Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-70/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sucu toga suda Tomislavu Mrazoviću, a na prijedlog sudske savjetnice Sabine Cuvaj, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, koga zastupa punomoćnica Sanja Nevešćanin Mateša, odvjetnica u Odvjetničkom društvu MATEŠA & KAPITAN d.o.o. Zagreb, Ulica Silvija Strahimira Kranjčevića 11, protiv tuženika Lovačka udruga "JELEN" Nova Bukovica, OIB 83706717013, [adresa], koga zastupa punomoćnik Branko Jurlina, odvjetnik u Slatini, Trg Sv. Josipa 1, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. za osiguranje, OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnica Katarina Ileković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63, radi 729,98 eura (slovima: sedamstodvadesetdeveteuradevedesetosamcenti), u pisanom postupku, 29. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačka udruga "JELEN" Nova Bukovica, OIB 83706717013, [adresa], da tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplati iznos od 729,98 eura (slovima: sedamstodvadesetdeveteuradevedesetosamcenti) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 13. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Tuženik Lovačka udruga "JELEN" Nova Bukovica, OIB 83706717013, [adresa], je dužan tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 26,54 eura (slovima: dvadesetšesteurapedesetčetiricenta) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33 za naknadu parničnog troška u iznosu od 26,54 eura (slovima: dvadesetšesteurapedesetčetiricenta).

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu pred Trgovačkim sudom u Osijeku radi isplate iznosa od 729,98 eura. Tužitelj u svojoj tužbi navodi da je dana 3. kolovoza 2021. u 17,45 sati, na [adresa] (D2)-Miljevci-Crnac (Ž4030), općina [adresa], pred vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao KU, sa područja lovišta tuženika istrčala divljač/divlji zec i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta. Za vozilo reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo vozača, je na dan 3. kolovoza 2021. kod tužitelja bio zaključen Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti sa ugovorenim kasko osiguranjem za slučaj udara u životinju o čemu je izdana polica osiguranja br. [broj police osiguranja]. Temeljem zaključenog Ugovora o osiguranju tužitelj je osiguraniku naknadio štetu u iznosu od ukupno 729,98 eura / 5.500,00 kuna. Tužitelj navodi kako lovištem iz kojeg je divljač istrčala gospodari tuženik i za nastalu štetu odgovara sukladno odredbama iz Zakona o lovstvu (čl. 80. i čl. 76. st. 2.) i Zakona o obveznim odnosima (čl. 1063., 1064. i 1067. ZOO-a). Naime, divljač na javnoj cesti neprijeporno predstavlja opasnu stvar. Imajući u vidu odredbe važećeg Zakona o lovstvu, iz odredbe čl. 76. st. 2., jasno proizlazi da u slučaju, kada je do štete došlo naletom divljači na vozilo u vrijeme kada se nije provodio lov, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije. Prema tome, u situacijama poput konkretnog slučaja, budući da Zakonom o lovstvu kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari tuženik, u vrijeme kada se nije provodio lov, treba primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. Tužitelj je uz ovu tužbu priložio i u ovoj tužbi predložio izvođenje svih dokaza kojima isključuje odgovornost svoga osiguranika za prouzrokovanje prometne nezgode sukladno odredbi čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu, kao i sve dokaze koji ukazuju na postojanje odgovornosti tuženika, sukladno odredbama čl. 1063. do 1067. Zakona o obveznim odnosima. Napominje da je ovakvo pravno shvaćanje u pogledu tumačenja zakonskih odredbi radi utvrđivanja odgovornosti za štete na vozilima prouzročene od strane divljači iz lovišta, zauzeo i Ustavni sud RH, u odluci poslovni broj U-I- 4249/2018 od 18. lipnja 2019. godine, a također je takav stav zauzet i u brojnoj sudskoj praksi, od kojih se tužitelj poziva na presudu Visokog trgovačkog suda RH, poslovni broj Pž-5681/2021 od 01. rujna 2022. godine. Tužitelj ističe da je pozvao tuženika i tuženikova osiguravatelja na podmirenje regresnog duga, ali je namirenje ostalo bezuspješno. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev i potražuje trošak.

