Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Kž-595/2024-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea, predsjednika vijeća, te Tomislava Brđanovića i Igora Pavlica, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Štefulj, u kaznenom predmetu protiv optuženog PI, zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama optuženika i oštećenika Hrvatske šume d.o.o. protiv presude Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj: K-56/2022 od 15. svibnja 2024., u javnoj sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025. u prisutnosti zamjenika županijske državne odvjetnice u Varaždinu Darka Galića,

r i j e š i o  j e

I/ Prihvaća se žalba optuženog PI, ukida se pobijana presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II/ Uslijed odluke pod I/, žalba oštećenika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja optuženi PI proglašen je krivim za kazneno djelo protiv imovine, krađom iz čl. 228. st. 1. KZ/11 za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca, a na temelju čl. 56. KZ/11 izrečena mu je uvjetna osuda s rokom kušnje od 1 (jedne) godine.

2. Na temelju čl. 54. KZ/11 u slučaju opoziva uvjetne osude optuženiku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava dan uhićenja 7. veljače 2020.

3. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08) optuženiku je naloženo da na ime imovinsko- pravnog zahtjeva oštećeniku Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, OIB: 69693144506, isplati iznos od 582,00 eura/4.385,13 kuna, sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od dana dospijeća odnosno nastanka štete do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, dok se oštećenik sa ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje u parnicu.

4. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. toč. 8. ZKP/08 optuženiku je naloženo podmiriti troškove postupka oštećeniku Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, u iznosu od 101,40 eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, dok je, na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08-24, optuženik oslobođen obveze naknade paušalnog iznosa i troškova svjedoka.

5. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi PI po branitelju Nikoli Pervanu, odvjetniku, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i odluke o imovinsko-pravnom zahtjevu te odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom sud drugog stupnja prihvati žalbu, preinači pobijanu presudu na način da optuženika oslobodi od optužbe, podredno prihvati žalbu, ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5.1. Žali se i oštećenik Hrvatske šume d.o.o. zbog dijela odluke o imovinskopravnom zahtjevu kojom je oštećenik upućen u parnicu, predlažući ukidanje tog dijela pobijane presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku ili preinaku pobijanog dijela prvostupanjske presude i dosuđivanje čitavog imovinskopravnog zahtjeva oštećeniku.

6. Državni odvjetnik nije odgovorio na žalbu optuženika.

7. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje.

8. Optuženik je zatražio obavijest o drugostupanjskoj sjednici, pa je ista održana u prisutnosti zamjenika županijske državne odvjetnice u Varaždinu Darka Galića, a u odsutnosti uredno izviještenih optuženika i njegovog branitelja.

9. Žalba optuženika je osnovana, dok je žalba oštećenika bespredmetna.

10. Optuženik se nominalno žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka koju opisno određuje kao izostanak valjanih, utemeljenih, osnovanih ili zakonitih razloga za osuđujuću presudu, koja je donijeta povredom načela zakonitosti (koje opisuje kao povredu pravno logičkog pravila in dubio pro reo kao dopune načela nedužnosti).

10.1. Ovakvim žalbenim navodima žalitelj stvarno iznosi žalbenu argumentaciju koja se odnosi na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, žalitelj osporava činjenične zaključke prvostupanjskog suda da iz sadržaja izvedenih dokaza proizlazi nedvojbeno utvrđenje da je on prisvojio drvo koje je srušio na državnom zemljištu u količini i vrijednosti iz izreke pobijane presude. Prvostupanjski je sud iznio razloge kojima obranu optuženika u tom pravcu ocjenjuje nevjerodostojnom, kao i razloge zbog kojih utvrđuje da je optuženik prisvojio drvnu masu koju je prethodno porušio na državnom zemljištu. Neslaganje s tim utvrđenjima i zaključcima predstavlja pobijanje pravilnosti činjeničnih utvrđenja.

10.2. Provedenim ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, ovaj sud drugog stupnja nije našao povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, dok je u pobijanoj presudi povrijeđen Kazneni zakon na štetu optuženika (o čemu nakon izlaganja razloga o činjenicama).

11. U pravu je, za sada, žalitelj kada ističe da se odluka o njegovoj krivnji zasniva na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. Kod toga opravdano ukazuje da je tijekom dokaznog postupka trebalo ispitati kao svjedoke ZI, BI i TI na okolnosti prisustvovanja telefonskom razgovoru optuženika i zaposlenika oštećenika ŠI u kojem je optuženik dobio, kako to tvrdi u obrani, usmenu dozvolu za rušenje drva u državnoj šumi. Ispitan kao svjedok ŠI je porekao postojanje takvog razgovora, ali je optuženiku, radi omogućavanja obrane valjalo dopustiti ispitivanje daljnjih svjedoka obrane. Ovo pogotovo iz razloga jer optuženik u svojoj obrani tvrdi kako je istovremeno kada i on, na državnoj nekretnini, istovrsnu radnju sječe šume poduzeo i predloženi svjedok ZI, koji je prije njega nazvao svjedoka ŠI i zatražio odobrenje za sječu. Iz tog razloga žalitelj opravdano postavlja pitanje različitog tretmana optuženika i predloženog svjedoka, za kojeg tvrdi da nije prijavljen niti procesuiran za istovrsnu radnju. Osim provjere navoda obrane u pogledu postojanja odobrenja i utjecaja istoga na svijest optuženika, ispitivanje ovog svjedoka važno je i s aspekta utvrđenja je li on i na kojem mjestu izvršio sječu u odnosu na tvrdnje optužbe da je samo optuženik na zemljištu Republike Hrvatske na predjelu Donja Višnjica izvršio sječu i prisvajanje drvne mase. Konačno, valjalo je provjeriti i navode obrane optuženika da drvo koje je pronađeno ispred njegovog dvorišta ne potječe u cijelosti s nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, već i s njegovih nekretnina, tako da je njegovo drvo bilo pomiješano s onim posječenim na državnom zemljištu. O navedenome prvostupanjski sud ne daje precizne razloge, već u toč. 20. obrazloženja govori o „očitom“ preciznom utvrđenju oštećenika količine drvne mase koju je optuženik posjekao i prisvojio. Sadržaj izvedenih dokaza ukazuje da je ispred kuće optuženika nađena hrpa drvne mase koja je dijelom bila označena narančastom bojom, prema policijskom očevidu ukupno 10 m[3] , dok prema obračunu šumske štete proizlazi da je posječena makija na površini 636 m[2] i otuđena drvna masa od 5,22 m[3] . Ovo sve iz razloga potrebe utvrđenja koliko je drvne mase konkretno optuženik prisvojio.

12. Povezano s prednjim pitanjem količine drvne mase koju je prisvojio optuženik povezuje se i pitanje vrijednosti te drvne mase. Prema odštetnom zahtjevu i obračunu šumske štete oštećenik je izračunao vrijednost 5,22 m[3] posječene makije koristeći cijenu od 105 kuna po m[3] , množeći umnožak faktorom 8 pozivom na čl. 11. toč. 6. Šumsko-odštetnog cjenika (Narodne novine 37/15. i 68/18.). Prema ustaljenoj sudskoj praksi vrijednost otuđene stvari utvrđuje se prema njezinoj tržišnoj vrijednosti koja ne mora odgovarati visini prouzročene štete. Šumsko-odštetni cjenik bavi se isključivo pitanjima nastale šumske štete na način da se cijena drvne mase iz cjenika Hrvatskih šuma d.o.o. pomnoži odgovarajućim faktorom koji predstavlja obeštećenje za šume i šumska zemljišta (gubitak kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, izmjena omjera vrsta drveća u šumi i druge oblike umanjenja vrijednosti šuma i šumskog zemljišta), šumskih proizvoda i šumske infrastrukture, obeštećenje za umanjenje općekorisnih funkcija šuma i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite, iskorištavanja i uređivanja šuma. (čl. 4. st. 1. i 2. Šumsko-odštetnog cjenika). Stoga faktor 8 ima penalni karakter kao oblik naknade štete opisan naprijed (odluka Županijskog suda u Koprivnici Kž-121/00 od 28. lipnja 2000.), koji je odlučan za odluku o imovinskopravnom zahtjevu oštećenika, ali ne i za utvrđenje vrijednosti prisvojenih stvari, kao obilježja kaznenog djela krađe. Zbog navedenoga, prema količini otuđene drvne mase i cijeni iste, vrijednost otuđenih stvari iznosila bi 548,10 kuna, odnosno 72,78 eura, pa bi se ovdje radilo o kaznenom djelu iz čl. 228. st. 2. KZ/11, sukladno činjeničnom opisu iz pobijane presude. Prema čl. 245. st. 1. KZ/11 ovakva pravna kvalifikacija ne mijenja režim progona, jer bi prema optužbi djelo bilo počinjeno na štetu državne imovine. U navedenome bi, prema činjeničnim utvrđenjima iz pobijane presude, ležala povreda Kaznenog zakona na štetu optuženika iz čl. 469. toč. 4. ZKP/08.

13. U skladu s odredbom čl. 487. st. 3. ZKP/08 daje se ocjena navoda žalbe o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud ispitati svjedoke koje je obrana predložila radi ocjene vjerodostojnosti obrane optuženika, ali i radi utvrđivanja tko je odgovoran za sječu šume za koju oštećenik potražuje naknadu štete, optuženik u cijelosti ili postoji i još nečija odgovornost za srodnu radnju sječe i prisvajanja drvne mase. Ocjenom izvedenih dokaza, u okviru činjenično postavljene optužbe, za koju vrijedi načelo zabrane reformatio in peius, prvostupanjski sud će odgovoriti i na sporno pitanje količine drvne mase koju je prisvojio optuženik i njezine vrijednosti u smislu ostvarene koristi za optuženika. Stoga će prvostupanjski sud ponovnim izvođenjem svih već izvedenih dokaza, kao i drugih za čijim izvođenjem se ukaže potreba, potpuno i pravilno utvrđujući činjenično stanje, donijeti novu i na zakonu osnovanu presudu.

14. Prihvaćanjem žalbe optuženika, primjenom čl. 483. st. 1. ZKP/08, ukinuta je pobijana presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku. Uslijed ove odluke žalba oštećenika je bespredmetna.

U Varaždinu 29. travnja 2025.

Predsjednik vijeća

Rajko Kipke