Manje soli za više zdravlja" (str. 1-4)

Čak i pod najgorom pretpostavkom da prosječan hrvatski potrošač dnevnu količinu soli u prehrani dobiva od soljenja hrane, korištenjem mlinca bi za navedenu količinu trebalo mlinac okrenuti samo 11-13 puta. To nije ni približno dovoljno da se izmelje sadržaj čitavog mlinca od 92 g. Uzimajući u obzir činjenicu da sol sadrži i druga hrana, time su preporuke raznih zdravstvenih ustanova organizacije za dnevnu potrošnju soli i nekoliko puta prekoračena (preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je do 5g soli dnevno za zdravu odraslu osobu- str. 4. Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr.Andrija Štampar „Manje soli za više zdravlja").

Činjenica da je uobičajen i predvidljiv uvjet uporabe navedenog mlinca ključan prilikom odlučivanju o sukladnosti mlinca vidljiv je i u znanstvenim istraživanjima i ekspertizama koji su priloženi ovoj pisanoj obrani s obzirom da znanstvenici rade istraživanje na način da u obzir uzmu najgori mogući slučaj i rezultate navedenog stavljaju u kontrast uobičajenog i predvidljivog uvjeta uporabe.

Zaključno, jedan prosječan potrošač u uobičajenim okolnostima ne melje cijeli sadržaj mlina odjednom. Uzimajući u obzir da bi mljevenje cijelog sadržaja mlinca odjednom zahtijevalo jako puno vremena i snage s obzirom da se radi o čvrstim komadima soli, te s obzirom na činjenicu da je cijena za tu sol i 30 puta viša od normalne konzumne soli, mljevenje sadržaja cijelog mlinca ne može se smatrati uobičajeno i predvidivo. To znači da su s i zaključci Državnog inspektorata utemeljeni na mjeri cijelog mlinca pogrešni.

2.2. KOLIČINA KOJA BI MOGLA IZAZVATI NEPRIHVATLJIVU PROMJENU U SASTAVU HRANE

Prema tekstu uredbe Materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode se u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle: b) uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane.

Iz teksta navedene odredbe vidljivo je kako je ključna upravo i količina sastojaka koja bi mogla uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane.

Odredba iz Uredbe (EZ) br. 1935/2004 ne definira koja je količina stranog tijela potrebna da bi se mogla donijeti odluka o neprihvatljivoj promjeni u sastavu hrane.

Tipičan sadržaj za komercijalno dostupne mlinove soli je približno 90 g soli. Po okretaju se melje približno 1 g soli. To znači da se s 10 okretaja već oslobađa količina soli (10 g) koja odgovara prosječnoj dnevnoj potrošnji soli u Europi, ali uzimajući u obzir činjenicu da sol sadrži i druga hrana, time su preporuke raznih zdravstvenih ustanova organizacije za dnevnu potrošnju soli i nekoliko puta prekoračena.

Sa sigurnošću se može tvrditi da u svakodnevnom korištenju mljevenje cijelog sadržaja mlina soli odjednom nije uobičajeno i predvidivo, ali je poželjno kod ispitivanja i laboratorijskih istraživanja kako bi se utvrdila ispravnost za korištenje na temelju dobivenih vrijednosti i prikaza najgorih mogućih scenarija. Upravo je to nešto što KOTANYI kao odgovorna kompanija redovito poduzima kako bi za svoje proizvode osigurao zdravstvenu ispravnost i sukladnost sa zakonskim propisima.

Kako bi se dobio odgovor količine plastičnih čestica koje nastaju abrazijom ukazujemo na Ispitno izvješće akreditiranog instituta OFI od 17.06.2024. godine, koje je najtočnije pokazalo tu količinu jer su ispitivanja provedena na najvišem poznatom znanstvenom nivou i uz pomoć najsuvremenijih uređaja, točnije pomoću analitičke vage Mettler Toledo, tip XS 205 DU/M, OFI broj uređaja: 2894. koja nudi najvišu razinu točnosti vaganja i idealna za vaganje tako malih količina materijala.

Prilog: OFI - Ispitno izvješće od 17.06.2024.

U to ispitivanje bilo je uključeno 6 mlinaca iz iste šarže koja je opozvana u Republici Hrvatskoj i za koje se vodi ovaj prekršajni postupak. Napominjemo da je i u ovom istraživanju ispitana količina soli mljevene odjednom. Radi usporedbe ispitana je i sama sol bez mljevenja.

Rezultat je bio takav da je prosječna težina razlike u filtrima bila za mljevenu sol 15 mg, a za nemljevenu 6 mg. To dovodi do zaključka da je količina plastičnih mikročestica koja bi nastala abrazijom bila u prosjeku 9 mg (0.009 g) na 92 g kod odjednom mljevene krupne morske soli.

U istom ispitivanju vagana je količina soli koja se dobiva u jednom prosječnom okretaju mlinca, a koja se mjerila na deset okretaja mlinca te iznosi 1,78 g. U tom slučaju kod mljevenja je moglo doći do abrazije plastičnih mikročestica od 0,3 mg odnosno 0,0003 g što je mikroskopska veličina i količina. Za preporučeni dnevni unos soli prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) od 5 g/dan moglo bi doći do abrazije mikročestica od 0,0008 g što je također zanemariva količina. Sto se tiče Hrvatske, s prosjekom od 11-13 g/d n, uzimajući u obzir da se velika količina soli unosi kroz pekarske proizvode koji su jedna od osnovnih namirnica i jedan od značajnih izvora unosa kuhinjske soli putem hrane, izračun za abraziju plastičnih mikročestica kod jedne prosječne maksimalne potrošnje soli u Hrvatskoj iznosila bi 0,0021 g, što je također mikroskopska veličina.

Dakle, iz svega prethodno navedenog može se zaključiti da ako se mlinac za morsku sol koristi na uobičajen i predvidljiv način kao mlinac kojim se dozačinjava hrana, onda takvom uporabom ne može doći do promjene organoleptičkih svojstava. To posebice nije moguće u gore navedenim količinama jer su one toliko neznatne i ne mogu dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane.

3. Razlog zašto okrivljenik naglašava točan tekst Uredbe (EZ) br. 1935/2004 je i zbog same snage Uredbe. Na temelju čl. 288. st. 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uredba ima opću primjenu, obvezujuća ju cijelosti i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. To znači da je pri odlučivanju u ovom predmetu važno izravno tumačiti tekst Uredbe s obzirom na to da ona ne mora biti prenesena u nacionalno zakonodavstvo.

Sukladnost Kotanyi proizvoda s hrvatskim zakonodavstvom i europskom regulativom vidljiva je i iz činjenice kako se mlinac s morskom soli 92g (grubo/fino mljevenje) i dalje nalazi u redovitoj prodaji u ostalim državama Europske unije. To je značajno iz razloga što je u Europskoj uniji u primjeni tzv. RASFF sustav. RASFF sustav je sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje kojem je svrha brza razmjena informacija medu nadležnim nacionalnim tijelima o zdravstvenim rizicima povezanima s hranom i hranom za životinje. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo za HR RASFF sustav je Državni inspektorat. U stvarnoj primjeni to znači da član mreže RASFF-a, odnosno Državni inspektorat, šalje obavijest u sustav kad primi saznanje o pojavi ozbiljnog, izravnog ili neizravnog rizika za javno zdravlje povezanog s hranom i hranom za životinje. Ta informacija dolazi do Europske komisije (koja je upravitelj sustava), koja zatim tu obavijest provjerava i odmah je prosljeđuje drugim članovima mreže. Nakon primitka tih informacija druge zemlje članice provjeravaju odnose li se ti podaci na njih. Ako se predmetni proizvod nalazi na njihovu tržištu, one ga mogu slijediti na temelju informacija iz obavijesti. On šalju povratne informacije o tome što su utvrdile i koje su mjere poduzeli kako bi svim članovima RASFF-a osigurali transparentne i međusobno dostupne informacije. Ako je riječ o proizvodima iz EU-a, država članica iz koje proizvod potječe i izvještava i o rezultatima istražnih postupaka u pogledu podrijetla, raširenosti i uzroka utvrđenog problema. Time se ostalim zemljama članicama omogućuje da brzo djeluju, kada i ako je to potrebno. Sve navedene informacije navedene su i na službenim stranicama Europske komisije (https://food.ec.europa.eu/food-safety/rasff_en).

Provjerom u sustav RASFF-a vidljivo je da je Republika Hrvatska jedina država koja je navedeni proizvod oglasila nesuglasnim s europskom regulativom i naložila povlačenje s tržišta, kao i uništenje proizvoda.

