Poslovni broj: P-1698/2024-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Krešimir Krnić, u pravnoj stvari tužitelja: 1. IJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon povedene i zaključene glavne rasprave, dana 05. prosinca 2023.g., u nazočnosti tužitelja ad2 AJ, zamjenika punomoćnika tužitelja ĆJ i zamjenika zakonskog zastupnika FJ, na ročištu objave, dana 29. travnja 2025.g

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su tužitelji ad. 1. KJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 2. AJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad 3. ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnici za 1/3 dijela svaki (ukupno za cijelo), posebnog fizičkog dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog točkama C-D-E-F-G-C, sve sukladno skici mjesta očevida od dana 20. srpnja 2023. godine (datum očevida 18. 07. 2023. god.) koju je izradio vještak mjernik SJ, dipl. ing. geod, a koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.

Obrazloženje

1. U ovoj pravnoj stvari prvostupanjski sud je donio presudu, P-2483/2022 od dana 26. siječnja 2024.g. kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

2. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Gž-1634/2024 od dana 10. rujna 2024.g. ukinuta je presuda ovog suda, P-2483/2022 od dana 26. siječnja 2024.g. i predmet je vraćen na ponovno suđenje.

3. U ponovnom postupku tužitelj je ustrajao u tužbi i tijekom raspravljanja u kojoj je isticao da je predmet tužbe utvrđenje prava vlasništva u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dio koji je označeno točkama C-D-E-F-G-C na skici mjesta očevida od dana 20. srpnja 2023. godine (datum očevida 18. 07. 2023. god.) koju je izradio vještak mjernik SJ, dipl. ing. geod. 4. Dalje, da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku na nekretnini zemljišnoknjižne oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], broj ZK uloška: [broj ZK uloška] da je upisana Republika Hrvatska.

5. Dalje, da postojeća uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini nije točna u cijelosti jer da su upravo tužitelji stvarni vlasnici i posjednici predmetnog dijela predmetne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] koja u naravi predstavlja dio dvorišta tužitelja, ograđeno kao cjelina sa čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve zajedno u naravi kuća i dvorište, koje su tužitelji stekli kao ograđenu cjelinu kako to izgleda i danas, temeljem kupoprodaje od NJ, a on kupoprodajom od CJ, pa da se tužitelji nalaze u neometanom kontinuiranom vlasničkom posjedu predmetne nekretnine od davnine a nastavno na svoje prednike u takvom su posjedu od pamtivijeka, u svakom slučaju i posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme do 06.travnja 1941.godine.

6. Stoga tužitelj da predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

7. Tužena ad1 se u ponovnom postupku protivila tužbi i tužbenom zahtjevu u odnosu na pravo vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 3621 k. o. [katastarska općina].

8. Nadalje, da Zakon o vlasništvu sukladno odredbama članka 159 st. 3 i 4 kao pretpostavku za stjecanje vlasništva dosjelošću traži barem pošten posjed odnosno da posjednik kad ga je stekao nije znao niti morao znati s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed po čl.18. st.3 Zakona o vlasništvu, pa stoga da za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije dovoljno da se radi o dugogodišnjem nesmetanom posjedu već je potrebno da su prednici tužitelja zakonito koristili predmetnu nekretninu.

9. Dalje, da su mnoge nekretnine dok su bile u društvenom vlasništvu od strane mještana uzurpirane radi potrebe prehranjivanja svoje obitelji, te rukovodeći se načelom da zemlja treba da pripadne onome tko je obrađuje bivši zakonodavac je donio Zakon o uređenju imovinskih odnosa nastali samovlasnim zauzećem zemljišta ( uzurpacijom) zemljišta u općenarodnoj imovini ( Narodne Novine 31/58, 20/77, 34/79) a koji je stavljen van snage Zakonom o prestanku važenja Zakona o uređenju imovinskih odnosa nastalih samovlasnim zauzećem (uzurpacijom ) zemljišta u općenarodnoj imovini (Narodne Novine 58/93).

10. Uzurpacija da predstavlja samovlasno zauzeće određenog zemljišta dok okupacija predstavlja samovlasno zauzeće u namjeri da se prisvoji. Prisvajanjem nije moguće steći u vlasništvo sporni dio nekretnine jer se sukladno čl.131 st.4 Zakona o vlasništvu (čl.32 st 2 ZOVO) niti na nekretnini koju nitko nema u vlasništvu.

11. Nadalje, da tužitelj pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini polaže temeljem instituta dosjelosti, pa stoga da za stjecanje prava vlasništva temeljem instituta dosjelosti tužitelj mora dokazati da je u neprekidnom posjedu predmetne nekretnine 40 godina do 1941. godine.

12. Stoga da predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

13. U postupku sud je izveo slijedeće dokaze

- pregledom zemljišne knjige

- pregledom kupoprodajnog ugovora od dana 01. prosinca 1973.g. ovjerenog kod Četvrtog Općinskog suda u Beogradu – Zemun pod broje: 520/85 od dana 28. siječnja 1985.g.

- pregledom kupoprodajnog ugovora od dana 19. svibnja 1966.g. ovjerenog kod Općinskog suda u Šibeniku, II Ov-1389/1966 od dana 20. lipnja 1966.g.

- očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika RJ

- saslušanjem svjedoka ČJ

- saslušanjem svjedoka MJ

- saslušanjem svjedoka TJ

- pregledom karte DOF 1:5000 iz 1968.g. i karte HOK iz 1980.g.

- pregledom prijepisa posjedovnog lista br. 4921 k.o. [adresa]

- pregledom skice mjesta očevida od dana 20. srpnja 2023.g.

- pregledom dopunjene skice mjesta očevida od dana 05. listopada 2023.g.

- saslušanjem svjedoka ŠJ

- saslušanjem svjedoka ČJ

- saslušanjem tužiteljice ad2 AJ

- pregledom cjelokupnog spisa

14. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan u cijelosti.

15. U ovoj pravnoj stvari tužitelji postavljenim tužbenim zahtjevom traže da se utvrde da su vlasnici za 1/3 dijela svaki (ukupno za cijelo), posebnog fizičkog dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog točkama C-D-E- F-G-C, sve sukladno skici mjesta očevida od dana 20. srpnja 2023. godine (datum očevida 18. 07. 2023. god.) koju je izradio vještak mjernik SJ, dipl. ing. geod.

16. Pregledom zemljišne knjige utvrđeno je da je na čest. zem. br. [katastarska čestica], oranica, put, prolaza, pašnjak, voćnjak i vinograd, površine 643743 m2, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana Republika Hrvatska za cijelo.

17. Pregledom kupoprodajnog ugovora od dana 01. prosinca 1973.g. ovjerenog kod Četvrtog Općinskog suda u Beogradu – Zemun pod broje: 520/85 od dana 28. siječnja 1985.g. utvrđeno je da je prodavatelj I prodao, a kupci KJ, AJ i mldb. ŽJ da su kupili čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je nastala na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za što su kupci prodavatelju isplatili kupoprodajnu cijenu u iznosu od 100.000 tadašnjih dinara, da su kupci temeljem ugovora i voljom prodavatelja stupili u posjed nekretnine i da je iste prodavatelj ovlastio da zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, te da su ugovorne strane vlastoručno potpisale ugovor čime su se usuglasile o bitnim sastojcima ugovora.

18. Pregledom kupoprodajnog ugovora od dana 19. svibnja 1966.g. ovjerenog kod Općinskog suda u Šibeniku, II Ov-1389/1966 od dana 20. lipnja 1966.g. utvrđeno je da je prodavatelj ZJ prodao, a kupac EJ da je kupio nekretninu čest. zem. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za što je kupac prodavatelju isplatio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 150.000 tadašnjih dinara, da je prodavatelj kupca uveo u posjed nekretnine i da je istog ovlastio da zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, te da su ugovorne strane vlastoručno potpisale ugovor čime su se usuglasile o bitnim sastojcima ugovora.

19. Neposrednim opažanjem suda na licu mjesta utvrđeno je da je predmet spora (identificira se kao dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) položen u mjestu [adresa], da u naravi predstavlja dio okućnice sa stražnje strane obiteljske kuće na kojoj se uočavaju dva pomoćna objekta i to jedan koji je uređen i drugi koji je imao namjenu staje odnosno kokošinjca, da preostali dio predmeta spora predstavlja pristupne bočne stepenice, betonski plato i ograđeni vrtni prostor na kojem se zatiču stabla masline, poljoprivredne kulture koje se koriste za potrebe domaćinstva.

20. Uvidom u skicu mjesta očevida od dana 20. srpnja 2023.g. razvidan je položaj, oblik i veličina dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji sa čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini jedinstvenu cjelinu, da je razvidan položaj pomoćnih objekata i vrtnog prostora sa poljoprivrednim kulturama.

21. Uvidom u prijepisa posjedovnog lista br. 4921 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su na čest. zem. br. [katastarska čestica], Prisliga, površine 639321 m2, kao suposjednici upisani PJ pok. A za 800/678108 dijela, Državna imovina, Općine Tisno za 669908/678108 dijela, OJ pok. Ž za 1400/678108 dijela i ĐJ kći Ć za 5000/678108 dijela.

22. Pregledom karte DOF 1:5000 iz 1968.g. i karte HOK iz 1980.g. koje je u spis priložio tuženik nisu uočeni objekti koje je sud opazio neposredni opažanjem na licu mjesta.

23. Svjedok ČJ, star 68 godina, brat tužiteljice ad.2, u svom iskazu naveo je da su tužitelji kupili predmetni dio od prodavatelja NJ još 70-tih godina prošlog stoljeća, da je NJ taj dio kupio od mještanina ZJ, da je predmetni dio bio jasno omeđen sa sve četiri strane kamenom i da su bile prepoznatljive referentne točke nekretnine, da od trenutka kada su tužitelji kupili nekretninu da nikada nije čuo ili vidio da bi bilo tko ikada istima spočitavao pravo na predmet spora, da zna da tužitelji sa svojim susjedima nikada nisu imali sporove u pogledu postojećih međa, da je ZJ umro početkom Domovinskog rata i to kao starija osoba pa da je predmetni dio predstavljao njegovu djedovinu koji je on stekao od svojih prednika i da je predmetni dio dugi niz godina prvotno bio u obitelji ZJ.

24. Svjedok MJ kći pok. F, stara 74 godine, u prijateljstvu sa tužiteljima, u svom iskazu naveo je da su tužitelji ad.1 i ad.2 u mjesto [adresa] došli još u 70 im godinama prošlog stoljeća i da joj je kao mještanki [adresa] poznato da je predmetni dio pripadao ZJ, da su tužitelji kupili nekretninu od jedne osobe čijeg se imena ne može sjetiti i da od trenutka kupoprodaje ih nitko nikada nije ometao., te da je ZJ pokojna osoba i da je u trenutku smrti imao preko 80 godina, a da je predmetni dio predstavljao njegovu djedovinu.

25. Svjedok TJ pok. ŠJ, star 57 godina, u prijateljstvu s tužiteljem, u svom iskazu naveo je da je područje gdje je položena predmetna nekretnina počeo dolaziti još 1973.g. sa svojim ocem koji je bio prijatelj sa tužiteljima ad.1 i ad.2 pa da mu je tako poznato da je predmetni dio uvijek pripadao sastavu nekretnine tužitelja na kojem dijelu je postojao kokošinjac budući je kao dijete znao uzimati jaja, da zna da su tužitelji predmetni dio nekretnine kupili 70-tih godina prošlog stoljeća, da je predmetni dio nekretnine prethodno bio u posjedu i vlasništvu obitelji ZJ.

26. Svjedok ŠJ pok. ZJ, star 78 godina, nesrodan sa tužiteljima, u svom iskazu naveo je da odgovorno tvrdi da je predmetna nekretnina bila u vlasništvu njihove obitelji i to oca ZJ koji je 1969.g. predmetnu nekretninu za vrlo malo novaca prodao jednoj osobi iz prezimena NJ m i da je ta osoba naknadno prodala tu nekretninu tužiteljima, da se sjeća da je osoba iz Srbije, da je predmetna nekretnina bila od obitelji njegove majke BJ i da je ona tu nekretninu udajom donijela u dotu u obitelj ZJ, da nikada nitko nije ometao njegovu obitelj kao niti obitelj njegove majke u posjedu nekretnine koja je u vrijeme kada su je posjedovali služila za ispašu domaćih životinja - magarca i da je nekretnina bila jasno omeđena niskim suhozidom, da nikada nije vidio niti od članova svoje obitelji čuo da bi bilo kada predstavnici državne vlasti dolazili na predmetnu nekretninu i da bi obitelj njegove majke odnosno obitelji njegov oca spočitavali pravo na posjed i pravo vlasništva predmetne nekretnine.

Dalje, da je njegova obitelj imala i druge nekretnine gdje je položena predmetna nekretnina tužitelja jer da se radilo o kompleksu nekretnina u vlasništvu njegove obitelji koje su prodane također osobama iz Srbije gotovo u isto vrijeme tako da danas na tom kompleksu postoji gotovo 4 objekta, da u vrijeme posjeda njegove obitelji nije bilo objekta nikakvog i da zna da je kupac te nekretnine odmah iza kuće na spornom dijelu držala kokoše i imala kokošinjac, da je nekretnina osobi iz Srbije prodana u istim gabaritima kako je njegov otac istu držao u posjedu, te da je predmetna nekretnina obitelji ŽJ prodana 70-ih g prošlog stoljeća i da nikad nije čuo da bi bilo tko osporavao istim pravo na posjed i vlasništvo.

27. Svjedok ČJ, star 70 godina, brat tužiteljice ad.2, u svom ponovnom iskazu naveo je da u cijelosti ostaje pri danom iskazu na zapisniku od 18. srpnja 2023.g., da je obitelj njegove sestre predmetnu nekretninu kupila 70-tih godina prošlog stoljeća od NJ koji je taj dio kupio od ZJ, da je na spornom dijelu NJ imao kokošinjac i da je tamo držao kokoši jer da je kokošinjac postojao prije nego li je obitelj njegove sestre kupila i da ga nitko u tome nije ometao, da nikada nije čuo da bi bilo tko obitelji njegove sestre osporavao pravo kao i prethodnom vlasniku NJ, da zna da je obitelj njegove sestre obnovila nekadašnji kokošinjac odnosno da je sagradila u čvrstom elementu kao čvrsti objekt na istom mjestu gdje je i prethodno postojao, da je na spornom dijelu ,međa u vidu suhozida i da sporni dio predstavlja okućnicu uz postojeći stambeni objekt, da je prodavatelj ZJ na tom području gdje je položena predmetna imao i druge nekretnine odmah uz predmetnu nekretninu koje je prodao ljudima iz Srbije odnosno da je obitelj ZJ imala jedinstveni kompleks nekretnina, pa da su na svim prodanim nekretninama koji su bile u vlasništvu obitelji ZJ sagrađene kuće, da je sporni dio na kojem je sagrađen kokošinjac i koju je obitelj ZJ prodala koristila za ispašu magaraca i da je u to vrijeme tu postojao suhozid, te da nikada nije čuo da bi bilo tko NJ koji je kupio nekretnina od ZJ ometao u posjed nekretnine.

28. Tužiteljica ad2 DJ, stara 77 godina, supruga tužitelja ad.1 i majka tužitelja ad.3, u svom iskazu navela je da su predmetnu nekretninu tako i predmetni dio još 1973.g. kupili od prethodnog vlasnika EJ u gabaritima kako je danas ograđena i da je predmetni dio sastavni dio jedne cjeline, d zna da je EJ iz [adresa] kupio nekretninu od ZJ i da zna da je ZJ osim predmetne nekretnine imao i druge nekretnine koje su međusobno graničile pa se radilo o kompleksu većeg broja nekretnina, da nitko nikada tužitelje nakon kupnje još 1973.g. pa nadalje nije ometao u posjedu nekretnine, da je EJ predmetnu nekretnine kupio od ZJ još 1968.g. ili 1969.g., da kada su ona i suprug kupovalo nekretninu od EJ da je na predmetnoj nekretnini bila započeta gradnja objekta i sa stražnje strane da je bio kokošinjaci na spornom dijelu, te da su i na svim susjednim nekretninama koje su nekoć pripadale ZJ danas izgrađeni stambeni objekti.

29. U svezi prednje za kazati da se vlasništvo može steći temeljem nasljeđivanja, na temelju zakona, odlukom suda ili nadležnog tijela i pravnog posla. Odredbom čl. 388. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 14/12, 152/14 dalje: ZVDSP-a, prema trenutku stjecanja) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Za razrješenje odnosa između stranaka ima se primijeniti mjerodavno pravo koje je bilo na snazi u vrijeme nastanka tih odnosa, dakle pravna pravila Općinskog građanskog zakonika (OGZ) koja se primjenjuju na temelju čl. 4. Zakona o nevažnosti propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list FNRJ", broj 86/1946).

Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti zahtijevao se zakonit, pošten i istinit posjed, s time da onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 20 godina („izvanredna“ dosjelost) nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja.

Za kazati je da je bitna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pošten (savjestan) posjed time da se poštenje posjeda pretpostavlja. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme, te pravni učinci dosjelosti nastupaju po sili zakona čim se ispune sve pretpostavke stjecanja putem dosjelosti i to da stjecatelj ima posjed određene kvalitete (dovoljno je poštenje posjeda) i da posjed traje zakonom određeno vrijeme, time da stvar koja je predmet dosjedanja bude sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo putem dosjelosti i da je stjecatelj sposoban tu stvar steći u vlasništvo dosjelošću.

Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću posjed mora biti barem pošten i trajati zakonom određeno vrijeme, dok zakonitost posjeda kao jedna od pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću od utjecaja vezana je isključivo na rok dosjedanja, a ne i na pravo za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretnini.

30. Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, pa slijedom rečenog postupci i greške koju je poduzela i počinila državna tijela ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo (Ustavni sud je 17. studenoga 1999. ukinuo čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu iz 1996. godine (odluke br. U-I-58/1997, U-I235/1997, U-I-237/1997, U-I-1053/1997 i U-I- 1054/1997 od 17. studenoga 1999., NN 137/99 od 4. prosinca 1999.).

31. Dakle, za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe na utvrđenje prava vlasništva, odnosno nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17. studenoga 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog Suda, kojom je odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP ukinuta već je bitan trenutak ispunjenja svih pretpostavki stjecanja putem dosjelosti.

32. Štoviše, valja istaknuti da ugovor o prodaji koji je zaključen i izvršen prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“, br. 6/80 i 36/90 te Nar. nov., br. 53/91., dalje: ZOVO) predstavlja valjan temelj za stjecanje vlasništva jer da se u primjeni pravnih pravila OGZ prije stupanja na snagu ZOVO-a vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla moglo steći i bez upisa u zemljišne knjige, ako je ugovor bio izvršen.

33. U konkretnom slučaju, analizom i ocjenom svih gore iznesenih dokaza, prihvaćajući kao vjerodostojne potonje dokaze:

- zemljišne knjige prema kojima je utvrđeno da je na čest. zem. br. [katastarska čestica], oranica, put, prolaza, pašnjak, voćnjak i vinograd, površine 643743 m2, Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana Republika Hrvatska za cijelo;

- kupoprodajni ugovor od dana 01. prosinca 1973.g. ovjerenog kod Četvrtog Općinskog suda u Beogradu – Zemun pod broje: 520/85 od dana 28. siječnja 1985.g. prema kojem je utvrđeno da je prodavatelj I prodao, a kupci KJ, AJ i mldb. ŽJ da su kupili čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja je nastala na čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za što su kupci prodavatelju isplatili kupoprodajnu cijenu u iznosu od 100.000 tadašnjih dinara, da su kupci temeljem ugovora i voljom prodavatelja stupili u posjed nekretnine i da je iste prodavatelj ovlastio da zatraže i postignu uknjižbu prava vlasništva na svoje ime;

- kupoprodajni ugovor od dana 19. svibnja 1966.g. ovjerenog kod Općinskog suda u Šibeniku, II Ov-1389/1966 od dana 20. lipnja 1966.g. prema kojem je prodavatelj ZJ prodao, a kupac EJ da je kupio nekretninu čest. zem. br. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za što je kupac prodavatelju isplatio kupoprodajnu cijenu u iznosu od 150.000 tadašnjih dinara, da je prodavatelj kupca uveo u posjed nekretnine i da je istog ovlastio da zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime;

- osloncem na neposredno opažanje suda na licu mjesta prema kojem je utvrđeno da je predmet spora (identificira se kao dio čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) položen u mjestu [adresa], da u naravi predstavlja dio okućnice sa stražnje strane obiteljske kuće na kojoj se uočavaju dva pomoćna objekta i to jedan koji je uređen i drugi koji je imao namjenu staje odnosno kokošinjca, da preostali dio predmeta spora predstavlja pristupne bočne stepenice, betonski plato i ograđeni vrtni prostor na kojem se zatiču stabla masline, poljoprivredne kulture koje se koriste za potrebe domaćinstva;

- skicu mjesta očevida od dana 20. srpnja 2023.g. kao stručno izrađenu na kojoj je razvidan položaj, oblik i veličina dijela čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji sa čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čini jedinstvenu cjelinu, da je razvidan položaj pomoćnih objekata i vrtnog prostora sa poljoprivrednim kulturama;

- iskaze svjedoka ČJ, LJ, TJ i ŠJ kao istinite, uvjerljive i objektivne prema kojima je u bitnom utvrđeno da je predmetna nekretnina sa spornim dijelom pripadao obitelji ŠJ i da je ZJ još 1968.g.-1969.g. tu nekretninu prodao EJ koji je na toj nekretnina sagradio objekt i na spornom dijelu kokošinjac kao i da je istu ogradio, pa da je EJ tako ograđenu nekretninu u istim gabaritima prodao obitelji Grbavac 1973.g. od kada se isti nalaze u nesmetanom posjedu

- pored činjenice da iz prijepisa posjedovnog lista br. 4921 k. o. [katastarska općina] proizlazi da su na čest. zem. br. [katastarska čestica], Prisliga, površine 639321 m2, kao suposjednici upisani PJ pok. A za 800/678108 dijela, Državna imovina, Općine Tisno za 669908/678108 dijela, OJ pok. Ž za 1400/678108 dijela i ĐJ kći Ć za 5000/678108 dijela, kao i pored toga da na prema karti DOF 1:5000 iz 1968.g. i karte HOK iz 1980.g. nisu uočeni objekti na predmetnom dijelu;

- kraj toga da je pravnim pravilom iz paragrafa 1460. OGZ-a propisano da je za stjecanje prava vlasništva potreban zakonit, pošten i istinit posjed i da je trajao kroz cijelo zakonom određenog vremena, te da je prema paragrafu 316. OGZ- a posjed zakonit, ako se osniva na pravnom temelju po kojem se može steći; sud je zauzeo stajalište da se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju dosjelosti koje je dosjedanje započelo prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 10/91, 9/92, 77/92 - dalje: ZOVO) za vrijeme primjene pravnih pravila bivšeg OGZ-a, koji za dosjelost po pravnom pravilu iz paragrafa broj 1468. OGZ-a (koji se primjenjuje temeljem članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91) propisuje potrebno vrijeme od 30 godina, odnosno od 20 godina prema Načelnom mišljenju opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960. čime je tužiteljima do vremena kada je nekretnina prešla u režim društvenog vlasništva istekao rok od 20 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću čime su tužitelji mogli steći vlasništvo na predmetnoj nekretnini dosjelošću budući da kupoprodajni ugovor od dana 01. prosinca 1973.g. predstavlja valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva po kojem pravnom temelju vlasništvo nekretnine sa dosadašnjeg vlasnika prelazi na stjecatelja i to u granicama dosadašnjeg vlasnika da raspolaže stvari - nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet, nemo dat qoud non habet (odredba čl. 115 ZVDSP-a), a sve to imajući na umu da su tužitelji u postupku nedvojbeno dokazao da su njihovi pravni prednici (prodavatelj EJ i ZJ) bili samostalni pošteni posjednici nekretnine (bez da su po stajalištu ovog suda istu prethodno uzurpirali ili okupirali budući da se u naravi radi o nekretnini koja je bila u dugogodišnjem posjedu obitelji ZJ prije nego li se ista prodala EJ koju je isti prodao tužiteljima u gabaritima koje je sud opažao tijekom očevida) zbog čega su tužitelji ovlašteni zatražiti upis prava vlasništva na svoje ime, pa je valjalo tužbeni zahtjev tužitelja prihvatiti kao osnovan.

34. Odluku o troškovima sud nije donio jer parnične stranke nisu postavile zahtjeve za naknadu parničnih troškova.

35. Stoga je sud sukladno ocjeni svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti (odredba čl. 8 ZPP-a), uz primjenu prednje rečenog materijalnog prava, uz danu mogućnost strankama u postupku na izjašnjavanje o predmetu spora (odredbe čl. 5. st. 1. ZPP-a), odlučio kako je naznačeno u izrijeci ove presude.

U Šibeniku, 29. travnja 2025.g.

S u d a c:

Krešimir Krnić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu (odredbom čl 4. st. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine br. 128/14) propisano je da je za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima određuje se svaki županijski sud).

Žalba se podnosi putem Općinskog suda u Šibeniku, u roku od petnaest dana i to: a) za parničnu stranku koja je uredno obaviještena o ročištu objave presude i koja je pristupila na ročište objave presude od dana održanog ročišta objave presude

b) za parničnu stranku koja je uredno obaviještena o ročištu objave presude, a nije pristupila na ročište objave presude od dana održanog ročišta objave presude

c) za parničnu stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu objave presude od dana dostave prvostupanjske presude.

Dna.

1. Tužiteljica po pun. Šime Mrdeža, Šibenik, izravno na ročištu objave, odnosno u protivnom na e oglasnu ploču suda

2. Tuženiku ad1 po ODO Šibenik, putem e komunikacije, izravno na ročištu objave, odnosno u protivnom na e oglasnu ploču suda

U Šibeniku, 29. travnja 2025.g.

S u d a c:

Krešimir Krnić