REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUDU SESVETAMA

STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13

Poslovni broj: P-601/2022-132

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sutkinji toga suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], UK [adresa], zastupanog po punomoćnici Patriciji Milas, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], UK [adresa], zastupanog po punomoćniku Arnoldu Čadi, odvjetniku iz Dugog Sela, radi utvrđenja i činidbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tužitelj osobno i punomoćnika tuženika i tuženika osobno, 29. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Utvrđuje se da tuženi KK, UK kbr. 2 B, Kozinščak, Dugo Selo, OIB [osobni identifikacijski broj], nema pravo u zidu poluugrađene zgrade sagrađene na međi zkčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tužiteljeve zkčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se u naravi nalazi u [adresa], ugraditi prozore i ispuhe, a niti ostaviti nezatvorene neprozirnim i nepropusnim materijalom stranice natkrivenih balkona i terasa u prizemlju, prvom i drugom katu i potkrovlju iste zgrade, prema nekretnini tužitelja, a niti postaviti satelitsku antenu iznad naprijed navedene nekretnine tužitelja.

2. Nalaže se tuženiku, da o svom trošku i na svoj teret, neprozirnim i nepropusnim materijalom zatvori prozore i ispuhe, u zidu poluugrađene zgrade sagrađene na međi zkčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tužiteljeve zkčbr. [katastarska čestica], upisane u zkul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se u naravi nalazi u [adresa], kao i stranice natkrivenih balkona i terasa u prizemlju, prvom i drugom katu i potkrovlju iste zgrade, prema nekretnini tužitelja, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, koja će se izvesti po nalogu suda i po trećoj osobi na trošak tuženika, kao i da se tuženik kani takovih ili drugih radnji uznemiravanja tužitelja u budućnosti, pod prijetnjom novčane kazne.

3. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati troškove ove parnice u roku od 15 dana od dana presuđenja, zajedno sa zateznim kamatama po stopama zateznih kamata, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište, referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počev od dana presuđenja, pa do isplate, sve sukladno odredbama čl. 29 .st.2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22 i 155/2023), počev od dana presuđenja, pa do isplate.“

II. Nalaže se tužitelju DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tuženiku KK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], UK [adresa] isplati parnični trošak u iznosu od 3.480,00 Eur-a (tri tisuće četiristo osamdeset eura), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 30. prosinca 2016. podnio tužbu protiv uvodno naznačenog tuženika i IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] (prednika KK. U tužbi navodi da je on vlasnik kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok su tuženici suvlasnici kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da su stranke međaši. Navodi da je tužitelj IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] za potrebe pribavljanja lokacijske dozvole za građenje polustojeće poslovne građevine na kč. br. [katastarska čestica] (sada kč. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] 20. travnja 1999. potpisao Izjavu kojom kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] (sada 3645) k. o. [katastarska općina] daje istom suglasnost da gradi na zajedničkoj međi tako da se i on u budućnosti može sa njegovom građevinom prisloniti na tu istu među. Nadalje, da je IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem zahtjeva za izdavanjem lokacijske dozvole koji je podnio 6. srpnja 1999. i tužiteljeve suglasnosti ishodio Lokacijsku dozvolu za građenje polustojeće poslovne građevine na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sada kč. br. [katastarska čestica]) u [adresa], UK [adresa]. Da je tom lokacijskom dozvolom određeno da se etažna visina građevine tuženika određuje prema Idejnom rješenju s tim da maksimalna visina vijenca ne može iznositi više od 5,00 m za prizemne građevine i visina nadozida iznad stropne konstrukcije prizemlja ne može biti veća od 150 cm, te da na polustojećoj građevini koja se jednom svojom bočnom stranom prislanja na granicu susjedne – tužiteljeve čestice, ne smiju projektirati, niti izvoditi otvori. Međutim, da je protivno traženoj i dobivenoj lokacijskoj dozvoli i bez suglasnosti tužitelja, tuženik zajedno sa IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] dogradio prizemnu polustojeću poslovnu građevinu, koja je bila izgrađena za potrebe krojačnice, te su nadogradili još dva kata i potkrovlje. I to na način da su u prizemlju, prvom i drugom katu na bočnoj strani, koja se prislanja na među sa česticom tužitelja izvedeni balkoni i natkrivene terase s otvorima prema čestici tužitelja, u prvom katu ispuh, koji se nalazi nad nekretninom tužitelja, a na drugom katu, u zidu uz među čestice tužitelja i tuženika ugradili tri prozora, i u potkrovlju dva prozora. Nadalje, da tužitelju nije poznato kada su ti radovi točno izvedeni, jer tužitelj prebiva u [adresa] i povremeno dolazi u Hrvatsku, ali da su isti najvjerojatnije u jesen ili zimu 2015. ugradili prozore i ispuh u zidu svojeg objekta sagrađenog uz među tužiteljeve čestice kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te na krov u visini drugog kata na bočnoj strani objekta tuženih sagrađenog na međi, postavili satelitsku antenu, koja da se nalazi iznad čestice tužitelja u što da se tužitelj uvjerio vlastitim opažanjem nakon dolaska na svoju nekretninu 2016. Navodi da su radovi koje su tuženi izveli protivni prostornim propisima jer da je prostornim propisima određeno da tuženici ne mogu ugraditi otvore, prozore i ispuhe u zid svog objekta ako je njihov objekt udaljen od međe 3,0 m i ne smije postojati vizualni kontakt iz objekta tuženih prema nekretninama tužitelja kao susjeda. Da je objekat tuženika izgrađen na međi te da je omogućen vizualni kontakt prema nekretnini tužitelja, te neposredne imisije koje su zabranjene. Da opisanim radnjama tuženici bespravno uznemiravaju tužitelja, te da mu osim tog nanose i štetu jer mu onemogućuju građenje uz među čestice. Tužbom traži da se utvrdi kako tuženici nemaju pravo u zidu svog objekta na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ugraditi prozore i ispuhe, a niti ostaviti nezatvorene neprozirnim i nepropusnim materijalom stranice natkrivenih balkona i terasa u prizemlju, prvom i drugom katu svog objekta, prema nekretnini tužitelja, a niti postaviti satelitsku antenu iznad naprijed navedene nekretnine tužitelja, te da im se naloži da o svom trošku i na svoj teret neprozirnim i nepropusnim materijalom zatvore navedene prozore i ispuhe, kao i stranice natkrivenih balkona i terasa te uklone s krovišta satelitsku antenu, kao i da se kane takvih ili drugih radnja uznemiravanja tužitelja ubuduće pod prijetnjom novčane kazne, kao i da naknade tužitelju troškove ovog parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženici u bitnom navode da je tužba manjkava jer da je predmetna nekretnina objekt tuženika na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] etažirana i u suvlasništvu je tri suvlasnika. Također, poriče se i da su prvotno naznačeni tuženici IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i KK oba pasivno legitimirana. Navode kako se na nekretnini tuženika nalaze dvije stambene zgrade i da su obje na istoj adresi UK [adresa], te da zemljišnoknjižno predstavljaju jednu cjelinu, iako se radi o prostorno dva odvojene objekta, time da je etažiranje provedeno u tri stambena objekta. Nadalje, da jednu etažu predstavlja objekt koji graniči s objektom tužitelja, a da se preostale dvije etaže nalaze u drugoj stambenoj zgradi. Da je vlasnik objekta čije su slike priložene uz tužbu KK, ali ne i IK, te stoga u odnosu na tuženika IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije. Također, da je točno da su se radovi izvodili na drugom objektu te je radi toga i tražena legalizacija stambenog objekta, te da da je zgrada legalizirana, a potom i etažirana. Da je sve napravljeno prema propisima, a da je isto vidljivo i iz samog zk izvatka gdje je vidljivo da je za građevine na kč. br. [katastarska čestica] priloženo rješenje o izvedenom stanju. Također, da etažiranje ne bi bilo upisano da elaborat etažiranja nije izveden u skladu sa propisima. Nadalje, da općinski sudovi nisu ovlašteni raspravljati o utvrđenju da tuženici nemaju pravo u zidu svog objekta ugraditi prozore, ispuhe, ostaviti nezatvorenim balkon i terasu. Također, da tužitelj ne navodi u čemu bi se sastojale neposredne imisije, odnosno kako su tuženici uzrok imisijama.