Dokaz: ispis notifikacija sa službene stranice RASFF-a

Iz navedenih notifikacija vidljivo je da su o aktivnostima u Republici Hrvatskoj obaviještene i druge države, no Republika Hrvatska je jedina država koja je ovaj proizvod oglasila „nesukladnim".

Okrivljenik ima saznanja o postupku koji je proveden u Austriji povodom postupanja Državnog inspektorata u Hrvatskoj. KOTANYI GmbH sa sjedištem u [adresa] je dana 4. travnja 2024. o navedenom obavijestio gospodu ČŠS iz Odjela za veterinarstvo i kontrolu hrane, Tijelo za kontrolu hrane i dostavio svu dokumentaciju vezanu za opoziv Kotanyi mlinca za morsku sol. Dana 18. travnja 2024. Austrijskom državnom inspektoratu su preneseni podaci o isporukama opozvane robe (datum isporuke, količinu isporuke te ime i adresa kupaca). Dana 18. studenog 2024. je Austrijska kontrola hrane zatražila je da se u kratkom roku obavijeste o mjerama koje je tvrtka Kotanyi d.o.o. poduzela u vezi s RASSF izvješćima. Dana 18. studenog 2024. KOTANYI GmbH je poslao obavijest o mjerama putem e-pošte Odjelu za veterinarstvo i kontrolu hrane, Inspekcijskom tijelu za hranu, gospodi ZŠ i RŠ. Uz traženo dostavljeni su im sva eksperimentalna, kemijska i toksikološka ispitivanje, ekspertize LVA instituta, prigovori koji su bili poslani na DIRH, te Inicijalna procjena rizika HAPlH-a na temelju koje je izdan RASFF. lako je državni inspektorat u Austriji o svemu detaljno obaviješten za isti proizvod u Austriji nisu poduzete nikakve daljnje mjere.

Također, postojao je slučaj iz 2014. godine u Njemačkoj, oblast Schleswig-Holstein, gdje je ista primjedba došla od tamošnjeg Inspektorata za sigurnost hrane i to za Mlinac za karpatsku SOI, ali koji je nakon dostave svih ispitivanja i ekspertize provedene u samom Državnom laboratoriju oblasti Schleswig-Holstein odbačen i proizvod je proglašen sukladnim po svim točkama EU Uredbe 1935, dakle i po točki b) koja se odnosi na neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane. Moramo napomenuti da se u tom slučaju zakonski propis interpretirao u svom izvorniku te se vodila briga o uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe i količini strane tvari koja bi mogla dovesti do ugroze zdravlja, promjene organoleptičkih svojstava i neprihvatljive promjene u sastavu hrane.

Točnije, za navedeni predmet je zaključeno: „Za funkcionalno ispitivanje, samljeven je cijeli sadržaj svakog mlina za sol odjednom, što je rezultiralo time da je mlin za mljevenje pokazao jasne znakove i trošenosti kao što su deformacije i izbočene strugotine i neravnine na unutarnje zupčaničkom prstenu.

U mljevenoj soli golim okom nisu vidljivi plastični komadići. Tek nakon što se sol otopi u vodi i potom filtrira, pod mikroskopom se može vidjeti nekoliko plastičnih komadića, zajedno s pijeskom, ostacima kamenja i kristalima kalcijevog sulfata.

Rizik za zdravlje Ijudi u smislu članka 3. Uredbe (EZ) 1935/2004, slovo a) time je isključen, kao i svako oštećenje organoleptičkih svojstava hrane u smislu članka 3.

Uredbe (EZ) 1935/2004 slovo c).

Ostaje pitanje postoji li neprihvatljiva promjena u sastavu hrane u smislu članka 3.

Uredbe (EZ) 1935/2004 slovo b).

Prema općem mišljenju stručnjaka, mlin se može smatrati prikladnim samo ako je tvrdoća svih dijelova mlina veća od tvrdoće namirnice koja se melje. U svakom slučaju, promjena u sastavu hrane mora se ocijeniti neprihvatljivom ako potrošač osjeti abraziju. U dotičnom mlinu za sol korišten je plastični POM (polioksimetilen) za mlin; POM ima reputaciju čvrstog, jako termoplastičnog materijala kojeg karakterizira visoka površinska tvrdoća i niski koeficijent trenja. Uzimajući u obzir gore navedena razmatranja, proizvod „Karpatska sol u mlinu" koji je ispitan čini se odgovarajućim za promet sa stajališta zakona o proizvodu i hrani. "

Prilog: Dokumentacija vezana uz slučaj MLINCA S KARPATSKOM SOLI iz 2014. godine- Schleswig-Holstein od 30. rujna 2014.

Iz navedenog je citata vidljivo da je stručno stajalište takvo da ukoliko potrošači neku promjenu hrane mogu sami osjetilno percipirati, tada se takva promjena u sastavu hrane mora u svakom slučaju ocijeniti neprihvatljivom.

Međutim, u Ispitnim izvješćima HZJZ-a (središnja institucija za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj potvrđuje se organoleptička sukladnost ispitane i mljevene soli što znači da se promjene koje bi mogle nastati količinom neke strane tvari ne mogu percipirati našim osjetilima kao što su okus, miris, boja, izgled i tekstura. Takav rezultat od strane HZJZ također potvrđuje da potrošači ne mogu osjetilno percipirati bilo kakvu promjenu hrane niti konzumacijom same soli, a niti začinjavanjem hrane sa soli u mlincu. To vrijedi i u slučaju kada bi ta hrana bila neke druge tamnije boje zbog količine soli koja se uobičajeno koristi za dosoljavanje i tako neznatne količine abrazivnih plastičnih mikročestica nije moguće da dođe do organoleptičkih promjena u izgledu, okusu, boji, teksturi, mirisu ili izgledu hrane.

Osim navedenog slučaja u Njemačkoj, u svim zemljama u kojima se prodaje navedeni proizvod, a radi se o najmanje 30 svjetskih zemalja, nije bilo niti jedne daljnje primjedbe od strane potrošača ili inspektorata.

Interes Državnog inspektorata za ovu vrstu proizvoda započeo je sa sličnim proizvodom konkurenta okrivljenika, neusporedivo gore kvalitete. KOTANYI mehanizam za mljevenje koristi plastični POM (polioksimetilen) koji ima reputaciju čvrstog, jakog termoplastičnog materijala kojeg karakterizira visoka površinska tvrdoća i niski koeficijent trenja. Uz to važno je napomenuti da je KOTANYI u suradnji s proizvođačem JOMA konstruirao poseban mehanizam za mljevenje soli koji se po svom obliku razlikuje od mehanizama za mljevenje začina kako bi se osigurala minimalna migracija plastičnih mikročestica. KOTANYI neprekidno radi na poboljšanju tog proizvoda, a zbog osiguranja zdravstvene ispravnosti redovito se rade stručna ispitivanja u području kemije i toksikologije u suradnji s ovlaštenim stručnjacima i akreditiranim institucijama.

Jedna od tih institucija je LVA Institut za ispitivanje hrane u Austriji. Radi se o nacionalnom privatnom centru kompetencije i partnerstva za sva pitanja vezana uz kvalitetu, pravna i sigurnosna pitanja u prehrambenoj industriji, a u koji su poslani suprotstavljeni uzorci šarži Mlinaca morske soli koji opozvani u Hrvatskoj.

U ekspertizi Instituta LVA koju je potpisala Dipl.lng. IŠ kao ovlašteni stručni procjenitelj prema ₷73, LMSVG (čanku 73, Zakona o sigurnosti hrane i zaštiti potrošača u Austriji) donijet je sljedeći zaključak:

„Ne postoji materijal koji je toliko inertan da nema abrazije ili migracije materijala. Keramički mlinovi također s vremenom postaju tupi zbog abrazije. Činjenica da POM mlinci uzrokuju abraziju tijekom uporabe poznata je već dugi niz godina, ali nikada nije predstavljala prijetnju Ijudskom zdravlju, jednostavno zbog male dnevne potrošnje soli iz jednokratnog mlinca. Količina abrazije tijekom namjeravane ili predvidljive uporabe ne dovodi do promjene u sastavu hrane. Nisu prekoračene nikakve granice ili smjernice. Izgled hrane se nije promijenio korištenjem Mlinca za sol. Zahtjevi iz članka 3. Uredbe (EZ) 1935/2004 su ispunjeni. Prema rezultatima provedenih istraživanja, sadašnji uzorak ne izaziva zabrinutost prema gore navedenim kriterijima procjene.„

Prilog: - Ispitno izvješće LVA instituta za uzorak mlinca

Također, JOMA, proizvođač plastičnih mlinaca koji su korišteni kao ambalaža morske soli, jamči da su materijali korišteni za proizvodnju mlinaca sukladni zakonskim odredbama putem Izjave o sukladnosti proizvođača JOMA na način kako je propisano člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004.

