REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2493/2023-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ivana Aralica Lalić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 18. ožujka 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice Ivane Aralice Lalić, odvjetnice i zamjenika punomoćnika tuženika Lidije Klepo, odvjetnice, dana 29. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747 da tužiteljici ĐE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 234,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 16. rujna 2023. pa do isplate, određenim do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom iznosa od 50,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 16. rujna 2023. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.363,96 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 29. travnja 2025. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 12.10.2020. u 8,30 sati , u Bračku kod kbr. 8. u raskrižju nerazvrstanih cesta s parkirališnim prostorima Opće bolnice Zabok, grad Zabok, dogodila prometna nesreća koju je prouzrokovao osiguranik tuženika GE upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka], na način da je sa svojim vozilom oduzeo prednost prolaska vozilu registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala tužiteljica. U trenutku opisane prometne nesreće vozilo registarske oznake [registarska oznaka] je bilo osigurano kod tuženika policom br. [broj police]. Tuženik je vlasnici vozila registarske oznake [registarska oznaka] AE, kćeri tužiteljice, isplatio imovinsku štetu za oštećeno vozilu, a šteta je rješavana u tuženikovom predmetu br. 200-2005 1051 4013. Tužiteljica TE je u predmetnoj nesreći zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je trpjela fizičke bolove i strah, iste su joj smanjile opću životnu i radnu sposobnost te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužiteljica se obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom od dana 15.9.2023., no tuženik joj na isti nije odgovorio. Stoga tužbenim zahtjevom od dana 10.10.2023. tužiteljica od tuženika potražuje isplatu iznosa od 8.000,00 EUR na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu uvećano za zatezne kamate tekuće od dana 16.9.2023. pa do isplate. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Tužiteljica uz tužbu kao dokaze prilaže Potvrdu MUP-a, PU krapinsko-zagorska (list 5 – 6 spisa), odštetni zahtjev sa povratnicom (list 7 - 9 spisa) i medicinsku dokumentaciju

(list 11 – 41 spisa),

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika. Potvrđuje i da mu se tužiteljica obratila sa odštetnim zahtjevom po kojem joj je na ime neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege dana 6.11.2023. isplatio nesporni iznos od 1.000,00 EUR. Smatra da je navedenom isplatom u cijelosti ispunio svoju obvezu. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva jer je isti previsoko postavljen obzirom na zadobivene ozljede. Osporava i zahtjev tužiteljice u pogledu tijeka zakonskih zateznih kamata. Zaključno tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti te obveže tužiteljicu da tuženiku naknadi parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

3. Tužiteljica je u cijelosti ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a istaknute prigovore visini tužbenog zahtjeva drži neosnovanima. Potvrđuje da joj je tuženik dana 6.11.2023. isplatio nesporni iznos o 1.000,00 EUR pa s tim u skladu podneskom od dana 15.1.2024. uređuje tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje daljnju isplatu iznosa od 7.000,00 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekućuz od 16.9.2023. pa do isplate.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom naknade neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, sve uslijed ozljeda koje je zadobila u prometnoj nezgodi dana 12.10.2020. Nesporni su nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost. Sporni su visina tužbenog zahtjeva i tijek zateznih kamata.

5. Radi utvrđivanja sporne visine tužbenog zahtjeva sud je pregledao medicinsku dokumentaciju tužiteljice te je odredio provođenje medicinskog vještačenja. Stranke su učinile nespornim da su tužiteljici potrebu nestručnu pomoć i njegu nakon nesreće pružali ukućani, nakon čega je tužiteljica odustala od prijedloga da se provede i dokaz njenim saslušanjem. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u većem dijelu osnovan.

6. Rješenjem suda od dana 12.6.2024. je određeno provođenje medicinskog vještačenja. Za vještaka je imenovan izv. prof. dr. sc. ĆE, dr. med. kojem je dano u zadatak da se na temelju spisu priležeće medicinske dokumentacije, uvida u zdravstveni karton tužiteljice i osobnog pregleda tužiteljice očituje na okolnost postojanja, trajanja i intenziteta fizičkih boli i straha, postojanja i stupnja smanjenja životne aktivnosti tužiteljice, je li tužiteljici i u kojem opsegu bila potrebna pomoć i njega druge osobe, sve s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje vezano za posljedice tjelesnih ozljeda zadobivenih u štetnom događaju od 12.10.2020.

7. Stalni sudski vještak izv. prof. dr. sc. ĆE, dr. med., je dana 12.9.2024. nakon pregleda medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužiteljice, dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje. Vještak utvrđuje da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje mekog oglavka tjemeno i sljepoočno lijevo, natučenje lijevog stopala i ogrebotine lijevog lakta koje su ozljede u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem te su dovele do povrede njezinog duševnog i tjelesnog zdravlja. Ozljede su bile liječene na uobičajeni način. Učinjena je indicirana dijagnostička obrada i provedeno ambulantno liječenje po kirurgu, neurologu, psihijatru i fizijatru u trajanju od 4 mjeseci. Po provedenom liječenju zaostale su trajne posljedice kontuzije glave u smislu bolnog cervikalnog sindroma objektivizirane EEG obradom koja je učinjena u tri navrata s razmakom od dvije i pol godine nakon predmetnog događaja. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza, dijagnostičke obrade te konačno i nalaza tijekom pregleda vještaka. Pri procjeni uzeto je u razmatranje i premorbidno stanje tužiteljice (degenerativne promjene lumbalne regije). Prema spisu priloženoj medicinskoj dokumentaciji liječenje je trajalo do 19.2.21. kada datira pregled fizijatra koji opisuje ozljede zadobivene u predmetnom štetnom događaju (lagani bolovi i otok lijevog gležnja te glavobolja). Kasnije kontrole fizijatra odnose se na kronične degenerativne bolesti kralježnice radi kojih je tužiteljica ranije operirana u tri navrata. Također, kontrole psihijatra nakon ovog datuma odnose se prvenstveno na događaje koji nisu vezani za predmetni štetni događaj (hospitalizacija kćeri radi sepse). Opisane posljedice ovog štetnog događaja su umanjile opću, životnu kao i radnu sposobnost tužiteljice za 1,5 % i u tom obujmu postoji potreba za ulaganjem pojačanih napora u svakodnevnim aktivnostima. Tužiteljica je pretrpjela bol jakog intenziteta 3 dana, do smirenja akutne posttraumatske neurovegetativne simptomatologije, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta još tri tjedna. Zaostale tegobe kao i kasni bolovi po svojoj naravi ulaze u pojačane napore – trajne posljedice. Pretrpjela je primarni strah koji se javlja u trenutku životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja je postojao tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i njenih posljedica. Isti je u jačem intenzitetu trajao 3 dana, u srednjem intenzitetu 5 dana te u manjem intenzitetu još četiri tjedna. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba 2 sata dnevno kroz tjedan dana i potom u smanjenom opsegu 1 sat dnevno kroz idućih tjedan dana. Naruženje nije nastupilo kao posljedica ozljede nastale u predmetnom štetnom događaju.

8. Tužiteljica nije imala prigovora na opisani nalaz i mišljenje medicinskog vještaka. Prema utvrđenjima vještaka je podneskom od dana 25.9.2924. specificirala tužbeni zahtjev na način da od tuženika potražuje pravičnu novčanu naknadu i to s naslova pretrpljenih fizičkih boli u iznosu od 1.150,00 EUR, s osnova straha u iznosu od 1.000,00 EUR, zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 300,00 EUR te s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 84,00 EUR (21 sat x 4,00 EUR sat). Ukupno od tuženika na ime naknade pretrpljene neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege potražuje isplatu iznosa od 2.534,00 EUR. Budući je tuženik nakon podnošenja tužbe izvršio nespornu isplatu naknade štete u iznosu od 1.000,00 EUR, to tužiteljica potražuje daljnju isplatu iznosa od 1.534,00 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 16.9.2023. pa do isplate te naknadu parničnog troška zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

9. Tuženik nije imao prigovora na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka. U podnesku od dana 16.9.2024. ističe da, uvažavajući opseg pretrpljene štete te činjenicu da je tužiteljici već isplatio naknadu u iznosu od 1.000,00 EUR, tužiteljica ima pravo na naknadu u iznosu od daljnjih 1.250,00 EUR koji će joj iznos isplatiti u najkraćem mogućem roku. U podnesku od dana 30.9.2024. tuženik obavještava sud da je daljnji nesporni iznos naknade štete od 1.250,00 EUR isplatio tužiteljici dana 25.9.2024. Smatra da je ukupnom naknadom od 2.250,00 EUR tužiteljici naknađena cjelokupna šteta pa predlaže da sud njen tužbeni zahtjev odbije te je obveže da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak. U odnosu na djelomično povlačenje tužbe ističe da se istome ne protivi, a u odnosu na povučeni dio potražuje naknadu parničnog troška.

10. Tužiteljica je u podnesku od dana 15.10.2024. priznala daljnju isplatu nespornog iznosa od 1.250,00 EUR pa u skladu s time usklađuje tužbeni zahtjev te predlaže da sud naloži tuženiku da joj isplati i preostali zatraženi iznos naknade štete u visini od 284,00 EUR uvećano za zateznu kamatu tekuću od 16.9.2023. pa do isplate, kao i nakadi prouzročeni trošak ovog parničnog postupka. Protivi se tuženikovom zahtjevu za naknadom troška u odnosu na povučeni dio te ističe da se konačno postavljeni, usklađeni tužbeni zahtjev odnosi na iste pravne osnove postavljene u tužbi i to naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i s osnova tuđe pomoći i njege. Niti u vrijeme podnošenja tužbe niti do zaključenja prethodnog postupka, sve do provođenja medicinskog vještačenja se ne poznaju sve relevantne činjenice koje su i sudu i strankama potrebne za utvrđivanje opsega i visine štete. Onemogućavanje tužiteljima da po provedenom medicinskom vještačenju ne mogu, bilo smanjiti, bilo povećati svoj tužbeni zahtjev, odnosno uskladiti ga s rezultatima provedenog medicinskog vještačenja (kojim se utvrđuju činjenice iz specifičnih stručnih znanja kojima niti sud niti stranke ne raspolažu), bila bi jasna povreda prava tužitelja na pristup sudu koje je zajamčeno i Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U konkretnom slučaju tuženik je u sudskom postupku prije zaprimanja nalaza i mišljenja medicinskog vještaka istaknuo prigovor namirenja cjelokupne štete koja je tužiteljici isplaćena nakon podnošenja tužbe. Time je osporio i osnov i visinu tužbenog zahtjeva zbog čega je tužiteljica morala predložiti provođenje medicinskog vještačenja Posljedično tome, tužiteljica je uspjela 100 % u dokazivanju osnova tužbe te ima pravo na cjelokupan trošak postupka.

11. Sud prihvaća nalaz i mišljenje medicinskog vještaka jer je u cijelosti ispunio postavljeni zadatak. Njegova su utvrđenja detaljna i jasna, utemeljena na medicinskoj dokumentaciji te osobnom pregledu i razgovoru sa tužiteljicom.

12. Pravni temelj za potraživanje tužiteljice je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta te imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege i izgubljene zarade, sve sukladno čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZOO-a) Temeljem čl. 19. ZOO-a tužiteljica ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku štetu u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelici da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a).

13. Cijeneći rezultate medicinskog vještačenja, kao i Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sud utvrđuje da primjerena i pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu iznosi 2.400,00 EUR. Sud je cijenio težinu zadobivenih ozljeda (natučenje mekog oglavka tjemeno i sljepoočno lijevo, natučenje lijevog stopala i ogrebotina lijevog lakta) zbog kojih joj je inicijalna medicinska pomoć pružena istog dana u OB Zabok, na hitnom bolničkom prijemu te joj je dana uputa liječnika za mirovanjem, stavljanjem hladnih obloga te uzimanjem analgetika po potrebi. Zbog bolova u vratu tužiteljica je ponovno pregledana u hitnom bolničkom prijemu OB Zabok dana 19.10.2020. od strane neurologa te joj je preporučeno provođenje fizikalne terapije što je i učinila. Cijenjeno je da su nakon provedenog liječenja kod tužiteljice (rođena 1975.) zaostale trajne posljedice u smislu bolnog cervikalnog sindroma koje se očituju u skoro svakodnevnim glavoboljama, a koje smanjuju njenu životnu aktivnost u omjeru od 1,5 %. Cijenjeno je odlaženje na kontrolne preglede kod fizijatra i neurologa (odlazak psihijatru je primarno povezan uz bolest kćeri) te provođenje fizikalnih terapija.

14. Punomoćnici stranaka su se suglasili da se nespornim učini da su tužiteljici potrebnu nestručnu pomoć i njegu pružali članovi obitelji. Sud cijenu sata nestručno pružene pomoći i njege od strane ukućana određuje u iznosu od 4,00 EUR, sukladno čl. 223 a st. 1 ZPP-a. Kako je tužiteljici pomoć i njega bila potrebna ukupno 21 sat to joj pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 84,00 EUR. Ukupno utvrđena neimovinska i imovinska šteta s naslova tuđe pomoći i njege iznosi 2.484,00 EUR. Budući je tuženik tužiteljici isplatio nesporni iznos od 2.250,00 EUR to joj je dužan naknaditi i daljnji iznos od 234,00 EUR, dok je sa preostalim zatraženim iznosom od 50,00 EUR tužiteljica odbijena jer visinu istog ne opravdavaju rezultati medicinskog vještačenja na koje imala primjedbi niti Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

15. Zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu su određene počevši od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 16.9.2023. pa do isplate temeljem čl. 1103. ZOO-a koji propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, kao i čl. 12. st. 1 ZOOP-a kojim je propisano da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva (1.) obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili (2.) utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. U st. 4 istog članka određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Posebno valja istaknuti i da je Vrhovni sud RH u svojoj odluci poslovni broj Rev 373/22 od dana 29.11.2022. iznio pravno shvaćanje o tijeku zateznih kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva, neovisno o datumu završetka tijeka liječenja.

16. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 2 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora i postavljenom tužbenom zahtjevu, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljica je u pogledu osnove uspjela u omjeru od 100%, dok je u pogledu visine uspjela u omjeru od 83% pa je omjer uspjeha tužiteljice 91,5%, a omjer uspjeha tuženika 8,5%. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela), utvrđen je uspjeh tužiteljice u omjeru od 83%. Troškovi koji su tužiteljici bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podnesaka od 25.9.2024. i 15.10.2024. u iznosu od po 100 bodova za svaki (Tbr. 8 t. 1) te zastupanja na ročištima održanim 12.6.2024. i 18.3.2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t. 1). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 250,00 EUR, trošak tužiteljice iznosi 1.250,00 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti od 83% tužiteljici pripada pravo na naknadu troška od 1.037,50 EUR Navedenom treba dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, sudske pristojbe na tužbu (63,23 EUR) i pristojbe na presudu (63,23 EUR) pa ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 1.363,96 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 29. travnja 2025. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

U Zagrebu 29. travnja 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

Pun. tužiteljice uz rješenje za pristojbu na presudu (63,23 EUR)

Pun. tuženika