2. U svom odgovoru na tužbu zaprimljenom kod Trgovačkog suda u Osijeku dana 27. ožujka 2024. tuženik ističe prigovor mjesne nenadležnosti Trgovačkog suda u Osijeku jer smatra da je za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan Trgovački sud u Bjelovaru. Nadalje u svom odgovoru navodi da priznaje da se štetni događaj dogodio kako je tužitelj opisao u tužbi te da priznaje činjenicu da je tužitelj svom osiguraniku naknadio štetu u navedenom iznosu no osporava visinu tog iznosa, odnosno visinu štete. Navodi da je točno da tuženik odgovara za štetu koju pričini divljač koja se nalazi u njegovom lovištu, međutim glede odgovornosti za štetu koju prouzroči divljač odgovara osiguravatelj s kojim je zaključena polica osiguranja, a prije štetnog događaja zaključena je polica kolektivnog osiguranja od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske i Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, kojim se osiguravatelj obvezao naknaditi štete od divljači koje prouzroče štetu na motornim vozilima na području cijele Republike Hrvatske, iz kojeg je razloga tuženik i ranije pozivao tužitelja da se obrati osiguravajućem društvu za naknadu štete, međutim tužitelj to nije učinio. U svom odgovoru tuženik predlaže da se, obzirom na zaključenu Kolektivnu policu osiguranja, na strani tuženika kao umješač pozove Euroherc osiguranje d.d. Stoga tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Rješenjem poslovni broj P-37/2024-5 od 25. travnja 2024. Trgovački sud u Osijeku oglasio se mjesno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari te je nakon pravomoćnosti navedenog rješenja predmet ustupio Trgovačkom sudu u Bjelovaru kao mjesno nadležnom sudu.

4. Podneskom od 8. srpnja 2024. umješač EUROHERC osiguranje d.d. za osiguranje, OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, je prijavio kako ima pravni interes za sudjelovanjem u predmetnoj parnici, obzirom je tuženik imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 01.06.2021.- 31.05.2022. godine. Navodi da se protivi tužbi s obzirom da u vrijeme štetnog događaja u blizini nastanka štetnog događaja nije bilo nikakvog provođenja lova, te ističe da je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nesporno nije provodio, pa u ovom slučaju nema odgovornosti lovoovlaštenika a niti tuženika za naknadu predmetne štete. Također ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i iz razloga jer je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta. Navodi da visina štete nije sporna. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te potražuje trošak za tuženika i umješača.

5. Tuženik je dana 20. kolovoza 2024. dostavio podnesak u kojem navodi da su navodi iz podneska umješača u cijelosti osnovani, jer je nesporno da je Zakonom o lovstvu regulirano da odgovornost za štetu na vozilu, do koje je došlo zbog naleta vozila na divljač, snosi prvenstveno vozač, dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio. Isto tako osnovan je i prigovor promašene pasivne legitimacije jer je nesporno da cesta nije dio lovišta, a do štetnog događaja došlo je upravo na cesti. Slijedom navedenog, tuženik ističe da je u potpunosti suglasan s navodima umješača iz njegovog podneska od 8. srpnja 2024. te predlaže naslovnom sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

6. Ovaj sud je dopisom poslovni broj P-70/2024-7 od 7. listopada 2024. pozvao tuženika da se u roku od 15 dana očituje je li se u vrijeme štetnog događaja provodila lovna aktivnost na području mjesta nastanka štetnog događaja te ukoliko je da dostavi Odluku o odobrenju i Zapisnik o provedbi organizianog lova.

6.1. U podnesku od 15. listopada 2024. tuženik je, postupajući po nalogu suda, naveo da lovna aktivnost počinje u listopadu i traje do veljače te da se u mjesecu kolovozu ne provodi lov, odnosno lovna aktivnost lovačke udruge.

6.2. Sud je dostavio navedeni podnesak tuženika tužitelju i umješaču na strani tuženika, koji se na isti nisu očitovali.

7. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj P-70/2024-9 od 13. siječnja 2025. prihvatio sudjelovanje EUROHERC osiguranja d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 kao umješača na strani tuženika u ovom postupku.

8. Tužitelj i tuženik su propisno upozoreni sukladno članku 461.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a ovaj sud nije smatrao potrebnim održati ročište radi provođenja dokaznog postupka obzirom da smatra da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta te nije održano ročište (čl. 461. st. 4. ZPP-a).

9. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izvršio uvid u spis i pročitani su:

Podaci o prometnoj nezgodi (list spisa 8), Potvrda Policijske postaje Slatina Klasa:

211-04/21-O/7122, Urudžbeni broj: 511-16-07/06-O-57-2/2021 (list spisa 9-10), polica osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213564670 (list spisa 11), uvjeti za osiguranje automobilskog kaska (list spis 12-15), prijava štete i odštetni zahtjev iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 16-17), preslika prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 18-19), preslika vozačke dozvole LU (list spisa 20), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozača LU (list spisa 21), oznaka štete 2-AK-21579/2021 od 13. kolovoza 2021. s kalkulacijom popravka za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 22-23), fotografije o oštećenju za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 24-29), Obavijest o obračunu osigurnine (list spisa 30-31), regresni zahtjev (list spisa 32), Ispis iz Registra udruga na dan 22.01.2024. za tuženika (list spisa 35-37) i Dopis RH Ministarstva poljoprivrede KLASA: 011-04/16-01/96, URBROJ: 525-11/1026-16-2 od 2. lipnja 2016. upućen Koprivničko-križevačkoj županiji, Gradu Križevcima, Upravnom odjelu za stambeno komunalne djelatnosti (list spisa 75).

