REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

STALNA SLUŽBA U GRUBIŠNOM POLJU

Grubišno Polje, Kolodvorska 2

Poslovni broj: Pn-81/2023-50.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju, po sucu toga suda Milki Katić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Volić i dr., odvjetnicima iz Garešnice, V. Nazora 15a, protiv tuženika Lovačkog društva "Bilogora" Grubišno Polje, Trg bana Josipa Jelačića 5, OIB: 86149173906, zastupanog po punomoćniku Massimu Činiću, odvjetniku iz Zagreba, Radnička cesta 36, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 17. ožujka 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika stranaka i tužitelja osobno, temeljem članka 335. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), dana 29. travnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU ˝BILOGORA˝ Grubišno Polje, Trg bana J. Jelačića 5, OIB: 86149173906 da tužitelju ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade imovinske štete iznos od 3.287,39 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja se obračunava po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od dana 29. travnja 2025. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja kao neosnovan, a koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate koja teče na iznos od 3.287,39, počam od 6. rujna 2022. godine pa do 29. travnja 2025. godine.

III Nalaže se tuženiku LOVAČKOM DRUŠTVU ˝BILOGORA˝ Grubišno Polje, Trg bana J. Jelačića 5, OIB: 86149173906 da tužitelju ČE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove postupka u iznosu od 3.064,40 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske odluke pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Kod ovoga suda tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete.

U tužbi navodi da se dana 6. rujna 2022. godine u 21,30 sati kretao sa osobnim automobilom marke i tip Opel Zafira, reg. oznake [registarska oznaka], u naseljenom mjestu [adresa] na DC 28, iz pravca Velikog Grđevca prema Velikim Zdencima. Dolaskom 58 metara nakon kbr. 48D, u [adresa], iz desnog putnog jarka na kolnik je istrčala srneća divljač te je u tom trenutku došlo do udara divljači u prednji lijevi dio osobnog automobila te mu je nastala imovinska šteta na automobilu a nakon čega je divljač uginula u lijevom putnom jarku.

Povodom navedenog štetnog događaja odmah su izviješteni PU Bjelovarsko- bilogorske, PP Grubišno Polje, koji su izašli na lice mjesta i obavili očevid te je isto tako odmah pozvan i lovnik tuženika koji je izašao na lice mjesta i preuzeo uginulu srneću divljač.

Djelatnici PP Grubišno Polje su na mjestu nesreće na tužitelju izvršili alkotestiranje kojom prilikom je reakcija izostala a o čemu je sastavljen zapisnik. Na osobnom vozilu tužitelja nastala je imovinska šteta koju je tužitelj prijavio tuženiku ali mu tužitelj nije namirio s tim da tužitelj cijeni nastalu štetu u iznosu od 2.339,98€.

Stoga predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će se naložiti tuženiku da mu plati naknadu imovinske štete u iznosu od 2.339,98€ zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 6. rujna 2022. godine do isplate, uz nadoknadu troškova postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti, tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. U konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena je odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20) ...Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

-vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

-lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova...

S tim u vezi, ističe se da na dan nastanka predmetnog štetnog događaja u lovištu tuženika nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti pa posljedično ni u kojem slučaju nema ni odgovornosti tuženika/lovoovlaštenika za nastalu štetu. S druge strane, tuženik nije dužan dokazivati negativne činjenice, sve sukladno pravilima o teretu dokazivanja. Nastavno, napominje kako je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa.

Također, osporava se bi šteta nastala na području lovišta tuženika. S tim u vezi, napominje se kako je tužitelj bio dužan dostaviti, a nije dostavio, službenu kartu lovišta iz Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede, a iz koje bi bilo razvidna osoba lovoovlaštenika koji gospodari lovištem na čijem području se predmetni štetni događaj dogodio.

Nastavno, iz Potvrde MUP-a (prileži spisu) je razvidno da se predmetni štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu: …u mjestu [adresa] ispred kbr. 48…! Napominje se kako je zabranjeno ustanovljenje lovišta u naseljenom mjestu te su jedinice lokalne samouprave za naseljeno mjesto dužne izraditi Program zaštite divljači čime stječu prava i obveze lovoovlaštenika, sve sukladno odredbama Zakona o lovstvu.

Nadalje, tuženik dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija), a ne opsasna stvar, te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje.

Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile.

„Slučaj je prema tome takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju“ – VsHGž-2879/76 od 10.08.1977.godine.

Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus.

Također, tuženik ističe kako je isti u svome lovištu provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako tuženik npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Uz to, naglašava se kako tužitelj u tužbi ne označuje u čemu se konkretno sastoji ni eventualni propust tuženika.

Tuženik prigovara i visini postavljenog tužbenog zahtjeva budući da za utvrđivanje visine navodne štete nisu dostavljeni adekvatni dokazi..

Obzirom na sve izneseno, predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Nakon provedenog vještačenja, tužitelj je pismenim podneskom od 27. kolovoza 2024. godine precizirao tužbeni zahtjev i postavio isti kao u izreci na način da je povećao tužbeni zahtjev, pa je preinačio tužbu a koju preinaku je sud dopustio svojim rješenjem na zapisnik od 18. veljače 2025. godine s obzirom da sud smatra da je to svrsishodno za rješavanje odnosa među strankama u smislu čl. 190. st. 3. ZPP- a, a i s obzirom da je tužitelj preinačio tužbu nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja.

4. Radi razrješenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis ovoga suda pod poslovnim brojem Pn-81/2023, tj. uvid u prometnu dozvolu (list 4-5), u Potvrdu PU Bjelovarsko-bilogorske, Policijska postaja Grubišno Polje od 16. rujna 2022. godine (list 6-7), u fotografije (list 8-12), u izvid štete (list 33), u spis Policijske postaje Grubišno Polje broj 511-02-09/1 (list 43), u podnesak Bjelovarsko-bilogorske županije, Upravnog odjela za poljoprivredu od 2. studenog 2023. godine (list 44-47), u dopis Ministarstva poljoprivrede od 10. studenog 2023. godine (list 51-53).

Izveo dokaz saslušanjem svjedoka ME (list 57-58), VE (list 58-59), EE (list 59), ŠE (list 59-60), te dokaz saslušanjem stranaka - tužitelja (list 151-152).

Proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje prometno-tehničkog vještaka Zlatka Mlinarića dana 8. srpnja 2024. godine (list 80-81), te izvršio uvid u nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka Zlatka Mlinarića (list 87-103).

5. Izvedene dokaze sud je cijenio u smislu čl. 8 Zakona o parničnom postupku.

6. Prije svega, sud nalazi da je prigovor promašene pasivne legitimacije koji je istakao tuženik u odgovoru na tužbu, neosnovan.

Naime, da bi se utvrdilo da li je štetni događaj se dogodio u lovištu kojim gospodari tuženik, zatraženo je očitovanje od Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije koji je i dostavio očitovanje u pismenom podnesku od 2. studenog 2023. godine kojem prileže karte lovišta.

Uvidom u očitovanje Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije proizlazi da uvidom u karte lovišta je utvrđeno da na području mjesta [adresa] prolazi granica između dva lovišta, a upravo navedena cesta je na nekim mjesta ujedno granica između ta dva lovišta u mjestu [adresa] čiji je lovoovlaštenik LD Bilogora Grubišno Polje a čiji ugovor vrijedi od 1. travnja 2015. do 31. ožujka 2025. godine.

Također, proizlazi da se radi o lovištima VII/405 Dražica-Kosijerovica i VII/16 Zdenački Gaj kojim gospodari Lovačko društvo Bilogora Grubišno Polje i koje je zastupano po predsjedniku društva ĐE.

Opis granice lovišta VII/405 Dražica-Kosijerovica koje je zajedničko otvoreno lovište Bjelovarsko-bilogorske županije i početna točka granice lovišta je na mjestu preko rijeke Česme na cesti Orlovac-Dražica gdje je i granica državnog lovišta broj VII/18 Trupinski-pašijanski gaj odakle ide uzvodno u smjeru istoka do sastava potoka Grđevica i Barna, te se dalje nastavlja uzvodno Barnom do posta na rijeci za Veliku Jasenovaču te se dalje nastavlja kroz naselje Velika Jasenovača do naselja Grbavac gdje izlazi na granicu državnog lovišta VII/16 Zdenački gaj tom granicom preko kote 125,8 metara u smjeru jugozapada dolazi u naselje Pavlovac, na glavnu [adresa], prelazi tu cestu i izlazi u naselje Pavlovac na cestu te u smjeru sjeverozapada preko kote 142 metra i 137,4 metara pored crkve i cestom nastavlja do T. U Ladislavu kod crkve gdje je granica državnog lovišta broj VII/16 Zdenački gaj i VII/18 Trupinski-pašijanski gaj skreće u smjeru sjeverozapada preko kote 123,2 i 129 m kroz naselje Dražica i dolazi do početne točke.

Lovište VII/16 Zdenački gaj koje je državno otvoreno lovište početna točka lovišta je u Grbavcu na koti 129 na cesti Velika Jasenovača – Meki Orlovac, nastavlja dalje kroz Grbavac u pravcu Meki Orlovac do željezničke pruge Grubišno Polje-Veliki Zdenci, izlazi na željezničku prugu i nastavlja istom prema jugozapadu do željezničke pruge Veliki Zdenci gdje su u blizini kote 148,6 granica lovišta odvaja se od željezničke pruge, te ide uz rub državne šume Zdenački gaj do ceste za Klokočevac Ilovski. Dalje se nastavlja cestom dijelom kroz Klokočevac Ilovski do ceste za Hercegovac, te skreće na cestu za Hercegovac i nastavlja se kroz Hercegovac i Ladislav u pravcu [adresa] i dolazi u [adresa] gdje skreće u pravcu zapada cestom za Velike Zdence te se tom cestom nastavlja kroz [adresa] do odvojka puta za Grbavac koji se odvaja u pravcu sjeveroistoka i nastavlja isti u pravcu Grbavca do početne točke na koti 129. Isto tako, iz dostavljenih podataka od Ministarstva poljoprivrede 10. studenog 2023. godine proizlazi da mjesto [adresa] je unutar granica dva lovišta i to državno otvoreno lovište broj VII/16 Zdenački gaj kojim gospodari LD Bilogora Grubišno Polje te zajedničko otvoreno lovište broj VII/405 Dražica-Kosijerovica kojim gospodari LD Bilogora Grubišno Polje.

