Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3944/2023-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Slavice Garac, predsjednice, Nike Grospić Ivasović, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice u pravnoj stvari tužitelja ad. 1. ĆM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad. 2. GM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad. 3. ĐM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad. 4. ČM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad. 5. DM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad.

6. ŽM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad. 7. EM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad. 8. KM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad. 9. TM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, ad.

10. JM /OIB [osobni identifikacijski broj], ad. 11. RM /OIB [osobni identifikacijski broj]/ i ad. 12. NM /OIB [osobni identifikacijski broj]/, svi iz [adresa], zastupani po punomoćnici Maji Krstović, odvjetnici u odvjetničkom društvu Krce i partneri d.o.o. iz Dubrovnika, protiv tuženika Rivijera Dubrovnik d.o.o. /OIB 68258638039/ Sesvete, Kobiljačka cesta 121, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Orehovcu, odvjetniku u odvjetničkom društvu Orehovec, Vinter, Kiš i Šimunović d.o.o. iz Zagreba, radi uznemiravanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P-595/2020-35 od 21. lipnja 2023., u sjednici održanoj 29. travnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj P- 595/2020-35 od 21. lipnja 2023. kojom je usvojen tužbeni zahtjev i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška te nije prihvaćen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška i sudi:

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Zabranjuje se tuženiku uznemiravanje prava vlasništva tužitelja na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to izvođenjem radova ubušivanja štapnih sidara u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predviđenih po građevinskoj dozvoli izdanoj od Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje pod poslovnim brojem [broj], urbr:

2117/01-15/14-16-0022, koja je produžena 7. travnja 2019. pod [broj], [broj] te građevinskoj dozvoli pod poslovnim brojem [broj], [broj] koja je produžena 7. travnja 2019. [broj], [broj].

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužiteljima na ime nadoknade troškova postupka iznos od 1.513,64 eura/11.404,45 kuna sa zateznom kamatom koja teče od 22. lipnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.“

Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.990,96 eura sa zateznom kamatom tekućom od 29. travnja 2025. do isplate po stopi koja tužitelju kao sudioniku u ostalim odnosima pripada temeljem odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku trošak sastava žalbe u iznosu od 311,06 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

2117/01-15/14-16-0022, koja je produžena 7. travnja 2019. pod [broj], [broj] te građevinskoj dozvoli pod poslovnim brojem [broj], [broj] koja je produžena 7. travnja 2019. [broj], [broj].

2. Protiv presude žali se tuženik iz žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22, 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP-a/), predlažući njezinu preinaku, sukladno navodima žalbe, podredno ukidanje i vraćanje predmeta sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora jest zahtjev tužitelja na zabranu tuženiku uznemiravanja njihovog prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to izvođenjem radova ubušivanja štapnih sidara u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predviđenih po građevinskoj dozvoli izdanoj od Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje pod poslovnim brojem [broj], [broj], koja je produžena 7. travnja 2019. pod [broj], [broj] te građevinskoj dozvoli pod poslovnim brojem [broj], [broj] koja je produžena 7. travnja 2019. [broj], [broj] (čl. 126. i čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 /pročišćeni tekst/ - dalje: ZV- a/).

6. Donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja počinio je bitnu povredu odredba postupka iz čl. 354.s t. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u žalbi upire tuženik, to stoga što presuda nema razloga o odlučnim činjenicama za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva, koja povreda postupka je otklonjiva u ovom stadiju postupka.

7. Naime, tužitelji, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 20. veljače 2023. traže zabranu uznemiravanja prava vlasništva tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način opisan u stavku I. izreke presude, s time da je pravna osnova tužbenog zahtjeva sadržana u odredbi čl. 167. ZV-a.

8. Odredbom čl. 167. st. 1. ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, dok je stavkom 2. istog članka propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. tog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

9. Imajući u vidu naprijed citiranu zakonsku odredbu, za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu potrebno je utvrditi da je su tužitelji vlasnici nekretnine u odnosu na koju traže zaštitu njihovog prava vlasništva zabranom uznemiravanja te da je tuženik poduzeo radnje koje predstavljaju bespravno uznemiravanje, u odnosu na koje tužitelji ostvaruju pravo na sudsku zaštitu.

10. U odnosu na odlučne činjenice za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva iz stanja spisa i na temelju rezultata raspravljanja proizlazi:

-da je iz kopije katastarskog plana (list 122 spisa) razvidno da nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], u odnosu na koju tužitelji traže pružanje sudske zaštite i k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi čine zgradu s dvorištem zgrade, koje je ujedno i prilaz zgradi s time da se između predmetne nekretnine tužitelja oznake k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnine za koju je građevinskom dozvolom tuženiku odobrena gradnja oznake k. č. br. [katastarska čestica] nalazi nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja put – pješačku stazu, što znači da nekretnina u odnosu na koju tužitelji traže pružanje sudske zaštite ne graniči s nekretninom na kojoj bi se eventualnu u budućnosti imali izvoditi radovi sidrenja;