10. Tužitelj je predložio pribavu službenim putem cjelokupnog spisa od Policijske postaje Slatina, broj: 511-16-07/06-O-57-2/2021, sa pripadajućom skicom mjesta, zapisnikom o očevidu, fotodokumentacijom očevida u boji, izuzetim i pohranjenim tragovima i službenim bilješkama o obavljenom razgovoru sa sudionicima i svjedocima, pribavu podataka o lovnogospodarskoj osnovi tuženika i pribavu podataka o granicama lovišta tuženika od nadležnog ministarstva.

10.1. Budući da tuženik nije osporio dinamiku štetnog događaja i da je nesporno da je u štetnom događaju vozilo naletjelo na divljač/divljeg zeca ovaj sud nije pribavio gore navedene podatke od Policijske postaje Slatina.

10.2. Nisu pribavljeni ni podaci o granicama lovišta niti o lovnogospodarskoj osnovi tuženika jer iz odgovora na tužbu proizlazi da tuženik ne osporava da je životinja iz njegovog lovišta.

11. Tužitelj je također predložio saslušanje svjedoka KU (vozača), EU (lovočuvara tuženika), te policijskih službenika koji su obavili očevid, kao i provođenje prometnog vještačenja na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode i nastalih oštećenja na vozilu, biološkog vještačenja izuzetih tragova, procjeniteljsko/tehničko/prometnog vještačenja radi utvrđivanja visine štete na vozilu i financijsko- knjigovodstvenog vještačenja na okolnost izvršenih isplata osigurnine.

11.1. Ovaj sud nije izveo gore predložene personalne dokaze, obzirom ih smatra nepotrebnim jer činjenično stanje u dovoljnoj mjeri proizlazi iz dokumentacije u spisu. Tuženik je osporio svoju pasivnu legitimaciju jer se tužitelj nije obratio njegovom osiguratelju, a umješač na strani tuženika je osporio pasivnu legitimaciju jer se šteta dogodila na cesti, a ne u lovištu. S obzirom da odlučne činjenice proizlaze iz dokumentacije u spisu, a personalni dokazi su predloženi na iste okolnosti, točnije na činjenice koje je tuženik priznao, to ovaj sud nije smatrao potrebnim izvesti gore navedene personalne dokaze.

11.2. Nadalje, ovo je spor male vrijednosti te je riječ o pisanom postupku, sukladno čl. 492.a ZPP-a, u postupku pred trgovačkim sudovima sud će u pravilu odlučne činjenice utvrditi na temelju isprava. Zaključno, obzirom da odlučne činjenice proizlaze iz dostavljene dokumentacije, a ovo je spor male vrijednosti pred trgovačkim sudom, to nije bilo potrebe izvoditi gore navedene personalne dokaze.

12. Predmet ovog spora je regresna isplata naknađene materijalne štete u iznosu od 729,98 eura.

13. Nije sporno da se dana 3. kolovoza 2021. u 17,45 sati, dogodila prometna nezgoda na način da je na [adresa] (D2)-Miljevci-Crnac (Ž4030), općina [adresa], pred vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao KU, sa područja lovišta tuženika istrčala divljač/divlji zec i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta.

14. Nije osporeno da se osiguranik tužitelja KU obratio tužitelju radi procjene i naknade štete, kao niti činjenica da je tužitelj ocijenio zahtjev za naknadu štete svom osiguraniku osnovanim i istu naknadio isplatom. Također nije sporno da je vozač KU dana 3. kolovoza 2021. udario u divljač/divljeg zeca i da je iz tog razloga nastala materijalna šteta na autu VW GOLF reg. oznake [registarska oznaka].

15. Tuženik nije osporio da on gospodari lovištem iz kojeg je divljač istrčala na kolnik, a umješač na strani tuženika nije osporio visinu nastale štete.

16. Sporna je pasivna legitimacija tuženika, odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i visina štete.

17. Tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije ovaj sud ocjenjuje neosnovanim. Naime iz Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) ne proizlazi dužnost oštećenog da se prvo obrati osiguratelju štetnika te po mišljenju ovoga suda se primjenjuje opća odredba čl. 1045. st. 1. ZOO-a da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je tj. pasivno je legitimiran štetnik, ovdje tuženik. Čl. 963. st. 1. ZOO-a određen je prelazak prava iz osiguranja na osiguratelja prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

17.1. Umješač na strani tuženika je iznio prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika jer je do štete došlo na cesti, a cesta nije dio lovišta. Činjenicu da cesta nije dio lovišta, ovaj sud ocjenjuje neodlučnom. Naime, za štetu koju pričini divljač se odgovara po objektivnom kriteriju, odnosno odgovara imatelj (lovoovlaštenik) opasne stvari (divljač).

17.2. Temeljem gore navedenih članaka ovaj sud smatra da je tuženik u ovom postupku pasivno legitimiran, dok će detaljno obrazloženje svojstva štetnika uslijediti kasnije u obrazloženju ove presude.

18. Iz Podataka o prometnoj nezgodi i Potvrde Policijske postaje Slatina Klasa:

211-04/21-O/7122, Urudžbeni broj: 511-16-07/06-O-57-2/2021 (list spisa 8-10), proizlazi da je dana 3. kolovoza 2021. oko 17,45 sati vozač KU upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se sjevernim prometnim trakom ŽC-4045, smjerom istok-zapad iz pravca mjesta Dobrović u pravcu mjesta Miljevci kada mu je 950 metara nakon izlaska iz naseljenog mjesta Dobrović iz južnog putnog kanala na kolnik iz lovišta čiji je lovozakupnik tuženik istrčala divljač- divlji zec uslijed čega je na sjevernoj prometnoj traci došlo do udara prednjeg lijevog dijela osobnog automobila u tijelo divljači koji je od siline udara odbačen na sjevernu putnu bankinu gdje je i uginuo. Uginulog zeca preuzeo je lovočuvar tuženika EU koji je pristupio mjestu događaja oko 18,40 sati. Na dijelu ceste gdje se dogodio nalet postoji postavljen prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“. Vozač je alkotestiran - bez reakcije, a osim njega u osobnom automobilu nije bilo putnika niti je bilo ozlijeđenih osoba.

19. Iz police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213564670 (list spisa 11) proizlazi da je ugovaratelj osiguranja LU za osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] sa ugovorenim rizikom od, između ostalih, sudara sa životinjama, s periodom važenja od 7. ožujka 2021. do 7. ožujka 2022. Polica osiguranja je potpisana od strane ugovaratelja.

20. Iz uvjeta za osiguranje automobilskog kaska (list spis 12-15) proizlazi da predmet osiguranja mogu biti vozila, da je moguće ugovoriti puni kasko te da punim kasko osiguranjem osiguratelj pokriva sve rizike koji mogu prouzročiti oštećenje, uništenje ili nestanak predmeta osiguranja, a koji rizici nisu zakonom, ugovorom ili ovim uvjetima isključeni iz osiguranja. Isplatom osigurnine na osiguratelja prelaze sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu i to do visine isplaćene osigurnine.

21. Iz prijava štete i odštetnog zahtjeva iz osiguranja automobilskog kaska (list spisa 16-17) proizlazi da je vozač KU vozio automobil reg. oznake [registarska oznaka] te mu je 3. kolovoza 2021. oko 18 sati kada se kretao vozilom iz smjera Dobrovića prema Miljecima sa njegove lijeve strane iz odvodnog kanala izletio divlji zec prilikom čega je udario u prednji i prednji lijevi dio vozila nakon čega je vozilo ostalo otežano pokretno. Odštetni zahtjev podnio je osiguranik tužitelja KU.

22. Iz preslike prometne dozvole za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 18-19) proizlazi da je vlasnik automobila KU i da je vozilo uredno registrirano do 7. ožujka 2022.

23. Iz preslike vozačke dozvole LU (list spisa 20) proizlazi da je u trenutku nastanka štetnog događaja imao važeću vozačku dozvolu za vozila B kategorije.

24. Iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za vozača KU LU (list spisa 21), proizlazi da vozač KU nije bio pod utjecajem alkohola, utvrđena je koncentracija alkohola od 0,00 g/kg u organizmu.

25. Iz oznake štete 2-AK-21579/2021 od 13. kolovoza 2021. s kalkulacijom popravka za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 22-23) proizlazi da je oštećeno vozilo VW GOLF (1K) OSNOVNI MODEL, god. proizvodnje 2007. Proizlazi da oštećenja odgovaraju opisanom štetnom događaju te da je potrebna zamjena branika prednjeg, rešetke zraka pr l, rešetke zraka pr sr, spojlera branika pr, fara za maglu l i obl kuć kot pr l pr. Također proizlazi kako je potrebno lakiranje pokrova branika pr.

Prijedlog iznosa nagodbe iznosi 5.500,00 kuna.

26. Iz fotografija o oštećenju za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] (list spisa 24- 29) vidljivo je vozilo VW GOLF reg. oznake [registarska oznaka] iz prednje i zadnje lijeve te prednje i zadnje desne pozicije, vidljiva je kontrolna ploča i broj šasije automobila te su vidljiva oštećenja na prednjem donjem dijelu vozila.

27. Iz Obavijesti o obračunu osigurnine (list spisa 30-31) proizlazi da je CROATIA osiguranje d.d. izvijestila oštećenog KU da je izvršila obračun štete te da će isplatiti nesporni iznos od 5.500,00 kuna. Iz tablice priložene obavijesti o obračunu osigurnine proizlazi da je KU isplaćen iznos od 5.500,00 kuna 13. rujna 2021. po 2-AK-21579-2021/1.

28. Iz regresnog zahtjeva (list spisa 32) proizlazi da je ovdje tužitelj obavijestio tuženika kako se 3. kolovoza 2021. dogodila u mjestu Miljevci, ŽC 4045 MILJEVCI- DOBROVIĆ prometna nezgoda uslijed naleta vozila na divljač ZECA koja je pretrčavala kolnik ceste, a izašla je iz njegovog lovišta. Oštećeno je vozilo reg oznake [registarska oznaka] u vlasništvu KU koje je osigurano kod CROATIA osiguranja d.d. s policom kasko osiguranja br. 010213564670 s rokom važenja od 7. ožujka 2021. do 7. ožujka 2022. Dalje obavještava kako je njihov osiguranik KU postavio zahtjev za naknadu štete na vozilo temeljem svog kasko osiguranja i kao je temeljem navedenog zahtjeva isplatio svom osiguraniku naknadu štete u iznosu od 5.500,00 kuna te da su time temeljem čl. 963. ZOO-a na njega prešla sva prava sa kasko osiguranika te ovim putem poziva Lovačku udrugu da u roku od 15 dana doznači iznos od 5.500,00 kuna na račun ovdje tužitelja.

29. Iz Ispisa iz Registra udruga na dan 22.01.2024. za tuženika (list spisa 35- 37) proizlazi da se radi o Lovačkoj udruzi „JELEN“ Nova Bukovica sa sjedištem [adresa], da je udruga upisana 14. siječnja 1998. nakon osnivačke skupštine održane 7. prosinca 1997., da je Statut usklađen sa Zakonom o udrugama te da je u vrijeme nastanka štetnog događaja kao osoba ovlaštena za zastupanje upisan OU kao predsjednik udruge sa mandatom od 14. lipnja 2020. do 14. lipnja 2025.

30. Iz Dopisa RH Ministarstva poljoprivrede KLASA: 011-04/16-01/96, URBROJ: 525-11/1026-16-2 od 2. lipnja 2016. upućen Koprivničko-križevačkoj županiji, Gradu Križevcima, Upravnom odjelu za stambeno komunalne djelatnosti (list spisa 75) u bitnome proizlazi da ceste nisu dio lovišta te tu nije dopušteno provođenje mjera iz Zakona o lovstvu, a ulovljena, ranjena i uginula divljač na površinama izvan lovišta pripadaju osobi koja provodi zaštitu divljači na tim površinama.

31. Sukladno čl. 8. ZPP-a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

32. Tužbeni zahtjev je osnovan.

33. Iz gore izvedenih dokaza proizlazi da je dana 3. kolovoza 2021. vozač KU automobilom VW GOLF, reg. oznake [registarska oznaka] naletio na divljeg zeca koji je istrčao iz lovišta tuženika i koji je u štetnom događaju uginuo, te je na automobilu nastala materijalna šteta u visini od 5.500,00 kuna koju je ovdje tužitelj isplatio svom osiguraniku. Uginulog zeca preuzeo je lovočuvar tuženika EU.

34. Sporni obveznopravni odnos je regresna isplata naknade štete. Ovdje tužitelj je osiguratelj oštećenika, dok je ovdje tuženik štetnik.

35. Za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva relevantni su: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO) i Zakon o lovstvu (Narodne novine broj: 99/18, 32/19, 32/20, dalje: ZL) obzirom su u vrijeme nastanka štetnog događaja ti zakoni bili na snazi. Za kamate su relevantni: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO), Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, dalje: ZOO22) i Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO23).

36. Čl. 963. st. 1 ZOO-a navodi da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

36.1. Čl. 1045. st. 1. ZOO-a navodi da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok st. 3. istog članka navodi da se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju.

36.2. Čl. 1046. ZOO-a navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

36.3. Čl. 1063. ZOO-a navodi da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

36.4. Čl. 1064. ZOO-a navodi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

36.5. Čl. 1067. st. 2. navodi da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok st. 3. istog članka navodi da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

36.6. Čl. 1085. st. 1. ZOO-a navodi da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala.

36.7. Čl. 1086. ZOO-a navodi da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

37. Čl. 80. st. 6. ZL-a navodi da se za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

38. Čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a navode da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

38.1. Čl. 29. st. 2. ZOO22 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena.

38.2. Čl. 29. st. 2. ZOO23 navodi da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

39. Za utvrđivanje postojanja prava na regresnu isplatu potrebno je utvrditi elemente naknade štete, poglavito, postoji li odgovornost za štetu na strani osiguranika tužitelja te je potrebno utvrditi da li je i u kolikom iznosu osiguratelj naknadio štetu svom osiguraniku. Za utvrđivanje postojanja odgovornosti za štetu potrebno je utvrditi: subjekte odgovornosti za štetu (oštećenik i štetnik), štetnu radnju štetnika, štetu, uzročno posljedičnu vezu između štetne radnje i štete te protupravnost.

40. U konkretnom slučaju, oštećenik je osiguranik tužitelja obzirom je u vrijeme nastanka štete bio vlasnik vozila na kojem je nastala materijalna šteta. Identitet oštećenog proizlazi iz preslike Prometne dozvole za oštećeno vozilo te također, nije bio osporavan tijekom postupka. Obzirom je tužitelj isplatio iznos potreban za dovođenje oštećene stvari u stanje prije nastalog štetnog događaja, temeljem čl. 963. st. 1. ZOO-a zakonskom subrogacijom je pravo potraživanja prešlo na ovdje tužitelja. Štetnik je lovoovlaštenik sa čijeg područja, odnosno područja kojim gospodari, je istrčao zec (divljač) na cestu. Tijekom postupka nije bila osporena činjenica da je tuženik lovoovlaštenik sa čijeg područja je istrčao zec.

41. Ovaj sud je ocjenjivao svojstvo štetnika temeljem čl. 80. st. 6. ZL-a te supsidijarnom primjenom lex generalisa što je u konkretnom slučaju ZOO, točnije, čl. 1045. st. 1. i 3. ZOO-a.

42. ZL u svom čl. 80. st. 6. navodi da za štetu naletom vozila na divljač odgovara vozač ili lovoovlaštenik. Vozač odgovara ako je upravljao vozilom protivno odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama i protivno znakovima izričitih naredbi.

43. Iz priloženih isprava, poglavito iz Podataka o prometnoj nezgodi i Potvrde policije izdane od MUP RH, PU Virovitičko-podravska, PP Slatina ovaj sud je utvrđivao da li je vozač upravljao vozilom sukladno propisima o sigurnosti prometa na cestama te protivno znakovima izričitih naredbi.

44. Iz Podataka o prometnoj nezgodi (list spisa 8), Potvrde policije (list spisa 9- 10) i Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list spisa 21, dalje: Zapisnik) proizlazi kako policijski službenici obavljenim očevidom i prikupljenim podacima nisu utvrdili postojanje prekršajne odgovornosti vozača. Naime, u slučaju kršenja odredbi sigurnosti prometa na cestama te upravljanje vozilom protivno znakovima izričitih naredbi, policijski službenici po službenoj dužnosti pokreću prekršajni postupak protiv vozača. Kako iz Potvrde i Zapisnika proizlazi da nije utvrđena prekršajna odgovornost, tako ovaj sud drži da je utvrđeno da je vozač u trenutku sraza vozio u skladu sa odredbama propisa o sigurnosti prometa na cestama te nije upravljao vozilom protivno znakovima izričitih naredbi.

45. Također, iz Podataka o prometnoj nezgodi proizlazi da na dijelu ceste gdje se dogodio nalet postoji postavljeni prometni znak opasnosti „Divljač na cesti“, koji znak je sukladno Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama („Narodne novine“ broj: 92/19, dalje: Pravilnik) čl. 18. Tablici 2, oznaka A33, znak opasnosti.

46. ZL ne navodi da postoji odgovornost vozača za štetu nastalu naletom vozila na divljač ukoliko postoji postavljen znak opasnosti „Divljač na cesti“. Iz provedenih dokaza, a pogotovo Podataka o prometnoj nezgodi, Potvrde policije te Zapisnika ovaj sud ocjenjuje da vozač u konkretnom predmetu svojom vožnjom u konkretnom slučaju nije ugrozio sigurnost prometa na cesti, a to također proizlazi i iz Potvrde policije gdje nije navedeno da je započet postupak protiv vozača zbog postojanja sumnje na počinjenje prekršaja protiv sigurnosti prometa na cestama, odnosno navedeno je da nije utvrđena prekršajna odgovornost KU (vozača).

47. Tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je pasivno legitimiran njegov osiguratelj no u spis nije dostavio policu osiguranja kojom bi dokazao svoju činjeničnu tvrdnju te je po mišljenju ovoga suda primjenjiv čl. 1046. st. 1. ZOO-a temeljem kojeg se oštećeni može obratiti izravno štetniku za naknadu nastale štete. Sud skreće pozornost da u ovom konkretnom slučaju ne drži primjenjivim čl. 11. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23) jer u ovom predmetu utvrđujemo elemente izvanugovorne štete koja je nastala uslijed sraza sa divljači, a ne isplatu štete iz Ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti gdje je oštećenik ovlašten se obratiti izravno osiguratelju štetnika. Zaključno, ovaj sud smatra da je tuženik pasivno legitimiran u ovom sporu te je prigovor tuženika neosnovan.

48. Umješač je naveo kako je štetni događaj nastupio na prometnici koja je unutar naseljenog mjesta te da iz toga proizlazi promašena pasivna legitimacija. Ovaj argument ovaj sud ocjenjuje neodlučnim. Prometnice jesu isključene iz lovišta temeljem ZL-a, ali ta činjenica ne isključuje odgovornost ovdje tuženika za štetu po kriteriju objektivne odgovornosti jer je divljač istrčala iz lovišta tuženika.

49. U spisu ne prileži dokaz da je u inkriminirano vrijeme tuženik provodio lov, odnosno tuženik se izjasnio kako nije bilo lova, a tužitelj to nije osporio, te ovaj sud ocjenjuje da šteta nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa provođenjem lova. Obzirom da nije provođen lov, tako nema mjesta primjeni odredbi ZL-a vezano za štetu nastalu zbog provođenja lova u konkretnom predmetu.

50. Obzirom da temeljem odredbi ZL-a koji je lex specialis u ovom konkretnom slučaju nije normirana pravna situacija štete nastale od divljači na vozilu kada vozač upravlja vozilom u skladu sa propisima o sigurnosti prometa na cestama te postojećim znakovima izričitih naredbi, a lovoovlaštenik nije provodio lov zbog kojeg je nastala šteta, to se za utvrđivanje svojstva štetnika primjenjuju odredbe ZOO-a, točnije odredbe čl. 1045. st. 1. u svezi sa čl. 1045. st. 3. i čl. 1064 ZOO-a.

51. Iz ranije navedenih, a gore više citiranih odredbi, proizlazi da je za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost za okolinu odgovara bez obzira na krivnju njen vlasnik. Divljač na cesti, u konkretnom slučaju, zec na cesti, je opasna stvar. ZL- om je gospodarenje divljači (što uključuje i zaštitu divljači) povjereno lovoovlašteniku dodjeljivanjem prava lova (čl. 1. st. 2. u svezi sa čl. 7. st. 1. t. 12. i t.19.). Dakle, lovoovlaštenik, tuženik je po mišljenju ovog suda imatelj opasne stvari – zeca koji je istrčao na cestu i time je ovaj sud stava da je lovoovlaštenik, tuženik, štetnik u konkretnom predmetu.

52. Tuženik je priznao da je dana 3. kolovoza 2021. vozač, osiguranik tužitelja, udario u zeca čime je dinamika nesporna te ovaj sud nije izvodio dodatne dokaze na te okolnosti jer nije našao potrebnim imajući u vidu odredbu čl. 3. st. 3. ZPP-a. Ovaj sud drži da je šteta nastala srazom u zeca. Dakle, uzrok štete (oštećenja na vozilu osiguranika tužitelja) je sraz sa divljači – zecom na cesti.

53. Zec na cesti je opasna stvar. Zec je sitna divljač sukladno ZL-u te je njegovo uobičajeno stanište u šumama. Riječ je o biljojednoj životinji uobičajeno plahe naravi. Opće je poznato da se divlje životinje brzo kreću, a zec se kreće skokom. Ukoliko se nađu na prometnici (koja je po svojoj prirodi imisiono bogato područje mirisima, bukom i svjetlima vozila) u svih životinja nastupa strah, na nepoznatom su području te nastupa stres. Životinja u strahu ima nepredvidljive reakcije. Životinja koja se nađe na cesti je opasna za sudionike u prometu. Naime, ponašanje u prometu je striktno normirano, a ponašanje koje odudara od normiranog stvara iznimno opasne situacije. Životinje na cesti, po prirodi stvari, se ne ponašaju u skladu sa propisanim ponašanjem u prometu, djeluju instinktivno, a kada se nađu na prometnici pod utjecajem su straha i stresa. Iz svega opisanog proizlazi opasnost za druge sudionike u prometu. Zaključno, imajući u vidu sve gore navedeno divljač – zec na cesti je opasna stvar za druge sudionike u prometu.

54. Obzirom da se za štete nastale od opasne stvari smatra da potječu od te stvari te se odgovara po načelu uzročnosti, a ne krivnje, uz mogućnost oslobođenja od odgovornosti u slučaju iz čl. 1067.st. 2. ZOO-a, ovaj sud drži da je štetnik tuženik. Tijekom postupka nije isticano niti dokazano da je nastupila koja od okolnosti oslobođenja od odgovornosti za konkretnu štetu, konkretnije nije dokazano da je oštećenik pridonio nastanku štete. Dakle, vozač automobila nije pridonio nastanku štete.

55. U konkretnom slučaju, temeljem čl. 1046. ZOO-a, šteta je imovinska, a sastoji se u iznosu izvršene isplate radi popravka automobila oštećenog u štetnom događaju. Visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije te ju je umješač priznao. Iz izvida štete vidljiv je iznos koji je određen kao potreban za povrat stvari u prijašnje stanje – stanje prije sraza sa zecom. Sud ocjenjuje da visina štete proizlazi iz dostavljene dokumentacije na spis.

56. Tužitelj je zatražio i zakonske zatezne kamate počevši od 13. rujna 2021. (dan valute prema Nalogu za doznaku po šteti).

57. Obzirom da čl. 1086. ZOO-a navodi da obveza naknade štete se smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a tužitelj je zatražio kamate od dana kada je isplatio štetu svom osiguraniku te time tražio kamate za kraće vremensko razdoblje, tako je su tužitelju, temeljem čl. 2. st. 1. ZPP-a dosuđene kamate počevši sa tim danom, a u visini za ostale odnose obzirom da je ovdje riječ o izvanugovornom odnosu naknade štete. Kamate teku sukladno čl. 29. st. 1. i st. 2. ZOO-a za period od 13. rujna 2021. pa do 31. prosinca 2022., po čl. 29. st. 2. ZOO22 za period od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. i po čl. 29. st. 2. ZOO23 za period od 30. prosinca 2023. pa do isplate.

58. Slijedom navedenog, obzirom da je sud utvrdio da vozač vozila osiguranog kod tužitelja nije ugrožavao sigurnost prometa, a tuženik je imatelj opasne stvari – zeca, koji je prouzročio štetu, a istovremeno nije uspješno dokazano postojanje elemenata oslobođenja od odgovornosti, to je temeljem odredbi čl. 1045. st. 1. i 3. u svezi s čl. 1064. ZOO-a valjalo tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti i odlučeno je kao u toč. I izreke ove presude.

59. Temeljem odredbe čl. 154. i čl. 155. ZPP-a tuženik je dužan tužitelju, kao troškove potrebne za vođenje postupka, naknaditi trošak parničnog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, dalje OT15), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje: OT23), Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine broj: 37/2023, dalje: Tarifa).

60. Vrijednost predmeta spora u ovom predmetu iznosi 729,98 eura.

61. Tužitelj je zatražio trošak sudske pristojbe na tužbu i sudske pristojbe na presudu, za svaku iznos od 26,54 eura.

62. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura, odnosno priznat mu je parnični trošak u ukupnom iznosu od 26,54 eura

62.1. Tužitelj je također zatražio i kamate na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a pa mu na temelju gore navedenog članka na utvrđen parnični trošak pripadaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, te je odlučeno kao u točki II izreke ove presude.

63. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbi na tužbu u zatraženom iznosu od 26,54 eura jer je utvrđeno da je na ime pristojbe na tužbu platio iznos od 13,27 eura, pa se odbija za iznos od 13,27 eura.

63.1. Nadalje, tužitelj je u obvezi plaćanja sudske pristojbe na presudu u iznosu od 26,54 eura, no obzirom da se radi o pisanom postupku te se odluka (presuda) dostavlja putem e-komunikacije, tužitelj ima pravo umanjenja visine sudske pristojbe za 50%, ukoliko istu plati u roku od 3 dana (čl. 7. st. 2. ZSP-a) pa se tužitelju priznaje trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 13,27 eura kao trošak koji je bio potreban za vođenje ove parnice, dok se odbija za iznos od 13,27 eura.

63.2. Zaključno, tužitelju nije priznat parnični trošak u ukupnom iznosu od 26,54 eura te je odlučeno kao u točki III izreke ove presude.

64. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Bjelovar, 29. travnja 2025.

Sutkinja

Slavica Brekalo

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i rješenja može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od primitka odluke, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u tri primjerka. Presuda u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim zbog povreda iz čl. 354. st. 2. t. 3. ZPP-a. U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije (čl. 467.a ZPP-a).

Nacrt odluke izradila sudska savjetnica Sabina Cuvaj.