Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-140/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T SK E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je zastupan po punomoćniku Tomislavu Krki, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krka & Krka d.o.o., Split, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Z-6370/2022 od 12. listopada 2023., 29. travnja 2025.,

r i j e š i o j e:

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj Z-6370/2022 od 12. listopada 2023.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Makarskoj brisanje zabilježbe žalbe upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izjavljene od strane predlagatelja protiv navedenog rješenja iz točke I. izreke ovoga rješenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: Z-6838/21, RZ-178/21, od 7. rujna 2022. (točka I. izreke). Istim je rješenjem naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u Z. K. ulošku broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (točka II. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. -Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. -Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s odredbom članka 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19. i 128/22. – u daljnjem tekstu: ZZK), s prijedlogom da se preinači shodno žalbenim navodima, podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih povreda, kada je donio pobijano rješenje.

4.1. Zemljišnoknjižni je sud pobijanim rješenjem postupajući na temelju odredbe članka 145. stavka 4. ZZK-a, odbio prigovor predlagatelja izjavljen protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: Z-6838/21, RZ-178/21 od 7. rujna 2022., nakon što je ocijenio da je tim rješenjem predlagatelj odbijen s prijedlogom za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnina označenim kao č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], zk, ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], te je određena zabilježba odbijenog prijedloga u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], nanavedene ðestice zemljišta, kč. br. [katastarska čestica] zgr, kč. br. [katastarska čestica], označenih kao kč. br. [katastarska čestica] zgr, kč. br. [katastarska čestica], iz razloga što predlagatelj javnom ili javnoovjerovljenom ispravom nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis u korist predlagatelja na time nekretninama.

3.1. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi sljedeće:

- da prijedlogu za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka nisu priložene adekvatne isprave iz kojih bi bilo razvidno da je predlagatelj pravni slijednik Sindikata državnih ustanova i društvenih službi republičkog odbora Bosne i Hercegovine- Sarajevo,

- da bi iz rješenja Višeg suda u Sarajevu, broj: R-ll-13/90, [adresa], 18. svibnja 1990., proizlazilo da je tada u registar udruženja upisan Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine-Samostalni sindikat radnika i uprave Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u [adresa],

- da predlagatelj dokazuje slijed, a time i legitimaciju, rješenjem R-ll-13/90, od 16. prosinca 1996. kada se mijenja naziv upisanog sindikata i to u "Samostalni sindikat radnika državnih organa Bosne i Hercegovine", rješenjem od 27. veljače 1997. kojim je vidljiv upis Samostalnog sindikata radnika državnih organa u F BlH,

- da je rješenjem od 4. kolovoza 2004. u registar udruženja upisano udruženje Samostalnog sindikata službenika organa i sudske vlasti u federaciji Bosne i Hercegovine,

- da iz potvrde od 19. srpnja 2002. proizlazi da je Samostalni sindikat organa uprave i sudske vlasti u FBIH članica ovog Saveza te pravi sljedbenik Sindikata zaposlenih radnika u upravi i sudskog vlasti BlH, kao i iz izvatka iz registra udruženja Federacije

Bosne i Hercegovine od 11. ožukja.2021.,

- da iz izvatka iz zemljišnih knjiga za zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u kojem su upisane predmetne nekretnine, proizlazi da su upisane s pravom vlasništva kao društveno vlasništvo u cijelosti, dok je u teretovnici u listu C, upisan podatak o uknjiženom pravu korištenja zemljišta u svrhu izgradnje odmarališta u Podgori u korist: Sindikata državnih ustanova i društvenih službi Republičkog odbora Bosne i Hercegovine- Sarajevo,

- da između Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine nije sklopljen bilateralni ugovor.

