REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ul. Ivana Gundulića 27

Posl. broj: P-3620/2020-53

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Željku Boriću, u pravnoj stvari tužitelja GAP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Juri Grbavcu, odvjetniku u Splitu protiv tuženika GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Darku Varnici odvj. u Kaštel Kambelovcu, radi stvarno – pravo vlasništva nekretnine, nakon zaključene glavne rasprave 21. siječnja 2025. godine u prisustvu zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 29. travnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se naspram tuženika da dio zgrade izgrađene na zemljišnoknjižnim česticama kat. čest. [katastarska čestica]/zgr, kuća stojna, upisana u ZK uložak [broj ZK uloška], zgr 3863, stepenice, upisano u ZK uložak [broj ZK uloška], zgr. 3684, praona, površine 104 m2, upisana u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, anagrafske oznake [adresa] (koje odgovaraju katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), koji je u nalazu vještaka Ivana Barbalića iz veljače 2023., interne oznake predmeta V/41/2022, označen slovima B,C,D,E,F,B na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica], površine 15 m2 šrafiran plavom bojom, te označen slovima A,B,F,G,A, na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica], površine 28 m2, šrafiran crvenom bojom, ukupne površine 43 m2, koji nalaz je sastavni dio ove presude - predstavlja zajednički dio zgrade i da je ista zajedničko vlasništvo/suvlasništvo svih vlasnika stanova u zgradi, odnosno suvlasništvo svih vlasnika stanova na naznačenoj adresi u jednakim omjerima.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana tužitelju i svim ostalim svakodobnim suvlasnicima zgrade izgrađene na zemljišnoknjižnim česticama kat. čest. [katastarska čestica]/zgr, kuća stojna, upisana u ZK uložak [broj ZK uloška], zgr 3863, stepenice, upisano u ZK uložak [broj ZK uloška], zgr. 3684, praona, površine 104 m2, upisana u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, anagrafska oznaka: [adresa] (koje odgovaraju katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) - preda u nesmetani suposjed dio zgrade koji je u nalazu vještaka Ivana Barbalića iz veljače 2023., koji se nalazi u spisu br. predmeta P-3620/2020, interne oznake predmeta V/41/2022, označen slovima B,C,D,E,F,B na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica], površine 15 m2 šrafiran plavom bojom, te označen slovima A,B,F,G,A, na dijelu katastarske čestice [katastarska čestica], površine 28 m2, šrafiran crvenom bojom, ukupne površine 43 m2, koji nalaz je sastavni dio ove presude, te uspostavi prijašnje stanje na prethodno označenom dijelu nekretnine tako da prethodno opisani nadograđeni objekt ukloni na način kako je to određeno nalazom sudskog vještaka Siniše Krole iz ožujka 2023. koji se nalazi u spisu br. predmeta P- 3620/2020 Općinskog suda u Splitu, odnosno tako da se predmetnu nelegalnu gradnju (u prilogu označeno crvenom bojom) ukloni na način da se prozori i pokrov od valovitog lima demontiraju, konstrukciju od blok opeke sruši te ponovno ozidati na mjestu bivšeg zida, demontira podove u dijelu stana koji je predmet spora, te demontira i iznese sav namještaj iz dnevnog boravka i kuhinje, sav eventualno ugrađeni materijal koji je unutar prostora nadogradnje (zidne i podne pločice, parket, prozorske klupčice, eventualne elektro i vodovodne instalacije i sl.) demontira, a na mjesto uklonjenog dijela stana izvesti sve slojeve ravnog krova, postaviti novu hidroizolaciju po pravilima struke na dijelu stana koji je predmet spora, zamijeni hidroizolaciju na spornom dijelu terase, te sav demontirani i srušeni materijal odvede i ekološki zbrine, a sva eventualna oštećenja na samoj izvornoj konstrukciji objekta (prije nadogradnje) koja se utvrde nakon uklanjanja nadogradnje (naročito zatvoriti otvor – tj. vrata probijena na samoj fasadi) sanirati u cijelosti o svom trošku.

III. Nalaže se tuženiku da se ubuduće suzdržava svakog takvog i sličnog uznemiravanja, diranja, oduzimanja i promjena suvlasničkih prava tužitelja, naročito prava suposjeda na zajedničkim dijelovima zgrade.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi: "Dužan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 11.148,90 Eura, zajedno s zakonskom kamatom koja se do 31.12.2022. godine računa po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. godine po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a koja na iznos od:

- od 159,27 Eura teče od 1. kolovoza 2018. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. rujna 2018. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. listopada 2018. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. studenog 2018. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. prosinca 2018. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. siječnja 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. veljače 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. ožujka 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. travnja 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. svibnja 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. lipnja 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. srpnja 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. kolovoza 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. rujna 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. listopada 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. studenog 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. prosinca 2019. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. siječnja 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. veljače 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. ožujka 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. travnja 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. svibnja 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. lipnja 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. srpnja 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. kolovoza 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. rujna 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. listopada 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. studenog 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. prosinca 2020. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. siječnja 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. veljače 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. ožujka 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. travnja 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. svibnja 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. lipnja 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. srpnja 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. kolovoza 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. rujna 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. listopada 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. studenog 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. prosinca 2021. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. siječnja 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. veljače 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. ožujka 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. travnja 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. svibnja 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. lipnja 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. srpnja 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. kolovoza 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. rujna 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. listopada 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. studenog 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. prosinca 2022. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. siječnja 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. veljače 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. ožujka 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. travnja 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. svibnja 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. lipnja 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. srpnja 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. kolovoza 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. rujna 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. listopada 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. studenog 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. prosinca 2023. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. siječnja 2024. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. veljače 2024. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. ožujka 2024. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. travnja 2024. pa do isplate,

- od 159,27 Eura teče od 1. svibnja 2024. pa do isplate,

te je dužan ubuduće tuženik isplaćivati mjesečne iznose od 159,27 Eura počevši od mjeseca svibnja 2024. godine pa za svaki naredni mjesec sve do mjeseca u kojem bude udovoljeno zahtjevu iz točke II/ ove tužbe, uvećano za zakonske kamate koje za svaki mjesec teku od dospijeća (prvi dan narednog mjeseca za prethodni mjesec) pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena".

V. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tužitelju iznos od 5.078,14 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 29. travnja 2025. godine do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu s prilozima (listovi 1-7 spisa) protiv tuženika radi stvarno – pravo vlasništva nekretnine.

1.1. Tužitelj je vlasnik trosobnog stana u [adresa] na adresi [adresa]. Taj stan se nalazi u zgradi koja je, kao i mnoge starije zgrade u gradskoj jezgri, podijeljena u više zemljišnoknjižnih čestica zgrade i to čest. zgr. [katastarska čestica] (zapadni dio zgrade), zgr. 3683 (stepenice) i zgr. 3684 (istočni dio zgrade). Međutim, notorno je kako je riječ o fizički jednoj jedinstvenoj nekretnini, sukladno odredbama „Glave 2. (USPOSTAVA PRAVNOGA JEDINSTVA NEKRETNINE)“ Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Isto je potvrđeno i nalazom sudskog vještaka Siniše Krole u izvanparničnom postupku R1-521/19.

1.2. U srpnju 2018. godine tužitelj je saznao da je njegov susjed - suvlasnik, ovdje tuženik, GA, iskoristivši odsutnost tužitelja koji većinu godine prebiva u [adresa], te bez ikakve suglasnosti ili ovlaštenja ostalih suvlasnika, proširio svoj stan na zadnjem katu zgrade tako što je probio vrata na zajedničkoj fasadi i istoga proširio uzurpirajući zajedničke dijelove zgrade, i to na način da je na terasi -krovu zgrade dogradio ukupno 52 m2 nelegalnog stambenog prostora.

1.3. Ovim protupravnim činom tuženik je povrijedio prava svih suvlasnika, počinivši štetu zajedničkim dijelovima zgrade, pritom im bespravno oduzimajući suposjed, a poglavito tužitelju koji ovaj dio jedini koristi i suštinski je, vanknjižni vlasnik istog. Navedenim samovoljnim činom tuženik je narušio i vizuru i statiku cijele nekretnine.

1.4. Na ovaj slučaj se primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZV), konkretnije odredbe ZV-a o vlasništvu posebnih dijelova nekretnine, kao i opća pravila ZV-a o suvlasništvu cijele stvari i položaju nepoštenog (su)posjednika uz adekvatnu primjenu Zakona o obveznim odnosima u pogledu korištenja tuđe stvari.

1.5. Članak 41. ZV-a propisuje: „(1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.“

1.6. Dakle, svaka dogradnja, nadogradnja, pa čak i preuređenje zajedničkih dijelova zgrade je posao izvanredne uprave, što ilegalna nadogradnja na terasi suvlasničke zgrade nedvojbeno jest, slijedom čega tuženikovo postupanje ne samo da je protivno građevinskim propisima (ne postoji dozvola za ovaj građevinski zahvat) već nema niti pravne osnove.

1.7. Što više, prema saznanjima tužitelja, tuženik nije pribavio od nijednog suvlasnika pristanak/suglasnost za takvo postupanje.

1.8. Obzirom na navedeno, tužitelj ima pravni interes za podnošenjem ove tužbe radi zaštite svog prava suvlasništva od protupravnog čina drugog suvlasnika.

1.9. Kako pravila o posebnom dijelu nekretnine ne normiraju posebno zaštitu u pogledu cijele stvari ni od trećih osoba ni od drugih suvlasnika, a s obzirom na to kako „vlasništvo posebnog dijela nekretnine (stana) ne isključuje supsidijarnu primjenu općih pravila o suvlasništvu glede cijele nekretnine“ (ŢS Rijeka GŢ-718/01), potrebno je primijeniti opća pravila o zaštiti suvlasništva glede cijele nekretnine, između ostalih i članak 46. koji propisuje: „(1) Svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. (2) Svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed može od trećega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.

1.10. Slijedom svega navedenog, nedvojbeno je kako tužitelj kao suvlasnik predmetne zgrade ima pravo postaviti ovaj tužbeni zahtjev i tražiti zaštitu od suda zahtijevajući uklanjanje bespravne gradnje, vraćanje u suposjed sebi i svim ostalim suvlasnicima kao i novčanu naknadu za bespravno korištenje.

1.11. Tužitelj osim utvrđenja i zaštite svojih vlasničkih prava, uklanjanja nezakonite gradnje, vraćanje u prijašnje stanje i vraćanja u suposjed, ima pravo tražiti i novčanu naknadu zbog neosnovanog korištenja tuđe stvari prema pravilima o stjecanju bez osnove i to bez obzira na to je li korištenjem suvlasničkog dijela drugi suvlasnik ostvario kakvu korist (ŽS Koprivnica, GŽ-800/03).

1.12. Što više, prema spoznajama tužitelja, tuženik nezakonito ograđeni i dograđeni dio predmetne terase iznajmljuje i gospodarski eksploatira putem turističkog najma, zadržavajući svu tako stečenu korist za sebe.

1.13. Naime, isključivim korištenjem zajedničkog dijela nekretnine tuženik je stekao korist bez pravne osnove, a u isto vrijeme je onemogućio tužitelja i ostale suvlasnike da ostvaruju svoja prava (suposjed, raspolaganje, korištenje) nad tim dijelom suvlasničke stvari, temeljem čega suvlasnici, sukladno svojim udjelima (1/8 pripada tužitelju), imaju pravo tražiti odgovarajuću novčanu naknadu od tuženika.