7. U postupku je izveden dokaz saslušanjem svjedoka ME iz čijeg iskaza proizlazi da je bio predsjednik Lovne jedinice "Fazan" Pavlovac, a koja je u sastavu Lovačkog društva Bilogora Grubišno Polje, s tim da je on bio predsjednik lovne jedinice a predsjednik Lovačkog društva Bilogora SE, u vrijeme nastanka prometne nezgode koja se dogodila 6. rujna 2022. godine, međutim sada nije predsjednik lovne jedinice već samo član lovačkog društva. Na poziv Policijske postaje Grubišno Polje došao je preuzeti divljač a bilo je pred sumrak, u [adresa], Č [adresa] gdje se dogodila prometna nezgoda, a srneća divljač je bila u putnom jarku, usmrćena. Na srnećoj divljači nije bilo velikih oštećenja i bila je negdje oko 20- ak kg. Vidio je i vozilo koje je bilo na mostu pored, nije bilo na kolniku, bilo je oštećeno i vozilo je bilo u voznom stanju. U tom dijelu gdje se dogodila prometna nezgoda nema prometni znak koji bi upozoravao na opasnost od divljači. Na tom području ima divljači, jer je ima svugdje. Divljač na tom dijelu kolnika učestalo ne prelazi, a gdje se dogodila prometna nezgoda je polje između kuća a i dalje je šuma. Srneća divljač koja je uginula slikana i obavješten je Lovački savez o nesreći i o šteti, odnosno oštećenik je upućen da podnese zahtjev Lovačkom savezu za naknadu štete sa svom dokumentacijom. Nema saznanja da li je on to podnio. Poslije mu se nije nitko obraćao i nema više daljnjih saznanja o toj nezgodi. Lovnoj jedinici Fazan se nitko nije obraćao u vezi te prometne nezgode za štetu. Nema saznanja da li se netko obraćao Lovačkom društvu Bilogora. Promijenila su se pravila u pogledu plaćanja šteta u takvim situacijama tako da policu osiguranja ima Lovački savez i onda se radi naknade štete obraća upravo tako da Lovačka društva pojedinačno nemaju više osiguranja već ta osiguranja idu preko Lovačkog saveza. Divljač koju su preuzeli je iskoristilo lovačko društvo za upotrebu odnosno istu su konzumirali članovi lovačke udruge. Poštu lovne jedinice Fazan preuzima predsjednik ili tajnik. Mjesto štetnog događaja, [adresa], je naseljeno mjesto i obuhvaćeno je programom zaštite divljači. Općina ima izrađen program zaštite od divljači, a na dan 6. rujna 2022. u 21,30 sati nisu se odvijale kakve aktivnosti u njihovoj lovnoj jedinici. I 2022. godine su imali inspekcijski nadzor od Ministarstva poljoprivrede i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.

8. Iz dostavljenog spisa Policijske postaje Grubišno Polje, između ostalog, proizlazi da su prilikom provođenja očevida obavijestili lovnika Lovne jedinice "Fazan" iz [adresa], ME o preuzimanju divljači koji je došao preuzeti divljač. Dakle, iz izvedenih dokaza, sud je utvrdio da je divljač došla iz lovišta kojim gospodari tuženik, a isto proizlazi iz dostavljene dokumentacije i to iz karte lovišta kao i iz činjenice da je lovnik Lovne jedinice "Fazan" koja je u sastavu Lovačkog društva "Bilogora" Grubišno Polje i preuzeo divljač, to onda sud nalazi da je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika.

9. Člankom 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20 i 129/24), propisano je da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način, vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

10. Budući da je tuženik prigovorio osnovanosti tužbenog zahtjeva kao i visini, provedeno je i prometno-tehničko vještačenje radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće kao i visine štete.

11. Odgovornost za štetu propisana je općim pravilima obveznog prava, i to odredbom članka 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine RH broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - u daljnjem tekstu: Zakon o obveznim odnosima) - pretpostavke odgovornosti - je u st. 1. određeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, u st.2. da se predmnijeva obična nepažnja, u st.3. da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju i u st. 4. da za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

12. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta ) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (neimovinska šteta).

13. Prema općim pravilima Zakona o obveznim odnosima koja reguliraju odgovornost za štetu, da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je ispunjenje nekoliko pretpostavaka i to da postoji osoba odgovorna za štetu (štetnik) i osoba koja potražuje odštetu (oštećenik), da je štetnik počinio štetnu radnju, da je na strani oštećenika nastala šteta, da postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje kao uzroka i određene štete kao posljedice i da postoji protupravnost štetne radnje (protivna je nekom pravnom pravilu i štetna radnja je počinjenja krivnjom štetnika). Odgovornost za naknadu štete od divljači propisana je i odredbom članka 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama (Narodne novine RH br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22), gdje je određeno da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovora po osnovi krivnje i da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar odgovora za štetu ukoliko javna cesta, na zahtjev osoba koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Navedeni članak ni na koji način se ne odnosi na odštetnu odgovornost osoba koje gospodare lovištem i koja odgovornost kao i načela na kojima se ta odgovornost zasniva nisu ni predmet uređenja Zakona o cestama već je njihova odgovornost i to kao objektivna odgovornost, uređena Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava, konkretno Zakonom o obveznim odnosima u dijelu kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti i koje odredbe nisu derogirane čl.50. Zakona o cestama.

14. Tijekom postupka izvedeni su dokazi saslušanjem svjedoka VE, EE i ŠE, te dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke.

15. Iz iskaza svjedoka VE, proizlazi da je policijski službenik PP Grubišno Polje i daje zajedno s kolegom EE izašao na lice mjesta u [adresa], Č [adresa] na glavnoj cesti te su obavješteni da je došlo do prometne nezgode na način da je istrčala srneća divljač pred automobil. Zajedno s kolegom je došao te su se on i kolega preraspodijelili tko će raditi očevid a tko druge poslove vezano za taj izlazak i kada su došli automobil nije bio na cesti već na kolnom mostu s tim da je vidio i srneću divljač u putnom jarku na suprotnoj strani od kretanja vozila, a vozilo je kretalo se od Grđevca prema Velikim Zdencima. Očevid je radio kolega EE, a on je uzimao podatke o vozačima, putnicima, uzimao alkotest tako da detalje ne zna. Vidio je oštećenja na vozilu i koliko se sjeća branik, svjetla i ne zna dalje. Srneća divljač je uginula. Zvao je ME, koji je lovnik tog lovačkog društva, koji je došao i preuzeo divljač. Vozilo je bilo u voznom stanju. Vozač nije imao prisutnost alkohola. Ne sjeća se da li je sa vozačem bilo putnika u tom vozilu. Sva oštećenja su navedena u zapisniku i fotografirano je i sve što je potrebno prema pravilima struke.

16. Iz iskaza svjedoka EE, proizlazi da je tog dana 6. rujna 2022. godine po dojavi koja je bila u 21,35 sati otišao zajedno s kolegom VE na lice mjesta u [adresa] u [adresa], na glavnoj cesti, te su zatekli RE i suputnicu TEU sa vozilom marke Opel, vozilo je bilo parkirano sa strane na mostu, divljač je bila u lijevom putnom jarku. Vozilo se kretalo iz pravca V. Grđevca prema V. Zdencima. Napravljen je očevid jer su na kolniku bili tragovi oštećenja vozila plastika od vozila, te su to fiksirali na tim mjestima gdje su zatekli, izvršili odgovarajuća mjerenja, poslikali su vozilo, sve te tragove, poslikali srneću divljač, alkotestirali vozača i nije utvrđena prisutnost alkohola kod vozača. Srneća divljač je bila uginula, ali bila je cijela. Pozvali su lovnika ME koji je pristupio i preuzeo divljač i to je cjelokupni postupak koji su proveli. Sačinjena je skica lica mjesta kao i sačinjene fotografije. Prometni znak na tom mjestu gdje se dogodila prometna nezgoda koji bi upozoravao na opasnost divljači na cesti, nema, na tom dijelu prometnice brzina je 70km/h.

17. Iz iskaza svjedoka ŠE, proizlazi da 2022. godine nije bio tajnik već samo član Lovačkog društva Bilogora, a Lovačko društvo Bilogora ima i lovne jedinice, između ostalih i Fazan Pavlovac je isto u sastavu Lovačkog društva Bilogora i ta lovna jedinica Fazan obuhvaća i naselje Pavlovac s tim da ta lovna jedinica Fazan graniči sa Lovačkim društvom Jelen Veliki Grđevac koja također na tom dijelu ima svoje lovište tako da jednim dijelom se naselje Pavlovac dijeli odnosno [adresa] je cijeli pod Općinom Veliki Grđevac. Lovište koje se proteže kroz [adresa] gospodari lovna jedinica Fazan u sastavu Lovačkog društva Bilogora Grubišno Polje. U vezi konkretne prometne nezgode dobio je saznanja prošle godine ali ne zna sada od koga od suda ili odvjetnika. On kao tajnik kad preuzme određenu dokumentaciju kao i ovu u konkretnom slučaj istu proslijedi odvjetniku koji zastupa Lovački savez koji je nadležan za štete koje nastaju u prometu zbog divljači. Dalje nema nikakvih saznanja. Hrvatski lovački savez je preuzeo obvezu naknade štete koja nastaje ljudima od divljači tako da pojedinačna lovačka društva nemaju osiguranja uslijed prometnih nezgoda koje se dogode i to je samo u odnosu na štetu koja nastane u prometnim nezgodama nalet na divljač. Tek kasnije je dobio saznanje kada je pokrenut postupak da je došlo do uginuća divljači i tko je preuzeo divljač a ranije nije imao saznanja o tome. Lovačko društvo Bilogora ima 2 državna i 4 zajednička lovišta u zakupu. Lovište u zakupu ima na području Kosijerovica na području [adresa] u odnosu na prometnu nezgodu. Mjesto [adresa], Č [adresa] nije pod programom zaštite divljači.

18. Iz iskaza tužitelja TE proizlazi da se štetni događaj dogodio 6. rujna 2022. godine u večernjim satima negdje između 21,00-22,00 sata. Kretao se iz pravca Bjelovara prema [adresa], sa njim u automobilu je bila i njegova supruga a on je vozio automobil marke Opel Zafira. Bila je ulična rasvjeta i nije bilo kiše. Vozio je desnom kolnom trakom kroz naselje nekom normalnom brzinom ali ne zna kojom, razgovarao je sa suprugom i lagano je vozio, i u jednom trenutku na ravnom dijelu kolnika iz desnog putnog jarka je iskočila srna i istu je uočio tek kad je iskočila ispred automobila i automobil je udario srnu prednjim dijelom, nakon toga je zaustavio vozilo a srna je završila u lijevom putnom jarku jer je tako odbijena u lijevi putni jarak i tamo je bila mrtva. On je zvao policiju a policija je obavijestila lovačko društvo koje je onda i došlo i preuzeli srnu. Bio je uviđaj od policije koji su utvrdili sve što je potrebno. Utvrđivana je prisutnost alkohola i nije bilo alkohola. Ne zna da li je bio kakav prometni znak "Divljač na cesti". Dozvoljeno je kretanje bilo na toj prometnici 50 km/h ako nije drugačije određeno prometnim znakom. Šteta na vozilu je nastala na prednjem dijelu vozila, prednji branik, prednja maska, donja maska, gornja maska, nosač hladnjaka rashladne tekućine i nosač hladnjaka klima uređaja, nosači svjetala, prednje svjetlo glavno lijevo, prednje svjetlo za maglu lijevo, poklopac motora, prednji desni blatobran. Vozilo je bilo neispravno ali on ga je odvezao kući, vozilo je popravljao i popravljao ga je on ga kao i neki majstori "na crno", i taj trošak vozila je bio negdje oko 2.400,00€ dijelovi a popravak je radio sam i s nekim prijateljima, račun nema za taj popravak. Za 5 dana je imao osposobljeno vozilo jer mu je trebalo i nije ga mogao ostaviti na servisu jer su bili redovi za popravak. Njegovo vozilo je bilo osigurano kod Croatia osiguranja i bila je procijenjena šteta, ne zna kolika je bila procjena. Njegovo osiguranje mu ništa nije nadoknadilo. To osiguranje ne pokriva takvu štetu. Obraćao se tuženiku da mu nadoknadi tu štetu i nije došlo do plaćanja tako da je ustao sa ovom tužbom. Za popravak automobila bili su potrebni automehaničarski, autolimarski i autolakirerski radovi. Nije kočio kada je vidio divljač već kasnije. Neke dijelove je kupovao u trgovinama auto-dijelova a nešto rabljeno a sve što je bilo strgano oštećeno je stavio nove dijelove. Nema račune za te dijelove. Što se tiče radova, radio je kod prijatelja koji rade "na crno" doma.

19. Sud je tijekom postupka dokazivanja – iz iskaza svjedoka VE, EE, kao i iskaza tužitelja, čijim iskazima je sud poklonio vjeru, te uvidom u zapisnik o očevidu proveden po djelatnicima Policijske postaje Grubišno Polje, utvrdio da je u konkretnom slučaju tj. događaju od 6. rujna 2022. godine u 21,30 sati šteta nastala naletom vozila tužitelja na divljač, a prema važećoj sudskoj praksi divljač na cesti smatra se opasnom stvari, a za štetu od opasne stvari odgovora se po principu objektivne odgovornosti sukladno članku 1063. Zakona o obveznim odnosima, čijim odredbama je propisano da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

20. Temeljem odredbe članka 1064. Zakona o obveznim odnosima za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno u konkretnom slučaju to je tuženik kao ovlaštenik prava lova na području na kojem je došlo do nezgode tj. mjestu na kojem je srneća divljač istrčala na cestu, a budući da je tijekom postupka utvrđeno da je upravo tuženik lovoovlaštenik lovišta na području gdje je srneća divljač istrčala na cestu.

21. U postupku je bilo potrebno utvrditi da li je tužitelj upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima se uređuje područje sigurnosti prometa na cestama.

22. S obzirom da se od strane tuženika tijekom postupka osporavala dinamika prometne nezgode, određeno je prometno vještačenje na okolnosti dinamike prometne nezgode i visine štete na automobilu tužitelja u svezi prometne nezgode od 8. svibnja 2022. godine

23. Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka Zlatka Mlinarića od 18. srpnja 2024. godine proizlazi da se tužitelj, kao vozač osobnog automobila OPEL – ZAFIRA, reg. oznake [registarska oznaka], u trenutku naleta na srneću divljač na DC - 28 kretao brzinom od oko 64,22 km/h.