3.2. S obzirom na utvrđeno prvostupanjski je sud smatrao da predlagatelj nije nedvojbeno dokazano pravno sljedništvo od upisane osobe s pravom korištenja do njega, pri čemu je naveo kako je imao obvezu dostaviti odgovarajuću potvrdu/ispravu, potvrđenu od odgovarajućeg nadležnog tijela Bosne i Hercegovine o tome da je baš upisani korisnik pravni prednik predlagatelja, a što da nije dostavljeno uz prijedlog, a posebno imajući u vidu i činjenicu da je 1990. godine u registar udruženja upisan Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine-Samostalni sindikat radnika uprave Bosne i Hercegovine, zbog čega je potvrdio rješenje kojim je odbijen prijedlog predlagatelja za otvaranje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

4. Neosnovano predlagatelj žalbom pobija prvostupanjsko rješenje.

5. Prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i razumljive razloge zbog čega prvostupanjski sud smatra da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnina označenim kao č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zem [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], č. zgr. [katastarska čestica], zk, ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u odnosu na koje je predlagatelj predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a koje su upisane kao društveno vlasništvo za cijelo.

5.1. Naime, prvostupanjski sud odbio je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedenih nekretnina jer je ocijenio da predlagatelj javnom ili javnoovjerovljenom ispravom nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis u korist predlagatelja.

6. Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da isprave dostavljene uz prijedlog nisu isprave koje bi opravdavale pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u ovom slučaju.

6.1. Prema odredbi članka 208. stavku 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak se provodi kad za to postoji opravdani razlog glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška, dok prema stavku 3. istog članka, opravdani razlog postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.2. Dakle, citiranom odredbom propisano je da se pojedinačni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je odredbom članka 209. stavkom 4 ZZK-a, propisano da u prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.3. Stoga, osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje postupka i mora učiniti vjerojatnim određenom ispravom da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano u određenom zemljišnoknjižnom ulošku i zbog kojeg bi upisa trebala ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

7. Budući da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud utvrdio da predlagatelj nije uz prijedlog dostavio isprave koje bi predstavljale osnovu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka po njegovom prijedlogu, to je pravilno taj sud zaključio da u ovom slučaju nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 208. stavka 3. za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a kako je to pravilno odlučeno i rješenjem koji je odbijen prijedlog predlagatelja.

7.1. Žalbenim navodima predlagatelj nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, dok se u odnosu na isprave i činjenice koje je predlagatelj u iznio i u prijedlogu, ističe, da ne predstavljaju osnovu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u konkretnom slučaju.

7.2. Naime, iz tih navoda u bitnom proizlazi da predlagatelj tvrdi da se predmetne nekretnine nalaze u njegovom posjedu i da ih on koristi te da ga nitko nikada nije ometao u korištenju istih, čime se upućuje na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja vlasništva predmetnih nekretnina, a što sve ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

7.3. Ovo iz razloga što je zemljišnoknjižni postupak po svojoj naravi izvanparnični postupak u smislu odredbe članka 99. stavka 2. ZZK-a, pa zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

7.4. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću se uz opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva (stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo i stjecatelj je sposoban tu stvar steći u vlasništvo) traži ispunjenje i posebnih pretpostavki, a to su: a) da stjecatelj ima samostalni posjed stvari određene kakvoće i b) da posjed stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

7.5. Po ocjeni ovoga suda, dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje da je predlagatelj po tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo (arg. članka 209 stavka 4. i 5. ZZK- a). Kako je utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću vezano s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, dakle, ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku.

8. Stoga je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedenih nekretnina i slijedom toga pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je odbio prigovor predlagatelja i kada je potvrdio rješenje istoga suda kojim je odbijen prijedlog predlagatelja.

8. Na pravilnost pobijanog rješenja ne utječu ni ostali žalbeni navodi kao ni pozivanje na sudsku odluku donesenu u postupku na drugačijoj činjeničnoj i pravnoj osnovi od ove u konkretnom slučaja.

9. S obzirom na navedeno, trebalo je na temelju odredbe članka 149. stavka 3. ZZK- a, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Splitu 29. travnja 2025.

Sutkinja:

Marija Šimičić