1.14. Kako se predmetnom terasom oduvijek i isključivo koristio stan tužitelja (čiji je prednik cijelu zgradu i sagradio) to su pojedini suvlasnici ustupili tužitelju sva svoja prava u pogledu ovoga spora pa tužitelj ima pravo na naknadu i većeg dijela nego što mu prema njegovom suvlasničkom dijelu pripada.

1.15. Kako u predmetnoj zgradi ima ukupno 8 stanova, a suvlasnički omjeri nisu određeni, smatra se da svaki suvlasnik ima jednak dio suvlasničke zgrade.

1.16. Članak 36. (1) Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

1.17. (2) U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.

1.18. S obzirom na to da tužitelj ima u vlasništvu jedan stan, te su mu i suvlasnici dodatna 2 stana izjavom koja se prilaže prenijeli sva prava i eventualne tražbine koje kao suvlasnici zgrade imaju prema tuženiku, to znači da tužitelj ima pravo potraživati 3/8 ukupne naknade.

1.19. Slijedom navedenog, notorno je kako je tuženik NEPOŠTENI posjednik (dijela) tuđe stvari.

1.20. Člankom 165. st. 1 ZV-a propisano je kako: „(1) Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.

1.21. Dakle, tuženik je kao nepošteni posjednik dužan predati u suposjed tužitelju predmet spora kao i nadoknaditi mu svu štetu.

1.22. Međutim pored toga, dužan je predati SVE KORISTI koje je imao za to vrijeme, što znači da osim naknade štete tužitelj ima i drugu pravnu osnovu za potraživanje novčanog iznosa, a to je predaja svih koristi koje je tuženik stekao/stječe iskorištavanjem predmeta spora.

1.23. Pa tako i VSRH u svojim odlukama ističe kako je „obveza nesavjesnog posjednika da vlasniku plati naknadu za korištenje njegove stvari“ (VSRH, Rev- 634/97) te kako „osoba koja je bez valjane osnove držala u posjedu nekretninu koju su bivši vlasnici nakon nacionalizacije imali pravo korištenja obvezna je nositeljima prava korištenja platiti naknadu u visini zakupnine“ (VSRH, Rev 2415/90 od 03.01.1997.).

1.24. S obzirom na gore navedeno te kako se predmetna zgrada nalazi na adresi [adresa], što je jedna od najskupljih i najpopularnijih lokacija u gradu Splitu (u blizini rive i pazara i s pogledom na more i arhipelag), isti bi se prostor mogao vrlo uspješno iznajmiti kako dugoročno tako i turistički.

1.25. Pritom se naglašava kako je objektivna visina tržišnog najma za ovaj, u naravi dio stana, od cca 50 m2 i ovu lokaciju iznosi minimalno 12 eura po kvadratu, dakle ukupno 600 €ura (4.500,00 kn) mjesečno za cijeli stan.

1.26. Kako tržišni najam iznosi oko 4.500,00 kn mjesečno, a tužitelju pripada 3/8 dijela, on bi od tuženika mogao potraživati ukupno 1.687,50 kn mjesečno na ime stečenog bez osnove i dr. Međutim, radi poboljšanja svoje procesne pozicije tužitelj će potraživati 487,50 kn mjesečno manji iznos (1.200,00 kn) od onog kojeg bi objektivno mogao.

1.27. Naglašava se kako je kriterij tržišne najamnine najpovoljniji za tuženika jer se ova nekretnina može (a i iskorištava se) kroz turistički najam koji je, kako je već rečeno, značajno ekonomski isplativiji od tržišnog za ovu lokaciju, što bi sud također trebao imati u vidu prilikom odmjere visine naknade.

1.28. Dodatnu osnovu utuženog novčanog dijela svog potraživanja tužitelj vidi i u povredi svoga prava osobnosti, naročito prava na duševni mir i zdravlje, s obzirom na to da je isto povrijeđeno ovakvim zadiranjem u njegova prava.

2. U svom odgovoru na tužbu (list 84-85 spisa) tuženik se protivi svim navodima tužitelja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.1. Prije svega se spori aktivna legitimacija budući da iz priloženih vlasničkih listova ne proizlazi da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina. S druge strane, vlasništvo na nekretninama se stječe upisom u zemljišnu knjigu, sukladno odredbi čl.120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

2.2. Nadalje, tuženik se protivi prijedlogu tužitelja da se ovom spisu pripoji predmet koji se odnosi na osiguranje dokaza kao i nalazi i mišljenja koja prileže navedenom spisu, budući da isti nije sudjelovao u tom postupku niti mu je poznato što je bio zadatak vještaka niti što je sve utvrđeno i na koji način.

2.3. Spori se navod tužitelja da bi tuženik izveo bilo što od radova koji se navode na 2.str. U pravom pasusu predmetne tužbe. U tom smislu se izjavljuje prigovor promašene pasivne legitimacije.

2.4. U odnosu na stjecanje bez osnove, tuženik se protivi kako osnovi tako i visini potraživanja budući da isti ne posjeduje navedene nekretnine niti je po tom osnovu bilo što stekao.

2.5. Podredno za slučaj da sud iz bilo kojeg razloga prihvati osnovu, visina je previsoko postavljena.

2.6. Glede priloženih izjava, spori se sadržaj istih kao i istinitost potpisa budući da nisu ovjerene od javnog bilježnika, a svakako navedene izjave su ništavne te ne proizvode pravni učinak.

2.7. Predlaže se odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz osudu tužitelja na podmirenje parničnog troška.

3. Sud je: pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz tužbu (listovi 8 – 77 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz podnesak tužitelja od 2. veljače 2021. (listovi 87-97 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz podnesak tužitelja od 15. veljače 2022. (listovi 105-113 spisa), izveo dokaz očevidom na licu mjesta od 10. studenog 2022. godine uz prisustvo vještaka geodetske i graditeljske struke (listovi 128-130 spisa), pregledao nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke (listovi 134-139 spisa), pregledao nalaz i mišljenje vještaka graditeljske struke (listovi 142-150 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju iz podneska tuženika od 16. lipnja 2023. godine (listovi 165-166 spisa), saslušao tužitelja u svojstvu parnične stranke na ročištu od 6. srpnja 2023. godine (listovi 167- 169 spisa), saslušao tuženika u svojstvu parnične stranke na ročištu od 18. listopada 2023. godine (listovi 176-177 spisa), saslušao svjedoka na LA na ročištu od 26. veljače 2024. godine (listovi 193-194 spisa), saslušao svjedoka JA na ročištu od 26. veljače 2024. godine (listovi 194-195 spisa), pregledao dokaznu dokumentaciju priloženu uz podnesak tužitelja od 19. travnja 2024. godine (listovi 196-220 spisa), saslušao svjedokinju TA na ročištu od 4. prosinca 2024. godine (listovi 230-232 spisa), pregledao pisanu suglasnost (list 238 spisa).

4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Među strankama jest sporno je li tuženik neovlašteno izveo građevinske radove na zajedničkom dijelu predmetne zgrade, probijanjem fasade te proširenjem na terasu, je li on tome dosljedno dužan predati u posjed navedeni dio zgrade tužitelju i ostalim suvlasnicima zgrade, uspostaviti prijašnje stanje, te je li tuženik dužan isplatiti tužitelju mjesečne novčane iznose za razdoblje korištenja predmetnog dijela zgrade.

7. Očevidom na licu mjesta (listovi 128 do 130 spisa) pregledana je predmetna nekretnina.

7.1. Ona u naravi predstavlja stan položen u objektu anagrafske oznake [adresa].

7.2. Predmetna nekretnina položena je na dvije k. č.: k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

7.3. Predmet spora predstavlja i terasu, na kojoj su u trenutku očevida položeni stol i pitari. Terasa je u cijelosti položena na katastarskoj čestici [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

8. U svom nalazu mišljenju (listovi 134 do 139 spisa) sudski vještak za geodeziju utvrđuje sljedeće.

9. Uvidom u službene evidencije Područnog ureda za katastar Split, ZK Odjela Općinskog suda u Splitu, utvrđeno je da predmetna čestica nije usklađena oblikom i površinom (uvid u ZK uložak [broj ZK uloška] i PL 3818, K. O. [katastarska općina]).

9.1. Dana 11. studenog 2022. godine izvršen je terenski očevid te je utvrđeno kako slijedi:

9.2. Predmet spora predstavlja dio stana na zadnjoj etaži objekta anagrafske oznake [adresa] i dio krova koji se koristi kao terasa.

9.3. Predmetni dio stana spora položen je na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva lik označen točkama B, C, D, E, F, B, šrafiran plavom bojom, površine 15 m². Predmetni dio krova/terase, položen je na k. č. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], na Skici vještva lik označen točkama A, B, F, G, površine 28 m².

9.4. Sukladno Zapisniku s lica mjesta pribavljen je službeni orto-foto snimak iz 2011. godine.

(preuzet s WMS servisa Državne geodetske uprave, izrađen u mjerilu M 1:5000).

10. U svom nalazu i mišljenju (listovi 142 do 150 spisa) vještak za graditeljstvo zaključuje sljedeće.

10.1. Predmetnu nelegalnu gradnju (u prilogu označeno crvenom bojom) je potrebno ukloniti na način da se prozori i pokrov od valovitog lima demontiraju. Konstrukciju od blok opeke je potrebno srušiti te ponovno ozidati na mjestu bivšeg zida. Potrebno je demontirati podove u dijelu stana koji predmet spora, te demontirati i iznijeti sav namještaj iz dnevnog boravka i kuhinje. Sav eventualno ugrađeni materijal koji je unutar prostora nadogradnje koja je predmet spora ( zidne i podne pločice, parket, prozorske klupčice, eventualne elektro i vodovodne instalacije i sl.) potrebno je demontirati. Na mjestu uklonjenog dijela stana potrebno je ponovo izvesti sve slojeve ravnog krova, te postaviti novu hidroizolaciju po pravilima struke na dijelu stana koji mje predmet spora. Također je potrebno i zamijeniti i hidroizolaciju na spornom dijelu terase, jer izvorni tip ravnog krova nije predviđen za bilo kakvo korištenje (nije predviđen kao korisna terasa), odnosno u stručnom smislu izvorni ravni krov je izveden kao neprohodni ravni krov. Sav demontirani i srušeni materijal potrebno je odvesti i ekološki zbrinuti.

10.2. Eventualna oštećenja na samoj izvornoj konstrukciji objekta (prije nadogradnje) moguće je utvrditi nakon uklanjanja nadogradnje i sukladno tome odrediti način sanacije.

11. Nije li što drugo određeno, svaki suvlasnik smije izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijeđa prava ostalih suvlasnika (stavak 38. stavak 1. Zakona o drugim stvarnim pravima; Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; u daljnjem tekstu ZV).

12. Tužitelj LAP iz [adresa], u svom iskazu (listovi 167-169 spisa) izjavljuje: Naslijedio sam predmetni stan od oca kada je on umro. Kada sam dobio stan pogledao sam ga i odlučio sam popraviti krov jer je propuštao. Moj rođak je pitao da živimo tamo, ideja je bila kada mi dođemo u Hrvatsku da smo mi u tom stanu, a da rođak živi kada nas nema. Jednog dana me rođak nazvao i rekao da je netko nešto izgradio na krovu, ja nisam to mogao da bi netko napravio vjerovati jer sam to naslijedio od oca. Nakon toga sam angažirao odvjetnika i pokušali smo dobiti građevinsku inspekciju jer je to prvi korak. Koliko sam shvatio, g. TA je probio zid i napravio pristup do krova, rođak ĐA mi je rekao da dovodi goste tamo i da imaju zabave. Nakon svih tih zabava primijetili smo da krov ponovno propušta i to smo popravili, a rođak mi je rekao da kada se suočio s g. TA u vezi s time da je bio jako agresivan.

12.1. Na poseban upit zamj. pun. tužitelja, tužitelj odgovara živi i dan danas u stanu ista osoba ĐA.

12.2. Na daljnji upit, tužitelj odgovara saznao sam da je g. GA počeo proširivati krov 2018. god.

12.3. Na daljnji upit, tužitelj odgovara g. GA nije imao pristup krov prije nego li ga je sam napravio.

12.4. Na daljnji upit, tužitelj odgovara ja sam bio jedina osoba koja je imala ključeve od terase, odnosno krova i dao sam te ključeve SA.

12.5. Na daljnji upit, tužitelj odgovara koliko ja znam krov pripada meni jer mi je tako rekao moj otac i nitko mi nije rekao ništa drugačije, ja znam da sam ja jedini vlasnik predmetnog krova.

12.6. Na daljnji upit, tužitelj odgovara g. GA nikada nije tražio moje odobrenje za proširenje stana s pristupom na krov i moram napomenuti da je moj stan na trećem katu i da je izravno spojen s krovom, jer je krov direktno iznad moga stana.

12.7. Na daljnji upit, tužitelj odgovara nakon što je napravio pristup krovu g. GA mi je poslao pismo u kojem navodi da je on hrvatski branitelj i da njegova obitelj ovisi o novcu od iznajmljivanja toga prostora, te me je zamolio da ne pokrećem nikakve pravne radnje.

12.8. Na daljnji upit, tužitelj odgovara nemam nikakvih dokaz da g. GA iznajmljuje taj stan ali s obzirom da su na krovu gosti i zabave očito je da g. GA iznajmljuje taj stan.

12.9. Na poseban upit pun. tuženika, tužitelj odgovara dobio sam stan u nasljedstvo od oca, prije je tu stanovala gospođa G.

12.10. Na daljnji upit, tužitelj odgovara gđa. G stanovala je tamo dugo godina vjerujem da je imala na to pravo po hrvatskom Zakonu, nije plaćala nikakvu najamninu, a kada je umrla pomagali smo njezinu obitelj.

12.11. Na daljnji upit, tužitelj odgovara moj otac nikada nije uselio u taj stan jer je oduvijek živio u [adresa], ali ga je preuzeo u neposredni posjed nakon smrti gđe. G, vjerujem da je to bilo 2014. godine.

12.12. Na daljnji upit, tužitelj odgovara koliko sam ja razumio terasa na krovu bila je dio moga nasljedstva.

12.13. Na daljnji upit, tužitelj odgovara ne postoji na terasi nikakva prostorija koju su mogli koristiti drugi stanari.

12.14. Na daljnji upit, tužitelj odgovara mislim da drugi stanari nisu koristili terasu.

12.15. Na daljnji upit, tužitelj odgovara osobno ne poznajem g. GA.

12.16. Na daljnji upit, tužitelj odgovara na terasi su postojala mjesta gdje je voda propuštala pa smo morali zamijeniti pločice i nanijeti novi sloj betona kako bi popravili te rupe, također su zidovi u stanu MA bili popravljeni.

12.17. Na upit zamj. pun. tužitelja, tužitelj odgovara ja sam platio radove, a ĐA je organizirao sve popravke, on bi mi slikao stanje i popravak, a zatim sam ja poslao novac.

12.18. Na upit pun. tuženika, tužitelj odgovara nisam tražio odobrenje drugih stanara jer je krov moja odgovornost.

12.19. Na daljnji upit, tužitelj odgovara mislim da g. GA nema nikakvo pravo na terasu, da želi samo zaraditi izbjeći Zakon i produžiti suđenje, te me je sram uopće raspravljati o ovome slučaju s mojom obitelji.

12.20. Na daljnji upit, tužitelj odgovara prije sporne nadogradnje g. GA nije imao svoje stvari na terasi, ali kada je radio proširenje napravio je metalna ograda sa plastičnim dodatkom tako da nitko nije mogao pristupiti tom području.

12.21. Na upit zamj. pun. tužitelja, tužitelj odgovara zgrada je sagrađena po mom djedu za vrijeme Jugoslavije, a ograda o kojoj govorimo sagradio ju je g. GA.

12.22. Na poseban upit pun. tuženika, tužitelj odgovara mislim da smo obavijestili i druge stanare o namjeri da pokrenemo pravni postupak protiv g. GA.

12.23. Na daljnji upit, tužitelj odgovara ukupno imamo osam stanara, trojica su dali potporu i rekli su da koliko oni znaju da je krov moj, a drugi se stanari nisu htjeli miješati.

12.24. Na daljnji upit, tužitelj odgovara nikada nisam iznajmljivao svoj stan ni terasu, ali moj rođak ĐA mi plaća 200,00 Eur-a mjesečno kako živio u tom stanu.

13. Tuženik GA sin pok. L iz [adresa] u svom iskazu (listovi 176, 177 spisa) izjavljuje: Doista sam se ja sa građevinskim radovima proširio na zajedničkom dijelu terase – krova zgrade. Međutim na taj način ja sam zapravo poravnao zgradu jer je ona činila prije jedina zub, a malo prije moga zahvata je to vlažilo s obzirom da je građ. materijal bila cigla. Stanari zgrade sa kojima sam ja bio u kontaktu nisu se tome bunili, a čak im je i rođak tužitelja gosp. J se suglasio da mogu renovirati svoj stan, ali nismo precizirali tada način na koji to mogu učiniti. Riječ je tu inače o zajedničkom prostoru zgrade, od svih stanara i ja sam taj prostor svojim zahvatom djelomično prisvojio sebi, ali smatram da sam time napravio dobru stvar jer sam time poravnao zgradu. To je pretežno financirala i organizirala moja supruga. Nisam imao suglasnost svih stanara za to, ali neki stanari su se s tim suglasili, a ja sam kasnije prestao sakupljati suglasnosti stanara vidjevši da je riječ o velikom broju, te su oni bili posvuda i bilo ih je teško konzultirati, a inače je riječ o nacionaliziranoj zgradi.

13.1. Na poseban upit zamj. pun. tužitelja, tuženik odgovara da nije imao suglasnost tužitelja za izvođenje navedenog građevinskog zahvata u vidu nadogradnje.

13.2. Na daljnji upit, tuženik odgovara da pri kraju izvođenja navedenih građevinskih zahvata da je tužitelj upozorio da prestane sa izvođenjem tog građ. zahvata, te u tu svrhu tužitelj je angažirao i odvjetnika.

13.3. Na daljnji upit, tuženik odgovara da ljeti u razdoblju od dva mjeseca u sezoni iznajmljuje predmetni stan sa nadogradnjom turistima, a u to vrijeme on ode živjeti u podstanarstvo.

13.4. Na poseban upit zamj. pun. tuženika, tuženik odgovara da svi stanari mogu koristiti zajednički prostor terase, pa tako i taj prostor u dijelu koji je nadogradnjom zahvaćen građ. zahvatom od strane tuženika.

13.5. Na daljnji upit, tuženik odgovara da su ostali stanari koristili zajednički prostor terase, tu bi dolazili i gradelavalo se, bila je tu neko vrijeme i kužina (elementi od kužine sa visećom kredencom), bila je i Hrvatska zastava koja se tu povremeno vješala za blagdane, ali kasnije je tužitelj uklonio te elemente kužine odatle, te je uklonio i Hrvatsku zastavu odatle, te je postavio ljepljenku na taj prostor (jer mu je valjda prokišnjavalo). Stanari su to prestali koristiti u tom dijelu jer su se bojali da bi mogla žera pasti na tu ljepljenku i zapaliti.

13.6. Na daljnji upit, tuženik odgovara da on inače samo ljeti i kada je sunce iznosi stolice na terasu, a inače ne iznosi.

13.7. Na daljnji upit, tuženik odgovara da su inače građevinski radovi na nadogradnji izvršeni krajem 2019. god.

13.8. Na poseban upit zamj. pun. tužitelja koji predočuje u kolor fotografiji tuženiku, (koja se prilaže u spis), tuženik odgovara da je on postavio tu ogradu, ali isključivo iz razloga da zaštiti stanare od prašine koja je uslijed radova dolazila i padala na njihovu robu koju su oni sušili na terasi.

13.9. Na daljnji upit, tuženik odgovara da je pitare sa cvijećem na terasu stavio kao ukras.

14. Iz iskaza tuženika nedvojbeno proizlazi da se on samovlasno građevinskim radovima proširio na zajedničkom dijelu terase – krovu zgrade.

14.1. Njegovo opravdanje da je on pritom na taj način zapravo poravnao zgradu, jer je ona prije činila jedina zub, a malo prije moga zahvata je to vlažilo s obzirom da je građ. materijal bila cigla - ne ovlašćuje ga na samovlasno poduzimanje građevinskih zahvata takve vrste.

15. Naime, za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja s preuređenjem, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na toj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika (čl. 41. stavak 1. ZV).

16. Tuženik očito navedenu suglasnost nije imao.

16.1. On to uostalom i sam posredno priznaje u dijelu svoga stranačkog iskaza gdje navodi: "Nisam imao suglasnost svih stanara za to, ali neki stanari su se s tim suglasili, a ja sam kasnije prestao sakupljati suglasnosti stanara vidjevši da je riječ o velikom broju, te su oni bili posvuda i bilo ih je teško konzultirati…"

17. S druge strane, pisanu suglasnost (list 238 spisa) koju je tuženik priložio zapisniku sa ročište za glavnu raspravu održanoga 21. siječnja 2025. godine – sud nije prihvatio kao valjan dokaz.

17.1. Naime, navedena suglasnost je, s jedne strane, poprilično neodređena jer se odnosi općenito na izvršavanje nadogradnje i adaptacije dijela krovišta zgrade, ali bez pobližeg navođenja načina kako će se to izvesti i opsega izvođenja, a s druge strane očito je da suglasnost nije potpisana od svih suvlasnika, već samo od ponekih.

18. Svjedok LA sin pok. T iz [adresa] u svom iskazu (listovi 193, 194 spisa) izjavljuje: Poznajem tuženika kao kolegu iz braniteljskih udruga s obzirom da smo oboje branitelji. S druge strane, ne poznajem tužitelja. Bio sam u nekoliko navrata, možda 3 – 4 puta u posjetu kod tuženika i njegove obitelji u njegovom predmetnom stanu na adresi [adresa]. Bio sam u tom stanu prije nego što je on renoviran, a bio sam u tom stanu i nakon njegovog renoviranja. Renoviranje je učinio tuženik mislim tamo 2019. godine, a radove renoviranja obavio je izvođač radova HA. Kada sam bio u predmetnom stanu tuženika prije renoviranja taj stan je bio poprilično neuvjetan za stanovanje; bili su tu loši uvjeti, prokišnjavalo je i taj je stan zahtijevao građevinski u smislu renovacije. Kada sam kasnije nakon renoviranja ponovno bio u tom stanu vidjela su se jasna i značajna poboljšanja uvjeta stanovanja. Sjećam se da mi je tuženik kazao da je imao suglasnost ostalih stanara zgrade za izvođenje građevinskih radova renovacije. Ja naravno ne znam pojedinosti odnosa između tužitelja i tuženika, odnosno između tuženika i ostalih stanara u zgradi. Poznato mi je da je tuženik sa obitelji: supruga i dva sina živio u predmetnom stanu i prije i nakon renovacije, a žive li oni tamo i dan danas nije mi poznato.

18.1. Na poseban pun. tuženika, svjedok odgovara da prije renovacije stana su postojale određene nadstrešnice koje su išle prema prostoru terase, a nakon renovacije te su nadstrešnice uklonjene. Svjedok posebno napominje da je prije renovacije krov bio u izuzetno derutnom stanju i renovacijom je izgradnjom nove krovne konstrukcije to popravljeno.

18.2. Na daljnji upit, svjedok odgovara da nije obraćao pažnju na to pa se ne može niti sjetiti u kakvom stanju je inače i u kakvoj je funkciji inače bila spomenuta terasa, prije odnosno nakon renovacije stana.

18.3. Na daljnji upit, svjedok odgovara da nema saznanja o tome niti se sjeća je li mu tuženik govorio da bi ga eventualno netko ometao u tim radovima sanacije.

18.4. Na poseban upit zamj. pun. tužitelja, svjedok odgovara da misli da je predmetni stan i prije renovacije imao direktni izlaz na terasu, pri tom svjedok napominje da je stan bio u jako derutnom stanju prije renovacije pa se ne može točno sjetiti ni gdje se točno moglo ulazili i izlaziti.

18.5. Na daljnji upit, svjedok odgovara da nema saznanja je li tuženik radio neke druge građevinske zahvate prije opisane renovacije.

19. Svjedok JA sin pokojnog L [adresa], a u svom iskazu (listovi 194, 195 spisa) izjavljuje: Tuženika poznajem zapravo preko moje braće koji su u vojsci zaposleni gdje je zaposlen i tuženik pa smo se eto tako upoznali. S druge strane tužitelja ne poznajem. U predmetnom stanu tuženika u [adresa] sam bio negdje tamo 2018. godine. Pomagao sam tuženiku u radovima renovacije toga stana; konkretno oko zidova, s obzirom da sam ja zidar po struci. Tu sam vidio da u stanu sa tuženikom živi njegova obitelj: supruga i dva sina. Taj stan je tada bio u izuzetno lošem katastrofalnom stanju, izgledao je kao štala. Stan je naprosto vapio za renovacijom i upravo je to tuženik napravio. Sjećam se tada da se moglo direktno iz tog stana izaći na terasu. Međutim, kasnije nakon renovacije nisam bio u predmetnom stanu i ne znam kako je to obavljeno ali mi se tuženik pohvalio da je on zadovoljan sa tom renovacijom.

19.1. Na poseban upit pun. tuženika, svjedok odgovara da ne zna tko je točno ugovorio te radove renovacije.

19.2. Na daljnji upit, svjedok odgovara da ne zna koliko su točno ti radovi renovacije trajali.

19.3. Na daljnji upit, svjedok odgovara da je u to vrijeme kada je on bio u stanu bila terasa u normalnom stanju, ona je bila nekorištena.

19.4. Na daljnji upit, svjedok odgovara da je on te radove oko zidova obavljao nekih 7 – 8 dana i da ga u tom razdoblju nitko nije ometao.

19.5. Na poseban upit zamj. pun. tužitelja, svjedok odgovara da ne zna je li tuženik obavljao neke radove prije opisanih radova renovacije.

20. Svjedokinja: TA, pok. Đ, iz [adresa] u svom iskazu (listovi 230-232 spisa) izjavljuje: Moj suprug – tuženik, kao branitelj dobio je predmetni stan prvobitno na korištenje, a mi smo ga onda zajedno naknadno i otkupili. Ja i suprug – tuženik imamo dvoje djece. U vrijeme kada je prvobitno tuženik dobio predmetni stan na korištenje naša djeca su bila malodobna. U to vrijeme predmetni stan je bio u jako lošem, derutnom stanju. Stan se poziciono nalazi u potkrovlju, krov je prokišnjavao na više mjesta, morali smo stavljati na više pozicija u stanu lonce u koje se nakupljala voda od oborina. U to vrijeme taj stan praktično nije imao niti wc. Nadalje, svo nas četvero članova obitelji spavali smo u jednoj jedinoj sobi koja je tada u stanu postojala. To je bilo za nas kao obitelj neodrživo stanje. Zato smo ja i suprug – tuženik odlučili da si popravimo to vrlo po nas loše stanje, te smo pitali, odnosno zahtijevali suglasnost od svih sustanara predmetne zgrade da nam izdaju suglasnost za proširenje i renovaciju našega predmetnog stana; na način da se zapravo proširi predmetni stan dijelom na terasu na koju je prirodno imao izlaz. Svi su nam sustanari predmetne zgrade, pa i tužitelj, posredstvom svoga predstavnika g. S dali suglasnost za taj građevinski zahvat. Tuženik i ja smo taj građevinski zahvat potom proveli u djelo i na taj način popravili sebi značajno situaciju jer smo na taj način dobili još jednu sobu za našu djecu, a terasa na koju smo se proširili ostala je i dalje u funkciji, ali naravno u razmjerno smanjenom obujmu. Meni nije jasno što sada tužitelj to nama osporava, kada su ponavljam svi sustanari, pa i on posredstvom njegova predstavnika g. S, dali nam suglasnost da upravo to napravimo što smo i napravili, te time sebi omogućili normalnu egzistenciju u predmetnom stanu.

20.1. Na poseban upit pun. tužitelja, svjedokinja odgovara da kod kuće ima dokument u kojem je sadržana izdana suglasnost sustanara za navedeni građevinski zahvat.

20.2. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da su svi sustanari u pisanom obliku dali tu suglasnost i da tu suglasnost u obliku dokumenta ona ima u svom posjedu, te da može taj dokument dostaviti sudu.

20.3. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da prije spomenutoga građevinskoga zahvata, ona, odnosno tuženik nisu radili drugu renovaciju stana.

20.4. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da ne zna je li ona, odnosno tuženik ishodio građevinsku dozvolu za taj građevinski zahvat.

20.5. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da se tužitelj nije bunio protiv izvođenja navedenih građevinskih radova u vrijeme kada su ti radovi izvršavani.

20.6. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da tuženik i ona iznajmljuju predmetni stan kroz mjesece srpanj i kolovoz turistima.

20.7. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da tuženik i ona ne oglašavaju najam stana preko cijele godine.

20.8. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da su prije opisanog građevinskog zahvata imali izlaz na terasu iz kuhinje.

20.9. Na poseban upi zamj. pun. tuženika, svjedokinja odgovara da predmetnu terasu koristi otkada zna za sebe, tj. otkad se udala, tj. od 2001. godine.

20.10. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da nikada nitko njoj niti tuženiku nije osporavao korištenje terase.

20.11. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da su ona i tuženik zajedno izvršavali navedenu renovaciju i proširenje predmetnog stana kao supružnici.

20.12. Na daljnji upit, svjedokinja odgovora da su u svrhu izvođenja građevinskog zahvata ona i tuženik uložili njihov zajednički novac.

20.13. Na poseban upit pun. tužitelja, svjedokinja odgovara da u proteklim godinama su neki i drugi sustanari predmetne zgrade koristili predmetnu terasu na način da su na njoj gradelavali, ali su tu terasu pretežno koristili ona i tuženik.

21. Iskaz potonje svjedokinje u dijelu gdje tvrdi da je njezin suprug tuženik imao suglasnost svih suvlasnika za izvođenje građevinskih radova – sud nije prihvatio kao vjerodostojan.

21.1. Naime, u tom dijelu iskaz navedene svjedokinje je u očitom nesuglasju sa iskazom samoga tuženika.

22. Svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva (čl. 46. st. 2. ZV).

23. Tome dosljedno, tužitelj je kao jedan od suvlasnika predmetne zgrade ovlašten zahtijevati od tuženika, kao drugog suvlasnika, predaju u suposjed predmetnoga zajedničkog dijela zgrade te vraćanje toga dijela u prvobitno stanje, prije građevinskog zahvata učinjenog od tuženika.

24. Radi naprijed navedenog je odlučeno kao pod točkom I, II. i III. izreke.

25. U odnosu pak na dio koji se odnosi na isplatu mjesečnih iznosa novčane naknade za korištenje predmetnog zajedničkog djela zgrade – tužbeni zahtjev nije osnovan.

26. Prije svega, tužitelj nije aktivno legitimiran da isključivo u svoje ime i za svoj račun, kao tek jedan od suvlasnika, zahtjeva isplatu naknade za korištenje zajedničkog dijela predmetne zgrade od drugog suvlasnika - tuženika (čl. 46. ZV).

27. Radi toga je odlučeno kao pod točkom IV. izreke.

28. Tužitelj je prema izloženom djelomično uspio u parnici; u omjeru od cca. 75 %; tome dosljedno, tuženik je uspio u parnici u omjeru od cca. 25%.

29. Tužitelju, stoga pripada pravo na naknadu parničnog troška od tuženika (članak 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; u daljnjem tekstu ZPP).

30. Na ime popisanog parničnog troška (listovi 240 i 241 spisa), temeljem citirane zakonske odredbe, u vezi sa odredbom čl. 155. ZPP, tužitelju je priznato sljedeće: trošak sastava prijedloga radi osiguranja dokaza u iznosu od 99,54 EUR (Tbr. 16. O.T.), trošak zastupanja na ročištu na licu mjesta od 7. veljače 2020. godine u iznosu od 149,31 EUR (Tbr. 17. O.T.), trošak sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 7. toč. 1. O.T.), trošak sastava iz podneska od 2. veljače 2021. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 16. veljače 2022. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 28. ožujka 2022. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak sastava iz podneska od 24. lipnja 2022. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 10. studenog 2022. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 7. O.T.), trošak sastava iz podneska od 5. svibnja 2023. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 6. srpnja 2023. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 18. listopada 2023. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 26. veljače 2024. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak sastava iz podneska od 19. travnja 2024. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 25. rujna 2024. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 4. prosinca 2024. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), trošak zastupanja na ročištu od 21. siječnja 2025. godine u iznosu od 500,00 EUR (Tbr. 9. toč. 1. O.T.), odnosno ukupno iznos od 7.248,85 EUR.

30.1. Tom je iznosu pridodan iznos od 1.812,21 EUR na ime PDV-a, zatim iznos od 663,61 EUR na ime troškova vještačenja, iznos od 60,00 EUR na ime troškova tumača, iznos od 185,81 EUR na ime sudske pristojbe tužbe, te iznos od 185,81 EUR na ime sudske pristojbe presude.

30.2. Tako se dobije sveukupno iznos od 10.156,29 EUR.

30.3. Množenjem navedenog iznosa s obračunom postotka uspjeha u parnici od 50% (75% - 25%), dobije se konačni iznos od 5.078,14 EUR.

31. Radi toga odlučeno kao pod točkom V. izreke.

U Splitu, dana 29. travnja 2025. god.

SUDAC

Željko Borić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti: tužitelju, po punomoćniku; tuženiku, po punomoćniku;