3. Tužitelj je podneskom od 4. travnja 2017. kao I. tuženika naznačio IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] navodeći kako ispravlja greške u pisanju u tužbi, te sada kao I. tuženika naznačuje IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], navodeći kako su KK i IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnici objekta koji je samostalan i koji je sagrađen kao samostalni objekat uz među sa tužiteljevom kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4. Nakon poziva na davanje odgovora na tužbu, tuženik IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] podneskom od 4. listopada 2017. naveo je kako ne pristaje biti tuženik u postupku jer da je tužba podnesena protiv IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] te da ne smatra da se radi o pogrešci u pisanju, te da ne želi biti tuženik u postupku.

5. Rješenjem ovog suda raniji broj P-7510/16 od 19. veljače 2018. (list 79 – 80 spisa) ovaj sud se oglasio nenadležnim, ukinuo provedene radnje i odbacio tužbu. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu Gž-2829/18 od 11. svibnja 2018. (list 90-91 spisa) ukinuto je Rješenje ovog suda raniji broj P-7510/16 od 19. veljače 2018. te je predmet vraćen sudu na ponovni postupak iz razloga što nije bilo vidljivo je li se radi o negativnoj služnosti ili se pak radi o izvođenju radova na objektu protivno lokacijskoj dozvoli i prostornim planovima.

6. Podneskom od 9. srpnja 2018. tužitelj je naveo kako se u ovom postupku radi o negativnoj služnosti koju da je tužitelj stekao, a tuženici su protivno istoj i lokacijskoj dozvoli izveli radove. Nadalje, da je tužitelj stekao pravo negativne služnosti temeljem Izjave od 20. travnja 1999. i lokacijske dozvole izdane na temelju tužiteljeve suglasnosti za zahvat u prostoru u kojoj je određeno da se na polustojećoj građevini koja se jednom svojom bočnom stranom prislanja na granicu susjedne – tužiteljeve čestice ne smije projektirati niti izvoditi radovi. Nadalje, da tuženici nemaju pravo služnosti na nekretnini tužitelja na način da za ispuh imisija iz svog objekta koriste nekretninom tužitelja kao što nemaju ni pravo služnosti nekretninom tužitelja na način da na istoj postavljaju satelitsku antenu za svoje potrebe, pa makar se ona nalazila u zračnom prostoru iznad čestice tužitelja. Nadalje, da tužite ima pravo na zaštitu od imisija od ispuha već i od imisija uzrokovanih imisijama od otvora, balkona i terasa na objektu tuženih koji je izgrađen na međi s tužiteljevom nekretninom i koja da omogućava tuženicima i drugim osobama vizualni kontakt prema nekretnini tužitelja te neposrednih imisija. Da na navedeni način tuženici bespravno uznemiruju tužitelja i nanose mu štetu jer mu onemogućavaju građenje uz među.

7. Rješenjem ovog suda broj P-681/2019 od 26. siječnja 2021. (list 142 spisa) utvrđen je prekid postupka jer je I. tuženik IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] preminuo te je postupak odmah nastavljen sa nasljednicima PK i ZK. Na navedeno rješenje žalbu je uložio tužitelj te je Rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru Gž-714/2021 (list 160 – 162 spisa) od 1. srpnja 2021. žalba tužitelja odbijena te je potvrđeno Rješenjem ovog suda broj P-681/2019 od 26. siječnja 2021. U drugostupanjskom rješenju Županijski sud u Bjelovaru u bitnom navodi da nakon zaprimanja podneska IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 4. listopada 2017. je kao I. tuženik u ovoj parnici i dalje IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je u skladu s tim pravilno doneseno rješenje o prekidu radi smrti I. tuženika IK, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Rješenjem ovog suda P-505/2021 od 12. travnja 2022. (list 212 – 213 spisa) utvrđen je prekid postupka jer je PK preminula, te je rješenjem od 8. studenog 2022. (list 218 spisa) utvrđen nastavak postupka sa KK PK kao nasljednikom iza PK. U daljnjem tijeku postupka tužitelj je obavijestio sud kako je podnio tužbu i protiv IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] te je tražio spajanje tog parničnog postupka P-125/22 na ovaj, ali je isto rješenjem ovog suda od 27. rujna 2024. odbijeno.