-da je između stranaka nesporno da tuženik u trenutku podnošenja tužbe (a niti naknadno) nije započeo s radovima sidrenja u pravcu prema nekretnini u vlasništvu tužitelja;

-da se iz iskaza svjedoka ZM, glavnog inžinjera gradilišta i LM, inžinjera građevinarstva, ujedno i osoba koje obavljaju nadzora nad gradilištem tuženika, ne može zaključiti, niti su isti to tvrdili da čak i da se počne s postavljanjem sidra radi osiguranja građevinske jame, u pravu prema nekretnini tužitelja, da bi ta sidra, s obzirom na način i kut pod kojim se ubušavaju u iskopu svojom duljinom prešla preko puta, koji dijeli nekretnine tužitelja i nekretninu na kojoj se izvode radovi te da bi eventualno dosegla u nekom svom dijelu dvorište zgrade tužitelja i time prouzročila štetu tužiteljima na njihovoj nekretnini (stambenoj zgradi);

-da tužitelji nisu saslušani kao strane u postupku, jer u odnosu na nekretninu za koju traže zabranu uznemiravanja, do uznemiravanja nije niti došlo, već su saslušani svjedoci AM, IM, VM, osobe koje žive na nekretninama koje neposredno graniče s nekretninom na kojoj tuženik izvodi građevinske radove, tako da ti iskazi nisu relevantni za odlučivanje u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, niti ih uostalom sud ocjenjuje i navodi njihov sadržaj;

-da je građevinska inspekcija nakon izlaska na gradilište 1. lipnja 2020. utvrdila da ne postoje nikakva odstupanja, niti bilo kakve nepravilnosti u gradnji;

-da je iz građevinske dozvole koju je izdao Grad Dubrovnik, Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata pod [broj] od 25. ožujka 2016., produžene rješenjem istog tijela pod [broj] od 13. ožujka 2019., razvidno je da tuženik kao investitor (sljednik prvotnog investitora) ima odobrenje nadležnog upravnog tijela za gradnju stambeno poslovne građevine na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema glavnom projektu koji je sastavni dio ove dozvole.

11. Slijedom navedenog, pravilnom ocjenom provedenih dokaza (čl. 8 ZPP-a), valjalo je, imajući u vidu sadržaj odredbe čl. 167. ZV-a, odbiti tužbeni zahtjev, budući da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za pružanje sudske zaštite prava vlasništva tužitelja zabranom njegovog uznemiravanja, jer do uznemiravanja nije niti došlo, a temeljem citirane zakonske odredbe tužitelji ne mogu tražiti zaštitu od nekog budućeg uznemiravanja, za koje samo pretpostavljaju da bi se moglo dogoditi, s obzirom na insinuacije da bi se u slučaju ubušivanja sidra pod određenim kutem, ta sidra mogla u svojoj dužini prijeći kč. br. [katastarska čestica], koja u naravi predstavlja put – pješačku stazu te doprijeti do dvorišta zgrade u suvlasništvu tužitelja.

12. Razmatrajući osnovanost tužbenog zahtjeva, nema mjesta niti primjeni odredbe čl. 31. ZV-a, koja regulira način izvršavanja vlasnička prava tako da se ista ne izvršavaju na štetu drugog te ovlaštenje za poduzimanje radnji na nekretnini u vlasništvu druge osobe, koje se mora temeljiti na valjanoj pravnoj osnovi, s obzirom da tuženik nije poduzimao radnje na štetu tužitelja, s time da je valjanom građevinskom dozvolom predviđen način osiguranja građevinske jame, čiji sastavni dio je i izvedbeni projekt i projekt statike, građevinska inspekcija nakon izlaska na gradilište 1. lipnja 2020. utvrdila da ne postoje nikakva odstupanja, niti bilo kakve nepravilnosti u gradnji.

13. Radi izmijenjenog uspjeha stranka u sporu valjalo je preinačiti i odluku o parničnom trošku te odbiti zahtjev tužitelja za njegovo naknadom, a isti priznati tuženiku (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a u vezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., u daljnjem tekstu: OT/).

14. Tako je tuženiku priznat trošak odgovora na tužbu (tbr. 7/1), podneska od 24. kolovoza 2020., 8. rujna 2020., 7. prosinca 2020., sve po 100 bodova (tbr. 8/1), zastupanja na ročištima 4. svibnja 2022., 27. lipnja 2022., 3. ožujka 2023. i 23. svibnja 2023. sve po 100 bodova ili 1.990,96 eura (tbr. 42. i 50. OT), na koji iznos i zateznu kamatu tekuću od donošenja ove odluke pa do isplate (čl. 151. st. 3. ZPP-a).

15. Tuženiku je priznat trošak sastava žalbe u iznosu od 311,06 eura (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi s tbr. 10/1, 42. i 50. OT).

16. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci (čl. 373.a ZPP-a za stavak I. i čl. 166. st. 2. ZPP-a za stavak II.).

U Zagrebu 29. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Slavica Garac

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte