REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-59/2019-22

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Saši Bušić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Vlatka Vedriš, odvjetnica u Zagrebu protiv tuženika JĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Sury, odvjetnica u Zagrebu, radi činidbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 6. ožujka 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 29. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se Tuženiku da prestane uznemiravati Tužiteljicu u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava glede obiteljske kuće u [adresa] i dvorišta, a koja nekretnina je upisana u zemljišnim knjigama ovog Suda, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk.č.br. 1653, kuća u [adresa] (koja se sastoji od uličnog i dvorišnog dijela) i dvorište, površine 100 čhv, 358 m2, k. o. [katastarska općina], broj ZK uloška: [broj ZK uloška], na način da u roku od 15 dana od dana dostave ove Presude o svom trošku ukloni ispred prozora Tužiteljice protupravno izgrađenu drvenu konstrukciju s pokrovom dimenzija: dužine 4,3 m, širine 3,4 m, visine od 2,4 m do 2,7 m te sav otpad, a podredno protupravno izgrađenu drvenu konstrukciju s pokrovom po položaju, obliku i veličini koji će biti pobliže identificirani nakon očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, te mu se zabranjuje takvo, kao i svako drugo buduće uznemiravanje Tužiteljice u ostvarivanju njezinih vlasničkih prava glede iste nekretnine.

Nalaže se Tuženiku naknaditi Tužiteljici trošak ovog postupka, a sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a koja kamata teče od dana donošenja ovog rješenja, pa sve do isplate, i to sve u roku od 15 dana."

r i j e š i o  je

I. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.062,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. travnja 2025. pa do isplate po stopi zateznih kamata za ostale odnose koja se određuje, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je određena sukladno čl. 29. st. 8. Zakona o obveznim odnosima (ZID ZOO NN 155/2023), sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je vlasnica obiteljske kuće u [adresa], a koja se nalazi na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama ovog Suda, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, zk.č.br. 1653, kuća u [adresa] (koja se sastoji od uličnog i dvorišnog dijela) i dvorište, površine 100 čhv, 358 m2, k. o. [katastarska općina], broj ZK uloška: [broj ZK uloška], i to 2. Suvlasnički dio: 10/15 (u daljnjem tekstu: Nekretnina) te je mirni posjednik predmetne nekretnine. Tuženik je dana 27. srpnja 2018. godine samovlasno uznemiravao Tužiteljicu u vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine tako što je protupravno izgradio drvenu konstrukciju s pokrovom dimenzija: dužine 4,3 m, širine 3,4 m, visine od 2,4 m do 2,7 m, neposredno ispred prozora Tužiteljice i na taj način joj zaklonio svjetlo i onemogućio vidik s prozora kao što je to bilo moguće prije navedene protupravne izgradnje drvene konstrukcije s pokrovom. Navedenim protupravnim činom Tuženika Tužiteljici je umanjena kvaliteta stanovanja kao i vrijednost premetne nekretnine, a čime joj se ujedno nanosi šteta. Tužiteljica je odmah po zamijećenom činu uznemiravanja prava vlasništva predmetne nekretnine Tuženiku uputila Opomenu pred tužbu kojom Tuženika upozorava na protupravnost izvršenog čina uznemiravanja te ga poziva na uklanjanje protupravno izgrađene drvene konstrukcije s pokrovom radi uspostave ranijeg stanja kakvo je bilo u trenutku uznemiravanja, a sve u vidu mirnog i sporazumnog rješavanja nastale sporne situacije na predmetnoj nekretnini. Tuženik je ujedno navedenim postupanjem prekršio i odredbe o izvanrednim poslovima članka 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) kojima je propisano da je za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna suglasnost svih suvlasnika. Budući da se radi o izgradnji drvene konstrukcije s pokrovom na predmetnoj nekretnini, a kojom se bitno mijenja i utječe na vanjski izgled cjelokupne nekretnine te se utječe na funkcionalnost, uporabu i vrijednost iste nekretnine, to je razvidno da se radi o izvanrednom poslu koji premašuje okvir redovitog upravljanja nekretninom, a za koji Tuženik kao suvlasnik predmetne nekretnine nije ishodio niti dobio suglasnost Tužiteljice kao suvlasnice s većinskim udjelom suvlasničkih dijelova predmetne nekretnine, odnosno nije ishodio niti dobio zakonom propisanu suglasnost svih suvlasnika. Povrh svega navedenog, Tuženik je predmetnu drvenu konstrukciju s pokrovom izgradio bez ikakve građevinske ili druge dozvole nadležnog tijela, bez ikakvog projekta i/ili nadzora ovlaštenih osoba i bez ikakve suglasnosti preostalih suvlasnika na predmetnoj nekretnini, dakle u potpunosti samovoljno i protupravno, a niti je iste suvlasnike uopće obavijestio o svojim namjerama na predmetnoj nekretnini. Slijedom navedenog, predlaže se Sudu obavještavanje nadležne inspekcijske službe te provođenje dokaza vještačenjem na okolnost nezakonitosti izgradnje predmetne drvene konstrukcije s pokrovom te na okolnost narušavanja dotadašnjeg izgleda, načina uporabe i vrijednosti predmetne nekretnine. U prilog svemu navedenome te protupravnosti Tuženikova postupanja govori i prihvaćena sudska praksa prema kojoj oduzimanje svjetlosti, sunca i zraka susjednoj zgradi u mjeri koja premašuje mjeru uobičajenu u određenom mjestu, smatra se imisijom, a osoba koja je, makar i na temelju građevne dozvole, podigla zgradu u neposrednoj blizini od susjedove kuće, te joj time ograničila svjetlost u mjeri koja prelazi uobičajene okvire, dužna je susjedu naknaditi štetu koja se sastoji u umanjenoj vrijednosti njegove kuće. Tužiteljica osobito ističe da se Tuženikova konstrukcija prostire ispred prozora spavaće sobe u obiteljskoj kući Tužiteljice zaklanjajući vidik, prodor svijetlosti i zraka, a u kojoj obiteljskoj kući ujedno ima prijavljeno prebivalište te boravi unuk Tužiteljice ŽĐ koji je novorođenče, a za čije je zdravlje, rast i razvoj od iznimne važnosti i neophodan dovoljan izvor i dovod svjetlosti i zraka. Osim toga, postoji osobita opasnost za zdravlje budući da se predmetna konstrukcija nalazi u neposrednoj blizini prozora Tužiteljice, pa s time i otpad kojeg je Tuženik odložio ispod navedene konstrukcije. Naime, Tužiteljica je u granicama mogućnosti neposredno uspjela opaziti da je Tuženik ispod predmetne konstrukcije najprije uskladištio drva za ogrjev, a koja su bila prekrivena ceradom i naslagana ispod navedene drvene konstrukcije. Međutim, ispod iste konstrukcije Tuženik je počeo odlagati različite vrste otpada, stoga se u međuvremenu nagomilala veća količina otpada, a koja je potencijalno opasna za zdravlje prvenstveno Tužiteljice i njezinih ukućana, kao i drugih osoba koje dolaze u posjet ili prolaznika. Osim toga, predmetna konstrukcija i otpad koji je Tuženik nagomilao ispod i oko iste vidljiv je s glavne ulice, te s prolaza od ulice prema obiteljskoj kući Tužiteljice budući da se nalazi odmah pokraj te iz dvorišta i obiteljske kuće Tužiteljice, odnosno s prozora njezine spavaće sobe. Tužiteljici nije u potpunosti poznato o kakvom se otpadu i drugim stvarima ili tvarima radi obzirom da je Tuženik predmetnu konstrukciju obujmio ceradom pa nije moguće dobro i u potpunosti vidjeti kakvi se predmeti nalaze ispod predmetne konstrukcije, no u svakom slučaju postoji opasnost od ugrožavanja zdravlja zbog širenja štetnih imisija i to za sve osobe koje tuda prolaze. Uspoređujući samo zaštitu suprotstavljenih interesa stranaka u ovome predmetu razvidno je da je Tuženik mogao navedenu svrhu, odnosno prostor za skladištenje osigurati i ostvariti na način kojime ne bi uopće ili ne bi u tolikoj mjeri ograničavao i uznemiravao prava Tužiteljice, osobito iz razloga što se na strani Tužitelja sadržajno ne radi o zaštiti nekog interesa ili prava koje bi opravdavalo nužnost njegova čina. Tužiteljica ističe da je već i sama visina, odnosno dimenzija navedene konstrukcije u odnosu na svrhu kojoj ista služi prekomjerna te da Tužitelj nije vodio računa prilikom postavljanja navedene konstrukcije o postavljanju iste na drugo prikladno mjesto s kojeg istu ne bi uopće uznemiravao u njezinom pravu vlasništva, odnosno nije vodio računa da isto svede na najmanju moguću nužnu mjeru. Međutim, promatrajući prirodu potrebe navedenog čina te njegovu svrhu Tužiteljica, povrh toga što ističe da Tuženik uopće nije imao pravo poduzimati takav čin, ujedno ističe da Tužiteljev čin ni u kojem kontekstu ne bi bio opravdan niti nužan niti izveden u prikladnoj, zakonom dopuštenoj mjeri. Zaključno, zaštita prava vlasništva Tužiteljice, kao i zaštita od uznemiravanja istog, uključujući zaštitu od narušavanja zdravlja i kvalitete stanovanja radi zaklanjanja svjetla i vidika te sprječavanje štete zbog smanjenja vrijednosti predmetne nekretnine u svakom slučaju imaju prednost i neusporedivo veću težinu od zaštite interesa Tuženika koje isti ostvaruje svojim protupravnim činom. Tužiteljica predlaže da sud nakon provedenog postupka odluči kako je zatraženo u tužbenom zahtjevu uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim da je tužiteljica vlasnik i posjednik kuće opisane u ad. 1 tužbe sa pripadnim zemljištem, te da je suvlasnik zk. čestice br. toč. na kojoj se nalaze njezina kuća i kuća tuženika. Tuženik čini nespornim da je isti sačinio drvenu nadstrešnicu nad dvorišnim dijelom svog dijela nekretnine, u ostalom dijelu tužba tužiteljice u cijelosti se osporava. Tuženik ističe da navedena nadstrešnica ne zaklanja pogled tužiteljici s jednog od njezinih prozora, jer se između te nadstrešnice i prozora od tužiteljice nalazi visoka živica, koja se uredno održava, a koja je razvidna i na fotografijama koje je dostavila tužiteljica. U cijelosti se osporava osnov tužbenog zahtjeva i zatražena činidba.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (list 5 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 6 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 7 spisa), fotografije (list 8-19 spisa), fotografije (list 35-47 spisa), iskaz tužiteljice, tuženika, fotografije (list 54-55 spisa), preslika ugovora o prodaji nekretnine (list 58- 60 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine (list 62-66 spisa), aneks ugovora o kupoprodaji nekretnine (list 67-69 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 86 spisa), iskaz svjedoka CĐ, ĐĐ, LĐ, zapisnici s ročišta te priležeći podnesci.

4. Nesporno je među strankama da su suvlasnici na predmetnoj nekretnini upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišno knjižni odjel Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk. č. br. 1653 kuća u [adresa] i dvorište površina 100 čhv 358 m2, nesporno je da stranke imaju kuću i da je ograđeno dvorište, sporno je da li je tuženik izgradnjom drvene konstrukcije s pokrovom uznemirio tužiteljičino pravo vlasništva, umanjivši time kvalitetu života tužiteljici, vrijednosti predmetne nekretnine i prekoračujući granice svojih ovlaštenja poduzimanjem poslova izvanredne uprave bez potrebne suglasnosti svih suvlasnika.

5. Iz iskaza svjedoka CĐ proizlazi da se ne može sjetiti točno kada je postavljena nadstrešnica. Ne zna da li je tuženik obavijestio tužiteljicu prije građenja te nadstrešnice. Navodi da ta nadstrešnica zaklanja prozor od kuće tužiteljice. Ta nadstrešnica smanjuje svjetlost tužiteljičinog dijela kuće. Sunčane zrake ne mogu doći do prozora tužiteljičine kuće. Zna da je tuženik pored živice znao stavljati staru kramu; lonce, rajngle, otpad. Navodi da je nadstrešnica izgrađena u dvorištu susjeda tuženika. Navodi da njegova sestra nije koristila taj dio zemljišta gdje je izgrađena nadstrešnica. Misli da je nadstrešnica udaljena od kuće tužiteljice negdje oko 3 metra. Navodi da je živica u posjedu tužiteljice i ona je i šiša tj. održava.

6. Iz iskaza svjedoka ĐĐ proizlazi da zna da nadstrešnice nije bilo u vrijeme dok je GĐ, gradonačelnik, bivši postavljao kanalizaciju i vodovod. Navodi da nije bio kod sestre kada je bila postavljena nadstrešnica ali zna iz njenog pričanja da je tuženik postavio nadstrešnicu. Navodi da je prvi put danas vidio nadstrešnicu i nije bio u kući kod sestre te ne može govoriti da li svjetlost ulazi u kuću tužiteljice. Misli da je negdje oko 2,5 metra od kuće tužiteljice izgrađena nadstrešnica. Prije nego što je postavljena nadstrešnica vidio je da je tuženik ostavljao šutu, građevinski otpad prema ogradi od tužiteljice. Navodi da ne zna da li je iza nadstrešnice, izgrađena ograda ali zna dok nije bila nadstrešnica izgrađena da je bila živica – biljna ograda. Nema pojma čija je biljna ograda.

7. Iz iskaza svjedoka LĐ proizlazi da je tuženik postavio nadstrešnicu negdje prije 5 ili 6 godina, nije pitao njezinu majku da li može postaviti nadstrešnicu. Zna da kada je kod mama u kući da slabije dolazi svjetlost i sunce u kuću. Nitko od obitelji nije koristio dio zemljišta tužitelja koji je ograđen. Nadstrešnica je udaljena od kuće njezine majke oko 2-3 m. Nadstrešnica zaklanja sunce na spavaću sobu od kuće na način ako je sunce popodne prije je više svjetlosti ulazilo, a sada puno manje svjetlosti ulazi.

8. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je tuženik podignuo drvenu konstrukciju s pokrovom u 7. mjesecu 2018.g. Sjeća se dok je tuženik postavljao konstrukciju da ga je pitala ima li građevinsku dozvolu, tuženik nije pokazao građevinsku dozvolu. Nakon izgradnje drvene konstrukcije tužiteljica navodi da nema dovoljno svjetla niti sunca koje bi ušlo kroz njezin prozor na kući te je i umanjena vrijednost njezine nekretnine. Navodi dok nije bila izgrađena navedena konstrukcija da je bilo više svjetla i sunca u kući. Navodi da je suvlasnica s tuženikom na dijelu gdje je izgrađena nadstrešnica. Navodi da je upozorila tuženika da ne gradi navedenu nadstrešnicu, a tuženik je bio i bezobrazan i izgradio istu. Navodi da se ispred nadstrešnice nalazi živica koja je njezina i visoka je metar i pol, a nadstrešnica je visoka oko 2 metra.

9. Iz iskaza tuženika proizlazi da je točno da je u 7. mjesecu 2018.g. izgradio nadstrešnicu na svojem zemljištu, a ne na zemljištu tužiteljice. Navodi da nije pitao tužiteljicu da li može izgraditi nadstrešnicu jer nije bilo potrebe jer gradi na svojem zemljištu. Navodi da je bio u Ministarstvu graditeljstva te se raspitao da li mu je potrebna građevinska dozvola radi izgradnje nadstrešnice te je dobio podatak da do 20m2 može bez građevinske dozvole postaviti nadstrešnicu, koja je od drveta. Navodi da je nadstrešnica bila postavljena da bi po lijepom vremenu obitelj mu mogla biti u tom prostoru, a po zimi ispod drži drva za grijanje. Navodi da tužiteljica već 2 godine ne živi u toj kući i negdje prije 3 dana bio je njezin sin koji je sa pilom ošišao živicu. Navodi da je živica bila visoka, a kako je fotografirano, negdje oko godinu dana. Navodi da kada je kupio kuću s dvorištem, bila je živica i tužiteljica nije nikad ni ulazila u dio gdje je on živio što se tiče kuće i dvorišta. Navodi da s drugim susjedima nema nikakvih problema što se tiče kuće i dvorišta. Nakon uvida u stranicu 7 spisa - izvod iz katastarskog plana, tuženik navodi da se navedena nadstrešnica nalazi na k. č. br. [katastarska čestica]. Nakon uvida u stranicu 5, izvadak iz zemljišne knjige, tuženik navodi da su suvlasnici navedene čestice ŠĐ, HĐ i TĐ. Navodi da je razgovarao sa geodetom preko telefona, ali ne zna kako se zove. Navodi da je 2016.g. angažirao geodeta H, ali se ne sjeća njegovog prezimena, s tužiteljicom je razgovarao, a radi parcelacije i tužiteljica je odbila parcelaciju.

10. Iz iskaza tuženika proizlazi da je tuženik izgradio sjenicu kroz nadstrešnicu u svojem dvorištu, a ne na zemljištu tužiteljice te je tuženik 2000. kupio kuću s ograđenim dvorištem. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da nikada nije ulazila u dio kuće i dvorišta gdje je tuženik živio.

11. Sud zaključuje da stranke kao suvlasnici, uživaju suvlasničku nekretninu niz godina kao fizički podijeljene dijelove zemljišne čestice na kojoj postoji pravo suvlasništva. Između suvlasnika je po mišljenju suda izvršena fizička dioba suvlasničke zemljišne čestice na način da svakom od njih u samo vlasništvo pripada posebno izdvojena samostalna cjelina nekretnine kojom svaki od njih raspolaže, a bez suglasnosti drugog suvlasnika. Suvlasništvo stranaka, na način kako je ono uknjiženo u zemljišnoj knjizi samo je formalno s obzirom da su navedene nekretnine između tužiteljice i tuženika faktički podijeljene pred više od 20 godina, od kojeg vremena tužiteljica s jedne strane, a tuženik s druge strane, uživaju svaki svoj posebno odijeljeni realni dio suvlasničke nekretnine.

12. Prema odredbi čl.2.st.1.toč.1.toč.b i 1.c Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, tuženik za izgradnju svoje nadstrešnice nije trebao građevinsku dozvolu niti suglasnost tužiteljice, jer tuženik ima u samovlasništvu kuću i dvorište kao posebno izdvojenu samostalnu cjelinu nekretnine kojom može raspolagati bez suglasnosti u ovom slučaju tužiteljice. Iz priloženih fotografija, kao i na očevidu sud je utvrdio da se ispred sjevernog dijela ograde tuženikovog dvorišta nalazi živica od tužiteljice koja je u velikom dijelu godine bila u visini nadstrešnice. Ispred kuće tužiteljice, u ravnini sporne nadstrešnice nalazi se kuća tuženika koja je puno viša od nadstrešnice.

13. Iskazom svjedokinje LĐ sud je utvrdio da nadstrešnica zaklanja sunce na spavaću sobu od kuće na način kako je sunce popodne prije je više svjetlosti ulazilo, a sada puno manje svjetlosti ulazi. Svjedok CĐ je iskazao da nadstrešnica smanjuje svjetlost tužiteljičinog dijela kuće, zaklanja prozor od kuće tužiteljice dok svjedok ĐĐ nije mogao se izjasniti da li svjetlost ulazi u kuću tužiteljice. Uvidom u fotografije, a koje su sačinjene nakon očevida vidljivo je da i kroz nadstrešnicu ulazi svjetlost, da je nadstrešnica puno niža od kuće tuženika i da je udaljena nadstrešnica od kuće dovoljno da bi u sobu tužiteljice dolazila svjetlost sunca i zraka. Opažanjem na očevidu te iskazom navedenih svjedoka sud je mišljenja da se navedenoj nekretnini ne oduzima svjetlost sunca i zraka u mjeri koja premašuje mjeru uobičajenu u određenom mjestu. Cijeneći provedene dokaze sud je utvrdio da tuženik postavljanjem konstrukcije s pokrovom nije oduzeo tužiteljici da ulazi kroz prozor kuće svjetlost sunca i zraka te se nisu ispunili uvjeti da se navedeno smatra imisijom, a prema odredbi čl. 41 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stoga je valjalo tužiteljicu odbiti s tužbenim zahtjevom u cijelosti. Sud je svoje zapažanje kao i iskazima svjedoka utvrdio svoje mjerilo da li svjetlost sunca i zraka premašuje mjeru uobičajenu u određenom mjestu. Za sud je mjerilo oduzimanja svjetlosti sunca i zraka kada u navedenu nekretninu ne bi dolazila svjetlost ni sunčeve zrake, a što u ovom slučaju nisu se ispunile pretpostavke za imisiju.

14. Sud je dosudio tuženiku parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a iznos od 2.062,50 eur, a koji se sastoji od: ročište 8.5.2019. 100 bodova, očevid 3.6.2019. 100 bodova, ročište 6.3.2020. 25 bodova, podnesak 15.3.2021. 25 bodova, ročište 11.6.2021. 100 bodova, podnesak 21.7.2021. 100 bodova, ročište 9.9.2021. 25 bodova, podnesak 19.10.2021. 100 bodova, ročište 8.5.2024. 50 bodova, ročište 4.10.2024. 100 bodova, ročište 6.3.2025. 100 bodova, a što ukupno iznosi 1.650,00 eur za rad odvjetnika prema OT, PDV 412,50 eur.

U Zagrebu, 29. travnja 2025. godine

Sudac:

Saša Bušić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude strankama je dopuštena žalba u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika