Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-130/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Tomislava Aralice kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Nikici Bojkić, odvjetnici u Splitu, Lj. Posavskog 15, protiv tuženika VG pok. K iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Prvinću, odvjetniku u Starom Gradu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbama stranaka protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljene rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 29. travnja 2025,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, a odluka o troškovima postupka povodom žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod I prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji se odnosi na utvrđenje kako je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i u zemljišnim knjigama postigne upis prava vlasništva za 1/5 dijela (ispravno: 4/25 dijela) č. zem. [katastarska čestica], sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika." Dalje, pod II je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu točke 1. i to glede zahtjeva za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 4/25 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom sa ovlaštenjem na uknjižbu a pod III je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka.

2. Rješenjem o ispravku od 18.svibnja 2021. ispravljena je presuda od 30.travnja 2021. u izreci u točki I. 1. i to u retku 6 izreke presude u pogledu oznake suvlasničkog omjera na način da umjesto "za 1/5 dijela" pravilno ima stajati "za 4/25 dijela".

3. Protiv navedene presude podnio je žalbu tuženik u usvajajućem dijelu, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP), s prijedlogo prijedlogom da se presudu preinači u smislu žalbenih navoda, te dosudi trošak žalbenog postupka.

4. Protiv navedene presude podnio je žalbu tužitelj i to u odbijajućem dijelu, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. ZPP, s prijedlogom da se presudu preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te dosudi trošak žalbenog postupka.

5. Žalbe su osnovane.

6. Ranijom presudom suda prvog stupnja broj P Ob-369/15, od 24. kolovoza 2018. prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se tužiteljica vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica], z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa joj je tuženik dužan u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ispustiti ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, a ukoliko tako ne postupi takvu ispravu zamijenit će ova presuda.

Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik za ½ broda dužine 4,60 m, registarske oznake Jl-128, pa je dužan tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ispustiti ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva a ukoliko ne postupi tako takvu ispravu zamijenit će ova presuda.

Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik ½ automobila marke Renault Twingo br. šasije M523567145, te je dužan tuženik temeljem prodaje automobila marke Renault Twingo br. šasije M523567145, isplatiti tužiteljici kunsku protuvrijednost iznosa od 1.500,00 eura po srednjem tečaju HNB na dan isplate, po kamatnoj stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5% poena od podnošenja tužbe pa do 31.07.2015., a od 01.08.2015. pa do isplate, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.

Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik ½ automobila Citroen Xsara Picasso SX 1,6 i, br. šasije [broj šasije], pa je dužan tuženik u roku od 15 dana ispustiti ispravu, podobnu za upis a ukoliko ne postupi tako, takvu ispravu zamijenit će ova presuda."

Ujedno je tom presudom od 24. kolovoza 2018. odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice u točci 1. i to glede zahtjeva za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 1/6 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s obvezivanjem tuženika na izdavanje isprave podobne za upis njenog prava vlasništva a odbijen je pod III i tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje tužiteljice vlasnikom za ½ novčanih iznosa koji se nalaze položeni na ime tuženika na kunske, devizne i žiro račune tuženika kod Societe generale Splitska banka d.d. Split, Privredne banke Zagreb, PBZ Investicijskog fonda SN Holding dioničkog društva d.d. Zagreb, dionica HT-R-A izdavatelja HT.D.D. i isplatu tužiteljici ½ novčanih iznosa koje sud utvrdi na dan podnošenja tužbe, s kamatom od podnošenja tužbe pa do isplate. KOnačno, pod toč. IV te odluke naloženo je tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 4.522,50 kn.

Rješenjem suda prvog stupnja od 24. kolovoza 2018. istodobno je prihvaćen i prijedlog privremene mjere tužiteljice u dijelu koji glasi:

"I. Zabranjuje se tuženiku otuđenje i opterećenje, te svako raspolaganje nekretninom označenom kao č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi zemljištem i obiteljskom kućom koja je izgrađena na ovim česticama. Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja ovršnog postupka upisom prava vlasništva tužiteljice u dijelu od ½ prava vlasništva na nekretninama upisanim u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Ova privremena mjera upisat će se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Žalba protiv privremene mjere ne odlaže njezino izvršenje.

III. Zabranjuje se tuženiku otuđenje i opterećenje te svako raspolaganje brodom Reg. oznake [registarska oznaka].

Ova privremena mjera provest će se dostavom ovog rješenja Lučkoj kapetaniji Jelsa te će se upisati u očevidnik brodica te kapetanije.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja ovršnog postupka radi diobe broda reg. oznake [registarska oznaka].

Žalba protiv privremene mjere ne odlaže njezino izvršenje.

IV. Zabranjuje se tuženiku otuđenje i opterećenje automobila marke Citroen Xsara Picasso SX 1,6 i, br. šasije VF7 CHNFUC25741228.

Ova privremena mjera provest će se dostavom ovog rješenja Policijskoj upravi Split, Službi za poslove registracije motornih vozila.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja ovog postupka radi diobe automobila marke Citroen Xsara Picasso SX 1,6 i, br. šasije VF7 CHNFUC25741228. Žalba protiv privremene mjere ne odlaže njezino izvršenje."

No, ujedno je odbijen prijedlog za donošenje privremene mjere u dijelu kojim je traženo zabraniti tuženiku svako raspolaganje novčanim sredstvima položenim kod Sociate generale Splitska banka d.d. Split, Privredne banke Zagreb, PBZ Investicijskog fonda SN Holding dioničkog društva d.d. Zagreb, dionica HT-R-A izdavatelja HT D.D.

Konačno, rješenjem o ispravku navedene presude od 24. kolovoza 2018.,, ispravljena je presuda Pob-369/15 od 24.kolovoza 2018., na način da se u izreci presude, u točci I.4 izreke u sedmom retku iza riječi "od podnošenja tužbe", a prije riječi "pa do", dodaje "06.11.2009.".

7. Ranijom presudom ovog suda poslovni broj Gž Ob-1149/18 od 12. studenog 2019., donesenom pak povodom pravnih lijekova stranaka protiv presude i rješenja od 24. kolovoza 2018., odbijena je djelomično žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-369/15, od 24. kolovoza 2018., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P Ob-369/15, od 13. rujna 2018. u izreci pod toč. III. No, rješenjem ovog suda od istog dana ukinuta je djelomično presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-369/15 od 24. kolovoza 2018., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P Ob-369/15 od 13. rujna 2018. u izreci pod toč. II. i u izreci pod toč. IV. u dijelu u kojem tužiteljici nije odmjeren daljnji trošak postupka i u navedenim dijelovima je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Istom odlukom ovog suda odbijena je djelomično žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-369/15, od 24. kolovoza 2018., u izreci pod toč. 2. te je odlučeno kako će se o trošku žalbe tužiteljice odlučiti konačnom odlukom.

8. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19 od 30. travnja 2021 ispravljenom rješenjem poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021 odlučeno je: "I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu koji glasi: 1. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom pa se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i u zemljišnim knjigama postigne upis prava vlasništva za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica], sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika. II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu točke 1. i to glede zahtjeva za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 4/25 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom sa ovlaštenjem na uknjižbu. III. Svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka."

9. Presudom ovog suda Gž Ob-748/21 od 13. rujna 2022., pod I odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021., u izreci pod toč. II i III. Također je pod II odbijena djelomično žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob-561/19, od 30. travnja 2021. ispravljena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob561/19, od 18. svibnja 2021. u izreci pod toč. III. No, rješenjem ovog suda Gž Ob-748/2021-2 od 13. rujna 2022. ukida se djelomično presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj P Ob- 561/19, od 30. travnja 2021. ispravljena rješenjem suda prvog stupnja poslovni broj P Ob-561/19, od 18. svibnja 2021 u dijelu izreke pod toč. I 1. kojim je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica u 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću i u tom dijelu se odbacuje tužba te je pod II istog rješenja odbijen zahtjev tužiteljice za nadoknadu troška žalbe kao neosnovan.

10. Konačno, odlukom Revd-255/23 Vrhovni sud RH dopustio je reviziju protiv navedene odluke ovog suda u odnosu na pitanje može li se u ponovljenom postupku prilikom donošenja odluke o suvlasništvu po dijelu zahtjeva koji je vraćen na ponovno suđenje raspravljati i o onome dijelu u odnosu na koji je već donesena pravomoćna presuda, pa je taj sud konačno svojom odlukom Rev-10/24 od 6. veljače 2025. ukinuo presudu pod stavkom I. izreke i rješenje pod stavkom I. izreke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-748/2021-2 od 13. rujna 2022., te predmet vratio sudu drugog stupnja na ponovno suđenje i odlučio kako će se o troškovima revizijskog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

11. Ovakvu svoju odluku Vrhovni je sud RH utemeljio na utvrđenju kako već iz izreke prvostupanjske odluke posl. br. POb-369/15 od 24. kolovoza 2018. proizlazi da je utvrđeno kako je tužiteljica suvlasnica u 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da istodobno nije i suvlasnica cijele nekretnine što pak znači da nižestupanjski sudovi nisu mogli utvrditi tužiteljicu suvlasnicom u 1/6 predmetne obiteljske kuće, a bez da je istovremeno ista utvrđena suvlasnikom cijele nekretnine, odnosno bez da je raspravljeno i pitanje vlasništva ostalog zemljišta, jer pojedinačnu nekretninu u smislu čl. 9. ZVDSP čini zemljište i kuća koja se trajno nalazi na zemljištu odnosno katastarskoj čestici, tako da je povodom odluke Gž Ob-1149/2018 od 12. studenoga 2019. viši sud na to i ukazao, nakon čega je tužiteljica u ponovljenom postupku uredila tužbeni zahtjev sukladno iskazanom stavu pa je ovdje zapravo ostalo sporno pitanje vlasništva zemljišta na kojem je obiteljska kuća sagrađena, obzirom da tužiteljica prethodno donesenom odlukom nije utvrđena suvlasnicom cijele nekretnine u smislu odredbe čl. 9. ZVDSP, što nije u skladu s načelom jedinstva nekretnine.

12. Vrhovni sud pri tome utvrđuje da je predmetna kuća dograđena dogovorom bračnih drugova kao njihova zajednička imovina, pa da nekretnina (kuća i zemljište na kojem je kuća izgrađena, odnosno zemljište koje služi redovitoj uporabi zgrade) predstavljaju zajedničku imovinu bračnih drugova i u okolnostima kada je kuća izgrađena na zemljištu koje je prije gradnje bilo posebno vlasništvo tuženika a činjenicu posebnog vlasništva tuženika nad zemljištem na kojem je kuća izgrađena nižestupanjski sudovi ispravno sagledavaju u smislu doprinosa istog u stjecanju te imovine, kod utvrđivanja udjela bračnog druga u zajedničkoj imovini u smislu odredbe čl. 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78 i 25/78 - dalje: ZBPO) te iz svega proizlazi kako tužbeni zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tužbeni zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom nisu istovjetni u dijelu identiteta zahtjeva.

13. Pri ukidanju odluke ovog suda, isti je od strane Vrhovnog suda RH upućen na to da je sud drugog stupnja svojom odlukom trebao meritorno odlučiti o žalbi, a ne odbaciti tužbu zbog presuđene stvari, kako je učinjeno odlukom ovog suda Gž Ob- 748/2021 od 13. rujna 2022.

14. Dakle, kako je Vrhovni sud ukinuo odluku ovog suda u toč. I presude i toč. I rješenja, radi se o dijelu kojim je odbijena žalba tužiteljice potvrđena prvostupanjska presuda od 30. travnja 2021. pod II i III, odnosno u dijelu zahtjeva za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 4/25 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom sa ovlaštenjem na uknjižbu dok je pod III pobijane odluke određeno da svaka stranka snosi svoje troškove ovog postupka. Isto tako, ukinuta toč. I rješenja ovog suda od 13. rujna 2022. ukinuta je djelomično presuda od 30. travnja 2021. u dijelu pod toč. I 1. kojim je utvrđeno usvlasništvo tužiteljice u 4/25 dijela č. zem [katastarska čestica] u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što da u naravni predstavlja obiteljsku kuću (te je u tome dijelu tužba odbačena, budući da je ovaj sud tada utvrdio kako je tužiteljica već utvrđena kao vlasnica odnosno suvlasnica u 4/25 dijela nekretnina, pa kada se navedeni omjeri svedu na zajednički od 150, presuđena 1/6 dijela obiteljske kuće je 25/150 dijela, a 4/25 dijela je 24/150 dijela odnosno presuđeni dio od 1/6 dijela kuće je veći dio od dijela utvrđenog pobijanom presudom, pa kako nema osnove da se od dosuđenog dijela u obiteljskoj kući u pobijanoj odluci oduzme presuđeni dio već je na temelju čl. 369. st. 2. ZPP tužba odbačena jer da je o tome već praovomoćno odlučeno.

15. Dakle, u svojoj ukidnoj odluci Vrhovni sud RH nasuprot ranijem stajalištu ovog suda sada tvrdi kako nema govora o presuđenoj stvari, jer da tužbeni zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tužbeni zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom nisu istovjetni u dijelu identiteta zahtjeva, jer da kuća i zemljište na kojem je izgrađena, odnosno zemljište koje služi redovitoj uporabi zgrade predstavljaju zajedničku imovinu bračnih drugova i onda kada je kuća izgrađena na zemljištu koje je prije gradnje bilo posebno vlasništvo tuženika, što valja sagledati u smislu doprinosa istog u stjecanju te imovine, kod utvrđivanja udjela bračnog druga u zajedničkoj imovini.

16. Iz izreke prvostupanjske odluke posl. br. P Ob-369/15 od 24. kolovoza 2018. proizlazi da je utvrđeno kako je tužiteljica suvlasnica u 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je upitno je li tužiteljica mogla biti utvrđena suvlasnicom u 1/6 predmetne obiteljske kuće u odnosu na suvlasništvo čitave nekretnine, odnosno bez da je raspravljeno i pitanje vlasništva ostalog zemljišta, jer pojedinačnu nekretninu u smislu čl. 9. ZVDSP čini zemljište i kuća koja se trajno nalazi na zemljištu odnosno katastarskoj čestici, u skladu s čime je tužiteljica u ponovljenom postupku uredila tužbeni zahtjev sukladno iskazanom stavu.

17. Upravo zato u pobijanoj odluci utvrđuje se kako da stranke svoje imovinskopravne odnose nisu uredile bračnim ugovorom, te je tuženik u zemljišnim knjigama suda prvog stupnja upisan kao vlasnik u cijelosti č. zem. [katastarska čestica] površine 370 m2, č. zem. [katastarska čestica] površine 4 m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 678 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok se u katastarskom operatu tuženik vodi kao posjednik u cijelosti gore navedenih nekretnina.

18. Stranke su sklopile brak 9. studenoga 1984. u kojem je rođeno dvoje djece te je sporno je li faktična bračna zajednica stranaka prestala 2008. kako navodi tuženik odnosno 2009. kako navodi tužiteljica, ali je brak stranaka razveden 2011. u veljači, dok je prije sklapanja braka tuženik od svog oca darovanjem stekao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ugovor o darovanju od 18. srpnja 1972.), pa je 30. rujna 1972. prijavnim listom provedenim pod Z-603/72 od č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1580 m2 u postupku cijepanja formirano šest novih čestica i to č. zem. [katastarska čestica] površine 370 m2, č. zem. [katastarska čestica] površine 4 m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 678 m2 na kojima je i izgrađena sporna obiteljska kuća, te su ujedno još nastale č. zem. [katastarska čestica] površine 298 m2, č. zem. [katastarska čestica] površine 180 m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 50 m2 sve k. o. [katastarska općina].

19. Tuženik je kupoprodajnim ugovorom od 25. listopada 1972. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 50 m2, prodao GG, dok je dana 17. travnja 1974. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 298 m2 prodao V ĆG, a dana 21. kolovoza 1981. je č. zem. [katastarska čestica] površine 180 m2 prodao također GG, pri čemu je prije izgradnje kuće na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ishodio Akt o uslovima izgradnje posl. br. 05-A-1568/1-1972 od 27. veljače 1973., te radi izgradnje porodične stambene zgrade i rješenje o odobrenju gradnje posl. br. 05-UP-95/1-1973 od 19. ožujka 1973. radi izgradnje porodične stambene zgrade na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

20. Tuženik je 1. travnja 1973. zaključio s izvođačem JG ugovor o djelu koji se odnosi na izgradnju grubih građevinskih radova (kuća pod krov) u [adresa], na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema postojećem projektu od 18. ožujka 1973., a koje radove se izvođač obvezao obaviti do 30. svibnja 1973.

21. Tuženik je od svog oca dobio na poklon 100.000,00 dinara, što bi predstavljalo 10.000,00 DEM, koji iznos je iskorišten za ishođenje kredita za izgradnju kuće, te je do sklapanja braka kuća bila izgrađena otprilike do polovice projektom predviđene veličine, odnosno to bi predstavljalo dvije sobe, kupaonicu, kuhinju i dnevni boravak, te su bili postavljeni svi zatvori na kući, krov te elektro i vodovodne instalacije.

22. Za vrijeme trajanja braka izgrađeni su pak odnosno dograđeni kuhinja, ostava i garaža, te je proveden priključak na električnu energiju, pa su uredili vanjsku fasadu, uveli telefon, uveli centralno grijanje, izradili unutarnji kamin, te uredili okućnicu s vrtovima i ogradnim zidovima.

23. Presudom i rješenjem 24. kolovoza 2018. djelomično je prvotno bio prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice te prijedlog privremene mjere, te je presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž Ob-1149/2018-2 od 12. studenog 2019. djelomično odbijena žalba tužiteljice i potvrđena ta presuda posl. br. P Ob-369/15 od 24. kolovoza 2018., ispravljena rješenjem od 13. rujna 2018. u pobijanom dijelu, u izreci pod točkom III. (kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu na utvrđenje vlasništva za ½ novčanih iznosa koji se nalaze položeni na ime tuženika na kunske, devizne i žiro račune tuženika kod Societe generale Splitska banka d.d. Split, Privredne banke Zagreb, PBZ Investicijskog fonda SN Holding dioničkog društva d.d. Zagreb, dionica HT-R-A izdavatelja HT.D.D. kao i nalaganje isplate tužiteljici ½ novčanih iznosa koje sud utvrdi na dan podnošenja tužbe, s kamatom od podnošenja tužbe pa do isplate).

24. Ujedno je rješenjem Gž Ob-1149/18 od 12. studenog 2019. ovaj sud već bio djelomično ukinuo citiranu presudu od 24. kolovoza 2018. u izreci pod točkom II. kojim se odbija tužbeni zahtjev za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 1/6 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s obvezivanjem tuženika na izdavanje isprave podobne za upis njenog prava vlasništva, kao i u izreci IV. u pogledu troška, a ujedno je odbijena žalba tužiteljice i potvrđeno rješenje suda prvog stupnja u izreci pod točkom II.

25. Dakle i sam Vrhovni sud RH utvrdio je kako je presuda suda prvog stupnja posl. br. P-Ob-369/15 od 24. kolovoza 2018 pravomoćna

- u dijelu pod točkom I. tužbenog zahtjeva kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz nalog tuženiku da tužiteljici ispusti ispravu podobnu za upis njenog prava vlasništva, a ujedno

- i pod točkom II. kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom za ½ broda dužine 4,60 m registarske oznake [registarska oznaka], pod točkom III. kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom ½ automobila marke Renault Twingo broj šasije [broj šasije], pod točkom V. kojom se tužiteljica utvrđuje vlasnikom ½ automobila Citroen Xsara Picasso Sx 1,6 I broj šasije [broj šasije], te pod točkom I. rješenja kojom je prihvaćen prijedlog privremene mjere te je zabranjeno tuženiku otuđenje i opterećenje nekretnina te još i

- u odnosu na točku III. presude kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice na utvrđenje da bi ista bila vlasnikom za ½ novčanih iznosa koji se nalaze položeni na ime tuženika na kunske, devizne i žiroračune tuženika te točka II. rješenja o privremenoj mjeri kojom je odbijen prijedlog tužiteljice da se tuženiku zabrani svako raspolaganje novčanim sredstvima položenim kod točno označenih banaka, jer u odnosu na taj dio presude i rješenja stranaka nisu podnijele žalbu.

26. U svojoj ukidnoj odluci Vrhovni sud RH naglašava upravo kako je u uputi iz drugostupanjske odluke Gž Ob-1149/18 od 12. studenog 2019 ovaj sud već izričito naveo da tužbeni zahtjev koji je postavljen na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica u određenom idealnom dijelu stambenog objekta, a ne i pripadajućeg dijela zemljišta nije provediv u zemljišnim knjigama te da je protivan načelu jedinstva nekretnine, a tužiteljica je podneskom od 18. svibnja 2020. tražila ponovno (nakon pravomoćno prihvaćeno dijela suvlansištva od 1/6) utvrđenje da je vlasnik za ½ dijela č. zem. [katastarska čestica] zu 218 ko [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom, te je tražila da je se ovlasti da temeljem presude zatraži upis vlasništva za ½ dijela č. zem. [katastarska čestica] zu 218 ko [katastarska općina].

27. Potom je od tog zahtjeva ovdje pobijanom odlukom usvojen dio od 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom pa da se ovlašćuje tužiteljica da temeljem ove presude zatraži i u zemljišnim knjigama postigne upis prava vlasništva za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica], sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, a odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu točke 1. i to glede zahtjeva za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 4/25 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva č. zem. [katastarska čestica] sve z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom sa ovlaštenjem na uknjižbu.

28. Na temelju tako utvrđenih činjenica prvostupanjski sud je još u ovdje pobijanoj odluci od 30. travnja 2021. i prema utvrđenju Vrhovnog suda RH zaključio kako je predmetna obiteljska kuća završena 1986., kada je nadograđena kuhinja i garaža, zajedničkim sredstvima stranaka, čiji je doprinos u nadogradnji kao i ulaganje za uređenje kuće i njezin dovršetak, podjednak, da je nadogradnjom objekta, učinjenom za trajanja braka, tužiteljica svojim radom bitno pridonijela povećanju posebne imovine svoga bivšeg supruga, da je o navedenom postojala suglasnost stranaka odnosno sporazum, slijedom čega tužiteljica ima pravo na stvarnopravni zahtjev s osnova bračne stečevine. Naime, prvostupanjski sud ocjenjuje da bi od 42/100 dijela koliko otpada na vrijednost same zgrade u odnosu na ukupnu vrijednost procijenjene nekretnine, udio tužiteljice iznosio 16/100, a tuženiku 26/100, kada se tome doprinosu tuženika pribroji 58/100 dijela koliko mu pripada s obzirom na zemljište na kojem je izgrađena zgrada, koje predstavlja njegovu posebnu imovinu, to je suvlasnički omjer tuženika 84/100, a tužiteljice 16/100, odnosno ukupno 4/25 suvlasničkog dijela predmeta spora.

29. Dakle, Vrhovni sud izričito odriče mogućnost da se tužiteljicu utvrdi suvlasnicom u 1/6 predmetne obiteljske kuće, a bez da je istovremeno ista utvrđena suvlasnikom cijele nekretnine, odnosno bez da je raspravljeno i pitanje vlasništva ostalog zemljišta, jer pojedinačnu nekretninu u smislu čl. 9. ZVDSP čini zemljište i kuća koja se trajno nalazi na zemljištu odnosno katastarskoj čestici.

30. Stoga je u konkretnom slučaju, u ponovljenom postupku, ostalo sporno pitanje vlasništva zemljišta na kojem je obiteljska kuća sagrađena, obzirom da tužiteljica prethodno donesenom odlukom nije utvrđena suvlasnicom cijele nekretnine u smislu odredbe čl. 9. ZVDSP, što nije u skladu s načelom jedinstva nekretnine. Kako je predmetna kuća dograđena dogovorom bračnih drugova kao njihova zajednička imovina, to nekretnina (kuća i zemljište na kojem je kuća izgrađena, odnosno zemljište koje služi redovitoj uporabi zgrade) predstavljaju zajedničku imovinu bračnih drugova i u okolnostima kada je kuća izgrađena na zemljištu koje je prije gradnje bilo posebno vlasništvo tuženika. Činjenicu posebnog vlasništva tuženika nad zemljištem na kojem je kuća izgrađena valja stoga i prema uputi Vrhovnog suda RH ispravno sagledati u smislu doprinosa istog u stjecanju te imovine, kod utvrđivanja udjela bračnog druga u zajedničkoj imovini u smislu odredbe čl. 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78 i 25/78 - dalje: ZBPO). Stoga je upitno da li su zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnikom za 1/6 idealnog dijela cjeline obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i tužbeni zahtjev koji ide na utvrđenje da je tužiteljica vlasnik za 4/25 dijela č. zem. [katastarska čestica] sve zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom istovjetni u dijelu identiteta zahtjeva, odnosno radi li se pri tome i o dijelu zahtjeva o kojem je već pravomoćno dolučeno uslijed činjenice da taj dio prve presude nikada nije bio predmetom žalbenog postupka.

31. Pri tome svakako valja reći kako razlomak jedne šestine cijelog predstavlja matematički veći razmjer od razlomka od četiri dvadesetpetine cijeloga, jer jedna šestina je jednaka dijelu od četiri dvadesetičetvrtine cijelog, pri čemu svakako treba imati u vidu i činjenicu utvrđenja vlasništva odnosno razmjernog dijela istog na kući kao dijelu cjeline, odnosno na čitavoj nekretnini koja po rečenom pravnom načelu čini odnosno trebala bi činiti jedinstvo.

32. Uslijed toga po postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 18. svibnja 2020. nije posve jasno traži li tužiteljica moguće u tome i ono što je već pravomoćno presuđeno i u kojem dijelu, te koji je preostali dio zahtjeva imajući u vidu činjenicu vlasništva na čitavoj nekretnini, dakle prema načelu jedinstva nekretnine – i zemljištu na kojem je kuća sagrađena. Samim time, ne samo tužbeni zahtjev, već i pobijana odluka kojom je o njemu odlučeno (odnosno, kojom je moralo o njemu biti odlučeno) ne sadržavaju razloge o odlučnim činjenicama u pogledu kojih je odlučeno kao u izreci, a zbog toga ovaj sud ne može niti ponovnom ocjenom dokaza odlučiti o žalbi ponovnim utvrđivanjem činjeničnog stanja temeljem dokaza koji su već provedeni, jer uslijed toga nije izvjesno niti to radi li se o dijelu zahtjeva o kojem je ovaj sud već ranije donio ukidnu odluku Gž Ob-1149/18 od 12. studenog 2019. kada je već djelomično ukinuo citiranu presudu od 24. kolovoza 2018. u izreci pod točkom II. kojim se odbija tužbeni zahtjev za utvrđenje suvlasništva za daljnji suvlasnički omjer iznad dosuđenih 1/6 dijela, do zatraženih ½ dijela prava vlasništva obiteljske kuće izgrađene na č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s obvezivanjem tuženika na izdavanje isprave podobne za upis njenog prava vlasništva.

33. U ovom predmetu prvostupanjska je presuda jednom već bila ukinuta, a u čl. 366. a ZPP-a propisana je zabrana ukidanja presude dva puta. No, ovaj sud kao drugostupanjski nije imao drugih procesnih ovlasti nego prvostupanjsku presudu ukinuti po drugi put jer zbog moguće povrede odredaba parničnog postupka koju je sud prvog stupnja učinio a koja je ovdje opisana, može se primijeniti samo čl. 369. st. 1. ZPP-a te prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje dok drugih procesnih ovlasti kojima bi ovaj sud sanirao povredu procesnih pravila sukladno ZPP-u nema. Posebno treba istaknuti da ovaj drugostupanjski sud ne može niti primjenom čl. 373. b st. 6. ZPP-a donijeti odgovarajuću odluku, s obzirom na opisane povrede procesnih pravila, te se time ne bi mogle otkloniti moguće bitne povrede odredaba parničnog postupka budući je u tužbi predmet spora bila predmetna nekretnina opisana kao kuća, dok je kasnije u tijeku spora u opis predmeta prijepora dodana i okućnica, valja reći kako u takvoj situaciji nije posve jasno ne traži li tužiteljica već ono što je obuhvaćeno pravomoćnošću ranije odluke, jer pobijana odluka ne razmatra mogućnost niti uzima u obzir pri odluci o sada postalvjenom zahtjevu tužitelja da je onom ranijom – već pravomoćnom odlukom već odlučno o nekom razmjernom dijelu koji bi bio veći od onog o kojem je sada ovdje riječ.

34. Na opisani način, zbog navedenog pogrešnog pravnog stava suda prvog stupnja, niti ovaj sud nije u mogućnosti postupiti u smislu čl. 373.a ZPP i ponovno ocijeniti već izvedene dokaze, jer je i činjenično stanje u pogledu navedenih odlučnih okolnosti ostalo nepotpuno utvrđeno, te je temeljem čl. 370. ZPP istu valjalo ukinuti.

35. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja imati u vidu sve okolnosti na koje je ukazano ovom odlukom, pa će potom moći povodom predmetnog zahtjeva tužitelja donijeti pravilnu i zakonitu odluku, a kako je ukinuta pobijana odluka, to je u pogledu troškova postupka povodom žalbe temeljem čl. 166. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 29. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić