REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1618/2024-7

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje d.d. , OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3 protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska ulica 2, OIB: 94472454976, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 11. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Maje Berać, odvjetnice i punomoćnika tuženika Ivana Glavaša, odvjetnika, 29. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

1.Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d., Listopadska 2, Zagreb, OIB: 94472454976, da plati tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje d.d., OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3 svotu od 4.082,33 Eur uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od dana 24.07.2024. godine pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

2. Tužitelj je dužan nadoknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 500,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. travnja 2025. do isplate, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je njihov osiguranik ČO nastradao u prometnoj nezgodi dana 11.08.2007. kao putnik na motociklu marke Kawasaki ZX 500, reg. oznake [registarska oznaka], a u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede. Navedenu nesreću skrivio je vozač motocikla ŽO koji je izgubio nadzor na motociklom i po izlasku iz zavoja sletio van kolnika na travnatu površinu. Navedeno vozio kojim je počinjena šteta bilo je u vrijeme nezgode osigurano kod Jadranskog osiguranja pod rojem police 0682875915, a koje je od 01.01.2019. godine promijenilo naziv u Adriatic osiguranje. Odgovornost osiguranika tuženika utvrđena je u pravomoćno okončanom postupku vođenim pred Općinskim sudom u Karlovcu pod brojem K-603/07, a u kojem je ŽO proglašen krivim za predmetni štetni događaj. Osiguranik tužitelja vodio je povodom istog štetnog događaja postupak pred Općinskim sudom u Karlovcu pod brojem P-1326/09. Rješenjem tužitelja broj 714909 od 10.12.2009. osiguraniku HMO-a, ČO priznato je pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnost za rad uslijed 80% ozljede izvan rada kao posljedica zadobivenih ozljeda iz predmetnog štetnog događaja. Po osnovi istog štetnog događaja, iste činjenične i pravne osnove, ali za različita razdoblja kako je tužitelj zahtijevao nastalu štetu vođeni su postupci pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod brojem P-5557/2011 te P-1250/2024 (ranije broj P-505/2023) te postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu broj P-71/2000. Daljnjom isplatom mirovine tužitelj trpi štetu koja u razdoblju od 01.10.2021. do 31.05.2024. ime invalidske mirovine ČO tužitelj je isplatio ukupno 7.289,88 Eur. Budući je na invalidnost utjecala 80% ozljeda izvan rada, to potražuje s te osnove iznos od 5.831,90 Eur. Obzirom da je za predmetni štetni događaj u pravomoćno okončanom postupku P-1326/09 vođenim pred Općinskim sudom u Karlovcu utvrđen doprinos našeg osiguranika u visini od 30%, to tužitelj od tuženika potražuje iznos od 4.082,33 Eur. Tužitelj je pozvao tuženika da mu naknadi štetu nastalu isplatom invalidske mirovine u razdoblju od 01.10.2021. do 31.05.2024. odštetnim zahtjevom od 11.06.2024., a koji zahtjev je uredno zaprimljen, ali je isti otklonjen. Tuženik dogovara tužitelju na nastalu štetu nastalu isplatom invalidske mirovine temeljem odredaba članka 161., a u vezi s člankom 164. Zakona o mirovinskom osiguranju, pa stoga tužitelj predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave

odluči kako je zatraženo u tužbenom zahtjevu.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu tužbeni zahtjev neosnovan je u cijelosti i iz razloga što nije utemeljen na mjerodavnim odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu [Narodne novine 151/05] kojim je u

članku 27. propisano: „[1] Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove …mirovinskog …osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveze preuzetih ugovorom o osiguranju. [2] Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovog članka smatraju se…razmjerni iznos mirovine oštećene osobe odnosno članova njene obitelji. [3] Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.“ U konkretnom slučaju tužitelj potražuje naknadu cjelokupne mirovine isplaćene njegovu osiguraniku u određenom periodu iako na naknadu u toj visini nema pravo s obzirom na citirane zakonske odredbe. Da je gore citirana pravna norma mjerodavna u parnicama kakva je predmetna, u kojoj HZMO potražuje naknadu štete koju trpi plaćanjem mirovine – stav je zauzela recentna sudska praksa:

-Vrhovni sud RH, Rješenje br. Rev-552/2022-2 od 17.05.2022. god:

-Vrhovni sud RH, Rješenje br. Rev-235/2023-2 od 04.04.2023. god:

I Vts RH nakon navedene odluke o ključnom je spornom pravnom pitanju za ovu parnicu izmijenio je svoje ranije pravno shvaćanje: -Rješenje Visokog trgovačkog suda RH, br. Pž-113/2020-6 od 06.06.2022. god:

Imajući na umu sve prednje navedeno tuženik ističe kako je očito da je tužbeni zahtjev neosnovan. Sporna je dakle pasivna legitimacija, odgovornost, osnov i visina tužbenog zahtjeva. Da bi predmetno potraživanje, u naravi regresno, preduvjet je da tužitelj isplaćuje mirovinu u iznosima kako to tvrdi u tužbi, ali tuženik to plaćanje osporava, a tužitelj nije dostavio adekvatne dokaze izvršenih isplata, tužbeni se zahtjev predlaže odbiti u cijelosti i primjenom pravila o teretu dokaza. Nadalje, tuženik osporava uzročno posljedičnu vezu između prometne nezgode i odlaska osiguranika tužitelja u mirovinu a imajući u vidu da je isti dijelom umirovljen i zbog bolesti, te se ne slaže da je bolest doprinijela odlasku u mirovinu sa samo 20% a štetni događaj sa čak 80%. Tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku presudu Općinskog suda z Karlovcu broj K-603/07, rješenje broj 714909 od 10.12.2009., nalaz i mišljenje o invalidnosti broj dnevnika 25/09/10533 od 16.06.2009., mišljenje Stručnog povjerenstva broj dnevnika 99/09/6605 od 18.06.2019., obračun i ispis iz banke podataka tužitelja o isplaćenoj mirovini.

4. Nesporno je da je tužiteljev osiguranik ČO nastradao u prometnoj nezgodi dana 11.08.2007. kao putnik na motociklu marke Kawasaki ZX 500, reg. oznake [registarska oznaka], a u kojoj je zadobio teške tjelesne ozljede. Navedenu nesreću skrivio je vozač motocikla ŽO koji je izgubio nadzor na motociklom i po izlasku iz zavoja sletio van kolnika na travnatu površinu. Navedeno vozio kojim je počinjena šteta bilo je u vrijeme nezgode osigurano kod Jadranskog osiguranja pod rojem police 0682875915, a koje je od 01.01.2019. godine promijenilo naziv u Adriatic osiguranje. Odgovornost osiguranika tuženika utvrđena je u pravomoćno okončanom postupku vođenim pred Općinskim sudom u Karlovcu pod brojem K- 603/07, a u kojem je ŽO proglašen krivim za predmetni štetni događaj. Osiguranik tužitelja vodio je povodom istog štetnog događaja postupak pred Općinskim sudom u Karlovcu pod brojem P-1326/09. Rješenjem tužitelja broj 714909 od 10.12.2009. osiguraniku HMO-a, ČO priznato je pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnost za rad uslijed 80% ozljede izvan rada kao posljedica zadobivenih ozljeda iz predmetnog štetnog događaja. Sporna je pasivna legitimacija, odgovornost, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

5. Predmet postupka je tužiteljev zahtjev za naknadu štete koji predstavlja iznos invalidske mirovine za osiguranika tužitelja i to za razdoblje od 1.10.2021. do 11.6.2024., u iznosu od 4.082,33 Eura. Nesporna je pasivna legitimacija, navod tužitelja da je njegovom osiguraniku bilo priznato pravo na invalidsku mirovinu, sporan je osnov kao i visina tužbenog zahtjeva.

6. Osnova tužbenog zahtjeva je rješenje tužitelja broj 714909 od 10.12.2009. kojim je osiguraniku HZMO-a priznato pravo na invalidsku imovinu po kojem se isti isplaćuje. Visina tužbenog zahtjeva je prikazana u obračunu tužitelja stranice 33-46 ovog spisa.

7. Odredba čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju te naknada stvarne štete koju zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima ovog zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja.

8. Tuženik je društvo koje se bavi poslovima osiguranja između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a koja je materija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti uređena zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, zbog čega se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira ZOOP.

9. U ovom postupku između stranaka radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku, odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovina stoga se u ovom slučaju promjenjuje odredba čl. 27 zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

10. Prema čl. 27. ZOOP-a, obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ako bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku HZMO-a bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, stoga u ovom slučaju treba utvrditi postoji li razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena ozljedom na radu i zavisno od toga odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja. Tuženik bi kao osiguratelj bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose invalidske mirovine isključivo slučaju kada bi se utvrdilo u utuženom razdoblju postojanje razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini tako utvrđene razlike.

11. Prema odredbi čl. 221a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja u ovom slučaju teret dokazivanja je na strani tužitelja.

12. Tuženik bi kao osiguratelj bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose invalidske mirovine isključivo u slučaju kada bi se utvrdilo u utuženom razdoblju postojanje razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini tako utvrđene razlike. Sud zaključuje da s obzirom da u ovoj pravnoj stvari nije utvrđeno postojanje stvarne štete sukladno mjerodavnom zakonu o obveznim osiguranjima u prometu čl. 27 st. 3.

13. Sud je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti jer tužitelj nije dokazao postojanje razlike između invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini tako utvrđene razlike.

14. Sud je dosudio tuženiku parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a iznos 500,00 eura koji se sastoji sastav odgovora na tužbu 100 bodova, ročište 11.03.2025. 100 bodova, što ukupno iznosi za rad odvjetnika prema OT 400,00 eura, PDV 100,00 eura.

U Zagrebu, 29. travnja 2025.

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun.

- tuženiku po pun.