Dokaz: - JOMA — Proizvođačka Izjava o sukladnosti, sukladno Uredbi EU 1935/2004

- JOMA / CELANESE - Potvrde i istraživanja o sigurnosti materijala - JOMA potvrda proizvođača da se u slučaju POM materijala AMCEL KP 20 i HOSTAFORM C9021 radi o tehnički i po sastavu istim materijalima samo s različitim nazivima

Opoziv proizvoda i RASSF sistem uzbunjivanja pokrenut na temelju pokrenut na temelju Inicijalne procjene rizika izrađene od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu KLASA: 541-02/24-01/ 3 URBROJ: 396-08-03/02-24-3 od 28.03.2024. godine. U lnicijalnoj procjeni rizika zaključeno je kako slijedi. „Prisutnost komadića stranog tijela u hrani d polioksimetilena (POM-a) može predstavljati izvor formaldehida kako je utvrđeno u ranijim studijama. Prisutnost i mogućnost otpuštanja ovih spojeva iz POM- ovisi o više čimbenika, od sirovine koja je korištena u izradi POM-a, pa do reakcije na kemijske tvari iz probavnog sustava. Za ovaj slučaj nema potvrde hoće li i na kojí način reagirati strana tijela od POM-a tijekom prolaska kroz probavni trak. Stoga se pretpostavlja u najgorem scenariju, da će doći i do otpuštanja nepoželjnih kemijskih tvari ukoliko dođe do konzumacije POM-a i u tom se slučaju ne može isključiti štetno djelovanje formaldehida na zdravlje”.

Kao što je iz navedenog citata vidljivo, zaključak o štetnosti materijala korištenom u mlincima soli donesen je na temelju presumpcija koje možda i jesu opravdane za slučaje proizvoda konkurenata okrivljenika. Međutim, za slučaj okrivljenika nije potrebno niti bi trebalo odlučivati na temelju presumpcija jer sa sigurnošću znamo da se ne radi o POM-u koji otpušta štetne kemijske tvari, kao što znamo i da u probavnom sustavu Ijudi ne dolazi do reakcija POM-a koje su štetne za Ijudsko zdravlje. Prema čl. 6. st. 2. Uredbe 178/2002 vezanoj uz procjenu rizika navodi se da se „Procjena rizika temelji na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na neovisan, objektivan i transparentan način". U čl. 6. st. 3. navodi se da „Upravljanje rizikom uzima u obzir rezultate procjene rizika, druge čimbenike od važnosti za dotični predmet i načelo predostrožnosti.” Načelo predostrožnosti definirano je u čl. 7 st. 2. kao „Mjere usvojene na temelju sta ka 1. primjerene su i ne ograničuju trgovinu više nego što je to potrebno kako i se postigla visoka razina zaštite zdravlja koju je Zajednica odabrala, vodeći ritom računa o njihovoj tehničkoj i ekonomskoj isplativosti i ostalim legitimnim čimbenicima u dotičnom predmetu. Mjere se preispituju u primjerenom roku, ovisno o prirodi utvrđenoga rizika za život i zdravlje i vrsti znanstvenih informacija potrebnih za razjašnjavanje znanstvene nesigurnosti, kao i za provođenje sveobuhvatne procjene rizika.”

Prihvatljivost za primjenu, a time i prikladnost materijala više je puta provjerena u funkcionalnim ispitivanjima koja su proveli neovisni stručnjaci i službeni ispitni instituti te je za iste utvrđeno da ne predstavljaju ugrozu za Ijudsko zdravlje i ne uzrokuju pogoršanja organoleptičkih svojstava hrane u smislu čl. 3. Uredbe (EU) br. 1935/2004. U skladu s navedenim može se zaključiti da Procjena rizika nije izrađena u skladu s uredbom 178/2002 niti su daljnje mjere određivane u skladu s načelom predostrožnosti.

Prilog: - Toksikološka procjena rizika iz 2021. godine, Mag. Dr. OŠ; Toksikološka procjena rizika iz 2024. godine, Mag. Dr. OŠ.

U Toksikološkoj procjeni rizika Mag. Dr. KarI NŠ (Prisegnutog i sudski ovlaštenog vještaka za toksikologiju, farmakologiju, opću primijenjenu kemiju i opću analitičku kemiju) iz 2021. godine izrađena je procjena plastičnih čestica iz mehanizma za mljevenje koji se nalaze u mlin ima za sol u pogledu toksikološkog rizika zbog migracije. U Toksikološkoj procjeni stoji da „Gotovo sva plastika koja dolazi u dodir s hranom gotovo je netopljiva unutar tjelesnih tekućina poput sline ili želučanog soka. Ipak, moguće je da se razne pomoćne tvari otope iz matrice, ali ukupna struktura čestice ostaje u biti netaknuta."

U svrhu daljnjeg održavanja visokog standarda i nedvojbenog potvrđivanja sigurnosti proizvoda ponovljena je izrada Toksikološke procjene rizika i u 2024 godini upravo za LOT broj 435994 koji je predmet ovog Prekršajnog naloga. U novoj Toksikološkoj procjeni rizika pod točkom 5.2. se iznosi sljedeći zaključak o provedenom istraživanju: „Pokazalo se da su čak i mala djeca s pretpostavljenom tjelesnom težinom od samo 5 kg i nerealno visokom konzumacijom soli imala izloženost koja je bila najmanje nekoliko tisuća puta do milijun puta (za formaldehid: više od 14.000 puta) ispod dopuštene izloženosti."

U navedenoj toksikološkoj procjeni rizika iz 2024. godine napravljena je čak i procjena mehaničkog rizika, te se pod toökom 5.3. navodi:

„U [1⌡, koji se odnosi na ofi ispitno izvješće br.: 2401160 / 23766-1 K, od 17. lipnja 2024, „se spominje da se čestice mogu lako podijeliti, zbog čega se pretpostavlja aglomeracija manjih čestica. Najveći od ovih aglomerata ima dimenziju od približno 1,5 x 0,9 mm. Čak i ako se ne uzme u obzir da se te čestice očito mogu lako razgraditi, treba napomenuti da čak i znatno veće strane tvari mala djeca lako gutaju i izlučuju. Osim toga, čestice ove veličine pojavljuju se iznova i iznova u svakodnevnoj hrani (npr. kamenčići, krhotine kostiju, ljuske oraha, pijesak u salati itd.), obično ne uzrokujući nikakve zdravstvene probleme. To predstavlja iste rizike kao i bilo koje drugo takvo strano tijelo. Vrlo je malo vjerojatno da postoje neki posebebni rizici koji nadilaze uobičajene rizike. Zbog lakog raspadanja čestica ne postoji značajan rizik od oštećenja zuba"

Na kraju toksikološke procjene sudski vještak tvrdi: „može se ustvrditi da nema toksikoloških rizika povezanih s migracijom ispitivanih tvari iz plastičnih čestica predmetnih mlinova za sol u želučani sok. Isto tako je malo vjerojatno, da bi moglo doći do značajnih mehaničkih rizika za probavni trakt zbog oblika i dimenzija čestica. "

Na temelju navedenih zaključaka sudski ovlaštenog vještaka za toksikologiju, farmakologiju, opću primijenjenu kemiju i opću analitičku kemiju jasno je vidljivo da ne postoji opasnost za ljudsko zdravlje u slučaju prolaska materijala od POM-a kroz probavni trakt malog djeteta, a još manje odrasle osobe, i to u nerealno visokim količinama. Materijal i vrsta POM-a koje sadrži materijal ambalaže u ovom slučaju dokazano nije opasan za ljudsko zdravlje.

Prilog: Toksikološka procjena rizika za formaldehid, Mag. Dr. OŠ U toksikološkoj procjeni rizika Mag. I. NŠ za formaldehid stoji detaljna analiza mogućih načina interakcije formaldehida s ljudskim organizmom. U navedenoj ekspertizi znanstveno su prikazani negenotoksični i genotoksični učinci, uz empirijske izračune iz kojih je vidljivo da je nemoguće unositi količine soli koje bi bile dovoljne čak i blizu zabrinjavajućih oralnih doza formaldehida tako da rizik od nekancerogenih učinaka uslijed oralnog unosa formaldehida iz plastičnih čestica praktički ne postoji. Vjerojatnost razvoja karcinoma zbog formaldehida od abrazije mlinova soli je pak potpuno zanemariv i praktički nepostojeći. Na kraju toksikološke procjene rika se navodi zaključak „Ukratko, praktički nema zdravstvenog rizika zbog migracije formaldehida u hranu, a koji bi mogao nastati zbog abrazije plastičnih četica iz Mlinova za sol s POM - mehanizmima, čak i ako se koriste potpuno nerealno strogi scenariji u smislu najgoreg scenarija. "

Zaključno, u ovom slučaju se može isključiti štetno djelovanje formaldehida i/ili drugih kemijskih tvari koje se mogu nalaziti u OM-u na zdravlje potrošača.

4. Dakle, iz svega prethodno navedenog može se zaključiti, da ako se naš proizvod koristi na uobičajen i predvidiv način kao „Mlinac kojim se dozačinjava hrana", onda takvom uporabom ne može doći do promjene organoleptičkih svojstava i do nastajanja stranog tijela u količinama koje i mogle dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane.

5. U svoju obranu okrivljenik navodi da je vezano za mlinac pod navedenim lot brojem i rokom upotrebe Državni inspektorat donio dva usmena rješenja. Protiv usmenih rješenja Državnog inspektorata pravovremeno su uložene žalbe i to zbog pogrešno utvrđenih činjenica u prvostupanjkom postupku, kao i pogrešne primjene materijalnog prava. Povodom uloženih žalbi nadležno tijelo još nije pravomoćno odlučilo. Žalbe su uložene na usmena rješenja pod sljedećim brojevima: KLASA: UP/l- 540-02/24-02/308, URBROJ: 443-01-07-01-24-1 od 01.03.2024. i KLASA: UP/l-540-

02/24-02/308 URBROJ: 443-01-07-01-24-11 od 29.03.2024.

Dokaz: - Tekst žalbe uložene na usmeno rješenje od 01.03.2024., koja se dostavlja u prilogu; Tekst žalbe uložene na usmeno rješenje od 29.03.2024. , koja se dostavlja u prilogu

6. I. Okrivljenik smatra da su svi uvjeti iz čl. 3. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 u ovom slučaju zadovoljeni. Nema dokaza da ova hrana predstavlja ugrozu za zdravlje Ijudi u skladu s procjenom rizika koju savjesno i redovito provodi sam proizvođač i prije stavljanja proizvoda na tržište upravo kako bi u svakom smislu osigurao siguran proizvod za Ijudsku prehranu. Također, ne može se tvrditi da dolazi do neprihvatljive promjene u sastavu hrane niti pogoršanja organoleptičkih svojstava hrane.

Budući da je I. okrivljenik postupao uz najveću pažnju i u potpunosti sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske i regulativi Europske unije, l. okrivljenik nije počinio prekršaj iz Prekršajnog naloga od 10.12.2024.

U skladu s naprijed navedenim, predlaže se da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe."

3. Pozvana da se očituje o osnovanosti navoda optuženja II okrivljenica je u pisanoj obrani u cijelosti iskazivala sukladno pisanoj obrani I okrivljenika, dodatno navodeći kako ne postoji odgovornost II okrivljenika kao odgovorne osobe.

4. Očitujući se na pisane obrane I i II okrivljenika, ovlaštena predstavnica tužitelja navodi, citira se:

"Nastavno na rješenje s održane glavne raspravu dana 24.03.2025. godine u kojem se predstavnici tužitelja određuje rok od 10 dana za dostavu pisanog očitovanja na pisanu obranu I. i II. okrivljenika, u bitnom se očitujemo kako slijedi:

Okrivljenici u bitnom navode kako Državni inspektorat u navedenom opisu prekršaja pozivajući se na članak 3. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 nije u cijelosti prenio članak, nego je parafraziran te obranu temelje na dva ključna elementa koja se odnose na uobičajenu i predvidivu uporabu predmetnih mlinaca te količinu sastojaka koje se prenose u hranu.

Dalje navode citirane odredbe članka 3. Uredbe 1935/2004 u kojem stoji da:

Materijali i predmeti, uključujući aktivne i inteligentne materijale i predmete, proizvode se u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe, ne prenose svoje sastojke u hranu u količinama koje bi mogle uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane, a koje za Državni inspektorat također nisu sporne.

U pisanoj obrani pod toč. 2.1. navode i baziraju obranu na način da prosječni potrošač ne koristi sol u količinama koje bi odgovarale sadržaju cijelog mlinca prilikom jedne dnevne konzumacije, a sve s ciljem da ukažu/dokažu da mlinac nije ispitan pod predvidivim uvjetima uporabe, odnosno kao kod zasoljivanja hrane. Nadalje, navode koje su prosječene količine soli koje jedu potrošači u RH dnevno, a time žele dokazati da je ispitivanje izvedeno pod nerazumnim, i neuobičajenim uvjetima uporabe, odnosno da potrošači tolike količine soli neće pojesti.

Na, ovo se očitujemo da obrana zapravo želi u potpunosti izokrenuti smisao članka 3. Uredbe 1935/2004, a koji govori o uvjetima za materijale i propisuje uvjete te navodi da ti materijali moraju biti proizvedeni u skladu s dobrom proizvođačkom praksom tako da pod uobičajenim i predvidljivim uvjetima uporabe ne prenose sastojke u hranu u količinama koje mogu ugroziti zdravlje, izazvati neprihvatljive promjene u sastavu hrane i pogoršati organoleptička svojstva hrane.

Nigdje u Uredbi se ne spominje vrijeme korištenja tih materijala, jer je sasvim jasno i logično da se odnosi za vrijeme cijelog njihovog „ životnog" vijeka, znači dok ih potrošač koristi ( u ovom slučaju mlinac za sol dok god u njemu ima soli). Činjenica je da će svaki potrošač mlinac kupiti za sebe, svoje kućne potrebe i potpuno je irelevantno hoće li soliti hranu u jednom danu ili kroz više dana, jer će on u konačnici pojesti sve otrušene komadiće plastike iz mlinca skupa sa soli. S obzirom daje navedeno da su ispitivanja provedena na predvidljiv način, okretanjem mlinca kod soljenja, i da su svi laboratoriji na isti način proveli ispitivanja smatramo da nije relevantno niti povezvljivo sa slučajem uopće navoditi prehrambene navika u RH vezano za konzumaciju soli sa kvalitetom izrade mlinaca za sol.

U tč.2.2. okrivljenici navode da prema izračunu zaista mlinci otpuštaju abrazijom 0,0021 g plastike u hranu/po danu uzimajući u obzir podatke o konzumaciji soli, te da ta je ta promjena u sastavu hrane neznatna.

Pojašnjenja radi ovdje napominjemo da niti jednom Uredbom nije propisana količina POM-a (ili bilo kojeg drugog plastičnog materijala) koji se može otpuštati abrazojom/ljuštenjem/lomljenjem u hranu, iz jednostavnog razloga što ona uopće nije dopuštena, odnosno smatra se stranim tijelom u hrani.

Naime, Europska komisija je donijela Uredbu 10/2011 o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i u čl. 1. navela da je to posebna mjera u smislu čl. 5. Uredbe 1935/2004.

Člankom 5. Uredbe 1935/2004 navedeno je da se takvim posebnim Uredbama propisuju:

(a) popis tvari odobrenih za uporabu u proizvodnji materijala i predmeta; (b) popis(e) odobrenih tvari ugrađenih u aktivne ili inteligentne materijale i predmete u dodiru s hranom, ili popis(e) aktivnih ili inteligentnih materijala i predmeta i, prema potrebi, posebne uvjete uporabe tih tvari i/ili materijala i predmeta u kojima su ugrađeni;

(d) posebne uvjete uporabe za tvari iz stavka (a) i/ili materijale i predmete u kojima se koriste;

(e) posebna ograničenja migracije određenih sastojaka ili skupina sastojaka u ili na hranu uzimajući u obzir druge moguće izvore izlaganja tim sastojcima; (f) ukupno ograničenje migracije sastojaka u ili na hranu;

(g) odredbe čiji je cilj je zaštititi zdravlje Ijudi od opasnosti koje proizlaze iz oralnog kontakta s materijalima i predmetima;

(h) ostala pravila radi osiguranja sukladnosti s člancima 3. i 4.;

(i) osnovna pravila o provjeri sukladnosti s točkama od (a) do (h); (j) pravila o prikupljanju uzoraka i metodama analize radi provjere sukladnosti s točkama od (a) do (h);

(k) posebne odredbe radi osiguranja sljedivosti materijala i predmeta uključujući odredbe koje se odnose na trajanje čuvanja evidencije ili odredbe kojima bi se, prema potrebi, omogućila odstupanja od zahtjeva članka 17.;

(l) dodatne odredbe o označivanju za aktivne i inteligentne materijale i predmete;

(m) odredbe kojima se od Komisije traži da uspostavi i održava javno dostupan Registar Zajednice

(n) posebna pravila postupanja kojima se, prema potrebi, prilagođava postupak iz članaka 8. do 12. ili ga čine primjerenim za odobrenje određenih vrsta materijala i predmeta i/ili postupaka korištenih u njihovoj proizvodnji, uključujući, prema potrebi, postupak pojedinačnog odobrenja tvari, postupka ili materijala ili predmeta odlukom upućenom na podnositelja zahtjeva.

Tom Uredbom se člankom 5. propisuju odobrene tvari koje se mogu upotrebljavati u proizvodnji plastike.

Dakle, u ovom slučaju propisani su monomeri i aditivi te druge tvari za dobivanje plastičnog mlinaca u proizvodnji (u ovom slučaju radi se o plastičnom materijalu (POM) koji je formirana gotova plastika.

Uredba dalje navodi u članku 11. da sastojci plastičnih materijala ne smiju prelaziti u hranu u količinama koje su veće od granica specifične migracije iz Priloga I. Dakle, polimeri kao što je POM ( gotovi plastični materijal) ne bi smjeli otpuštati sastojke iznad propisanih količina iz Priloga I. te Uredbe. Dakle, ovdje se govori o sastojcima materijala, a ne o samom materijalu. Razlog tome je što Uredba uopće ne previda da se bilo koji materijal može trusiti/ljuštiti/abrazirati i na taj način kao strano tijelo prenositi sastojke (komade polimera) i izazivati promjene u sastavu hrane. Stoga takav materijal zaključujemo da nije prikladan za određenu svrhu (fit for purpose) kao što je ovdje slučaj jer gotovi plastični materijal jest prikladan za mekše začinske materijale (papar- što je i dokazno analizom u okviru službene kontrole), ali nije prikladan za krupnu morsku sol koja zbog svoje tvrdoće, korištenjem pod predvidljivim uvjetima uporabe, izaziva abraziju samog tijela mlinca (što je dokazano i analizom).

Vezano uz RASFF obavijesti na koje obrana ukazuje, točno je da se valjanost RASFF obavijesti provjerava od strane Europske Komisije i da se šalje drugim članovima mreže na koju se predmetna obavijest odnosi.

Europska Komisija jest validirala, odnosno prihvatila ovu obavijest RH pod brojem 2024.2553 klasificiranu kao „Alert notification” (Hitna obavijest), a u pogledu rizika kategorizirana je kao potencijalni rizik za zdravlje potrošača. Postupanje drugih zemalja ovisi je li sporna hrana istog Iota/roka trajanja distribuirana u druge zemlje, i ako jest, dostavlja se na postupanje uključenim zemljama. Ova je obavijest/notifikacija uključivala samo Hrvatsku gdje su sporni LOTovi isporučeni te Austriju kao zemlju proizvođača.

Neosporna je činjenica da je EK prihvatila obavijest RH i svrstala je u najrizičniju kategoriju-ALERT. Naime, EK može izreći nekoliko vrsta obavijesti: Alert notification (Hitna obavijest), Information notification for attention (Obavijest na znanje), News (Novosti) itd. Ova je obavijest označena najvišom razinom rizika, a zbog stranog tijela u hrani koje potječe iz samog materijala mlinca koji se kod uporabe Ijušti/abrazira u hranu. Dostavljamo u privitku Validiranu- odobrenu RASFF obavijest Europske Komisije za ovaj predmetni slučaj.

Dostavljamo u prilogu i na znanje sličnu obavijest Alert notification br. 2024.3660 iz istog EU RASFF sustava gdje se također radilo o nesukladnom mlincu s Himalajskom soli drugog proizvođača također nesukladan zbog Ijuštenja plastičnih dijelova mlinca u hranu, po kojoj su postupale i druge zemlje EU, konkretno Mađarska i Slovenija koje su predmetni proizvod povukle s tržišta, odnosno opozvale od potrošača.

Također, dostavljamo u prilogu i na znanje još jedan primjer obavijesti 2024.0695 koja se odnosila na mlinac za mak (Poppy Seeds Grinder) u kojem je utvrđeno da dolazi do Ijuštenja površine materijala mlinca navodeći da je isto protivno Uredbi (EZ) br. 1935/2004 a rizik je kategoriziran kao potencijalni rizik za zdravlje potrošača. Prema ovoj obavijesti navedena su 2 EU zemlje (Mađarska i Slovačka) koje su provele mjere povlačenja s tržišta nesukladnog proizvoda.

Nadalje, argument da se neprihvatljivom promjenom u sastavu hrane smatra samo promjena koju potrošač može osjetilno percipirati je u najmanju ruku dvojbena, jer bi po toj logici svim slabovidnim ili osjetilno lošijim potrošačima svaka promjena koji ne vide bila prihvatljiva.

Promjena u sastavu hrane znači da je „netko" nakon samog proizvođača hrane, u ovom slučaju proizvođača soli utjecao na sastav hrane, u ovom konkretnom slučaju abrazijom plastike u sol koju potrošač tada jede zajedno sa soli.

Daljnje komentare iz obrane da procjena rizika nije izrađena stručno, a kojom se pokušava diskreditirati cijela jedna državna agencija (HAPIH) od strane pojedinačnih toksikologa iz nekih prethodnih slučajeva (2014, 2021., 2024.) pobijamo relevantnim nalazima koje potpisuje za nacionalni referentni laboratorij Hrvatski zavod za javno zdravstvo dr. sc. HŠ koji ne samo da je filtrirao čestice plastike iz otopljene soli i koje su zaostale na filtarskom kolaču (tako da ih može vidjeti u nalazu i sam Sud) već ih je čak u analizi (spektar-masa) i točno detektirao i jasno utvrdio da se radi o stranom tijelu mlinca.

Zaključno, smatramo da niti jedan navod iz obrane nije stručno doveo u pitanje ono što je nedvojbeno utvrđeno ovim postupkom:

- službenim uzorkovanjima na tržištu RH predmetnog mlinaca provedena su ispitivanja u službenim i referentnim laboratorijima RH prilikom čega je nedvojbeno analitički dokazano da prilikom uobičajene i predvidive uporabe mlinca dolazi do njihove abrazije/ljuštenja/guljenja a zbog čega dovode do promjene u sastavu hrane (soli).

- Promjene u hrani su neprihvatljive jer se radi o stranim tijelima u hrani

- Postupanja Državno inspektorata prijavom u EU RASFF sustav prihvatila je i Europska Komisija, a rizik koji obrana ovdje dovodi u pitanje Europska Komisija je označila kao „potencijalno ozbiljan" odnosno „potencijalni rizik" na jednak način kao i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu."

5. Na glavnoj raspravi održanoj dana 28.4.2025. nakon što je pročitano očitovanje tužitelja na pisane obrane I i II okrivljenika s prilozima, branitelj okrivljenika je naveo, citira se:

" u odnosu na očitovanje tužitelja na pisane obrane okrivljenika navodim: u očitovanju se spominje da je nesporna činjenica da je Europska komisija prihvatila obavijest RH drugim riječima Državnog inspektora i svrstala je u najrizičniju kategoriju (hitna obavijest). Iz ove tvrdnje proizlazi da je Europska komisija svrstavala ovu obavijest u najrizičniju kategoriju što sigurno ne može biti točno, jer kako je Državni inspektorat prijavio, tako je to u Europskoj komisiji prihvaćeno. Budući da Europska komisija nema tijelo koje bi posebno utvrđivalo da se radi o hitnoj obavijesti. Nadalje smatramo da pozivanje tužitelja na nesukladan mlinac za himalajsku sol drugog proizvođača kao i pozivanje na mlinac za mak nemaju nikakve ni izravne ni neizravne veze s ovim prekršajnim postupkom. Na kraju se ne može smatrati da se podnescima okrivljenika diskreditira cijela Državna agencija od strane pojedinih toksikologa iz nekih prethodnih slučajeva. Toksikolog o kojem je ovdje riječ upisan je u Europsku evidenciju toksikologa i ima sva ovlaštenja za obavljanje ovih poslova."

6. Ovlaštena predstavnica I okrivljenika, te II okrivljenica pridružile su se primjedbama branitelja iznijetih u odnosu na očitovanje tužitelja.

7. Ovlaštena predstavnica tužitelja, očitujući se na primjedbe branitelja, te primjedbe I i II okrivljenika je navela, citira se: "Europska komisija u postupku validacije obavijesti zemalja članica ima pravo da izmjeni kategoriju vrste obavijest, što znači da ukoliko zemlja članica prijavi hitnu obavijest, Europska komisija može u skladu sa vlastitom procjenom kategorizirati obavijest na nižu ili višu razinu, odnosno promijeniti kategoriju obavijesti koju joj je dostavila zemlja prijaviteljica Europske unije, odnosno podnositelj obavijesti. U predmetnom slučaju Europska komisija je u postupku validacije prihvatila kategoriju obavijesti koju je Republika Hrvatska, odnosno Državni inspektorat kao predstavnik Republike Hrvatske kategorizirao kao hitnu. Što se tiče drugih obavijesti koje smo u očitovanju priložili kao primjer obavijesti gdje su i druge zemlje članice provodile mjere i povlačile isti mlinac za sol sa tržišta gdje je isto prilikom uobičajene uporabe utvrđeno da dolazi do ljuštenja materijala od kojeg je mlinac napravljen. I tu smo naveli primjer mlinca s himalajskom soli drugog proizvođača koje je Republika Hrvatska također prijavila Europskoj komisiji u Rasff sustav, a temeljem kojeg su Mađarska i Slovenija povlačile proizvod sa tržišta. Također drugi primjer odnosio se na mlinac za mak prema kojoj je utvrđeno da isti nije u skladu sa Uredbom 1935/2004 te su Europske zemlje Mađarska i Slovačka provodile mjere povlačenja s tržišta nesukladnog proizvoda. Prekršajni nalog nije izdan jer su okrivljenici na opisan način ugrozili zdravlje ljudi, nego je podnesen iz razloga jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca se trusi plastika samog mlinca, što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu same soli. Više nemam što dodati u odnosu na primjedbe okrivljenika, odnosno branitelja okrivljenika."

8. Na poseban upit branitelja okrivljenika da li je Državni inspektorat pokretao prekršajne postupke protiv trgovačkih društava koji su stavljali na tržište mlince za mak i mlince za himalajsku sol drugog proizvođača, ovlaštena predstavnica tužitelja je odgovorila, citira se: "za mlince za mak Republika Hrvatska nije podnosila optužne prijedloge, obzirom da predmetni proizvodi nisu zatečeni na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno nisu stavljani na tržištu Republike Hrvatske, a za himalajsku sol drugog proizvođača Državni inspektorat je podnio optužni prijedlog i postupak je u tijeku."

9. Ovlaštena predstavnica I okrivljenika pridružila se primjedbama branitelja okrivljenika. Nije imala pitanja za ovlaštenu predstavnicu tužitelja.

10. II okrivljenica očitujući se na očitovanje tužitelja na obranu okrivljenika navodi, citira se: "sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje Rasff (Europski sustav brzog uzbunjivanja za hranu) omogućuje nadležnim tijelima država članica EU da brzo i koordinirano reagiraju na zdravstvene rizike kod hrane i hrane za životinje. Međutim, HAPIH je Državna agencija koja izdaje inicijalne procjene rizika na temelju zahtjeva DIRH-a i koja je napisala-izdala inicijalnu procjenu rizika za predmetni mlinac za sol isključivo na temelju pretpostavke i na temelju tih pretpostavki što po zakonu ne bi smjelo biti, jer po zakonu se procjena rizika trebala temeljiti na znanstvenim dokazima. Dakle, na temelju takve procjene rizika je napravljen ovaj zahtjev za O, prijavljen je naš proizvod i prijavljen je naš proizvod kao zdravstveno neispravan. Mi smo naknadno poslali/dostavili DIRH-u sva ispitivanja kojima smo dokazali zdravstvenu ispravnost našeg proizvoda. Navođenje primjera za mlinac himalajske soli od drugog proizvođača kao i mlinca za mak ne možemo nikako prihvatiti jer za naše proizvode postoje sva ispitivanja i dokazi da su zdravstveno ispravni i sukladni svim Europskim propisima. Upravo iz tog razloga ni jedno drugo državno tijelo u Europskoj uniji na temelju Rasff prijave Republike Hrvatske nije pokrenulo nikakve mjere protiv nas. U odnosu na dio očitovanja tužitelja koji se odnosi na navod naše obrane u odnosu na osjetilno percipiranje ističemo da prema članku 14. stavku 4. točki c. Uredbi EZ 178/2002 posebna zdravstvena osjetljivost određene skupine potrošača treba se uzeti u obzir samo ako je hrana namijenjena toj skupini potrošača. Mlinac za sol koji je predmet ovog postupka je namijenjen prosječnom potrošaču."

11. Ovlaštena predstavnica tužitelja očitujući se na gornje navode II okrivljenice navodi, citira se: "u Europski Rasff sustav zemlje članice mogu prijaviti proizvode koji nisu u skladu s propisima o hrani i predmetima i materijalima u dodiru s hranom ako postoji rizik za zdravlje ili ako postoji potencijalni rizik za zdravlje. Predmetna obavijest podnesena je radi nesukladnosti proizvoda sa Uredbom 1935/2004 o predmetima i materijalima u dodiru s hranom iz razloga jer je postojao potencijalni rizik za zdravlje ljudi. Kao što je već u naprijed rečeno Europska komisija je predmetno obavijest valudirala i prihvatila. U odnosu na skupinu ljudi koja koristi mlinac, smatram da niti jedna skupina građana nije isključena od korištenja ovog proizvoda, pa tako i slabovidni imaju potpuno pravo da koriste mlinac sa ovom soli."

12. Ovlaštena predstavnica I okrivljenika, II okrivljenica i branitelj okrivljenika nisu imali daljnjih pitanja za ovlaštenu predstavnicu tužitelja.

13. Potom su pročitani prilozi uz optužni prijedlog, izvadak iz prekršajne evidencije za I i II okrivljenika, povijesni izvadak iz sudskog registra za I okrivljenika, punomoć Državnog inspektorata od dana 24.02.2025. godine kojom opunomoćuje državnu službenicu ĐŠ da zastupa tužitelja u ovom prekršajnom postupku, odluka o imenovanju DŠ za ovlaštenu predstavnicu I okrivljenika, pisana obrana I i II okrivljenika s prilozima, očitovanje tužitelja na pisane obrane I i II okrivljenika s prilozima.

14. Stranke nisu imali primjedbi na izvedene dokaze, niti su imale daljnjih dokaznih prijedloga.

15. Ovlaštena predstavnica tužitelja je u završnom govoru navela, citira se: "tužitelj u cijelosti ostaje kod svih navoda optuženja jer smatramo da proizvod nije u skladu sa propisom iz razloga što uobičajenim korištenjem proizvoda od strane potrošača dolazi do promjena u sastavu soli. Državni inspektorat je naložio okrivljenicima da povuku s tržišta sve sporne mlince, što su oni i učinili, te su sve mlinca spornog Lota zbrinuli na neškodljiv način. Državni inspektorat nije oduzimao te mlince. Predlažemo da se okrivljenici proglase krivim, a odluku o kazni prepuštamo na odluku sudu."

16. Branitelj I i II okrivljenika je u završnom govoru naveo, citira se: "u cijelosti ostajemo kod svih navoda iz pisanih obrana I i II okrivljenika kao i svih navoda II okrivljene gospođe ČŠ iznijete na danas održanom ročištu. Što se tiče odgovornosti i kazne mi predlažemo da se primjeni odredba članka 4. Prekršajnog zakona da nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajno pravna sankcija ako nije kriv za počinjenje prekršaja a obrana tvrdi da ni I ni II okrivljeni nisu krivi za počinjenje prekršaja. Podredno se predlaže oslobođenje od kazne iz članka 38. stavka 2. točka 2. Prekršajnog zakona u kojem slučaju sud može osloboditi od kazne počinitelja kada je otklonio ili umanjio posljedice prekršaja. Upravo iz završne obrane Državnog inspektorata razvidno da su svi sporni proizvodi povučeni s tržišta i zbrinuti na odgovarajući način, čime su otklonjene ili umanjene posljedice prekršaja pa podredno predlažemo da sud oslobodi počinitelje od kazne."

17. Ovlaštena predstavnica I okrivljenika i II okrivljenica pridružila su se završnoj riječi branitelja.

18. U nastavku postupka pročitani su prilozi uz optužni prijedlog koji potvrđuju navode optuženja.

19. Prema povijesnom izvatku iz sudskog registra za trgovačko društvo Kotanyi, II okrivljenica ČŠ je direktorica tog trgovačkog društva, zastupa isto samostalno i pojedinačno, te je u tom smislu odgovorna osoba za povredu predmetnog propisa, radi čega su neosnovani navodi njene obrane kako ona nije odgovorna osoba za povredu predmetnog propisa.

20. Odlučujući o odgovornosti I i II okrivljenika utvrđeno je slijedeće:

21. Okrivljenici se prema navodima optuženje terete da su kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi dana 21. veljače 2024. godine stavili na tržište Republike Hrvatske proizvod - mlinac s morskom soli „KOTÁNYI Morska sol jodirana 92 g (grubo/fino mljevenje)", najbolje upotrijebiti do: 17.10.2026./ lot: 435994/art.Nr.411408(6), EAN: 9001414041147, proizvođač: KOTANYI GmbH, A- 2120, Wolkersdorf, PF 66, Austrija, zemlja porijekla: Belgija, koji nije sukladan zahtjevima članka 3. stavak 1. točka b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom ( SI.338, 13.11.2024) jer pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hranu se trusi strano tijelo (plastika samog mlinca) što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane (soli), čime su počinili prekršaj stavljanja na tržište mlinca koji je u neposrednom dodiru s hranom, a ne zadovoljava uvjete iz članka 3. stavak 1. točka b) i c) Uredbe (EZ) br: 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, odnosno počinili prekršaj iz članka 8. stavka 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine", br. 2913, 41/14, 114/18, 27/24) kažnjiv po istom propisu.

22. Predmetno ljuštenje, odnosno otpadanje plastike samog mlinca pri uporabi mlinca je utvrđeno od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. A. Štampar - ispitni izvještaj za analitički broj 056 00170/24 od 29.02.2024. godine, prema kojem izvještaju je površina mlinca izrađena od plastike, a namijenjena meljavi soli nije postojana, jer prilikom meljave dolazi do ljuštenja i izdvajanja sitnih čestica plastike koje se miješaju sa soli što uzrokuje neprihvatljivu promjenu u njenom sastavu, tako da nakon meljave usitnjena sol sadrži strane tvari, odnosno čestice polioksimetilena (poliacetala), radi čega analizirani uzorak (osim drugih utvrđenih nepravilnosti) nije suglasan ni zahtjevima članka 3. stavak 1. točka b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom ( SI.338, 13.11.2024) jer se površina mlinca izrađena od plastike prilikom meljave soli ljušti i čestice plastike se miješaju s soli što uzrokuje neprihvatljivu promjenu u njenom sastavu.

23. Okrivljenici su prigovorili navedenim rezultatima službenog uzorka predočenjem rezultata analize uzorka za drugo mišljenje i to nalazom laboratorija GBA GROUP Hamburg br. 24011728-001 od 14.03. 2024. godine u kojem je nevedeno: "Nakon mljevenja proizvoda, nema optičkog odstupanja mlina. Rezultat ispitivanja netopivih tvari u soli je bez prigovora za ispitivani uzorak."

24. Iz predmetnog nalaza laboratorija GBA GROUP Hamburg se ne razabire na okolnost utvrđivanja koje činjenice je provedena analiza i koje metode, odnosno tehnike su primijenjene prilikom analize, odnosno ispitivanja. Iz navedenog nalaza se ne razabire da bi analiza bila vršena na okolnost ispitivanja prisutnosti strane tvari u sadržaju soli nakon postupka mljevenja, koja činjenica je utvrđivana od strane nadležnih institucija u Republici Hrvatskoj, radi čega se niti ne može ulaziti u ocjenu navodnih proturiječnosti u nalazima donijetim od strane nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj (Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Hrvatski zavod za javno zdravstvo) i nalaza laboratorija GBA GROUP Hamburg, koji nalaz su priložili okrivljenici.

25. Nakon zaprimanja nalaza stranke, provedena je i treća analiza i referentni uzorak je dostavljen na analizu u nacionalni referentni laboratorij Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Zagreb, Rockefellerova 7. Po izvršenoj laboratorijskoj analizi uzorka laboratorij je dostavio ispitni izvještaj pod brojem 238985, oznaka uzorka: P 00212/24 od 28.03.2024. godine s izjavom sukladnosti da Referentni uzorak - KOTANYI Morska sol jodirana 92 g (grubo/fino mljevenje), najbolje upotrijebiti do: 17.10.2026. , LOT 435994021130 nije sukladan odredbama članka 3. stavak 1 b. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ EU Uredbe 1935/2004/EZ jer je na filtarskom kolaču dokazana prisutnost stranog tijela od poli (oksimetilena) (POM-a) koji odgovara vrsti materijala od kojeg je napravljen mehanizam za usitnjavanje, slijedom čega pod uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca u hrani može nastati strano tijelo što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane .

26. U prilogu gornjeg nalaza Hrvatski zavod za javno zdravstvo je priložio i slikovni prikaz filtriranih i vidljivih čestica plastike koje su samljevene kod postupka mljevenja, a koje odgovaraju vrsti materijala od kojeg je napravljen mehanizam za usitnjavanje, koje fotografije prileže spisu predmeta.

27. Člankom 3. stavak 1. Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom

( SI.338, 13.11.2024) propisano je:

(a) ugroziti zdravlje ljudi;

ili

(b) uzrokovati neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane;

ili

28. Prema nalazu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i nalazu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, predmetni analizirani uzorak mlinac s morskom soli KOTANYI Morska sol jodirana 92 g (grubo/fino mljevenje), najbolje upotrijebiti do: 17.10.2026., LOT 435994021130 kojeg su okrivljenici stavili na tržište, nije sukladan članku 3. stavku 1. točki b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SI.338, 13.11.2024), jer uzrokuje neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane, na način da se prilikom mljevenja soli, u istu ljušte čestice plastike od koje je izrađena površina mlinca, a koje čestice su prema prilogu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i slikovno prikazane, te je navedeno da je nakon filtracije, na površini filtera primijećen bijeli sloj krutih čestica koji se tijekom postupka filtriranja zadržao na filtar papiru – filtarskom kolaču.

29. Predmetne analize, odnosno kontrole provedene su sukladno odredbama Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima zaštitu bilja (Narodne novine broj: 52/21).

30. S obzirom na navedeno, ovaj sud drži da predmetni mlinac s morskom soli KOTANYI Morska sol jodirana 92 g (grubo/fino mljevenje), najbolje upotrijebiti do:

17.10.2026., LOT 435994021130 kojeg su okrivljenici stavili na tržište, nije sukladan članku 3. stavku 1. točki b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SI.338, 13.11.2024), jer uobičajenom i predvidivom uporabom mlinca uzrokuje neprihvatljivu promjenu u sastavu hrane, na način da se prilikom mljevenja soli u hranu, u istu ljušte čestice plastike od koje je izrađena površina mlinca ( koje čestice su i slikovno prikazane i vidljive- bijeli sloj krutih čestica koji se tijekom postupka filtriranja zadržao na filtar papiru – filtarskom kolaču, te je nedvojbeno njihovo postojanje u mljevenoj soli, odnosno hrani, koju činjenicu okrivljenici niti ne osporavaju.

31. Okrivljenici u obrani u krucijalnom osporavaju način pripreme uzorka i ispitivanje uzorka ističući kako isti nije u skladu s uobičajenim i predvidljivim uvjetima uporabe, budući je sadržaj mlinca samljeven u cijelosti u jednom procesu, ističući da prosječan potrošač neće odjednom samljeti cijeli sadržaj mlinca, nastavno upirući na prehrambene navike hrvatskih potrošača, odnosno na njihovu dnevnu potrošnju soli, koje osporavanje je u cijelosti neosnovano jer se potrošaču, odnosno kupcu ne može odrediti koliku količinu soli će on dnevno konzumirati, odnosno koliko soli će samljeti iz mlinca kojeg je kupio, pa se prilikom proizvodnje i analize moraju uzeti u obzir i najgori mogući scenariji, a za istaknuti je također da će takav potrošač bez obzira na dinamiku mljevenja soli u konačnosti pojesti sve otpale komadiće plastike iz mlinca.

32. Okrivljenici potom u obrani upiru na činjenicu da je iz teksta Uredbe EZ br. 1935/2004 vidljivo kako je ključna upravo količina sastojaka koja bi mogla uzrokovati neprihvatljive promjene u sastavu hrane, a da rečena Uredba ne definira koja je količina stranog tijela potrebna da bi se mogla donijeti odluka o neprihvatljivoj promjeni u sastavu hrane, koji navodi obrane su po ovom sudu također ocijenjeni neosnovanima jer niti jednom Uredbom, odnosno drugim propisom nije propisana količina sastojaka plastičnog materijala koji se može trusiti u hranu, jer se radi o stranom tijelu u hrani koje je zabranjeno.

33. Ispravno tužitelj upire na odredbe Uredbe komisije (EU) 10/2011 od 14. siječnja 2011. godine o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom, koja u uvodnim odredbama navodi, citira se: …"Uredbom (EZ) br. 1935/2004 utvrđuju se opća načela za uklanjanje razlika između zakonodavstava država članica o materijalima koji dolaze u dodir s hranom. Člankom 5. stavkom 1. te Uredbe predviđa se donošenje posebnih mjera za skupine materijala i predmeta i detaljno opisuje postupak odobravanja tvari na razini EU-a kad je posebnom mjerom predviđen popis odobrenih tvari.

Ova je Uredba posebna mjera u smislu članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004. Ovom se Uredbom trebaju utvrditi posebna pravila za plastične materijale i predmete koja se trebaju primjenjivati radi njihove sigurne uporabe i stavlja se izvan snage Direktiva Komisije 2002/72/EZ od 6. kolovoza 2002. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom."

34. Iz cjelokupnog sadržaja navedene Uredbe razvidno je kako ona propisuje zabranu prelaska sastojaka plastičnih materijala u hranu koje su veće od granica specifične migracije, no ne predviđa mogućnost bilo kakvog ljuštenja/trusenja, abraziranja samog plastičnog materijala, odnosno gotove plastike u hranu, kako to tužitelj i ističe u svojem očitovanju.

35. Ovu distinkciju između plastičnog materijala i sastojaka u plastičnom materijalu potvrđuju i odredbe Uredbe komisije (EZ) br. 2023/2006 od 22. prosinca 2006. o dobroj proizvođačkoj praksi za materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom, koja Uredba između ostalog navodi "… Pravila bi se trebala odnositi na materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom, koji su već u dodiru s hranom, što im je i bila namjena, odnosno na one materijale i predmete za koje se može razumno očekivati da će doći u dodir s hranom ili da će prenijeti dio svojih sastojaka na hranu u normalnim i predvidljivim uvjetima uporabe."

36. Okrivljenici upiru i na rezultate ispitivanja drugih institucija koji potvrđuju da ukoliko se mlinac za morsku sol koristi na uobičajen i predvidljiv način, odnosno ako se koristi samo za dozačinjavanje hrane u određenim količinama onda su takve količine plastike koja se trusi neznatne i ne mogu dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane, te druge nalaze, odnosno zaključke određenih institucija koje bi navodno išle u korist njihovoj obrani, koji navodi nisu prihvaćeni i to iz razloga jer navedena ispitivanja nisu u nikakvoj direktnoj vezi sa predmetnim ispitivanjima provedenim u Republici Hrvatskoj, a koja ispitivanja su provedena od strane ovlaštenih ustanova Republike Hrvatske i u skladu sa svim pozitivnim propisima.

37. Ovaj sud također nije prihvatio ni primjedbe da je Republika Hrvatska jedina država koja je predmetni mlinac oglasila nesuglasnim s Europskom regulativom i naložila povlačenje s tržišta, kao i uništenje proizvoda i to iz razloga jer je tijekom postupka utvrđeno da je Europska komisija u odnosu na predmetni mlinac validirala, odnosno prihvatila obavijest Republike Hrvatske broj 2024.2553 te ju svrstala u najrizičniju kategoriju klasificiranu kao "alert notification - hitna obavijest" zbog stranog tijela u hrani koje potječe iz samog materijala mlinca, koji se kod uporabe ljušti u hranu, u pogledu rizika kategoriziranu kao potencijalni rizik za zdravlje potrošača, a postupanje drugih zemalja u smislu utvrđivanja nesuglasnosti ovisi o činjenici da li je sporna hrana (mlinac) istog lota/roka trajanja distribuirana u te zemlje.

38. Također nisu prihvaćeni navodi obrane okrivljenika da se promjena u sastavu hrane mora ocijeniti neprihvatljivom ako potrošač osjeti abraziju odnosno ako ju može osjetilno percipirati, i to iz razloga jer bi ista bila diskriminirajuća u odnosu na osjetilno hendikepirane potrošače.

39. Slijedom svega gore navedenog, ovaj sud drži nedvojbeno utvrđenim da su nadležna tijela u Republici Hrvatskoj (Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i Hrvatski zavod za javno zdravstvo) u zakonito provedenom postupku ispitivanja utvrdili da predmetni mlinac za sol kojeg su okrivljenici stavili na tržište, pod uobičajenim i predvidivim uvjetima uporabe prenosi plastiku samog mlinca u hranu (uporabom mlinca u samljevenu sol odnosno hranu se trusi strano tijelo odnosno plastika mlinca) što dovodi do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane, odnosno soli, čime su okrivljenici stavili na tržište mlinac koji ne zadovoljava uvjete iz članka 3. stavka 1. točke b) Uredbe (EZ) broj 1935/2004 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SI.338, 13.11.2024) te na opisan način počinili prekršaj iz članka 8. stavka 1. podstavak 1. i stavak 2. Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine", br. 2913, 41/14, 114/18, 27/24) kažnjiv po istom propisu, radi čega su proglašeni krivim.

40. Prema potvrdi Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, I okrivljenik – trgovačko društvo Kotanyi d.o.o. i II okrivljenica ČŠ su prethodno prekršajno osuđivani i to odlukom Fine broj: 034-07/24-04/2042, 118-07-03-24 od 14.06.2024. godine, zbog prekršaja iz članka 42. Zakona o računovodstvu.

41. Pri odlučivanju o kazni cijenjene su sve okolnosti iz članka 36. stavak 1 i 2. Prekršajnog zakona, držeći odmjerene kazne primjerene težini i posljedicama počinjenog djela.

42. Kao olakotno okrivljenicima cijenjena je prethodna prekršajna neosuđivanost zbog prekršaja iz Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, te prekršajna neosuđivanost zbog prekršaja i iz drugih srodnih propisa koji se odnose na hranu, uzeta je u obzir činjenica da su okrivljenici povukli sporne mlince s hrvatskog tržišta, te su sve mlince spornog lota zbrinuli na neškodljiv način, dok posebno otegotne okolnosti nisu utvrđene, radi čega ovaj sud drži da se svrha kažnjavanja može postići i blažim kaznama od propisanih, pa je novčana kazna za I okrivljenika propisana u iznosu od 6.630,00 do 13.2707,00 eura, ublažena na iznos od 1.040,00 eura, a novčana kazna za II okrivljenicu propisana u iznosu od 660,00 do 1.320,00 eura, ublažena na iznos od 100,00 eura, držeći da će se i ovako ublaženim kaznama postići svrha kažnjavanja, odnosno držeći da će i ovako izrečene kazne utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čine ovakve i slične prekršaje.

43. Ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da su novčane kazne u cjelini uplaćene.

44. Odluka o troškovima postupka u paušalnom iznosu temelji se na propisima citiranim u izreci ove presude, a ista je odmjerena s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika.

U Zagrebu, dana 29. travnja 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Zdenka Pavić

Marija Nogalo

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovog suda, na adresu [adresa]., u roku od 8 dana po primitku ove presude , u dva istovjetna primjerka.

DOSTAVNA NAREDBA:

1. I Okrivljenik Kotanyi d.o.o. na adresu [adresa]

2. II okrivljenica – ČŠ, na adresu [adresa]

3. Branitelju I i II okrivljenika – odvjetnik Darko Terek, na adresu Zagreb, Marjanovićev prilaz 13

4. Tužitelju – Državni inspektorat, Sektor sanitarne inspekcije, Služba sanitarne inspekcije za kemikalije, biocidne proizvode i predmete opće uporabe na adresu Zagreb, Šubićeva 29.,

5. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti

6. Pismohrana, ovdje.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte