REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-3299/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mladen Šimundić, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, protiv 1. tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB: 85584865987, i 2. tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate iznosa od 373,28 EUR, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-349/2024-10 od 17. lipnja 2024., 29. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-349/2024-10 od 17. lipnja 2024. u pobijanim točkama I., II. i V. njezine izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima postupka povodom pravnog lijeka, odlučiti će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev da se naloži prvo i drugotuženiku solidarno platiti tužitelju iznos od 373,28 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama (točka I. izreke); naloženo je tužitelju naknaditi prvotuženiku u roku od 15 (petnaest) dana trošak parničnog postupka u iznosu od 250,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka II. izreke); odbijen je kao neosnovan zahtjev prvotuženika da mu tužitelj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 506,64 EUR (točka III. izreke); odbijen je kao neosnovan zahtjev drugotuženika da mu tužitelj naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 6,64 EUR (točka IV. izreke) te je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja da mu prvo i drugotuženik solidarno naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 319,92 EUR sa zateznim kamatama (točka V. izreke).
2. Iz obrazloženja presude proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio jer je ocijenio da dokazi u spisu ne daju dovoljno osnova da se utvrdi da je prometna nesreća nastala upravo na mjestu, u vrijeme i na način na koji to tvrdi tužitelj pa da time nije dokazan nastanak štetnog događaja kao pretpostavka postojanja odgovornosti za štetu. Kako nije dokazan nastanak štetnog događaja, prvostupanjski sud je ocijenio da nisu ispunjeni uvjeti za tužiteljevu isplatu osigurnine njegovom osiguraniku, zbog čega tužitelj isplaćeni iznos ne može regresno potraživati od prvotuženika u ovom postupku. S obzirom na to da tužitelj nije dokazao odgovornost prvotuženika za štetu u ovom postupku, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim i tužiteljev zahtjev za regresnom isplatom u odnosu na drugotuženika kao osiguravatelja prvotuženika.
3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu kojom ju pobija u cijelosti, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.
3.1. U bitnome navodi da je odbijanjem njegovog dokaznog prijedloga za saslušanje svjedoka SŠ, prvostupanjski sud počinio apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. i 11. Zakona o parničnom postupku te da je pogrešno primijenjeno i materijalno pravo s obzirom na to da sud ne može primijeniti odredbu iz čl. 221.a Zakona o parničnom postupku prije nego li je proveo sve predložene dokaze u situaciji kad se ne može utvrditi neka odlučna činjenica. Smatra da je takvim postupanjem prvostupanjskog suda povrijeđeno i tužiteljevo pravo na pošteno suđenje zajamčeno čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. Konvencije.
3.2. U prilog žalbenim navodima, poziva se na sudsku praksu iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-557/05 od 9. prosinca 2009., poslovni broj Rev-1066/2015 od 11. rujna 2019. i poslovni broj Rev-22/08 od 19. studenoga 2008., te Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1105/2019 od 14. listopada 2019. i Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1736/17 od 7. rujna 2017.
3.3. Zbog svega navedenog, predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tuženika naknaditi tužitelju cjelokupne parnične troškove, a podredno predlaže ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovan postupak. Traži naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 169,52 EUR.
4. U odgovoru na tužiteljevu žalbu, prvotuženik je u cijelosti osporio žalbene navode, obrazlažući neosnovanost tužbenog zahtjeva. Predlaže odbiti tužiteljevu žalbu u cijelosti te potvrditi prvostupanjsku presudu i obvezati tužitelja na naknadu troška sastava odgovora na žalbu u iznosu od 128,32 EUR.
5. Žalba je osnovana.
6. Prvenstveno valja kazati da iz tužiteljeve žalbe sadržajno proizlazi da se prvostupanjska presuda njome pobija samo u dijelu u kojem tužitelj nije uspio u sporu (točke I., II. i V. izreke), zbog čega prvostupanjska presuda u ovom žalbenom postupku nije ispitivana u odnosu na točke III. i IV. njezine izreke.
7. Ispitavši prvostupanjsku presudu u točkama I., II. i V. njezine izreke u skladu s odredbom iz čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14. ZPP-a i pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj je sud utvrdio da je nepravilna i nezakonita jer postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a.
8. Predmet spora je tužiteljev regresni zahtjev za isplatu utuženog iznosa u visini štete koju je on isplatio svom osiguraniku povodom štetnog događaja od 16. studenoga 2021. u Branimirovoj ulici u Zagrebu.
9. U prvostupanjskom postupku tuženici su u cijelosti osporili tužiteljeve činjenične navode u dijelu u kojem opisuje nastanak i dinamiku štetnog događaja, a prvotuženik je posebno osporio i navode tužiteljevog osiguranika iz Prijave štete o tome da je policija odbila izaći na mjesto nesreće.
10. Tužitelj naime tvrdi da je šteta nastala 16. studenoga 2021. kad se dogodila prometna nezgoda na način da je osiguranik tužitelja prilikom vožnje naletio na otvoreni šaht u Branimirovoj ulici u Zagrebu, kojom prilikom je došlo do oštećenja lijeve prednje gume i felge na vozilu.
10.1. Za štetu smatra odgovornim prvotuženika zbog njegove obveze da održava kolnik ceste, javne površine i objekte, a drugotuženika budući da je u vrijeme štetnog događaja prvotuženik bio kod njega osiguran.
11. U prvostupanjskom postupku tužitelj je dinamiku nastanka štetnog događaja dokazivao Prijavom i zahtjevom za naknadu štete iz kasko osiguranja svog osiguranika SŠ, a osim toga, u tužbi je predložio saslušanje SŠ na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja te štete koja je pritom nastala.
12. Uvidom u Prijavu i zahtjev za naknadu štete (list 8. spisa) proizlazi da je tužiteljev osiguranik SŠ opisao nastanak prometne nezgode navodeći da se 16. studenoga 2021. kretao svojim vozilom Branimirovom ulicom u smjeru istoka te da je u jednom trenutku došlo do udarca u poklopac vodovoda (šaht) te da je oštećena/slomljena lijeva prednja felga i guma. Navodi da je policiju pozvao, ali da je obaviješten kako nema potrebe za njihovim zapisnikom s obzirom na to da nema ozlijeđenih i dr. sudionika.
13. Prvostupanjski sud je navode tužiteljevog osiguranika SŠ o tome da je pozvana policija na mjesto događaja, ocijenio neistinitima, uz obrazloženje da je policija dužna izaći na očevid po pozivu građana čak i kada u prometnoj nesreći nema ozlijeđenih ili kada nema više sudionika prometne nesreće, a da tužitelj u spis nije dostavio nikakav dokaz da je uopće upućen poziv policiji vezano za navedenu prometnu nesreću, poput npr. ispisa poziva za telefonski broj s kojeg je upućen poziv, pa da bi sud u tom smislu mogao provjeriti je li policija nepoštovala svoju obvezu vršenja očevida u konkretnom slučaju i na temelju toga dalje zaključivati o nastanku prometne nesreće.
14. Istovremeno, tužiteljev dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka SŠ, prvostupanjski sud je ocijenio nesvrsishodnim, a samog svjedoka pristranim, smatrajući da je izgledno da bi svjedok ponovio svoje navode iz prijave i zahtjeva za štetu kako se ne bi izložio odgovornosti prema svojem osiguratelju vezano za istinitost podataka navedenih u prijavi štete.
14.1. Također, budući da se navodni štetni događaj dogodio 16. studenoga 2021., a osiguranik je štetu na vozilu fotografirao i prijavio tužitelju tek 10. veljače 2022., što je nesporno među strankama, prvostupanjski sud je ocijenio neživotnim i nelogičnim da oštećenik, iako ima policu osiguranja, gotovo tri mjeseca nije prijavio štetu ili pokušao ishoditi njezinu naknadu, a niti pokušao popraviti nastala oštećenja.
14.2. Osim toga, prvostupanjski sud je ocijenio da u konkretnom slučaju nisu niti bili ispunjeni uvjeti za tužiteljevu isplatu osigurnine njegovom osiguraniku zbog nepoštovanja osiguranikove obveze da fotografira mjesta događaja i oštećenja te proteka vremena od nastanka navodne štete i njezine prijave, zbog čega tužitelj u svakom slučaju ne može isplaćeni iznos regresno potraživati od prvotuženika u ovom postupku.
15. Takvo postupanje prvostupanjskog suda ovaj sud nalazi nepravilnim i nezakonitim iz razloga koji slijede.
16. Naime, sud nije dužan prihvatiti sve prijedloge stranaka u pogledu izvođenja dokaza, već samo one koje smatra potrebnim/svrsishodnim za utvrđenje odlučnih činjenica pa samim time što nije prihvatio neki dokazni prijedlog sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
17. Međutim, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je ocijenio da su neistiniti navodi SŠ o tome da je pozvao policiju na mjesto događaja te da je SŠ pristran u odnosu na tužitelja, sve bez da je saslušao navedenog svjedoka čije saslušanje je tužitelj predložio već u tužbi i od kojeg dokaznog prijedloga nije odustao tijekom prvostupanjskog postupka.
18. Prvostupanjski sud je saslušanje svjedoka SŠ (koji je u konkretnom slučaju jedini sudionik prometne nezgode) ocijenio nesvrsishodnim pri tome pretpostavljajući što bi isti iskazivao (kad bi iskazivao), odnosno pretpostavljajući da bi ponovio svoje navode iz Prijave i zahtjeva za štetu.
19. Ovaj sud ne može prihvatiti takve razloge prvostupanjskog suda zbog kojih nije prihvatio tužiteljev dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka SŠ, budući da su nepravilni i nezakoniti te su u konačnici doveli do bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a na koju ukazuje žalitelj.
20. To stoga što je navedenim postupanjem prvostupanjskog suda tužitelju onemogućeno raspravljanje odnosno dokazivanje odlučnih činjenica za predmet ovog spora, dakle onemogućeno mu je da dokaže da je do štetnog događaja došlo i to upravo na način kako je to navedeno u tužbi, što su tuženici tijekom prvostupanjskog postupka osporili. Dakle, tužitelju je onemogućeno da otkloni prigovore tuženika, pri čemu se prvostupanjski sud također upustio u ocjenu dokaza (iskaza svjedoka) prije nego li je taj dokaz uopće proveden, pretpostavljajući njegov sadržaj odnosno iskaz SŠ i ocjenjujući ga kao pristran, što je sve u konačnici dovelo i do pogrešne primjene materijalno prava odnosno pravila o teretu dokazivanja.
21. Naime, prvostupanjski sud nije ovlašten primijeniti pravilo o teretu dokazivanja, kao što je to učinio ovdje utvrdivši da tužitelj nije dokazao nastanak štetnog događaja, ako u isto vrijeme stranci nije omogućio to dokazivanje odnosno ako nije proveo sve dokaze predložene na tu okolnost.
22. Osim toga valja kazati i da iskaz određenog svjedoka sud može ocijeniti pristranim tek nakon što je on dan, a ne apriori i prije nego li je svjedok saslušan, jer se takvim postupanjem stvara pravna nesigurnost i gubi smisao dokazivanja, a stranci onemogućuje raspravljanje.
23. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsku presudu je valjalo ukinuti u pobijanom dijelu temeljem odredbe iz čl. 369. st. 1. ZPP-a.
24. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti nepravilnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem te provesti sve predložene dokaze na okolnost odlučnih činjenica za predmet spora, nakon čega će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku.
25. S obzirom na to da odluka o trošku ovisi o odluci o glavnoj stvari valjalo je ukinuti prvostupanjsku presudu i u točkama II. i V. njezine izreke te predmet i u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
26. Odluka o troškovima žalbenog postupka iz točke II. izreke ovog rješenja donesena je na temelju odredbe iz čl. 166. st. 4. ZPP-a.
Zagreb, 29. travnja 2025.
Sudac
Mladen Šimundić