Do prometne nezgode je došlo dana 06. rujna 2022. godine u noćnim uvjetima vožnje na suhom asfaltnom kolniku, na način da tužitelj svojim osobnim automobilom kretao desnom prometnom trakom iz smjera V. Grđevca u smjeru V. Zdenaca, a sa južne (desne) strane kolnika, je preko putne bankine izašla srneća divljač te je došlo do naleta i predmetne prometne nezgode.

Prema provedenoj analizi dinamike, mjesto naleta prednje lijeve polovine osobnog automobila tužitelja na lijevu bočnu stranu divljači, nalazilo se na mjestu koje je od PTM udaljeno 39,11 metara u smjeru istoka, a od desnog (južnog) ruba asfaltnog kolnika na udaljenosti 1,85 metara.

Nakon naleta, srneća divljač je odbačena prema naprijed, a zbog prethodnog kretanja preko kolnika smjerom od juga prema sjeveru, odbačaj je bio usmjeren prema sjevernom putnom jarku, gdje divljač zatečena prilikom očevida na udaljenosti 67,75 metara istočno od PTM.

Dijelovi osobnog automobila OPEL – ZAFIRA su nakon naleta na divljač i otpadanja s osobnog automobila bili odbačeni na osjetno manju udaljenost o srneće divljači, prvenstveno iz razloga manje mase (težine), a samim tim i značajno manje impulsne sile.

Mišljenja je, da prostorno-vremenska analiza jasno pokazuje, da tužitelj nije imao nikakvu mogućnost izbjegavanja naleta na divljač i to iz razloga, jer se srneća divljač pojavila ispred osobnog automobila na udaljenosti 8,20 metara, a na tako maloj udaljenosti tužitelj bi kočenjem moga izbjeći nalet tek pod uvjetom da se svojim osobnim automobilom kretao brzinom koja je jednaka ili manja od 22,12 km/h. Nije objektivno pretpostaviti, da bi bilo tko, po suhoj i ravnoj asfaltnoj državnoj cesti kretao tako malom brzinom, te je mišljenja da nisu postojali objektivni uvjeti za izbjegavanje ove prometne nezgode.

U prometnoj nezgodi je na tužiteljevom osobnom automobilu OPEL – ZAFIRA, reg. oznake [registarska oznaka], nastala materijalna šteta u iznosu od 3.287,39 eura. Osobno, pregledom na licu mjesta, uvjerio se da su oštećenja na tužiteljevom osobnom automobilu sanirana, o čemu se može zaključiti i iz uvida u fotografije ovog nalaza.

Prometna nezgoda s naletom osobnog automobila na srneću divljač dogodila se u [adresa] u [adresa], kako to proizlazi iz svih pismena i provedenog očevida s djelomičnom rekonstrukcijom.

Na fotografiji br. 14, koja prikazuje djelomičnu presliku karte lovišta broj VII/405

– DRAŽICA – KOSJEROVICA, posebno je krugom crvene boje označio mjesto naleta, odnosno mjesto nastanka predmetne prometne nezgode.

Iz uvida u karte lovišta Ministarstva poljoprivrede RH, mišljenja je, da je nedvojbeno moguće zaključiti kako granica područja lovišta kroz naselje Pavlovac ne prolazi [adresa], nego Ulicom Matije Gupca, što je nešto južnije, odnosno nešto jugoistočno, od mjesta naleta.

24. Nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka Zlatka Mlinarića ovaj sud je prihvatio u cijelosti jer je isti dan prema pravilima struke i detaljno obrazložen a i stranke istome nisu prigovarale osim što je punomoćnik tuženika i dalje ustrajao u svom prigovoru promašene pasivne legitimacije.

25. Kako je člankom 1063. Zakona o obveznim odnosima određeno da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari smatra da potječe od te stvari osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a člankom 1064. Zakona o obveznim odnosima određeno je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, a uzimajući u obzir utvrđeno činjenično stanje i citirane zakonske odredbe proizlazi da postoji tuženika kao osobe koja upravlja i gospodari lovištem u predjelu gdje se dogodila prometna nezgoda, a sve s obzirom da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, pa njen imatelj odgovara po principu objektivne odgovornosti. Pri tome sud smatra da se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o lovstvu na koje se tuženik poziva u odgovoru na tužbu, a sve iz razloga što tijekom postupka nije niti utvrđeno da bi šteta nastala zbog eventualnog provođenja ili ne provođenja lova, već se radi po osnovi odgovornosti prema ranije citiranim odredbama članka 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima.

26. U postupku je utvrđeno iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka Zlatka Mlinarića da se prometna nezgoda nije mogla izbjeći pri brzini kojom se u tom trenutku sa vozilom kretao tužitelj, te zbog iznenadne pojave srneće divljači, koja mu je dolazila sa desne strane iz putnog jarka, nije mogao izbjeći nalet na nju, odnosno prometna nezgoda mogla bi se izbjeći tek pod uvjetom da se osobni automobil tužitelja kretao brzinom koja je jednaka ili manja od 22,12 km/h.

Sud nalazi da se ne može očekivati od vozača da se kreće svojim vozilom takvom brzinom na kolniku kada je prometnim pravilom dozvoljena brzina kretanja 70 km/h.

27. Sukladno čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja.

Sud smatra da u konkretnom slučaju ne dolazi do primjene odredbi članka 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima, kojima su propisani uvjeti oslobođenja ili djelomičnog oslobođenja od odgovornosti za štetu, obzirom da provedeni dokazi ne ukazuju da bi šteta nastala isključivo radnjom tužitelja kao oštećenika, ili treće osobe, ili da bi tužitelj djelomično doprinio nastanku štete, odnosno sud nije sud našao bilo kakvu odgovornost tužitelja za nastanak predmetnog događaja, niti za nastanak štete na njegovom vozilu.

Naime, nije dokazano da bi tužitelj kritične zgode tj. prije naleta na srneću divljač svojim vozilom upravljao brzinom većom od propisane, odnosno da brzinu i način kretanja vozila ne bi prilagodio uvjetima konkretne prometne situacije.

28. Stoga, sud nalazi da nije utvrđeno da bi za nastanak štete bio odgovoran tužitelj koji je upravljao vozilom niti da bi doprinio istoj, već naprotiv, tijekom postupka je utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog izlaska divljači na prometnicu i do udara u vozilo tužitelja a što tužitelj nije mogao izbjeći. U postupku je utvrđeno da na prometnici ne postoji prometni znak opasnosti "Divljač na cesti".

29. Stoga, sud nalazi da tuženik kao lovoovlaštenik odgovara za štetu po osnovi odredbi Zakona o obveznim odnosima.

S obzirom na sve naprijed navedeno u konkretnom slučaju odgovornost se ne procjenjuje po osnovi krivnje, već se odgovornost po ocjeni ovoga suda procjenjuje po objektivnoj odgovornosti, jer je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o srnećoj divljači koja je na prometnicu došla s područja na kojem je lovoovlaštenik i kojim gospodari tuženik pa je shodno tome on odgovoran za nastanak štete jer šteta potječe od opasne stvari to jest divljači, a za koju je u smislu odredbe članka 1063. i 1064. u svezi sa člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima odgovoran tuženik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju.

Sukladno odredbi članka 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima, tuženik je kao osoba koja je lovoovlaštenik i koja gospodari lovištem iz kojeg je došla divljač na prometnicu, dužan tužitelju naknaditi štetu nastalu u predmetnoj prometnoj nezgodi. Naime, u smislu odredbe članka 50. stavak 1. Zakona o cestama, za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje dok u smislu stavka 2. istog članka pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Tijekom postupka je utvrđeno i to iz potvrde Policijske uprave Bjelovarsko- bilogorske, Policijska postaja Grubišno Polje od 16. rujna 2022. godine da na navedenom dijelu ceste DC 28, nema postavljenog prometnog znaka opasnosti "Divljač na cesti".

S obzirom na navedeno tijekom postupka nije utvrđeno da bi za nastanak štete bila odgovorna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar i da bi njezino postupanje bilo u uzročnoj vezi s nastalom predmetnom štetom i da bi tužitelj uzrokovao nastalu štetu ili doprinio istoj, već naprotiv, tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog izlaska divljači na prometnicu, a kako je to naprijed obrazloženo.

30. Visinu štete sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja prometno- tehničkog vještaka Zlatka Mlinarića kojem nalazu i mišljenju stranke nisu prigovarale, već je tužitelj sukladno nalazu i mišljenju precizirao tužbeni zahtjev na način da potražuje isplatu iznosa od 3.287,39€.

Iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka proizlazi da je u prometnoj nezgodi na osobnom automobilu tužitelja Opel Zafira reg. oznake [registarska oznaka] nastala materijalna šteta u iznosu od 3.287,39€ te da je osobno vještak pregledao da su oštećenja na tužiteljevom vozilu sanirana te je utvrdio da se prometna nezgoda dogodila naletom osobnog automobila na srneću divljač u [adresa] u [adresa] te da je na fotografiji broj 14. prikazao djelomičnu presliku karte lovišta broj VII/405 Dražica-Kosijerovica na kojem je označio mjesto naleta odnosno mjesto nastanka predmetne nezgode iz čega se može nedvojbeno zaključiti da granica područja lovišta kroz naselje Pavlovac ne prolazi [adresa] Č [adresa] već ulicom Matije Gupca, što je južnije, odnosno jugoistočnije od mjesta naleta.

Isto tako iz nalaza vještaka proizlazi da je vještak utvrdio vrijednost dijelova za zamjenu u iznosu od 1.988,13€, troškove rada autolimara i autolakirera 416,00€, troškove potrošnog materijala 225,78€ ili ukupno 2.629,91€, te trošak PDV-a 657,48€ ili sveukupno 3.287,39€.

31. Tuženik je tijekom postupka istakao i prigovor da tužitelj nema pravo na naknadu koja se odnosi na trošak poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) s obzirom da iz iskaza tužitelja proizlazi da je popravio vozilo po svojim prijateljima i da nema račun o popravku vozila i da nije platio trošak PDV-a. Međutim, sud nalazi da taj prigovor nije osnovan, pa sud smatra da tužitelj ima pravo na naknadu poreza na dodanu vrijednost iako nije imao izdatke kod popravljanja vozila koji se odnose na trošak PDV-a a koji stav je prihvaćen na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske Su IV-127/2013 od 5. prosinca 2013. godine kao i presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-818/2011-2. od 4. lipnja 2014. godine.

Naime, polazeći od odredbe čl. 1090. ZOO-a kojim odredbama je propisano da će sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile nakon nastanka štete dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u stanje u kojem bi bila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

Iz navedenih odredbi proizlazi da se u slučajevima kada oštećenik ima pravo na naknade štete isplatom novčanog iznosa, naknada određuje u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje odnosno stanje koje se nalazilo prije štetnog događaja. Oštećenik ima pravo izbora hoće li oštećenu stvar popraviti kod ovlaštene stručne osobe koji je kao porezni obveznik ovlašten zaračunati kupcu i porez na dodanu vrijednost ili će popravak izvršiti sam osobno ili putem prijatelja ili srodnika, ali u svakom slučaju PDV predstavlja dio novčanog iznosa koji je potreban i koji nastaje kao trošak popravljanja oštećene stvari, odnosno trošak kojim se oštećenikova materijalna situacija dovodi u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje, pa upravo zbog navedenog nije odlučno što tužitelj nije imao nikakvih izdataka poreza na dodanu vrijednost kod popravljanja automobila pa onda tužitelj ima pravo potraživati i naknadu koja se odnosi na PDV.

32. Sukladno svemu prethodno izloženom, te s obzirom da je na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka utvrđeno da je na vozilu tužitelja nastala ukupna šteta u iznosu od 3.287,39eura, a u kom pravcu je i postavljen tužbeni zahtjev nakon njegovog preciziranja, sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev osim dijela tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate računajući od 6. rujna 2022. godine pa do dana donošenja prvostupanjske presude, pa je odlučeno kao u izreci presude.

Isto tako, u postupku je utvrđeno a iz iskaza tužitelja, da je tužitelj nakon prometne nezgode popravio svoje vozilo ali da nema račun za popravak, to je onda sud visinu štete utvrdio sukladno nalazu i mišljenju prometno-tehničkog vještaka Zlatka Mlinarića.

Stoga je sud odbio dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim potražuje isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 3.287,39 € od 6. rujna 2022. godine kao dana nastanka štetnog događaja, pa do dana donošenja prvostupanjske presude, tj. do 29. travnja 2025. godine, a sukladno članku 1086. Zakona o obveznim odnosima čijim odredbama je propisano da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete te sukladno članku 1089. st. 2. Zakona o obveznim odnosima čijim odredbama je propisano da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, a s obzirom da je visinu štete sud utvrdio tek nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja, to onda je i utvrđena visina štete prilikom donošenja sudske odluke, pa je stoga sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate koja teče od dana 6. rujna 2022. godine kao dana nastanka štetnog događaja, pa do dana donošenja prvostupanjske presude na navedeni iznos.

Iz iznijetih razloga odlučeno je kao u izreci presude temeljem članka 1085., 1086. i 1089. Zakona o obveznim odnosima.

33. O troškovima postupka sud je odlučio temeljem članka 154. st. 5. ZPP- a, s obzirom da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva a zbog kojeg dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je onda sud naložio tuženiku da mu nadoknadi troškove u cijelosti a koje sud smatra opravdanim i potrebnim. Pri odlučivanju koji će se troškovi priznati tužitelju, sud je u smislu članka 155. st. 1. ZPP-a, priznao samo one troškove koji su bili neophodno potrebni za vođenje ovoga postupka.

Sud je tužitelju priznao troškove sukladno vrijednosti predmeta spora a prema dostavljenom troškovniku tako što je tužitelju priznat trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 200,00€, za sastav tužbe 200,00€, za sastav podneska od 25. listopada 2023., 26. kolovoza 2024. godine i 22. studenog 2024. godine za svaki podnesak 200,00€.

Tužitelju je priznat trošak zastupanja na ročištima 24. listopada 2023., 30. siječnja 2024., 8. srpnja 2024. (očevid), te 17. ožujka 2025. godine za svako ročište 200,00 €, te za zastupanje na ročištu 18. veljače 2025. godine 100,00€ ili 50% Tarife (Tbr. 9. toč. 2).

Tužitelju je priznat trošak PDV-a 475,00€ trošak predujma za vještačenje 540,22€ a ne koliko potražuje 600,00€, s obzirom da će se uplaćeni a neutrošeni predujam u iznosu od 59,78€, vratiti tužitelju, te sudska pristojba na tužbu i presudu u iznosu od 149,18€ a ne koliko potražuje 300,00€ ili sveukupno trošak u iznosu od 3.064,40€, te je naložio tuženiku da navedeni iznos plati tužitelju, u roku od 15 dana zajedno sa zakonskim zateznim kamatama budući da je tužitelj postavio zahtjev sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Grubišnom Polju, 29. travnja 2025. godine

S u t k i n j a:

Milka Katić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku do 15 dana računajući od dana ročišta za donošenje, objavu i uručenje presude tj. od 29. travnja 2025. godine. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni sud drugog stupnja.