8. Na očevidu održanom dana 8. svibnja 2023. (list 262 – 263 spisa) tužitelj je naveo kako je od podnošenja tužbe do očevida došlo do izmjena stanja na terenu jer da je u međuvremenu postavljena fasada, zatvoreni su balkoni, maknut je ispuh, satelitska antena te je nakon toga naveo da ovom tužbom potražuje u cijelosti zatvaranje 2 ispuha i desnog prozora.

9. Podneskom od 27. rujna 2024. (list 367 spisa) tužitelj je nakon provedenog očevida sa vještacima konačno specificirao tužbeni zahtjev kako je isti naveden u točki I. izreke ove Presude.

10. Nakon konačno specificiranog tužbenog zahtjeva tuženik se očitovao da je vlasnik onog dijela predmetne nekretnine na kojem se prema nalazu i mišljenju vještaka nalazi jedan ventilacijski otvor i jedan dvokrilni prozor površine veće od 0,6 m2. Nadalje, da je tužbeni zahtjev tužitelja neprecizan i konfuzan, zbunjujući i da ni sam tužitelj ne zna što traži u stvarnosti ni od koga. Nadalje, da građevina postoji od 1983. godine, da je gradnja završila 2000. kada se i uselilo u nekretninu, te da je 2015. pokrenuto ozakonjenje. Da je od završetka radova kuća imala balkone, otvore te ostalo, a da se tužitelj nije žalio da bi mu to smetalo. Također, da se od tuženika traži da učini nešto što ne može jer da nije vlasnik ostalih etažnih dijelova zgrade, da ukloni nešto što je ozakonjeno i legalizirano, te mijenjanje stanja postojećeg od 2000. godine.

11. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem i uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to: Izvadak iz zemljišne knjiga zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa i list 42 spisa), Zk izvadak uk.ul. 31. k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa i 43 spisa i list 71 spisa i list 179 spisa), Izvod iz katastarskog plana (list 7 spisa i list 44 spisa), Izjava tužitelja ovjerena kod javnog bilježnika Krešimira Copića iz [adresa] OV- 1530/99 od 20. travnja 1999. (list 8 spisa i list 45 spisa), Lokacijska dozvola Zagrebačke Županije, Ureda za prostorno uređenje, Stambeno-Komunalne poslove, Graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Dugo Selo, Klasa: UP/I-350-05/99-01/152 od 17. siječnja 2000. (list 9 – 10 spisa i list 46 -47 spisa), Skica premjeravanja (list 11 spisa i list 48 spisa), fotografije (list 12-14 spisa i list 49-51 spisa), Izjava o ispunjavanju bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade od Deskon projektiranje j.d.o.o. iz siječnja 2016. (list 26 spisa), Rješenje o obračunu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Zagrebačke Županije, Grada Dugo Selo, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo od 21. siječnja 2016. (list 27 – 29 spisa), Rješenje o izvedenom stanju Zagrebačke Županije, Grada Dugo Selo, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostave Dugo Selo, Klasa: UP/I-361-06/13-02/2814 od devetog rujna 2016. (list 30 – 33 spisa), Potvrdu Zagrebačke Županije, Grada Dugo Selo, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostave Dugo Selo, Klasa: 361-08/16-02/08 od 25. srpnja 2016. (list 34- 35 spisa), povijesni zk izvadak za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 124- 126 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza IK OIB: [osobni identifikacijski broj] (list 137 -139 spisa), Nalaz i mišljenje vješataka geodetske struke Vladimira Zelenike od 12. svibnja 2023. (list 269- 279 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ĆK od 21. lipnja 2023. (list 282 – 292 spisa), fotografije balkona tuženika (list 318 – 319 spisa), na ročištu kod ovog suda 15. veljače 2024. saslušan je vještak ĆK, saslušani su svjedoci ŠK, OK, TK, SK, VK, NK (list 337 – 341 spisa), na ročištu kod ovog suda 19. ožujka 2025. saslušani su tužitelj i tuženik.

Nije uzeta u obzir dokumentacija dostavljena od tuženika podneskom od 23. studenog 2023. (list 326- 329 spisa), jer je ista predana nakon zaključenja prethodnog postupka, a ne radi se o situaciji da je tuženik bez svoje krivnje nije mogao predati do zaključenja prethodnog postupka u smislu odredbe čl. 299. st.2. ZPP-a (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, dalje u tekstu ZPP).

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

13. Predmet ovog postupka je utvrđenje da tužitelj prema tuženom ima pravo negativne služnost na način da tuženik na svom objektu nema pravo otvarati prozore, imati ispuhe, nenatkrivene terase, balkone i postavljati satelitsku antenu.

14. Svi ostali navodi u smislu da je nekretnina tužitelja izložena imisijama koje da dolaze sa tuženikove nekretnine od ispuha, balkona, terasa, kao i da radi toga tužitelj trpi štetu tužitelj samo paušalno navodi, a ničim nisu ni činjenično potkrijepljeni niti ih tužitelj u postupku dokazuje. Tužitelj čak ne navodi ni o kojim bi se to imisijama radilo, a koje sa nekretnine tuženika dolaze na nekretninu tužitelja. Također, svi navodi i dokazni prijedlozi tužitelja u vidu činjenice da tuženik svoju nekretninu nije izgradio u skladu sa lokacijskom dozvolom i sa važećim propisima u gradnji, ne spadaju u predmet ovog postupka niti je o istom ovlašten raspravljati i odlučivati općinski sud.

15. Među strankama u ovom postupku nije sporno:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

- da su tužitelj i tuženik međaši

16. Među strankama u ovom postupku sporna je pravna osnov tužiteljeve tužbe, kao i je li tuženik u cijelosti pasivno legitimiran po specificiranom tužbenom zahtjevu, a imajući u vidu činjenicu da isti nije vlasnik u cijelosti objekta izgrađenog na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] već je objekt u suvlasništvu više suvlasnika.

17. Uvidom u zk izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] (list 6 -7 spisa) utvrđeno je da je u isti upisana zč. čbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine 659 m2, stambena zgrada, [adresa] i stambena zgrada, UK površine 140 m2. Kao suvlasnici na predmetnim nekretninama po zk izvatku od 27. prosinca 2016. upisani su IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], KK – tuženik i IK, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Odnosno, na predmetnoj nekretnini uspostavljeno je etažno vlasništvo pa je tako IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik stana 1 (E-1) smještenog u suterenu, prizemlju i potkrovlju, KK – tuženik vlasnik stana 2 (E-2) smještenog u prizemlju i na 1. katu, a IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik stana 3 (E-3) smještenog na 2. katu i potkrovlju. Vidljivo je i da je za građevine koje su upisane u navedenom zk ulošku priloženo Rješenje o izvedenom stanju Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostave Dugo Selo Klasa: UP/I-361-06/13-02/2814, Ur.broj: 238/1-18-03/11-16-11 od 9. veljače 2016. te izvršno Rješenje o izvedenom stanju Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostava Dugo Selo, Klasa: UP/I-361-06/13-02/5443, Ur.broj: 238/1-18-03/11-16-11 od 21. lipnja 2016.

18. Uvidom u Izjavu Ivana IK od 20. travnja 1999. (list 8 spisa) utvrđeno je da je tužitelj svom brat IK kao vlasniku kč. br. [katastarska čestica] Prozorje dao suglasnost da na njihovoj zajedničkoj međi gradi poslovnu građevinu, tako da se i on u budućnosti može prisloniti na tu istu među sa svojom građevinom. Navedena Izjava ovjerena je kod javnog bilježnika Krešimira Copića iz [adresa] 20. travnja 1999. pod br. OV-1530/99.

19. Uvidom u lokacijsku dozvolu Zagrebačke Županije, Ureda za prostorno uređenje, Stambeno-Komunalne poslove, Graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Dugo Selo, Klasa: UP/I-350-05/99-01/152 od 17. siječnja 2000. (list 9-10 spisa) utvrđeno je da je ista izdana po zahtjevu Filipa Kojundžije 2000. godine za građenje polustojeće građevine koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 249 čhv, te je u bitnom navedeno da se etažna visina građevine određuje se prema Idejnom rješenju iz priloga, time da maksimalna visina vijenca ne može iznositi više od 5,0 m za prizemne građevine i visina nadozida iznad stropa konstrukcije ne može biti veća od 150 cm, te da se polustojeća građevina se jednom svojom bočnom stranom, na kojoj se ne smije projektirati niti izvoditi otvori, prislanja na granicu susjedne čestice, dok je od ostalih granica čestice udaljena najmanje od 3,0 m.

20. Uvidom u fotografije (list 12 – 14 spisa) i to na zidu koji se nalazi na fotografiji vidljivo je pet otvora, satelitska antena, balkon-terasa i ispuh-ventilacijski otvor.

21. Uvidom u Izjavu o ispunjavanju bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade izrađenu od Deskon Projektiranje d.o.o. siječanj 2016. (list 26 spisa) utvrđeno je da je zgrada na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], UK [adresa] građena 2000., te da je rekonstruirana 2010., da se ista sastoji od 4 nadzemne etaže ukupne površine 455,80 m2 te da ispunjava bitne zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti.

22. Uvidom u Rješenje o obračunu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru Zagrebačke Županije, Grada Dugo Selo, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo od 21. siječnja 2016. (list 27-29 spisa) utvrđeno je da je isto izdano 2016. te da je istim tuženiku utvrđena visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru za dograđeni dio zgrade stambene namjene obujma 535,28 m2.

23. Uvidom u Rješenje o izvedenom stanju Zagrebačke Županije, Grada Dugo Selo, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostave Dugo Selo, Klasa: UP/I-361-06/13-02/2814 od devetog rujna 2016. (list 30-33 spisa) utvrđeno je da je isto rješenje doneseno 9. veljače 2016., a da je isto izvršno 4. ožujka 2016. Navedeno rješenjem ishođeno je po zahtjevu tuženika, a istim je ozakonjena dovršena poluugrađena zahtjevna zgrada ukupne građevinske (bruto) površine 455,80 m2 koja se sastoji od prizemlja, dva kata i potkrovlja u kojoj se nalaze dvije stambene jedinice, izgrađena na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa]. Također, utvrđeno je da su vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja je predmet postupka, kao i na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa tom česticom su pozvani na uvid u spis radi izjašnjenja, ali se pozivu nisu odazvali ni osobno ni putem punomoćnika.

24. Uvidom u Potvrdu Zagrebačke Županije, Grada Dugo Selo, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostave Dugo Selo, Klasa: 361-08/16- 02/08 od 25. srpnja 2016. (list 34-35 spisa) utvrđeno je da postoje posebni dijelovi u stambenim zgradama izgrađenim na kč. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] i to stan 1 smješten u suterenu, prizemlju i potkrovlju stambene zgrade, stan 2 smješten u prizemlju i 1. katu stambene zgrade i stan 3 smješten na 2. katu stambene zgrade i potkrovlju stambene zgrade, te predstavljaju samostalne uporabne cjeline.

25. Uvidom u Nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Vladimira Zelenike (list 269 – 279 spisa) utvrđeno je da je zk. čbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je na istoj uspostavljeno etažno vlasništvo na način da je tuženik vlasnik 2. suvlasničkog dijela (E-1) i 3. suvlasničkog dijela (E-2), dok je IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik 4. suvlasničkog dijela (E-3). Nadalje, utvrđeno je da se na navedenoj čestici nalaze dvije stambene zgrade, stambena zgrada k.br. 2B površine 90 m2, te stambena zgrada k.br. 4 površine 140 m2, a na kojoj se na jugozapadnom bočnom zidu stambene zgrade koja graniči s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi prozor te dva otvora (ispuha). Nalazu prileže i fotografije jugozapadnog bočnog zida na kojima su vidljiva dva ispuha i prozor. Nalazi prileži i zk izvadak za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 23. veljače 2023. iz kojeg je razvidno da je u odnosu na sporni objekt tuženik etažni vlasnik prizemlja i prvog kata spornog objekta, dok je etažni vlasnik 2. kata i potkrovlja spornog objekta IK, OIB: [osobni identifikacijski broj].

26. Uvidom u Nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ĆK (list 282-292 spisa) utvrđeno je da je na jugozapadnom pročelju zgrade izvedeno:

- u prizemlju: ventilacijski otvor i terasa koja na dijelu koji se nalazi na međi s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ograđena fiksnom neprozirnom pregradom visine najmanje 2 m;

- na 1. katu: ventilacijski otvor i jedan dvokrilni prozor površine veće od 0,6 m;

- na 2. katu: ventilacijski otvor, tri otvora ostakljena fiksnom staklenom opekom, površine manje od 0,6 m2 i terasa koja nije sa svom bočnom dijelu koji se nalazi na međi s kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ograđena neprozirnom pregradom, već najlonom privršćenim za fiksni otvor

- potkrovlje: dva prozora s neprozirnim ostakljenjem, čija je površina manja od 0,6 m. Nadalje, utvrđeno je i da na jugozapadnom dijelu nadstrešnice koja se nalazi na međi sa kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je izvedena podizna najlonska zavjesa.

Vještak je nadalje dao mišljenje da dvokrilni prozor na 1. katu zgrade nije izveden prema uvjetima prostornog plana, dok da su ventilacijski otvori u skladu sa uvjetima važećeg prostornog plana.

27. S obzirom da su parnične strane imale primjedbi na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ĆK, isti je saslušan na ročištu 15. veljače 2024., i iz njegovog iskaza u bitnom proizlazi da na očevidu nije bio omogućen ulazak kroz kuću tuženika, ali da je okom vidljivo da se radi o objektu koji je bliži od 3 m međi a isto tako da fiksna ostakljenja neprozirnim staklom su vidljiva da su manja od 60 x 60 cm, te da je jedino problematičan dvokrilni prozor na nivou prvog kata koji da nije izveden prema uvjetima Prostornog plana, a da njegove dimenzije ne predstavljaju nikakav bitni uvjet. Također, dodao je da se radi o prozoru i da neovisno o tome što zatvara on nije dozvoljen, a ako se i radi o lođi da mora biti zatvorena neprozirnom fiksnom pregradom, a što nije slučaj u ovom predmetu.

28. Iz iskaza saslušanih svjedoka ŠK, OK, TK, SK i ŽK saslušanih na ročištu 15. veljače 2024. (list 339-340 spisa) u bitnom proizlazi da je kuća tuženika dovršena krajem 90 ih godina te da nakon toga na kući nije ništa naknadno građeno ni dograđivano, te da je prozor ranije bio otvor balkona. Da je naknadno jedino stavljena fasada i rolete na prozorima.

29. Iz iskaza saslušanog svjedoka NK saslušanog na ročištu 15. veljače 2024. (list 341 spisa) u bitnom proizlazi da je postojao dogovor između tužitelja i IK OIB: [osobni identifikacijski broj] da može graditi kuću s tim da naknadno tužitelj i on mogu sagraditi kuću koju će „prisloniti“ na kuću tuženika, a što da sada nije moguće radi ventilacijskih otvora i spornog prozora. Da se ne može sjetiti kada su napravljeni ventilacijski otvori, ali da su sporni svi prozori. Da je sporni prozor napravljen kad i kuća ali da je kasnije ostakljen, odnosno da je tu prvo bio zid pa se zatim to otvorilo. Također, da je tuženikov sin IK htio sebi napraviti stan ali da se sa zahtjevom trebao obratiti njima radi dogovora, a da isti to nije učinio. Nadalje, da on nije zatražio građevinsku dozvolu u cilju gradnje objekta na susjednoj nekretnini, te da misli i da je čuo da se objekat može graditi dva do tri metra udaljen od međe ako je susjedni objekat građen na međi i postoje otvori na zidu do međe.

30. Iz iskaza saslušanog tužitelja na ročištu 19. ožujka 2025. (list 378- 379 spisa) u bitnom proizlazi da je njega tuženik zamolio da mu potpiše neke dokumente da može graditi kuću. Da je on njemu tada 1999. potpisao te dokumente, a da je tražio da u prizemlju bude prostorija za šivanje, a na katu prostor za življenje. Da je dogovor bio da strana kuće koja je okrenuta prema tužiteljevoj zemlji bude slobodna bez otvora, te da je to išao potpisati u Općinu. Da je on nakon toga otišao u Njemačku, a kada se vratio da je tuženik izgradio kuću te da je to bilo 1999. ili 2000. godine. Nadalje, da kada je drugi put došao da je podignut još jedan kat, a da je strana prema njegovoj zemlji bila bez otvora. Nadalje, da ga je jednom prigodom kontaktirao sin tuženika koji ga je tražio odobrenje da probije prozore na toj strani, a da mu on to odobrenje nije dao jer isto nije dao ni njegovom ocu. Nadalje, da mu to odobrenje nije dao jer da je kuća na međi i da bi radi prozora bio zaklonjen pogled iz njegove nekretnine. Također, da se ne može točno sjetiti kada je primijetio da je tuženik napravio otvore na kući ali da misli da je to bilo 2000. ili 2001, te da nije kontaktirao tuženika kada je primijetio otvore na kući po tom pitanju. Navodi da su prozori probijani na strani kuće koja gleda na njegovo zemljište, odnosno na njegovu njivu i staru kuću, odnosno da se radi o čelnoj strani „lastavici“ te potvrđuje da je to strana koja se u spisu nalazi na strani 291 spisa. Također, navodi i da na njegovom zemljištu a na koje gledaju prozori tuženika se ne nalazi ništa, već je tu čista zemlja – plac. Također, da je on tuženiku potpisao samo jednu izjavu koja nakon što mu je pročitana Izjava iz spisa sa lista 8 potvrđuje da se radi o toj izjavi, a kada ga se dodatno pita gdje onda piše da tuženik ne smije otvarati prozore navodi kako postoji još jedna izjava.

31. Iz iskaza saslušanog tuženika na ročištu 19. ožujka 2025. (list 390 spisa) u bitnom prozilazi da je dogovor njega i tužitelja po izjavi iz 1999., a koja je jedina izjava je da se njegova kuća gradi na način se tužitelj može jednog dana svojom nekretninom prisloniti na njegovu kuću, da budu „zid na zid“. Da je on vlasnik prizemlja i prvog kata kuće i da se nikada na toj strani nisu otvarali prozor niti postoje bilo kakvi otvori osim balkona koji je okrenut na skroz suprotnu stranu i nikom ne smeta što se tiče zaklanjanja pogleda. Da mu tužitelj nikada nije govorio da bi mu smetalo išta na kući, odnosno da nije ništa tražio od njega. Da je samo u početku rekao da je ostao otvor na balkonu, ali kao ništa da ne smeta, te da ga je iznenadilo kada je došla tužba. Da se sa njegovog balkona gleda samo jedan mali dio zemljišta tužitelja. Da je kuća dovršena takva kakva je sada 1999./2000., a da je u istu useljeno 2002., te da se ništa nije mijenjalo na način da bi se išta otvaralo, čak da se jedna manja terasa zatvorila. Da je u zemljišnim knjigama kuća opisan točno kakva ona i je u stvarnosti i da je on pokrenuo postupak ozakonjenja i da misli da je i tužitelj bio tamo pozvan da se očituje.

32. Ovaj sud u cijelosti prihvaća Nalaze i mišljenja sudskog vještaka geodezije Vladimira Zelenike i sudskog vještaka za građevinu ĆK, jer drži da su isti izrađeni objektivno, po pravilima struke i detaljno obrazložen u pisanim Nalazima i mišljenjima, a Nalaz i mišljenje vještaka Žarka Željak još i detaljno usmeno obrazloženi.

33. Iskaze svih saslušanih svjedoka ovaj sud u cijelosti prihvaća kao istinite i vjerodostojne jer se isti međusobno podudaraju i nadopunjuju, a podudaraju se i sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, te isti iskazi nisu kontradiktorni i proturječni.

34. Ovaj sud prihvaća i iskaz tužitelja, osim u dijelu u kojem isti iskazuje da bi postojale dvije Izjave jer isto nije potkrijepljeno materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, također ne prihvaća ga ni u dijelu da je na kući tuženika naknadno nešto otvarano jer je u tom dijelu iskaz proturječan iskazu svih saslušanih svjedoka. Iskaz tuženika ovaj sud prihvaća kako istinit i vjerodostojan, jer se isti podudara sa iskazom svih saslušanih svjedoka, kao i sa materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu. Ne prihvaća ga u dijelu da ne postoje otvori na kući jer je u tom dijelu vjeru poklonio građevinskom vještaku ĆK, koji je detaljno naveo što se sve nalazi na spornoj strani objekta tuženika, pa tako i dvokrilni prozor na 1. katu kuće.

35. Konačno specificiranim tužbenim zahtjevom tužitelj traži da sud utvrdi kako tuženik nema pravo na svom objektu koji je izgrađen na međi sa tužiteljevom nekretninom ugraditi prozore i ispuhe, a niti ostaviti nezatvorene neprozirnim i nepropusnim materijalom stranice natkrivenih balkona i terasa u prizemlju, prvom i drugom katu i potkrovlju iste zgrade prema nekretnini tužitelja, a niti postaviti satelitsku antenu iznad naprijed navedene nekretnine tužitelja, kao i da se naloži tuženiku da o svom trošku i na svoj teret zatvori prozore i ispuhe, kao i stranice natkrivenih balkona i terasa u prizemlju, prvom katu, drugom katu i potkrovlju iste zgrade prema nekretnini tužitelja.

36. U tijeku cijelog postupka tužitelj navodi da se njegova tužba temelji na negativnoj služnosti koju je stekao Izjavom iz 1999. i lokacijskom dozvolom po kojoj tuženik nije mogao ostaviti otvore, ispuhe, nenatkrivene terase i balkone na svojoj nekretnini. Međutim navodi i kako bi tužitelj bio izložen imisijama sa nekretnine tuženika i vizualnom kontaktu. Također, navodi i kako trpi štetu jer da navedenim radnjama tuženika ne može graditi kako je bilo dogovoreno po Izjavi iz 1999.

37. Osim prethodno navedenog, u cijelom postupku tužitelj iznosi činjenice i predlaže dokaze na okolnost da je tuženik suprotno građevinskim propisima i ishođenoj lokacijskoj dozvoli na strani svog objekta koji je na međi sa tužiteljevom nekretninom ostavio otvore, ispuhe, nenatkrivene terase i balkone.

38. Sud u ovom postupku nije ovlašten raspravljati ni ocjenjivati dokaze koji se odnose na prethodno navedeno, jer isto može biti predmet samo upravnog postupka. Dakle, iako nalaz i mišljenje sudskog vještaka za građevinu ĆK ovaj sud u cijelosti prihvaća, činjenica da dvokrilni prozor na 1. katu objekta, a koji je u vlasništvu tuženika nije izgrađen u skladu sa uvjetima prostornog plana ne može biti predmet raspravljanja u ovom parničnom postupku, već eventualno predmet upravnog postupka. S tim u vezi je za istaknuti je kako iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj bio pozvan u tijeku postupka ishođenja rješenja o izvedenom stanju 2016. godine za tuženikovu nekretninu izvršiti uvid u upravni spis i dokumentaciju koja se u tom spisu nalazila, te se očitovati kako vlasnik susjedne nekretnine, ali isti u tom postupku nije sudjelovao niti je eventualno stavio ikakve primjedbe. Dakle, navedena činjenica obzirom da ne može biti predmet raspravljanja u ovom postupku nije od utjecaja na drugačije rješenje u ovoj pravnoj stvari.

39. U ovom postupku tužitelj je podnio tužbu radi zaštite od uznemiravanja njegovog prava vlasništva. Čl. 167. st.1 i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje u tekstu ZV) propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari. Također, u skladu sa stavkom 3 istog članka kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

40. Dakle, u ovom postupku tužitelj je dužan dokazati da ga tuženik uznemirava u izvršenju njegovih ovlasti u pogledu njegove nekretnine koja se nalazi za zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok vlasništvo njegove nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] među strankama nije sporno.

41. Pravo na koje se tužitelj poziva ne može se svrstati u susjedska prava koje bi tužitelju omogućavale zaštitu u smislu odredbe čl. 100. ZV-a, a koja bi ograničavala tuženika da na svom objektu ima ventilacijske otvore, prozore, nenatkrivene terase i balkone, satelitsku antenu jer se u tom smislu predmet spora ne može podvest niti pod jedno tim odredbama propisano susjedno pravo, a kako je to regulirano odredbama čl. 101. do 113. ZV-a.

42. U odnosu na imisije koje tužitelj navodi da bi mu dolazile na njegovu nekretninu s nekretnine tuženika ukazuje se na odredbe čl. 110. ZV-a koje reguliraju imisije. Tužitelj navodi kako mu na njegovu nekretninu dolaze neposredne imisije sa nekretnine tuženika i imisije od ispuha, otvorenih balkona i nenatkrivenih terasa. Naime, čl. 110. st.4 ZV-a propisano je da vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. Tužitelj u ovom postupku samo navodi da bi mu smetale imisije od ispuha na nekretnini tuženika i imisije od otvora, balkona i terasa. Koje bi to bile imisije od otvora, balkona i terasa nije jasno niti tužitelj isto navodi. U odnosu na imisije od ispuha koje tužitelj navodi, za istaknuti je kako se prema Nalazu i mišljenju sudskih vještaka ĆK na nekretnini tuženika u stvarnosti radi o dva ventilacijska otvora, a za koje u postupku nije dokazano da bi iz njih na nekretninu tužitelja neposredno bili odašiljani dim, čađa ili neugodni mirisi, odnosno da bi postojanje tih ventilacijskih otvora na bilo koji način ograničavalo ili ometalo tužitelja u izvršavanju vlasničkih prava na njegovoj nekretnini. Također, imati balkon na svoj nekretnini ili otvore na istoj ne predstavlja samo po sebi činjenicu da bi na nekretninu tužitelja radi toga dolazile imisije bilo posredne ili neposredne. Dakle, tužitelj ni u smislu odredbi čl.110. ZV-a nije naveo ni kakve bi to bile imisije koje dolaze sa nekretnine tuženika, kao što isto nije ni dokazao da bi mu sa nekretnine tuženika na njegovu nekretninu dolazile bilo kakve imisije, bilo posredne bilo neposredne. Samim time, tužitelju s ove osnove ne pripada pravo ni na naknadu štete, a također isti ne dokazuje ni da su ispunjenje pretpostavke odgovornosti za štetu.

43. U ovom postupku potrebno je utvrditi je li tužitelj stekao pravo negativne služnosti prema tuženiku, a koje pravo bi mu omogućavalo da od tuženika s uspjehom traži radnje kako su postavljanje tužbenim zahtjevom navedenim u točki I. izreke ove Presude.

44. Pravo tuženika da na svojoj nekretnini ima ventilacijske otvore, prozore, otvore, balkone, terase proizlazi iz njegovih vlasničkih prava i za to mu ne treba nikakvo pravo služnosti u odnosu na nekretninu tužitelja. S druge strane tužitelj nije dokazao da prema tuženiku ima pravo negativne služnosti, a koje bi mu omogućavalo da od tuženika s uspjehom zahtjeva da se suzdrži od određenih radnji koje bi inače imao pravo na svom objektu, odnosno da s uspjehom od tuženika zahtijeva zatvaranje otvora na njegovoj nekretnini (ispuha, prozora, otvor, balkona, terasa), odnosno, da tuženik nema pravo na svom objektu imati prozore i ispuhe, a niti ostaviti nezatvorene neprozirnim i nepropusnim materijalom stranice natkrivenih balkona i terasa, te postavljati satelitsku antenu. Odredbom čl. 218. ZV-a propisan je način osnivanja stvarne služnosti. Tako se stvarna služnost stječe temeljem pravnog posla vlasnika poslužne nekretnine, zakona, odluke suda ili druge vlasti. U tom smislu Izjava tužitelja od 1999. kojom je tužitelj svom bratu IK dao suglasnost da može graditi na međi građevinu, na način da se on u budućnosti može prisloniti na tu istu među zasigurno nije pravni posao kojim je zasnovana negativna služnost koja bi se ogledala u tome da tuženik na objektu svoje nekretnine ne može imati u zidu otvore, ispuhe, balkon ili terasu. Također, takva služnost nije nastala ni temeljem samog zakona u vidu odredbe čl. 229. ZV-a dosjelošću jer tužitelj nikada do podnošenja tužne nije od tuženika tražio zatvaranje otvora, balkona, terasa, ispuha, uklanjanje satelitske antene niti se tuženik tom traženju pokorio. Sam tužitelj u svom iskazu potvrdio je da nikada nije od tuženika tražio isto. Slijedom navedenog, tužitelj nije dokazao u postupku da bi u njegovu korist bila zasnovana negativna služnost na nijedan zakonom propisan i mogući način.

45. U odnosu na satelitsku antenu, za istaknuti je da prilikom očevida nije ni utvrđeno da se ista nalazi na nekretnini tuženika. Također, niti iz svih dokaza u spisu ne proizlazi da se tuženik na neki način obvezao da neće imati antenu na svom objektu, pa je i u ovom smislu tužbeni zahtjev neosnovan.

46. Za istaknuti je da iz samog iskaza tužitelja proizlazi da istom u stvarnosti u odnosu na nekretninu tuženika koja se nalazi na međi smeta postojanje prozora jer da je na taj način zaklonjen pogled s njegove nekretnine. Također, pravo vidika i svjetlosti negativna je kućna služnost regulirana odredbom čl. 188. st. 5. ZV-a, pa je također i za tu služnost potrebno ili valjani pravni posao ili stjecanje temeljem zakona. Tužitelj ni u odnosu na ovu služnost nije dokazao da bi ista bila zasnovana temeljem valjanog pravnog posla, kao što ista nije nastala ni zakonom jer tužitelj isto nikada nije ni tražio od tuženika, niti se tuženik toj zabrani pokorio. Također, za istaknuti je da je i sam tužitelj iskazivao da tuženik ima pogled prema nekretnini tužitelja samo na njegovo zemljište, dakle ne gleda izravno na objekt tužitelja, slijedom čega postojanje prozora na nekretnini tuženika ne onemogućava ili ograničava tužitelja u izvršavanju bilo kakvih njegovih vlasničkih prava na njegovoj nekretnini.

47. U odnosu na naknadu štete koju bi tužitelj trpio jer da je tuženik gradio svoj objekt protivno dogovoru i Izjavi iz 1999., za istaknuti je kako ni u tom smislu tužitelj nije dokazao da bi ostavljanjem otvora, balkona, terasa, ispuha, satelitske antene na svojoj nekretnini tužitelju nastala ikakva šteta. Činjenica postojanja ventilacijskog otvora, otvora i dvokrilnog prozora na pročelnoj strani objekta tuženika nije sama po sebi dovoljna da bi tužitelj tražio naknadnu štete već je potrebno dokazati da je radi navedenog tužitelj onemogućen da izgradi kuću kako je dogovoreno po dogovoru iz 1999. Kako tužitelj u spis nije dostavio nijedan dokaz da je radi otvora na kući tuženika on onemogućen izgraditi kuću na međi uz kuću tuženika, i da je nemogućnost gradnje uzrokovana radnjom tuženika (postavljanjem ventilacijskih otvora na kući i dvokrilnog prozora), to isti nije dokazao da je radi navedenog pretrpio štetu, slijedom čega mu ne pripada pravo ni na naknadu te štete.

48. Konačno, u odnosu na nekretninu tuženika za istaknuti je kako je iz zk izvadaka koji prileže spisu vidljivo kako se predmetna nekretnina kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sastoji od dva objekta jednog površine 90 m2, a drugog površine 140 m2. Nadalje, ista je etažirana i u odnosu na sporni objekat tuženik je kao etažni vlasnik samostalni vlasnik samo prizemlja i prvog kata kuće, dok je etažni vlasnik 2. kata i potkrovlja IK, OIB: [osobni identifikacijski broj]. Slijedom navedenog, čak i da su osnovani navodi tužitelja iz ove tužbe, a što nisu, tužitelj ne bi nikako mogao uspjeti sa tužbenim zahtjevom u kojem uopćeno od tuženika traži da na svojoj nekretnini nema prozore i ispuhe, kao i natkrivene balkone i terasa u prizemlju, prvom i drugom katu i potkrovlju iste zgrade, prema nekretnini tužitelja, odnosno zatvaranje istih o njegovom trošku. U odnosu na one prostorije koje čine dio samostalne uporabne cjeline na 2. katu i potkrovlju takav nalog može se postaviti samo prema vlasniku tog samostalnog dijela, a što nije ovdje tuženik.

49. Sukladno svemu navedenom, tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je neosnovan pa je riješeno kao u točki I. izreke ove Presude.

50. U odnosu na trošak postupka, isti je trebalo priznati tuženiku koji je u postupku uspio u skladu sa odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a. U ovom postupku vrijednost predmeta spora je 1.327,22 Eur-a/10.000,00 kn pa je tuženiku zastupanom po odvjetniku i ranije naznačenom tuženiku IK, OIB: [osobni identifikacijski broj] (pa nasljednici PK) zastupanom po odvjetniku u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23) trebalo priznati trošak odgovora na tužbu od 3. veljače 2017.(Tbr.8.1.) u iznosu od 100 bodova, podnesak od 23. travnja 2017. (Tbr.8.1.) u iznosu od 100 bodova, podnesak od 16. prosinca 2019. (Tbr.8.1.) u iznosu od 100 bodova, podnesak od 8. prosinca 2021. (Tbr. 8.1.) u iznosu od 100 bodova, ročište od 20. ožujka 2017. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, ročište od 2. svibnja 2017. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, ročište od 29. listopada 2019. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, ročište od 19. prosinca 2019. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, ročište od 28. listopada 2020. (Tbr. 9.1.) u iznosu od 100 bodova, odnosno 900 bodova x 2,00 Eur-a, ukupno 1.800,00 Eur-a uvećano za 10 % za zastupanje dva tuženika (Tbr. 40.1) odnosno 1.980,00 Eur- a. Nadalje, za zastupanje jednog tuženika KK trebalo je tuženiku zastupanom po odvjetniku priznati trošak očevida od 8. svibnja 2023. (Tbr.9.7.) u iznosu od 100 bodova, ročišta od 23. listopada 2023. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, podneska od 23. studenog 2023. (Tbr. 8.1.) u iznosu od 100 bodova, ročišta od 19. prosinca 2023. (Tbr. 9.1.) u iznosu od 100 bodova, ročišta od 15. veljače 2024. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, ročišta od 27. rujna 2024. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, podnesak od 6. studenog 2024. (Tbr. 8.3.) u iznosu od 50 bodova, ročište od 19. ožujka 2025. (Tbr.9.1.) u iznosu od 100 bodova, dakle 750 bodova x 2,00 Eur- a, odnosno 1.500,00 Eur-a, dakle sveukupno trošak u iznosu od 3.480,00 Eur-a. Kako je u postupku preminuo i IK OIB: [osobni identifikacijski broj] i PK, a nasljednik istih je tuženik KK to je istom trebalo priznati ukupni trošak zastupanja u iznosu od 3.480,00 Eur-a pa je riješeno kao u točki II. izreke ove Presude.

Dugo Selo, 29. travnja 2025.

Sutkinja

Natalia Suvaljko Ljubek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).

Dna:

1. Tužitelju po pun putem OPS uz pristojbu presude

2. Tuženiku po pun putem OPS