REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-2728/2023-17
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 29. travnja 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1993. godine pa do smrti GD dana 30. listopada 2023. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. GD, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu.
2. Protustranka de protivila prijedlogu do izvođenja svih dokaza.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ND i MD.
4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u izvod iz matične knjige rođenih Federacije BiH, Tuzlanski Kanton, Općina Lukavac za GD (list 29-30 spisa) utvrđeno je da je UD rođen dana **.**.1933. te da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu od 1. svibnja 1988. brak razveden.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 4-5 spisa) utvrđeno je da je DD rođena dana **.**.1947. te da je 10. svibnja 1968. sklopila brak sa SD i pritom uzela prezime „ SD“, a koji je brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1451/1987 od 2. veljače 1988.
9. Uvidom rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Suzani Serda - Pavlović poslovni broj O-7946/23 (listovi 20-21 spisa) utvrđeno je da je dana 12. prosinca 2023. doneseno rješenje o nasljeđivanju iza pok GD kojim je nasljednikom proglašen HD, a kojemu je i ovdje predlagateljica ustupila nasljedni dio kao izvanbračna supruga.
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 3 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 22. veljače 1993. na adresi u [adresa].
11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. OD (list 19 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 18. rujna 1993. do 30. listopada 2023. na adresi u [adresa].
12. Predlagateljica ŠD je na ročištu održanom dana 9. siječnja 2025. iskazala da pok. LD poznaje od 1988. godine kada je on radio u Sindikatu. Kada su počele uzbune 1990. počeli su živjeti skupa, a on se prijavio 1993. Živjeli su skupa u njenom stanu. Malo je bilo kaotično jer je s njima bio i njezin sin koji je otišao u rat. OD i ona živjeli su kao bračni par, a htjeli su se i vjenčati, međutim nisu obzirom je OD plaćao uzdržavanje bivšoj ženi. OD je davao za hranu i imali su zajedničke financije. Išli su zajedno u Poljsku, a bili su na odmoru na otoku Ugljanu. Bili su zajedno do 18.9.2023. kada je OD počeo dobivati flastere morfija pa ga je njegov sin dao u dom radi potrebne liječničke skrbi. Pok. OD imao je dvoje djece sina MD i kćer Š. Pok. OD i ona nisu se vjenčali jer bi tada njegova bivša žena gubila uzdržavanje.
13. Svjedok ZD je na ročištu održanom dana 9. siječnja 2025. iskazala da je predlagateljicu ŠD upoznala u Kamenskom 1990. Družili su se i bili su obiteljski prijatelji. Dolazila je u kućanstvo ŠD i pok. OD, a i oni su dolazili njima. Predlagateljica i pok. OD ponašali su se kao par.
14. Svjedok MD je na ročištu održanom dana 9. siječnja 2025. iskazala da su 1980. godine njezin suprug i pok. suprug predlagateljice dobili stan od poduzeća u kojem su radili. Oni su bili na 3. katu. Poslije smrti supruga predlagateljice počeo je odnos predlagateljice i pok. OD, ne odmah, ne sjeća točno kada, ali misli da se pok. OD uselio u stan predlagateljice negdje oko jednu godinu nakon smrti supruga predlagateljice. OD je od tada stalno tamo živio i svakodnevno s ga viđali kada je išao u nabavku te s se družili kao dobri susjedi. Bila je kod njih u stanu. Oni su izgledali kao par.
15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni AD bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni UD nisu bili su u braku te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni UD neoženjen za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti GD. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ- pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 29. travnja 2025.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici uz rješenje za pristojbu na prijedlog i rješenje
2. Protustranci
